brosura fkkss 2013 npp

24
INFORMACIJE ZA STUDENTE Sarajevo, 2009. godine FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

Upload: predrag-puharic

Post on 18-Jan-2016

26 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Informacije za studente Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.- Info o Fakultetu- Pravila studiranja- Nastavni plan- Kontakt informacije

TRANSCRIPT

Page 1: Brosura FKKSS 2013 Npp

INFORMACIJE ZA STUDENTE

Sarajevo, 2009. godine

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU,KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

Page 2: Brosura FKKSS 2013 Npp

O FAKULTETUFakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije osnovan je 1993. godine (tada pod nazivom Fakultet kriminalisti�kih nauka), kao civilna institucija, �ime je pokazano da se i tada slijedilo savremene standarde u formiranju stru�nih profila za uspostavljanje svim vidovima protivpravnih i dru�tveno opasnih pona�anja. Fakultet kriminalisti�kih nauka Univerziteta u Sarajevu osnovan je u cilju univerzitetske edukacije stru�njaka, koji svoj doprinos u uspostavljanju i odr�avanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini trebaju ostvarivati u svim institucijama koje se nalaze u lancu borbe protiv asocijalnih i antisocijalnih pona�anja pojedinaca i grupa. Primarni ciljevi Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, kao �lanice Univerziteta u Sarajevu, jesu izvo�enje nastavnog procesa za sticanje akademskih zvanja iz oblasti kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija, s jedne strane, odnosno razvijanje i realizacija nau�no-istra�iva�kog rada, koji se tretira kao osnov i podloga svim nastavnim aktivnostima koje se izvode na ovoj univerzitetskoj instituciji, s druge strane. Navedena, kao i �injenica da je Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije zasigurno jedan od lidera permanentnim programima renomiranih gostuju�ih nastavnika, legitimira ga kao jednu od vode�ih institucija u edukaciji stru�njaka pomenutih profila. Edukacioni procesi na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije razvijani su i razvijaju se kroz dodiplomske i postdiplomske programe kao i kroz program za sticanje doktorata nauka, a koji su temeljno oslonjeni na zakonsku osnovu o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo. Tako�er, Fakultet je u svom razvoju pratio i implementirao savremene standarde iz oblasti univerzitetskog obrazovanja koji su se stvarali kao rezultat me�unarodnih aktivnosti na ovom polju. Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije je od svog osnivanja kontinuirano i intenzivno razvijao svoj nastavni i nau�no-istra�iva�ki opus, te je nakon vi�egodi�njeg akademskog djelovanja, dostigao stepen strategijskog planiranja svog razvoja, koji je rezultirao novim i inoviranim nastavnim planom i programom dodiplomskog studija. Pored razvoja prvog ciklusa akademske edukacije Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije je pred dovr�tkom i inoviranih programa za magistarski i doktorski studij, koji �e se u potpunosti oslanjati na principe utvr�ene dokumentima koji predstavljaju osnovu za stvaranje jedinstvenog podru�ja visokog obrazovanja u Evropi (European Higher Education Area - EHEA) i Evropskog podru�ja nau�nog istra�ivanja (European Research Area - ERA).

Svoje ciljeve nastoji ostvarivati kroz prou�avanje i razvoj disciplina koje su sistematizovane u tri oblasti za koje je Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu mati�an: Kriminalistika, Kriminologija i Sigurnosne studije.

Page 3: Brosura FKKSS 2013 Npp

SMJEROVI

Kriminalistika

Zasebna nau�na oblast koncipirana prema osnovnim intencijama heuristi�ke i silogisti�ke koncepcije istra�ivanja protivpravnih pona�anja, implicira osnovne aktivnosti usmjerene ka idealu u spoznaji "istine". Radi se o aktivnostima otkrivanja, razja�njavanja i dokazivanja krivi�nih djela, �ime se stvaraju osnovne pretpostavke za primjenu odredbi materijalnog i procesnog krivi�nog prava.

