centar za i uslužnu djelatnost porezni savjetnikimg.dashofer.sk/cif_hr/emailing/ut0216.pdf ·...

1RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK 02/2016

AKTUALNOSTIKamatna stopa na zajmove između povezanih osoba

Zakon o porezu na dobit

propisuje da se, pri utvrđivanju

prihoda od kamata na dane

zajmove kod povezanih osoba i pri

utvrđivanju rashoda od kamata na

primljene zajmove kod povezanih

osoba, obračunava kamata najmanje

do visine kamatne stope koja bi

se ostvarila između nepovezanih

osoba u trenutku odobrenja zajma.

Povezanim osobama smatraju

se osobe kod kojih jedna osoba

sudjeluje izravno ili neizravno u

upravi, nadzoru ili kapitalu druge

osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno

ili neizravno u upravi, nadzoru ili

kapitalu društva. Odredbe o visini

kamatne stope između povezanih

osoba primjenjuju se na povezane

osobe rezidente i nerezidente

odnosno i u slučaju zaračunavanja

kamata između tuzemne poslovne

jedinice inozemnog poduzetnika –

nerezidenta i inozemnog matičnog

društva kao i između tuzemnog

matičnog društva i inozemnog

ovisnog društva. Također, odredbe

o visini kamatne stope između

povezanih osoba primjenjuju se na

povezane osobe koje su rezidenti

ako jedna od povezanih osoba ima

povlašteni porezni status, odnosno

plaća porez na dobit po stopama

koje su niže od propisane stope ili

je oslobođena plaćanja poreza na

dobit, ili ima u poreznom razdoblju

pravo na prijenos poreznog

gubitka iz prethodnih poreznih

razdoblja. Povlašteni porezni

status imaju porezni obveznici koji

koriste olakšice i oslobođenja za

potpomognuta područja i Grad

Vukovar, olakšice i oslobođenja

u slobodnim zonama ili olakšice

prema Zakonu o poticanju investicija

i unapređenju investicijskog

okruženja. Ovu kamatnu stopu

određuje i Odlukom objavljuje

ministar financija prije početka

poreznog razdoblja u kojem će se

koristiti, vodeći pritom računa da

se radi o kamatnoj stopi koja se

ostvaruje u usporedivim okolnostima

ili koja bi se ostvarila između

nepovezanih osoba. Kamatna stopa

se utvrđuje kao aritmetička sredina

prosječnih kamatnih stopa na stanja

kredita odobrenih na razdoblje

dulje od godine dana nefinancijskim

Centar zaobrazovanje

i uslužnu djelatnost

02/201619.01.2016.Zagreb

Porezni SavjetnikMoj asistent kroz aktualnosti

svijeta računovodstva i poreza

Poštovani čitatelji,

S novom godinom nastupile su i određene zakonske promjene, stoga smo se u ovom broju Računovodstveno

poreznog savjetnika usredotočili baš na to. Donosimo Vam mnoštvo članaka koji ukratko objašnjavaju što

nam donosi 2016. godina u poreznom smislu, pobliže se osvrću na podnošenje porezne prijave, nove PD

obrasce te izmjene Pravilnika o porezu na dobit. Ali naravno, za kraj, tu su i odgovori na zanimljiva pitanja

naših korisnika!

Ugodno čitanje Vam želim i srdačno Vas pozdravljam!

Ana Dukić, mag.oec.


trgovačkim društvima, a koje

Hrvatska narodna banka objavila

u tekućoj kalendarskoj godini.

Prosječnu kamatnu stopu na stanja

kredita odobrenih na razdoblje

dulje od godine dana nefinancijskim

trgovačkim društvima, Hrvatska

narodna banka izračunava kao

vagani prosjek stanja kredita

odobrenih na razdoblje dulje

od godine dana nefinancijskim

trgovačkim društvima u kunama

bez valutne klauzule, u kunama s

valutnom klauzulom uz euro i u

eurima, za referentno razdoblje od

šest mjeseci. Prosječnu kamatnu

stopu na stanja kredita odobrenih

na razdoblje dulje od godine

dana nefinancijskim trgovačkim

društvima Hrvatska narodna banka

objavljuje u „Narodnim novinama“.

Ministar financija je Odluku o objavi

kamatne stope na zajmove između

povezanih osoba za 2016. godinu

objavio u „Narodnim novinama“

broj 137/2015., u kojoj je odredio da

visina te kamatne stope iznosi 5,14%.

Obveznici poreza na dobit koji su

zajmoprimci od povezanih osoba u

porezno priznate rashode po osnovi

kamata mogu priznati kamate

obračunane najviše do visine od

5,14% a razlika kamata iznad 5,14%

predstavlja porezno nepriznati

rashod te uvećava poreznu osnovicu

u prijavi poreza na dobit. Obveznici

poreza na dobit koji su zajmodavci

povezanim osobama, za razliku

obračunanu po stopi manjoj od

5,14% povećavaju poreznu osnovicu

u prijavi poreza na dobit. Ukoliko

su tijekom poreznog razdoblja u

poslovnim knjigama evidentirani

poslovni događaji s povezanim

osobama, uz Prijavu poreza na dobit

u postupku podnošenja prijave

poreza na dobit za 2016. godinu

odnosno za porezna razdoblja koja

počinju teći od 1. siječnja 2016.

godine, osim ostalih propisanih

isprava i dokumentacije, propisana

je i dostava izvješća o poslovnim

događajima s povezanim osobama.

