branimir lokin hrvatska 2015

17
Branimir Lokin HRVATSKA 2015.

Upload: dominh

Post on 22-Jan-2017

223 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Branimir LokinHRVATSKA 2015.

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:061

Copyright © 2000, Golden marketing, Zagreb

NakladnikGolden marketing�enoina 28, Zagreb

Za nakladnikaFranjo Maletiæ

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:062

Branimir Lokin

HRVATSKA 2015.

Golden marketingZagreb, 2000.

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:063

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:064

H R V A T S K A 2 0 1 5 .

5

SADR�AJ

Uvodno slovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Gospodarske, geopolitièke i metodskepretpostavke svijeta 21. stoljeæa . . . . . . . . . . . . . . . 11

Zbog èega (i kako) stvarati viziju buduænosti . . . . . . . . 14Strategija kao dru�tvena metoda . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Mondijalizacija (globalizacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Dr�ava u uvjetima mondijalizacije . . . . . . . . . . . . . . . . 30Regionalizacija i mondijalizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Multilateralne institucije i mehanizmi

kao izraz mondijalizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Buduænost mondijalizacije u svjetlu izazova

i ogranièenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Hrvatska u ozraèju mondijalizacije . . . . . . . . . . . . . . . 44Nacionalna gospodarska i politièka

strategija � kriterijalni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . 48Geopolitièki kriteriji 21. stoljeæa . . . . . . . . . . . . . . . . . 51Kontroverze novoga svjetskog poretka . . . . . . . . . . . . 56Prijepori oko nekih vizija buduænosti . . . . . . . . . . . . . 61Tri svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67Hrvatska pozicija u ozraèju �triju svjetova� . . . . . . . . 72Saga o Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78Demografska prospekcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84Demografska eksplozija ili ne�to drugo . . . . . . . . . . . . 87Polazna demografska osnovica u Hrvatskoj . . . . . . . . . 109Fertilitet � izgledi i ogranièenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:065

Branimir Lokin

6

ÈInitelji i pretpostavke za demografskuprognozu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119

Zaposlenost i tr�i�te rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126Razdoblje 1970.�2000. � poruke za buduænost . . . . . . 130Slijed dogaðaja nakon 1970. godine . . . . . . . . . . . . . . 132Monetaristièka teza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136Zakonitosti i metode tranzicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142Uljudbena i gospodarska struktura . . . . . . . . . . . . . . . 148Strukturni nesklad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151Robno-novèana neravnote�a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159Reindustrijalizacija � proizvodna orijentacija . . . . . . . . 162Ciljne pretpostavke i odrednice hrvatskoga

globalnog koncepta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164Sveobuhvatno (integralno) hrvatstvo . . . . . . . . . . . . . . 166Od duhovne obnove do moralnoga kraha i natrag . . . 173Elitizam � proma�eni koncept . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179Kakav model parlamentarne demokracije? . . . . . . . . . 183Organizacija dr�ave i dru�tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186Politika ciljeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190Gospodarski rast . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193Perspektive rasta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200Filozofija ciklusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203Ciklusi gospodarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205Geometrijska metafora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208Regionalni aspekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213Resursi � vrednovanje i uporaba . . . . . . . . . . . . . . . . . 215Izazovi i prijetnje socijalne asimetrije . . . . . . . . . . . . . 219Energetika na pragu novih realnosti . . . . . . . . . . . . . . 225Poljodjelstvo i turizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230Reindustrijalizacija � imperativ opstanka . . . . . . . . . . . 236

Sponzori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:066

Sa zahvalno�æu, braæi Radiæza njihovu viziju narodnog jedinstva

i dru�tvene pravde

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:067

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:068

H R V A T S K A 2 0 1 5 .

9

UVODNO SLOVO

Stvaranje hrvatske dr�ave slijed je povijesnih i civilizacijskihdogaðaja koji su zajedno sintetizirali planetarni raspad komu-nistièkoga totalitarizma, tisuæljetnu hrvatsku narodnosnu �eljui odluènost za dr�avnim identitetom i spremnost, ili pak ne-voljkost, velikih politièkih sila da prihvate takvu soluciju ili jojse s veæom odluèno�æu usprotive. Svim tim objektivnostima na-suprot stajala je federalna socijalistièka Jugoslavija optereæenaprotunacionalnom idejom, protuparlamentarnom opcijom ipod prete�itom vla�æu srpskih hegemona, èiji je stoljetni san ijednoipostoljetni program stvaranja Velike Srbije, ukidanjemfederalne Jugoslavije, bio doveden u pitanje.