Kriminologija

U op�teprihva�enom trodimenzionalnom sistemu nauka, koje se bave kriminalnim pona�anjima i kriminalitetom, kriminologija zauzima centralno mjesto. Veze koje kriminologija ostvaruje sa ostalim srodnim disciplinama nu�na su pretpostavka za potpuno sagledavanje ovog dru�tvenoopasnog i protivpravnog fenomena. Predmeti (moduli) koji se svrstavaju u ovu oblast usmjereni su na prou�avanje fenomenologije i etiologije kriminaliteta, polo�aja i uloge �rtve u kriminalnom aktu, mjestu i zna�aju klju�nih instrumenata dru�tva u suprotstavljanju kriminalitetu i prou�avanju savremenih metoda nau�nog istra�ivanja kriminalnog fenomena.

Sigurnosne studije

Savremena sigurnosna zbilja s jedne strane i tranzicijski procesi s druge strane, obilje�avaju aktuelni sigurnosni ambijent u na�oj zemlji, regionu pa i cijeloj Isto�noj Evropi. Raspadi "militariziranih" koncepcija odbrane zasnovanih na percepciji dr�avnih za�titnih mehanizama kao "krutih politi�kih za�titnih mehanizama" impliciraju novu filozofiju sigurnosne politike i pojedinih strategija uop�e. Kao prvi odgovor savremene nauke o sigurnosti, zasigurno se name�e i nova koncepcija tzv. SIGURNOSNIH STUDIJA, putem kojih se artikuliraju razli�ite nau�ne discipline koje imaju za cilj osvjetljavanje nekih segmenata �ivota koje su u bliskoj historiji smatrane "tabu temama". Radi se o, teorijama i sistemima sigurnosti, obavje�tajnim sistemima, sistemima nacionalne, me�unarodne, regionalne sigurnosti, kao i novim konceptima i filozofijama organizaciono-sigurnosnih nauka u pogledu razvijanja modela - privatne sigurnosti (private policing) kao izazova 21. stolje�a na planu sigurnosnih studija.

Page 4: Brosura FKKSS 2013 Npp

Educirati iz domena na�ih mati�nih disciplina velika je obaveza i odgovoran posao. Na�a tr�i�na orijentiranost ve� odavno prevazilazi granice Bosne i Hercegovine. Tr�i�na prilagodljivost je osobina uspje�nih a pru�iti uslugu iz domena sigurnosti danas je zasigurno najve�i izazov modernog �ovjeka i zajednice u kojoj �ivi. Edukacija iz domena sigurnosti kao i izrada adekvatnih integralnih sistema za�tite ljudi i imovine, danas se mo�e smatrati jednom granom umjetnosti. Za�tititi sebe i zajednicu u kojoj �ivimo je zaista te�ko. Upravo stoga, mi nau�no i stru�no istra�ujemo uzroke i pojavne oblike asocijalnih i anti-socijalnih pona�anja i svoj tr�i�ni «credo» naslovljavamo:

(Mnogi znaci zlo�ina se unaprijed ka�njavaju)�Multa sceleris indicia praeveniunt�

DODIPLOMSKI STUDIJVIII semestara (Undergraduate Degree)Uslovi za upis: zavr�ena �etverogodi�nja srednja �kolaPrijemni ispit: DA (Testiranje psiho-fizi�kih sposobnosti kandidata)Zvanje: Diplomirani kriminalist (BA in Criminal Investigation)Diplomirani kriminolog (BA in Criminolgy)Diplomirani menad�er sigurnosti (BA in Securiy Management)