Za potrebe sastavljanja izvješća o

poslovnim događajima s povezanim

osobama, povezanim osobama

smatraju se i osobe propisane

Općim poreznim zakonom. Izvješće

se dostavlja na propisanom obrascu

„Izvješće o poslovnim događajima

s povezanim osobama za razdoblje

od___ do___“ - Obrazac PD-IPO.

Obrazac PD-IPO sastoji se od četiri

dijela i to:

I.1. Obveze prema povezanim

osobama po osnovi primljenih

zajmova i kredita

I.2. Potraživanja od povezanih osoba

po osnovi danih zajmova i kredita

II.1. Obveze prema povezanim

osobama po osnovi nabave roba i

usluga

II.2. Potraživanja od povezanih

osoba po osnovi isporuke roba i

usluga

mr. sc. Željko Marinac, porezni

savjetnik u mirovini

Zakonske promjene u podnošenju porezne

prijave

Od 1. siječnja 2016. godine

porezni obveznici iako su

zakonski obvezni podnositi godišnju

prijavu poreza na dohodak, više neće

imati tu zakonsku obvezu. Posebni

postupak utvrđivanja godišnjeg

poreza na dohodak i prireza porezu

na dohodak je postupak temeljem

kojega porezni obveznici koji u

kalendarskoj godini ostvare dohodak

iz članka 39. Zakona o porezu

na dohodak (za koji su obvezni

podnijeti godišnju prijavu) i članka

40. (za koji nisu obvezni podnijeti

godišnju prijavu), nemaju obvezu

podnošenja godišnje porezne

SADRŽAJ

Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba 1

Zakonske promjene u podnošenju porezne prijave 2

Novi Obrazac PD – Prijava poreza na dobit za 2015. godinu 3

Obrazac PD-IPO - Izvješće o poslovnim događajima

s povezanim osobama 4

Novosti u JOPPD obrascu vezano uz službena

putovanja i terenski dodatak 6

Neoporezive naknade za službeno putovanje 7

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o

porezu na dobit 8

Maloprodaja u sklopu restorana 9

Rezerviranje sredstava 9


prijave jer tu obvezu preuzima

Porezna uprava. Za dohodak

ostvaren za 2015. godinu prvi puta

se primjenjuje posebni postupak

utvrđivanja godišnjeg poreza koji će

većini poreznih obveznika olakšati

propisanu obvezu podnošenja

godišnje prijave. Sukladno Zakonu

o porezu na dohodak članku 39.

godišnju poreznu prijavu su obvezni

podnijeti porezni obveznici koji su u

2015. godini:

1. ostvarili dohodak od

nesamostalnog rada kod dva

ili više poslodavca istodobno u

tijeku istog mjeseca poreznog

razdoblja, npr. kada porezni

obveznik koji je u radnom

odnosu naslijedi mirovinu od

pokojnog bračnog druga ili

roditelja i/ili,

2. ostvarili dohodak od samostalne

djelatnosti i djelatnosti po osnovi

kojih se dohodak utvrđuje i

oporezuje kao dohodak od

samostalne djelatnosti,

3. ostvarili dohodak iz točke 1. i 2.

izravno iz inozemstva i/ili ako su

bilo koji izvor dohotka ostvarili

izravno iz inozemstva pri čemu

predujmovi poreza nisu bili

plaćeni u tuzemstvu i/ili su u

tuzemstvu bili plaćeni u manjem

iznosu od iznosa utvrđenog

prema zakonskim odredbama,

osim ako u skladu s ugovorom

o dvostrukom oporezivanju

Republika Hrvatska izuzima taj

dohodak od oporezivanja,

4. ostvarili dohodak a poslodavac,

isplatitelj dohotka ili sam

porezni obveznik nije

obračunao, obustavio i uplatio

predujam poreza na dohodak i

prirez porezu na dohodak.

Godišnju poreznu prijavu obvezno

podnosi i porezni obveznik ako

je Porezna uprava zatražila da

naknadno plati porez na dohodak.

Svi navedeni porezni obveznici,

osim osoba koje ostvaruju dohodak

od samostalne djelatnosti, neće

morati podnositi godišnju prijavu

poreza jer će to za njih učiniti

Porezna uprava koja će za poreznog

obveznika utvrditi godišnji dohodak

ostvaren u poreznom razdoblju i

razliku poreza na dohodak i prireza

porezu na dohodak za uplatu ili za

povrat, o čemu će izdati privremeno

porezno rješenje. Privremeno

porezno rješenje dostaviti će

poreznom obvezniku prema adresi

njegova prebivališta i to najkasnije

do 30. lipnja tekuće za prethodnu

godinu. Ako porezni obveznik utvrdi

da su podaci nepotpuni ili netočni

može podnijeti prigovor najkasnije

do 31.srpnja tekuće godine o čemu

odlučuje prvostupanjsko porezno

tijelo rješenjem u roku od 30 dana

od dana primljenog prigovora.

Ako prvostupanjsko porezno tijelo

utvrdi da postoji osnova za izmjenu

privremenog poreznog rješenja

u skladu s navodima iz prigovora,

donijeti će porezno rješenje kojim

utvrđuje konačnu poreznu obvezu

i protiv kojeg nije dopuštena žalba.