POSTDIPLOMSKI STUDIJ II semestra (Master Degree)Uslovi za upis: zavr�en fakultet VII stepen sa prosje�nom ocjenom (minimalno) osam (8).Prijemni ispit: DA (Osim diplomanata Fakulteta kriminalisti�kih nauka Univerziteta u Sarajevu i Pravnih fakulteta, koji su oslobo�eni polaganja diferencijalnog ispita iz modula kriminalistika, kriminologija i krivi�no-pravnih disciplina)Zvanje:Magistar kriminalistike (MSc in Criminal Investigation)Magistar kriminologije (MSc in Criminology)Magistar sigurnosnih studija (MSc in Security Studies)

DOKTORSKI STUDIJVI semestara (PhD Degree)U pripremi!Uslovi za upis: Zavr�en postdiplomski studij i ste�eno zvanje Magistar naukaPrijemni ispit: NEZvanje:Doktorat nauka iz kriminalistike ( PhD in Criminal Investigation)Doktorat nauka iz kriminologije (PhD in Criminology)Doktorat nauka iz oblasti sigurnosnih studija (PhD in Security Studies)

Page 5: Brosura FKKSS 2013 Npp

SPECIJALISTI�KI KURSEVIPORED UOBI�AJENE EDUKACIJE NUDIMO I POSEBNE SPECIJALISTI�KE KURSEVE TE DRUGE VRSTE USLUGA ZA FIZI�KA I PRAVNA LICA

OSIGURAVAJU�IM KOMPANIJAMA, GRA�ANIMAKonsalting usluge osiguravaju�im ku�ama i osiguranicima u slu�ajevima sumnje u �simulirane nezgode ili zadese� u cilju preveniranja prevara takve vrste.

POSLOVNOM SEKTORUKonsalting usluge na polju izrade sistema �integrirane za�tite� ljudi i imovine za razli�ite finansijske institucije, industrijska postrojenja, trgovinske centre i sli�no.

ZA�TITARISpecijalisti�ki kurs za odgovorne osobe u agencijama za za�titu ljudi i imovine iz oblasti sigurnosnog menad�menta; Dodatnu stru�nu edukaciju za �za�titare� iz osnova �situacijske kriminalistike�; Dodatnu stru�nu edukaciju za slu�benike tehni�ke za�tite objekata iz osnova preventivne kriminalistike, kako bi pravilnije koristili resurse u za�titi ljudi i objekata.

ADVOKATISpecijalisti�ku edukaciju za advokate iz domene tzv. �istra�nih kriminalisti�kih disciplina i tehnika� s ciljem razvijanja sposobnosti hodogramskog pra�enja procesno pravnog formiranja tragova od strane organa formalne dru�tvene kontrole.

TU�ILA�TVASpecijalisti�ku edukaciju za tu�ioce iz domena kriminalistike i aplikativne kriminologije u trajanju od II semestra.

POLICIJASpecijalisti�ke kurseve i stru�na usavr�avanja iz domena rada policije u zajednici, prevencije i represije kompleksnih oblika kriminaliteta.

SUDSKA POLICIJAEdukaciju iz domena penolo�ke kriminalistike.

LOKALNIM ZAJEDNICAMA U BIHKriminolo�ka istra�ivanja o strahu od kriminaliteta prema nau�no verificiranim standardima i metodama, kako bi se konkretnim prognosti�kim zaklju�cima stvorili uslovi za efektivne preventivne programe i stvaranje ambijenta sigurnijeg �ivljenja u njima.

Page 6: Brosura FKKSS 2013 Npp

PRAVILA STUDIRANJAI OP�E ODREDBE

�lan 1.

Ovim pravilima se bli�e ure�uju organizacija i izvo�enje prvog ciklusa studija koji vodi do zvanja zavr�enog dodiplomskog studija (the degree of the Bachelor) ili ekvivalenta (u daljem tekstu : dodiplomski studij), kao i druga pitanja koja se odnose na organizaciju studija, trajanje studija, postupak ispitivanja i ocjenjivanja, uvjeta i postupka provo�enja zavr�nog rada, isprave o studijima i druga relevantna pitanja od zna�aja za dodiplomski studij na Univerzitetu u Sarajevu (u daljem tekstu : Univerzitet).