Ako porezni obveznik ne podnese

prigovor tada je obvezan razliku

poreza utvrđenog privremenim

poreznim rješenjem platiti najkasnije

do 31.srpnja tekuće godine.

Kada se ne primjenjuje posebni postupak?

Sukladno članku 43.a Zakona o

porezu na dohodak, godišnju prijavu

poreza na dohodak i dalje će morati

podnositi osobe koje ostvaruju

dohodak od samostalne djelatnosti

(obrtnici, slobodna zanimanja, i

ostali koji dohodak utvrđuju

temeljem poslovnih knjiga) kao i

porezni obveznici za koje Porezna

uprava ne raspolaže podacima

o ostvarenom dohotku. Posebni

postupak se neće primjenjivati i

u slučaju kada porezni obveznik

nema obvezu podnošenja godišnje

porezne prijave, a ostvaruje razliku

godišnjeg poreza na dohodak i

prireza porezu na dohodak za

uplatu.

univ.bacc.admin.public. Bernard

Iljazović

Novi Obrazac PD – Prijava poreza na

dobit za 2015. godinu

S obzirom da je u Nar. nov., br.

137/15 od 23.12.2015. godine

objavljen Pravilnik o izmjenama i

dopunama Pravilnika o porezu na

dobit (nadalje Pravilnik) koji je stupio

na snagu 24.12.2015. godine, mijenja

se i dopunjuje obrazac Prijava poreza

na dobit – Obrazac PD, a primjenjuje

se u postupku podnošenja prijave

poreza na dobit za 2015. godinu i

nadalje. Dakle, uvode se određene

izmjene u čl. 47. st. 3. „starog“

Pravilnika o porezu na dobit

objavljenog u Nar. nov., br. 95/05 -

157/14, prema kojima se u Obrazac

PD uvodi potpuno nova stavka IX.

OBVEZA DOPRINOSA PO OSNOVI

OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI

koju popunjava obveznik doprinosa

te obveznik obračunavanja i

obveznik plaćanja doprinosa po

osnovi obavljanja druge djelatnosti

koji od te djelatnosti utvrđuje dobit

iz čl. 183. st. 1. Zakona o doprinosima

i ima iskazan iznos dobiti na red. br.

3. Obrasca PD.


Stavka IX. Obveza doprinosa po

osnovi obavljanja druge djelatnosti

propisana je uvođenjem novih toč.

60-69 u čl. 47. st. 3. Pravilnika, a

sastoji se od sljedećih pozicija:

• 60. Razdoblje obavljanja

samostalne djelatnosti – upisuju

se podaci o razdoblju u kojem

je obveznik doprinosa obavljao

samostalnu djelatnost;

• 61. Razdoblje obavljanja druge

djelatnosti – upisuju se

podaci o razdoblju u kojem je

obveznik doprinosa samostalnu

djelatnost obavljao istovremeno

uz osiguranje po osnovi radnog

odnosa ili bilo kojoj drugoj

osnovi obveznih osiguranja;

• 62. Broj mjeseci obavljanja

samostalne djelatnosti – upisuje

se broj mjeseci obavljanja

samostalne djelatnosti koji

obuhvaća svaki puni mjesec u

kojemu je obveznik doprinosa

obavljao samostalnu djelatnost

uvećan za posljednji mjesec, bez

obzira na broj dana obavljanja

samostalne djelatnosti u

posljednjem mjesecu te bez

umanjenja za one mjesece u

kojima je djelatnost privremeno

obustavljena i u kojima je

korišteno pravo na privremenu

nesposobnost za rad;

• 63. Broj mjeseci obavljanja

druge djelatnosti – upisuje se

broj mjeseci obavljanja druge

djelatnosti koji obuhvaća svaki

puni mjesec druge djelatnosti

uvećan za posljednji mjesec, bez

obzira na broj dana obavljanja

druge djelatnosti u posljednjem

mjesecu te bez umanjenja za one

mjesece u kojima je djelatnost

privremeno obustavljena i u

kojima je korišteno pravo na

privremenu nesposobnost za

rad;

• 64. Iznos dobiti od druge

djelatnosti – upisuje se iznos

dobiti sa red. br. 3. Obrasca

PD razmjeran broju mjeseci

obavljanja druge djelatnosti

(red.br. 63) u odnosu na broj

mjeseci obavljanja samostalne

djelatnosti (red. br. 62.);

• 65. Iznos najviše osnovice

za mjesece obavljanja druge

djelatnosti – upisuje se dio

propisane najviše godišnje

osnovice za obveznika

doprinosa po osnovi obavljanja

druge djelatnosti od koje

utvrđuje dobit za godinu za koju

se obveza utvrđuje razmjerna

broju mjeseci obavljanja druge

djelatnosti (red. br. 63.);

• 66. Iznos osnovice za obračun

doprinosa – upisuje se iznos

utvrđene godišnje osnovice za

obračun doprinosa po osnovi

obavljanja druge djelatnosti

(red. br. 64.) ako je jednak ili

manji od iznosa najviše osnovice

za mjesece obavljanja druge

djelatnosti (red. br. 65.), a ako

je veći upisuje se iznos najviše

osnovice za mjesece obavljanje

druge djelatnosti (red. br. 65.);

• 67. Iznos doprinosa za

mirovinsko osiguranje

na temelju generacijske

solidarnosti – upisuje se

umnožak iznosa osnovice za

obračun doprinosa, tj. red.br.

66. i propisane stope za obračun

doprinosa za mirovinsko

osiguranje na temelju

generacijske solidarnosti prema

čl. 13. Zakona o doprinosima;


mirovinsko osiguranje

na temelju individualne

kapitalizirane štednje – upisuje

se umnožak iznosa osnovice za



doprinosa za mirovinsko

osiguranje na temelju

individualne kapitalizirane

štednje prema čl. 17. Zakona o

doprinosima;


zdravstveno osiguranje – upisuje

se umnožak iznosa osnovice za



doprinosa za zdravstveno

osiguranje prema čl. 14. Zakona

o doprinosima.

mr. sc. Silvija Pretnar Abičić,

ovlašteni revizor

Obrazac PD-IPO - Izvješće o poslovnim

događajima s povezanim osobama

U Nar. nov., br. 137/15 od

23.12.2015. godine objavljen je

Pravilnik o izmjenama i dopunama

Pravilnika o porezu na dobit

(nadalje Pravilnik) koji je stupio

na snagu 24.12.2015. godine, osim

čl. 7. i čl. 9. Pravilnika koji stupaju

na snagu 1. siječnja 2016. godine, a

odnose se na Izvješće o poslovnim

događajima s povezanim osobama;

Obrazac PD-IPO. Dakle, Pravilnik

propisuje obvezu sastavljanja

novog obrasca; Obrazac PD-IPO -

Izvješće o poslovnim događajima

s povezanim osobama, koji se

primjenjuje u postupku podnošenja

Prijave poreza na dobit za 2016.

godinu, tj. za porezna razdoblja

koja počinju teći od 1. siječnja 2016.

godine. Ovaj obrazac potrebno je

dostaviti ako je porezni obveznik

tijekom poreznog razdoblja u

poslovnim knjigama evidentirao


transakcije s povezanim osobama.

Za potrebe obrasca povezanim

osobama smatraju se osobe kod

kojih jedna osoba sudjeluje izravno

ili neizravno u upravi, nadzoru ili

kapitalu druge osobe, ili iste osobe

sudjeluju izravno ili neizravno u

upravi, nadzoru ili kapitalu društva

(čl. 13. st. 2. Zakona o porezu na

dobit (Nar. nov., br. 177/04-143/14) i

čl. 41. Općeg poreznog zakona (Nar.

nov., br. 147/08 - 25/15). U skladu sa

Općim poreznim zakonom fizičke

ili pravne osobe su povezane ako je

ispunjen najmanje jedan od sljedećih

uvjeta: a) izravno ili neizravno

ostvaruju kontrolu ili značajan

utjecaj nad drugom osobom; b)

ne ostvaruju kontrolu ili značajan

utjecaj, ali su međusobno povezane

na takav način da uslijed pogoršanja

ili poboljšanja gospodarskog i

financijskog stanja jedne osobe

dolazi do istog učinka kod druge

osobe, jer se između njih provodi

ili postoji mogućnost prijenosa

gubitaka, dobiti ili sposobnosti za

plaćanje. Smatra se da postoji odnos

povezane osobe i poreznog dužnika,

primjerice i sa njegovim bračnim

drugom, krvnim srodnikom u prvoj

liniji, posvojiteljem, skrbnikom,

starateljem te osobama koje žive u

zajedničkom kućanstvu.

Obrazac PD-IPO sadrži opće

podatke o poreznom obvezniku

(naziv ili ime i prezime poreznog

obveznika, adresa sjedišta ili

prebivališta i osobni identifikacijski

broj), razdoblje za koje se podnosi

obrazac, ime osobe odgovorne

za sastavljanje obrasca (porezni

obveznik/opunomoćenik/ovlašteni

porezni savjetnik), nadnevak,

pečat poreznog obveznika i potpis

odgovorne osobe, a sastoji se od

četiri dijela:

I.1. Obveze prema povezanim

osobama po osnovi primljenih

zajmova i kredita

I.2. Potraživanja od povezanih osoba

po osnovi danih zajmova i kredita

II.1. Obveze prema povezanim

osobama po osnovi nabave roba i

usluga

II.2. Potraživanja od povezanih

osoba po osnovi isporuke roba i

usluga

U točkama 1. – 6. nalaze se istovjetni

podaci, s time da se u dio I.1. i II.1

upisuju podaci o vjerovniku, a u

dio I.2. i II.2. podaci o dužniku i to:

1. naziv/ime i prezime povezane

osobe; 2. osobni identifikacijski

broj (OIB); 3. sjedište ili prebivalište;

4. država sjedišta/prebivališta;

5. oznaka (P) ukoliko povezana

osoba ili porezni obveznik imaju

povlašteni porezni status iz čl.