�lan 2.

Dodiplomski studij na Univerzitetu organizira se i ostvaruje u skladu sa Izmjenama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo i Pravilima studiranja zasnovanim na Evropskom sistemu prijenosa kredita (ECTS).

II ORGANIZACIJA STUDIJA

�lan 3.

Univerzitet, odnosno fakultet, akademija i visoka �kola organiziraju i izvode dodiplomski studij iz nau�nih, umjetni�kih i stru�nih oblasti za koje su akreditirani.

Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre.

U skladu sa (E)CTS obim studijskog programa iznosi 60 (E)CTS studijskih bodova u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 (E)CTS studijskih bodova u jednom semestru.

Broj studijskih bodova za pojedini predmet odre�uje se prema ukupnom optere�enju studenta (teorijska, i/ili prekti�na nastava, vje�be, seminari i sl.), vremenu rada studenta na samostalnim zadacima (doma�i zadaci, projekti, seminarski radovi i sl.) i vremenu za u�enje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, zavr�ni

Page 7: Brosura FKKSS 2013 Npp

ispit i sl.).Katedre na fakultetima (mati�ne katedre) utvr�uju odnos (srazmjer) izme�u jednog sata nastave i broja sati potrebnih za individualni rad studenta, koji uti�u na broj studijskih bodova za predmet.

Trajanje studija

�lan 4.

Dodiplomski studij za sticanje diplome traje tri odnosno �etiri godine, a vrednuje se sa 180 odnosno 240 (E)CTS studijskih bodova (E)CTS studijski bodovi odgovaraju kriterijima Evropskog sistema prijenosa kredita - European Credit Transfer System - ECTS).

Struktura studijskog programa

�lan 5.

Studijski program sadr�i op�e i posebne uvjete koje student mora da zadovolji za sticanje odre�enog znanja,i to: 1. prikaz obaveznih i izbornih predmeta po studijskim godinama i semestrima;2. broj sati individualnog optere�enja studenta po predmetu;3. broj (E)CTS studijskih bodova za svaki predmet;4. druge oblike nastave za sticanje i usavr�avanje profesionalnih znanja i vje�tina (seminari, projekti, tematske klinike, prakti�ni rad i dr.);5. prikaz obaveznih uvjeta za poha�anje nastave i polaganje predmeta;6. prikaz modula i blokova, ukoliko je nastava organizirana na takav na�in;7. zavr�ni rad ili zavr�ni ispit studija, ukoliko su planirani.

Podaci o predmetu sadr�e:1. naziv predmeta i odgovaraju�u �ifru za lak�u identifikaciju predmeta;2. kratak opis programa predmeta koji omogu�ava razumijevanje njegove sadr�ine od strane studenata;3. procjenu nivoa predmeta, �to podrazumijeva jasnu naznaku potrebnih prethodnih znanja (uz navo�enje predmeta koje treba prethodno polo�iti i preporuku literature koju treba koristiti za pripremu), postavljenih ciljeva i liste stru�ne literature;4. naznaku o obaveznim i izbornim predmetima;5. ime(na) nastavnika i saradnika;6. du�inu trajanja nastave - godinu studija, semestar, broj sati nedjeljno, mjesto predmeta u ukupnom pregledu strukture studija;7. metod nastave i savla�ivanje gradiva - predavanja, konsultacije, vje�be, laboratorijske vje�be, seminari, terenski rad, tutorijal i sl, sa brojem nedjeljnih sati i ukupnom broju nedjelja trajanja odre�ene aktivnosti;

Page 8: Brosura FKKSS 2013 Npp

8. na�in polaganja i trajanja ispita - oblici provjere znanja tokom nastave, njihova u�estalost i vrednovanje prakti�nog rada i drugih oblika individualnog rada (seminarski radovi, projekti i drugo),na�in i termini polaganja ispita;9. posebnu naznaku predmeta na kojima se nastava izvodi na nekom od stranih jezika;10. (E)CTS studijske bodove predvi�ene za odre�eni predmet, u skladu sa op�im postavkama (E)CTS-a, uz naznaku broja studijskih bodova za bitne aktivnosti predvi�ene programom predmeta.