13. st. 5. toč. 1. Zakona o porezu

na dobit; 6. oznaka (G) ukoliko

povezana osoba ili porezni obveznik

imaju pravo na prijenos poreznog

gubitka iz čl. 13. st. 5. toč. 2. Zakona

o porezu na dobit. Također, i točke

7-9 obuhvaćaju slične podatke,

s time da se u dio I.1. i II.1 upisuju

podaci o vjerovniku, a u dio I.2. i

II.2. podaci o dužniku i to: 7. udio

vjerovnika/dužnika u dionicama

ili kapitalu poreznog obveznika

izraženo u postotku te 8. udio

vjerovnika/dužnika u glasačkom

pravu poreznog obveznika izraženo

u postotku (u oba slučaja upisuju se

i vjerovnici iz čl. 8. st. 2. Zakona o

porezu na dobit); 9. ako vjerovnik/

dužnik nema udjela u kapitalu ili

glasačkom pravu upisuje se slovna

oznaka druge osnove povezanosti:

član uprave (U), srodnik (S), pravna

osoba koja nije član uprave ili srodnik

(P), ostale osobe (O). Ako porezni

obveznik ima udjele u kapitalu

ili glasačkom pravu vjerovnika/

dužnika upisuje se slovna oznaka

osnove povezanosti za člana

društva (D). Dio I.1. sadrži i sljedeće

podatke: 10. četverostruku svotu

vjerovnikovog udjela u kapitalu ili

glasačkom pravu na zadnji dan u

mjesecu u kojemu se zajam počeo

koristiti, a ako je zajam odobren u

prethodnim poreznim razdobljima

upisuje se svota na zadnji dan prvog

mjeseca poreznog razdoblja za

koje se podnosi; 11. datum nastanka

obveze; 12. iznos obveze na datum

nastanka obveze; 13. stanje obveze

(glavnice) na prvi dan poreznog

razdoblja; 14. stanje obveze

(glavnice) na zadnji dan poreznog

razdoblja; 15. kamatnu stopu; 16.

obveze za kamate tijekom poreznog

razdoblja; 17. kamate obračunate po

stopi iznad propisane (čl. 14. Zakona

o porezu na dobit); 18. kamate

obračunate na iznos iznad visine

kapitala (čl. 8. Zakona o porezu na

dobit); 19. obveze za kamate na zadnji

dan poreznog razdoblja. Dio I.2.

sadrži i sljedeće podatke: 10. datum

nastanka potraživanja; 11. iznos

potraživanja na datum nastanka

potraživanja; 12. stanje potraživanja

(glavnice) na prvi dan poreznog

razdoblja; 13. stanje potraživanja

(glavnice) na zadnji dan poreznog

razdoblja; 14. kamatnu stopu; 15.

potraživanja za kamate tijekom

poreznog razdoblja; 16. povećanja

porezne osnovice za kamate iz čl.

14. Zakona o porezu na dobit; 17.

potraživanja za kamate na zadnji

dan poreznog razdoblja. Dio II.1.

sadrži i sljedeće podatke: 10. nabavu

roba ili usluga; 11. iznos obveze na

prvi dan poreznog razdoblja; 12.

ukupne obveze nastale tijekom


poreznog razdoblja; 13. iznos obveza

na zadnji dan poreznog razdoblja.

Dio II.2. sadrži i sljedeće podatke:

10. isporuka roba ili usluga; 11. iznos

potraživanja na prvi dan poreznog

razdoblja; 12. ukupna potraživanja

nastala tijekom poreznog razdoblja;

13. iznos potraživanja na zadnji dan

poreznog razdoblja.


ovlašteni revizor

Novosti u JOPPD obrascu vezano uz

službena putovanja i terenski dodatak

U Izmjenama i dopunama

Pravilnika o porezu na

dohodak (Nar. nov., br. 137/15;

nadalje Pravilnik) koje su stupile na

snagu 24.12.2015. godine propisane

su određene novosti vezano uz

službena putovanja i terenski rad te

način iskazivanja podataka u JOPPD

obrascu, a koje su kako je navedeno

u nastavku:

• u čl. 13. st. 3. Pravilnika trajanje

službenog putovanja za koje

se mogu isplatiti neoporezive

naknade vremenski je

ograničeno do 30 dana

neprekidno.

• u čl. 13. st. 3. Pravilnika navodi

se umanjenje neoporezivog

iznosa dnevnice u tuzemstvu -

ako je na službenom putovanju

osiguran jedan obrok (ručak

ili večera) neoporezivi iznos

dnevnice u tuzemstvu koji se

isplaćuje u novcu umanjuje se

za 30%, odnosno za 60% ako su

osigurana dva obroka (ručak ili

večera).

Podsjećamo da su iznosi dnevnica

za službena putovanja u skladu sa čl.

13. st. 2. toč. 13. Pravilnika utvrđeni

na sljedeći način: neoporezivi iznos

dnevnice u zemlji do 170,00 kuna

za službeno putovanje koje traje

više od 12 sati dnevno; dok za ona

putovanja koja traju više od 8, a

manje od 12 sati, neoporezivi dio

dnevnica iznosi do 85 kuna. Nadalje,

dnevnice za službena putovanja u

zemlji isplaćuju se za putovanja iz

mjesta u kojemu je mjesto rada ili

iz mjesta prebivališta/uobičajenog

boravišta radnika koji se upućuje

na službeno putovanje u drugo

mjesto (osim u mjesto u kojemu

ima prebivalište ili uobičajeno

boravište), a udaljenosti najmanje 30

kilometara, radi obavljanja u nalogu

za službeno putovanje određenih

poslova njegova radnog mjesta, a

u svezi s djelatnosti poslodavca.

Dnevnice za službena putovanja

u zemlji jesu naknade za pokriće

izdataka prehrane, pića i prijevoza

u mjestu u koje je radnik upućen na

službeno putovanje.

• u čl. 13. st. 5. Pravilnika navodi se

umanjenje neoporezivog iznosa

terenskog dodatka u zemlji i

inozemstvu – ako je radniku na

terenu osiguran jedan obrok

(ručka ili večera) neoporezivi

iznos terenskog dodatka u

zemlji i inozemstvu umanjuje se

za 30% , odnosno za 60% ako


su osigurana dva obroka (ručak

i večera).