Organizacija nastave

�lan 6.

Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni.

Nastava u zimskom semestru po�inje tre�eg ponedjeljka u septembru i traje 16 nedjelja (15 nedjelja kontinuiranih aktivnosti + 1 nedjelja za zavr�ni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najdu�e 4 nedjelje.

Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra (i zimski odmor) traje 2 nedjelje.

Nastava u ljetnom semestru po�inje tre�eg ponedjeljka u februaru i traje 16 nedjelja (15 nedjelja kontinuiranih aktivnosti + 1 nedjelja za zavr�ni ispit).

Dopunska nastava i popravni ispiti traju najdu�e 4 nedjelje.

Ljetni odmor i ostale nastavne i vannastavne aktivnosti (organizovanje dopunske-dodatne (kondenzovane) nastave (ljetna �kola, ljetni univerzitet i sl.) uklju�uju�i i oblike provjere znanja traju 8 nedjelja.

Ovjera ljetnog i upis zimskog semestra traje 2 nedjelje.

Ta�an kalendar organizacije i realizacije studijskih programa za studijsku godinu utvr�uje i objavljuje Senat Univerziteta, najkasnije 60 dana prije po�etka nastave.

�lan 7.

Nastava se organizira i izvodi prema utvr�enom rasporedu sati.

Univerzitet odnosno fakulteti i akademije su du�ni da objave raspored sati najkasnije 10 dana prije po�etka nastave.

Page 9: Brosura FKKSS 2013 Npp

Raspored sati sadr�i: naziv studijskog programa, studijsku godinu, naziv predmeta, vrijeme (dan, sat) odr�avanja nastave, mjesto odr�avanja nastave (sale, laboratorije), ime/na nastavnika i druga uputstva o nastavi.

Za svaki predmet predmetni nastavnik utvr�uje plan rada i rokove, na�in provjere znanja (testove, projekte i sl.) i du�an je da isti dostavi prodekanu za nastavu odjela najkasnije 15 dana prije po�etka predavanja.

Predmetni nastavnik obavezan je da u prvoj sedmici nastave upozna studente s planom rada na predmetu i dostavi ga studentima u pisanoj formi.

�lan 8.

Provjere znanja se organiziraju u terminima utvr�enim za izvo�enje nastave iz predmeta iz kojih je predvi�ena provjera znanja.

Zadaci predvi�eni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zada�e i dr.) moraju biti ravnomjerno raspore�eni u toku semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usagla�en sa optere�enjem predvi�enim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.

Nastavnik je du�an da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija. Termini konsultacija trebaju biti uskla�eni sa nastavom tako da su dostupni studentima.

Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije dopu�tena. Ako se uka�e potreba za promjenom (zbog bolesti nastavnika i sl.) prodekan za nastavu odre�uje promjenu.

Predmetni nastavnik je odgovoran za izvo�enje svih oblika nastave, predavanja, vje�bi, prakti�nog rada i tutorijala.

�lan 9.

Pojedini oblici nastave mogu se organizirati u formi "u�enja na daljinu" (distance learning, virtual teaching), ali se ispiti moraju odr�avati u sjedi�tu odjela.Ispiti iz umjetni�kih predmeta mogu se odr�avati i van sjedi�ta odjela ukoliko se radi o javnim manifestacijama tipa koncerta, izlo�be, predstave i sl.

Page 10: Brosura FKKSS 2013 Npp

Prakti�ni rad i stru�na praksa mogu se organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna cjelina.