Podsjećamo da u skladu sa čl.

13. st. 2. toč. 14. i 15. Pravilnika

terenski dodatak u zemlji, odnosno

inozemstvu iznosi do 170,00 kuna,

odnosno do 250,00 kuna dnevno

na ime pokrića troškova prehrane i

drugih troškova radnika na terenu

u zemlji, odnosno inozemstvu,

osim troškova smještaja koji se

podmiruju na teret poslodavca i

ne smatraju se dohotkom radnika.

Nadalje, terenski dodatak isplaćuje

se u slučaju kada radnik boravi

izvan mjesta svojeg prebivališta

ili uobičajenog boravišta radi

poslova koje obavlja izvan sjedišta

poslodavca ili sjedišta izdvojene

poslovne jedinice poslodavca i kada

poslodavac obavlja obavlja takvu

djelatnost koja je po svojoj prirodi

vezana za rad na terenu, uključujući

i sudjelovanje radnika u razvojno-

istraživačkim transferima znanja.

Terenski dodatak može se isplatiti i

kad ne postoji potreba za noćenjem

radnika na terenu. Uvjet za isplatu

neoporezivog terenskog dodatka

je na se mjesto rada razlikuje

od mjesta sjedišta poslodavca ili

njegove poslovne jedinice i od

mjesta prebivališta ili uobičajenog

boravišta radnika, s time da je

mjesto rada udaljeno od tih mjesta

najmanje 30 kilometara.

• u JOPPD obrascu više se ne

iskazuju troškovi prijevoza

(trošak cestarine i prijevoznih

karata) i troškovi noćenja na

službenom putovanju u visini

stvarnih izdataka, prema

konačnom obračunu putnih

naloga, jer je brisana oznaka 39 u

Prilogu 4, odnosno za neprofitne

organizacije oznaka 53 u Prilogu

4. Potrebno je iskazati isplate

dnevnica u novcu (šifra 17) i/ili

naknadu za korištenje privatnog

automobila u službene svrhe

(šifra 18).

• rok podnošenja JOPPD obrasca

je i dalje najkasnije do 15-

og u tekućem mjesecu za

neoporezive primitke koji

su isplaćeni u prethodnom

mjesecu. Iznimno vrijedi da se

JOPPD obrazac za neoporezive

primitke koji su isplaćeni u

prosincu prethodne godine

podnosi Poreznoj upravi do 15.

siječnja tekuće godine, ali je kao

datum podnošenja potrebno

navesti 31.12. prethodne godine.

To znači da je za neoporezive

primitke isplaćene u mjesecu

prosincu 2015. godine JOPPD

obrazac potrebno dostaviti

najkasnije do 15.01.2016. godine,

te upisati dan izvješća 31.12., a kao

oznaka izvješća upisuje se 15365.


ovlašteni revizor

Neoporezive naknade za službeno putovanje

U skladu s odredbama Zakona

o porezu na dohodak,

oporezivim primicima po osnovi

nesamostalnog rada ne smatraju

se iznosi što ih poslodavci isplaćuju

svojim radnicima, između ostalih:

• dnevnice u zemlji do 170,00

kuna za službeno putovanje koje

traje više od 12. sati dnevno. Za

službena putovanja u zemlji koja

traju više od 8., a manje od 12.

sati, neoporezivi dio dnevnica

iznosi do 85,00 kuna,

• dnevnice u inozemstvu do

iznosa i pod uvjetima utvrđenim

propisima o izdacima za

službena putovanja za korisnike

državnog proračuna,

• terenski dodatak u zemlji do

170,00 kuna dnevno na ime

pokrića troškova prehrane i

drugih troškova radnika na

terenu u zem¬lji, osim troškova

smještaja koji se podmiruju na

teret poslodavca i ne smatraju

se dohotkom radnika,

• terenski dodatak u inozemstvu

do 250,00 kuna dnevno na ime

pokrića troškova prehrane i

drugih troškova radnika na

terenu u inozemstvu, osim

troškova smještaja koji se

podmiruju na teret poslodavca

i ne smatraju se dohotkom

radnika.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o

porezu na dohodak, koje su stupile

na snagu 24. prosinca 2015. godine

propisano je ograničenje kod

utvrđivanja neoporezivog iznosa

dnevnica i terenskog dodatka:

• ako je na službenom putovanju

osiguran jedan obrok (ručak ili

večera) propisani neoporezivi

iznos dnevnice koji se isplaćuje

u novcu umanjuje se za 30%

odnosno za 60% ako su

osigurana dva obroka (ručak i

večera);

• ako je radniku na terenu

osiguran jedan obrok (ručak

ili večera) neoporezivi iznos

terenskog dodatka se umanjuje

za 30% odnosno za 60% ako su

osigurana dva obroka (ručak i

večera).

Istim izmjenama Pravilnika

vremenski se ograničava trajanje


službenih putovanja za koje se

mogu isplatiti neoporezive naknade

te je definirano je da se službenim

putovanjem u smislu Zakona o

porezu na dohodak smatra putovanje

do 30. dana neprekidno. Izmjenama

i dopunama Pravilnika o porezu na

dohodak propisana je nova odredba

i za neprofitne organizacije prema

kojoj se oporezivim primicima ne

smatraju naknade isplaćene po

osnovi službenih putovanja fizičkim

osobama koje u neprofitnim

organizacijama do trenutka isplate

navedenih primitaka u istom

poreznom razdoblju, nisu ostvarile

primitke po osnovi nesamostalnog

rada odnosno primitke od kojih se

utvrđuje drugi dohodak.

Porezni savjetnik mr. sc. Željko

Marinac, u mirovini

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika

o porezu na dobit

U Nar. nov., br. 137/15 od

23.12.2015. godine objavljen je

Pravilnik o izmjenama i dopunama

Pravilnika o porezu na dobit (nadalje

Pravilnik) koji je stupio na snagu

24.12.2015. godine, osim čl. 7. i čl. 9.

Pravilnika koji stupaju na snagu 1.

siječnja 2016. godine, a odnose se

na Izvješće o poslovnim događajima

s povezanim osobama; Obrazac

PD-IPO. U odnosu na Prijedlog

Pravilnika o izmjenama i dopunama

Pravilnika o porezu na dobit koji

je bio objavljen na stranicama

Porezne Uprave i koji se smatrao

radnim materijalom, u konačnom

objavljenom Pravilniku dolazi do

određenih izmjena. Najvažnije

izmjene i dopune objavljenog

Pravilnika odnose se na sljedeće:

1. mijenja se i dopunjuje obrazac

Prijava poreza na dobit –

Obrazac PD, a primjenjuje se u

postupku podnošenja prijave

poreza na dobit za 2015. godinu

i nadalje.

2. propisuje se obveza sastavljanja

novog obrasca - Obrazac PD-

IPO - Izvješće o poslovnim

događajima s povezanim

osobama, koji se primjenjuje u

postupku podnošenja Prijave

poreza na dobit za 2016. godinu,

tj. za porezna razdoblja koja

počinju teći od 1. siječnja 2016.

godine.

3. kamate između povezanih

strana – u potpunosti se mijenja

čl. 37. st. 1. starog Pravilnika, tj.

način utvrđivanja kamatne stope

iz čl. 14. st. 3. Zakona o porezu

na dobit (Nar. nov., br. 177/04-

143/14; nadalje Zakon). Naime,

u skladu sa novim odredbama

kamatna stopa se utvrđuje kao

aritmetička sredina prosječnih

kamatnih stopa na stanja kredita

odobrenih na razdoblje dulje

od godine dana nefinancijskim

trgovačkim društvima, a koje

je HNB objavila u tekućoj

kalendarskoj godini. Navodi

se i način izračuna kamatne

stope od strane HNB-a. Visinu

kamatne stope koja će se

primijeniti između povezanih

strana ministar financija mora

objaviti prije početka poreznog

razdoblja u kojem se primjenjuje.

U skladu sa time, temeljem

Odluke o objavi kamatne stope

na zajmove između povezanih

osoba, kamatna stopa na

zajmove između povezanih

osoba iz čl. 14. st. 3. Zakona za

2016. godinu iznosi 5,14% (Nar.

nov., br. 137/15).

4. dodaje se novi st. 7. u čl. 12.

Pravilnika koji navodi da se

porezna osnovica umanjuje za

prihode od dividendi i udjela

u dobiti u slučaju kada se za

ulaganja primjenjuje i metoda

udjela.

5. smanjenje dobiti za ostale

prihode - čl. 47. st. 3. toč. 31.

Pravilnika vezano uz smanjenje

dobiti za ostale prihode mijenja

se u dijelu koji se odnosi na

prihode ostvarene temeljem

brodarske djelatnosti, za koje se

više ne navodi da se priznaju u

okviru ove točke.

6. usklada Pravilnika poreza na

dobit sa Zakonom o poticanju

ulaganja - u Nar. nov., br. 102/15

od 25.09.2015. godine objavljen

je Zakon o poticanju ulaganja

koji stupa na snagu 8 dana

od objave, te prestaje važiti

Zakon o poticanju investicija

i unapređenju investicijskog

okruženja iz Nar. nov., br.

111/12 - 28/13. U tom smislu,

odredbe Pravilnika usklađene

su sa odredbama Zakona o

poticanju ulaganja, međutim

ove usklade nisu utjecale na

promjenu sadržaja PD obrasca

i priznavanje poreznih olakšica.

mr. sc. Silvija Pretnar

Abičić,ovlašteni revizor

http://www.obracunplaca.dashofer.hr/


Maloprodaja u sklopu restorana

Je li moguće u sklopu restorana prodavati pivo ili

vino? Za vrijeme adventa također bi prodavali poklon pakete koji bi sadržavali naše artikle i možda koji proizvod, sve zapakirano u kutiji. Je li to moguće prodavati u sklopu restorana i na koji način?

Prodaja dobara (piva ili vina) koje

navodite u pitanju, moguća

je u sklopu restorana na način da

se ta prodaja fizički izdvoji u dio

restorana koji bi bio namjenjem toj

prodaji. Taj izdvojeni dio restorana

tretira se kao maloprodaja te mora

ispunjavati minimalne tehničke

uvjete za maloprodaju te propise

koji reguliraju maloprodaju. To se

također odnosi i na prodaju poklon

paketa. Zakonski okvir koji regulira

to pitanje je Zakon o trgovini koji u

članku 9. stavak 3. navodi da ako se

u prodavaonici obavlja i neka druga

djelatnost, prostor namijenjen toj

djelatnosti mora biti vidljivo odvojen

od dijela prodavaonice namijenjenog

trgovačkoj djelatnosti. Članak 12.