Prijavljivanje predmeta i evidencija

�lan 10.

Student prijavljuje predmete koje �eli da slu�a i pola�e u narednoj studijskoj godini tri nedjelje prije po�etka nastave u zimskom semestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa.

Izbor predmeta vr�i se od 30 (E)CTS studijskih bodova optere�enja za semestar i 60 (E)CTS studijskih bodova za godinu.

Student mo�e, u okviru ljetne �kole polagati najvi�e dva ispita.

Po isteku termina predvi�enih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi studenata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na web stranici fakulteta i oglasnoj tabli odjela za svaki studijski program i predmet. Predmeti koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije.

Ponovljeno prijavljivanje predmeta

�lan 11.

Studenti koji ne polo�e ispit u redovnom i popravnom roku upisuju predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.

Ovjera semestra

�lan 12.

Ovjera semestra i godine obavezna je za sve studente.

Na osnovu ovjerenog semestra i godine utvr�uje se koliko je student postigao (E)CTS studijskih bodova.

Page 11: Brosura FKKSS 2013 Npp

III POSTUPAK ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA

�lan 13.

Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS sistemom kako slijedi:

10(A) - (izuzetan uspjeh sa neznatnim gre�kama), nosi 95-100 bodova,9(B) - (iznad prosjeka, sa ponekom gre�kom), nosi 85-94 bodova,8(C) - (prosje�an, sa primjetnim gre�kama), nosi 75-84 bodova,7(D) - (op�enito dobar, ali sa zna�ajnijim nedostacima), nosi 65-74 bodova,6(E) - (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 60-64 bodova,5(F,FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno vi�e rada), ispod 60 bodova.U slu�aju da nijedan student ne postigne 95 bodova, �to predstavlja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava mo�e se korigirati prema najboljem postignutom uspjehu, na prvom ispitnom roku.

�lan 14.

Rad studenata prati se i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra.

Ocjenjivanje se vr�i dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra i na zavr�nom ispitu, na kojem se utvr�uje kona�na ocjena.

U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti predvi�eno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra.

Zavr�ni ispit se u strukturi ocjenjivanja mo�e vrednovati sa najvi�e 50% bodova.

Visoko�kolska ustanova obavezna je u svakom semestru organizirati za vanredne studente i studente studija u�enjem na daljinu nastavu "u u�ionici" po pravilu prve, osme i petnaeste nedjelje svakog semestra, a �to se detaljnije regulira pravilima studija svake visoko�kolske ustanove.

Vanredni studenti i studenti studija u�enjem na daljinu obavezni su prisustvovati oblicima provjere znanja kako je previ�eno silabusima predmeta na svakoj visoko�kolskoj ustanovi, koje se, po pravilu obavljaju u toku onih radnih nedjelja u kojima se organizira i nastava za ove studente, a �to se detaljnije regulira pravilima studija svake visoko�kolske ustanove.

Page 12: Brosura FKKSS 2013 Npp

�lan 15.

Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i prakti�ni. Provjera znanja je po pravilu pismena.

Ispit mo�e biti pismeni, usmeni i prakti�ni.

Pismena provjera se po pravilu vr�i putem testa ili pismenog rada. Na�in ispitivanja odre�uje mati�na katedra ili nastavnik.

Ispit i svi oblici provjere znanja su javni.

Ispiti iz umjetni�kih predmeta pola�u se po pravilu komisijski.

Rezultati pismenih ispita se �uvaju do 1.novembra sljede�e �kolske godine.

�lan 16.

Studij I stepena zavr�ava sa polaganjem svih ispita i/ili izradom zavr�nog rada u skladu sa studijskim programom.

�lan 17.