Zakona o trgovini navodi uvjete za

obavljanje trgovine te navodi da

za obavljanje trgovine moraju biti

ispunjeni sljedeći uvjeti:

• minimalni tehnički uvjeti

kojima moraju udovoljavati

prodajni objekti, oprema i

sredstva pomoću kojih se

obavlja trgovina te drugi uvjeti

propisani posebnim propisom

s obzirom na oblik i način

obavljanja trgovine,

• opći sanitarni i zdravstveni

uvjeti i uvjeti sukladni propisima

o hrani kojima moraju

udovoljavati prodajni objekti,

oprema, sredstva i osobe koje

neposredno posluju s robom,

koja može utjecati na zdravlje

ljudi, sukladno posebnim

propisima.

Vedran Bradara, dipl. oec., ovlašteni

revizor

Rezerviranje sredstava

Je li moguće rezervirati sredstva za građevinske

radove (u našem slučaju za radove na sanaciji deponije, možda kao rezervacije za obnovu prirodnih bogatstava, a da budu porezno priznata). Naime, namjenski smo povećali prihode, za sredstva koja će biti iskorištena za financiranje radova na sanaciji, koji možda neće biti odrađeni u ovoj godini, međutim tu se nameće pitanje prevelikog poreza na dobit.

Odredbom članka 11. stavak

2. Zakona o porezu na dobit

(Narodne novine broj 177/04 do

143/14), propisano je da se priznaju

kao rashod rezerviranja za rizike

i troškove na temelju zakona ili

drugog propisa i rezerviranja koja su

uvjetovana ugovorima (rezerviranja

za otpremnine, rezerviranja za

troškove obnavljanja prirodnih

bogatstava, rezerviranja za troškove

u jamstvenim rokovima i rezerviranja

za troškove po započetim sudskim

sporovima). Slijedom navedenog,

prema mojem razumijevanju

upita, nije moguće izvršiti porezno

priznato rezerviranje s naslova

obnavljanja prirodnih bogatstava.

S druge strane ako ste primili

subvenciju na ime pokrića troškova

radova na sanaciji, ne možete

cijelu svotu prihodovati, već ju je

potrebno razgraničiti i prihodovati

u razdoblju kada će troškovi s

naslova kojih ste subvenciju i

primili, biti realizirani.

dipl. oec. Ksenija Kramar, ovlašteni

porezni savjetnik i ovlašteni revizor

Jeste li znali!?

• Godine 1712. Velika Britanija uvela

je porez na tapete. Soboslikari su

tada počeli stavljati bijele tapete,

te rukom crtati uzorak.

• Američki grad Pittsburgh ima

porez na “zabavu” koji iznosi 5%,

a oporezuje se sve što donosi ili

potiče zabavu.

• U Novom Meksiku osobe iznad

sto godina oslobođene su plaćanja

poreza.

• Bangladeš 15. rujna svake godine

održava Nacionalni dan poreza.

Organiziraju se sajmovi po

gradovima gdje građani mogu

dobiti besplatnu poduku i pomoć

prilikom ispunjavanja poreznih

prijava.

PITANJE/ODGOVOR


Izdaje Verlag Dashöfer d.o.o., Centar za obrazovanje i izdavačku djelatnost, ... Šubićeva 42/1, 10 000 Zagreb, tel. 01/ 46 55 107, faks:

01/46 55 108, e-mail: [email protected]/ www.dashofer.hr <http://www.dashofer.hr> / ISSN 1848-8722 / Copyright 2005-2014 by

DASHOFER HOLDING, Ltd. & VERLAG DASHOFER d.o.o., za izdavačku djelatnost / Glavni urednik: Ana Dukić, mag.oec./ Izdanja:

2 puta mjesečno/ cijena: 698,52 kn godišnje + PDV ili 428,52 kn polugodišnje +PDV / Pretplata za savjetnik vrijedi za razdoblja 6 ili

12 mjeseci od datuma narudžbe. Pretplatu za slijedeća razdoblja nije potrebno produžiti, jer ćemo to napraviti automatskim putem

za sljedećih 6 ili 12 mjeseci. Pretplatu za savjetnik je moguće stornirati samo pismenim putem, najkasnije 6 tjedana prije početka

sljedećeg razdoblja pretplate savjetnika. / Točnost svih informacija unutar savjetnika Vam jamče priznati hrvatski autori iz prakse.

/ Odgovore na sva Vaša pitanja Vam šaljemo putem maila do 2 tjedna nakon primljenog maila. / Neki od Vaših odgovora će biti

objavljeni i u sljedećim izdanjima Vašeg savjetnika. Ovo su generalni savjeti i mišljenja autora, u slučaju problema kontaktirajte svog

poreznog savjetnika.

RAČUNOVODSTVENO POREZNI SAVJETNIK – Moj asistent kroz aktualnosti svijeta računovodstva i poreza

http://www.seminari.hr/stru-njak-za-eu-fondove-productsem390/

http://www.seminari.hr/program-usavrsavanja-iz-podrucja-javne-nabave-elektronicka-dostava-ponuda-productsem415/

http://www.dashofer.hr/koktel/

centar za i uslužnu djelatnost porezni savjetnikimg.dashofer.sk/cif_hr/emailing/ut0216.pdf ·...

Documents