Zavr�ni ispit se obavlja u toku posljednje sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon zavr�ene nastave. Studenti koji ne polo�e ispit (ne zadovolje) u regularnom (redovnom) roku mogu polagati popravni ispit iz predmeta koji nisu polo�ili na kraju jednog semestra. Izme�u regularnog (prvog) i popravnog ispitnog roka nastavnici i saradnici �e konsultacijama, a po potrebi i dopunskom nastavom pomo�i studentima da se pripreme za popravni ispit.

�lan 18.

Studenti koji u prvoj godini ostvare najmanje 54 (E)CTS studijskih bodova mogu upisati drugu godinu studija.

Tre�u odnosno �etvrtu godinu studija mogu upisati samo studenti koji su polo�ili sve ispite iz dvije odnosno tri prethodne godine studija, odnosno samo studenti koji su ostvarili najmanje 120, odnosno 180 (E)CTS studijskih bodova.

Page 13: Brosura FKKSS 2013 Npp

Petu godinu studija mogu upisati samo studenti koji su polo�ili sve ispite iz prethodnih godina studija, odnosno samo studenti koji su ostavrili najmanje 240 (E)CTS studijskih bodova.

Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student ponavlja) student je du�an uplatiti odgovaraju�u naknadu �iju visinu, svojom odlukom, utvr�uje Senat Univerziteta.

�lan 19.

Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom mo�e u roku od 24 sata nakon saop�enja ocjene pismeno tra�iti da se ispit ponovi pred komisijom. Zahtjev za ponavljanje ispita mora biti obrazlo�en.

Dekan imenuje predsjednika i dva �lana komisije u roku 24 sata od primitka zahtjeva, ako ocijeni da je zahtjev opravdan, s tim da jedan �lan komisije mora biti iz drugog nastavnog predmeta, a ispitiva� s �ijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne mo�e biti predsjednik komisije.

Dekan odre�uje vrijeme polaganja ispita u roku od tri dana od podno�enja zahtjeva studenta.

Pismeni ispit ili pismeni dio ispita ne�e se ponoviti pred komisijom, ve� �e ga komisija ponovo ocijeniti. Komisija �e ocijeniti i sve radove koje je student radio u toku nastave i vje�bi.

Komisija mo�e donijeti ocjenu na bazi samo pismenog ispita i rada u toku nastave i vje�bi ili obaviti i usmeni dio ispita.

Komisija donosi odluku ve�inom glasova.

Na odluku komisije mo�e se izjaviti �alba rektoru Univerziteta.

Student mo�e tra�iti komisijski ispit iz najvi�e dva predmeta nakraju jednog semestra.

IV ZAVR�NI RAD

�lan 20.

Odre�enim studijskim programom mo�e biti predvi�en zavr�ni rad.

Temu zavr�nog rada student bira iz predmeta koji sadr�i studijski program.

Mogu�e teme zavr�nih radova predla�u predmetni nastavnici. Izuzetno, studentu se mo�e odobriti tema zavr�nog rada koju samostalno predlo�i, uz prethodnu konsultaciju sa nastavnikom kod kojeg �eli da uradi zavr�ni rad.

Page 14: Brosura FKKSS 2013 Npp

Uz svaku temu zavr�nog rada navodi se osnovna literatura.

�lan 21.

Zavr�ni rad se prijavljuje nadle�noj slu�bi odjela.

Prijava zavr�nog rada obuhvata sljede�e podatke: naziv radne teme, predmet, datum prijave i potpis mentora.

Ispunjena i potpisana prijava ovjerava se i odla�e u dosje studenta.

�lan 22.

Student mo�e jedanput promijeniti temu zavr�nog rada i to najkasnije u roku od 30 dana od dana odobravanja prve teme.

�lan 23.

Zavr�ni rad student izra�uje samostalno. Nastavnik je obavezan da prati rad studenta, poma�e mu savjetima i upu�ivanjem u literaturu.

�lan 24.

Student formira zavr�ni rad u konceptu sa svim pripadaju�im dijelovima. Koncept se predaje nastavniku na uvid i pregled. Student je du�an postupiti prema uputstvima i primjedbama nastavnika, u protivnom rad se vra�a na dalju doradu.

Nastavnik je du�an da pregleda rad i vrati ga sa komentarom najkasnije u roku od tri nedjelje od dana predaje rada.

�lan 25.

Nakon polo�enog zadnjeg ispita student mo�e u roku od 10 dana provjeriti u nadle�noj slu�bi odjela eventualne neuskla�enosti u li�nom evidencionom kartonu.

Student predaje tri primjerka zavr�nog rada nadle�noj slu�bi odjela.

Nakon predaje rada u potrebnom broju primjeraka, na prijedlog mentora dekan odjela formira komisiju i zakazuje se odbrana. Komisiju �ine mentor, predsjednik i najmanje jedan �lan.

Podaci o odbrani objavljuju se na oglasnoj tabli odjela. Od predaje rada do njegove odbrane mora pro�i najmanje 5 dana.�lan 26.

Page 15: Brosura FKKSS 2013 Npp

Odbrana zavr�nog rada sastoji se od usmenog izlaganja rezultata rada i obrazlo�enja izdvojenih zaklju�aka, kao i odgovora na pitanja komisije u vezi sa rezultatima i zaklju�cima rada.

Ako student ne zadovolji na odbrani zavr�nog rada, ima pravo da zatra�i da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog predmeta.

Zavr�ni rad i odbrana ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom od 10(A) do 5(F). Ocjena se donosi ve�inom glasova �lanova komisije.

V ISPRAVE O STUDIJAMA

�lan 27.

Student koji je polo�io sve ispite predvi�ene za upisani studijski program i ispunio sve ostale obaveze propisane Statutom Univerziteta i ovim pravilima sti�e diplomu prvog ciklusa studija odgovaraju�eg studijskog programa.

Uz diplomu dodiplomskog studija izdaje se i dopunska isprava o studiju (diploma supplement) radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadr�aj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija.

VI PRIJELAZNE I ZAVR�NE ODREDBE

Primjena

�lan 28.

Ova pravila se primjenjuju za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom, a po�ev od generacije studenata upisanih u prvu godinu studija na visoko�kolske ustanove Univerziteta u Sarajevu u �kolskoj 2005/2006. godini.

Stupanje na snagu

�lan 29.

Ova pravila stupaju na snagu danom dono�enja, a primjenjivat �e se stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, �iji je tekst usvojen na sjednici Skup�tine Kantona Sarajevo odr�anoj 25.05.2006. godine.

Page 16: Brosura FKKSS 2013 Npp

PLAN INASTAVNI

PLAN IPROGRAM

Page 17: Brosura FKKSS 2013 Npp

PRVA

Page 18: Brosura FKKSS 2013 Npp
Page 19: Brosura FKKSS 2013 Npp
Page 20: Brosura FKKSS 2013 Npp

�ETVRTA

DIPLOMIRANI KRIMINALIST DIPLOMIRANI KRIMINOLOG DIPLOMIRANI MENAD�ERSIGURNOSTI

Page 21: Brosura FKKSS 2013 Npp

LOKACIJAFakultet za kriminalistiku,kriminologiju i sigurnosnestudije

Fakultet za kriminalistiku,kriminologiju i sigurnosnestudije

Page 22: Brosura FKKSS 2013 Npp

BILJE�KE

Page 23: Brosura FKKSS 2013 Npp
Page 24: Brosura FKKSS 2013 Npp

Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studijeZmaja od Bosne 8, Sarajevo, BiH

Tel: +387 (0)33 561-200 (centrala)Fax: +387 (0)33 561-216Studentskaslu�ba: +387 (0)33 561-240

General info: [email protected]�ba: [email protected]: www.fknbih.edu

Transakcijski ra�un:Raiffaisen bank dd Sarajevo1610000004370055

dizajn i fotografije: e-ICNT O

nline and Print Media