Neprihvaæanjem konfederalnoga dr�avnog oblika, koji èinbi bio implicite oznaèio odbacivanje vlastitoga sna, srpski suhegemoni objavili rat svim konstitutivnim narodima Jugoslavi-je; istodobno su ucrtali karte svojih prostornih interesa i kre-nuli u agresiju, kr�eæi time ustav biv�e dr�ave i suvremene ci-vilizacijske norme. Upravo zato, rat nije bilo moguæe izbjeæi iHrvati su, ako su htjeli opstati, ne samo dr�avno-pravno veæ ifizièki, morali odgovoriti obrambenim ratom. Stoga svijest oneodgodivosti rata, ali i ponos na pobjedu u njemu, ostaju zag-lavnim kamenima hrvatskoga povijesnog sjeæanja i temeljnicimasuverenosti i slobode. Agresija i rat su nakon svih ljudskih icivilizacijskih strahota i nakon slavne pobjede, doveli narod dosuverenosti i dr�ave. Meðutim, te su osnovice recentne povi-jesti u uvjetima nezrele graðanske svijesti, ali i nemoralnosti inekompetentnosti politièkih voða, i opæeg defetizma intelek-

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:069

Branimir Lokin

10

tualnih elita, ubrzo diskreditirane, �to je hrvatski narod i dr�avuna milenijskoj prekretnici dovelo na sam prag gospodarskogapre�ivljavanja i dr�avne opstojnosti.

U nastalim okolnostima buduænost sve vi�e postaje zamag-ljena pro�lo�æu, izostaje kreacija, a jaèa destrukcija. Takvu sli-jedu stvari stoji nasuprot spis Hrvatska 2015. èija je namjerasadr�ana u otvaranju rasprave o buduænosti fiksiranoj relativnokratkim povijesnim razdobljem, od svega petnaestak godina. Uobliku svojevrsnih teza i pitanja o buduænosti, taj spis otvaravizije buduænosti, moguæe okolnosti njezinih prednosti i ogra-nièenja, pledirajuæi na svijest i savjest o njoj kao bitnim sastav-nicama nove civilizacije u nastajanju. Spis nema ni proroèanskiniti edukacijski karakter, veæ analitièko-znanstveni; stoga onèini tribinu za buduænost i te�i razvoju ideja i kontroverzi onjoj. Uz navedeno, bitna se njegova poruka odnosi i na metodekoncipiranja buduænosti, mehanizam èija slo�ena struktura nag-la�eno te�i perfekciji opcija, ali i njihovoj sve br�oj zamjenji-vosti. Poziv na buduænost �to ga autor ovdje �alje pun je nade,ufanja i vjere u moguænosti hrvatske dr�ave i naroda u nastu-pajuæem svijetu, odnosno uvjerenja kako i hrvatski genij mo�eosigurati vlastitom narodu povoljnije mjesto od onoga koje jeimao u prohujalom razdoblju.

Èitatelja moram upozoriti kako moj spis teza ne obuhvaæamultidisciplinarno sazvije�ðe, u njemu su stoga bitna pitanja obuduænosti poglavito ona tehnolo�ke, biolo�ke i ekolo�ke pro-venijencije tek implicirana, dok je pozornost usredotoèena nageopolitièka, gospodarska i sociologijska i dijelom politièkapitanja i prijepore nadolazeæeg vremena. Takoðer, dr�im zna-èajnim upozoriti kako u Hrvatskoj ne postoje ozbiljnije studijeo buduænosti, posebice ne one koje bi sustavno i trajno anali-zirale materijalne i dru�tvene fenomene aspekata buduænosti.

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:0610

H R V A T S K A 2 0 1 5 .

11

GOSPODARSKE, GEOPOLITIÈKE I METODSKEPRETPOSTAVKE SVIJETA 21. STOLJEÆA

Prospekcije, kao sveobuhvatne, sintetièke slike buduænosti,u svojoj su su�tini redovito ciljno odreðene, �to znaèi da imajuusko utvrðenu namjenu i svrhu. Na razini geopolitièkih entiteta(nacije, dr�ave, regije, podruèja, fenomeni) njihova je uporabagotovo vremenski i prostorno univerzalna, dok im je na global-noj razini funkcionalnost sna�nije apostrofirana tek u modernojpovijesti èovjeèanstva. Politièke voðe i stratezi temeljili su odu-vijek svoje velike pothvate na prosudbama moguæih situacija,dok su planetarne ideje svoj operativni smisao poèele dobivatijaèanjem utjecaja opæih fenomena, kao gladi, polucije, demog-rafske eksplozije, i tome slièno. Ovdje prezentirani prospekcij-ski sadr�aj i funkcija odreðeni su geopolitièkim sluèajem hrvat-ske dr�ave, odnosno njezine pozicije na samom poèetku 21.stoljeæa (2015.). Kao mlada dr�ava s pretenzijama ulaska uzapadne integracije i Europsku uniju, hrvatska dr�ava veæ danasmora definirati svoju poziciju u nadolazeæem okru�ju i razra-diti putove njezina postignuæa. Taj nas zahtjev vodi do svijetabuduænosti, njegova geopolitièkog oblika i funkcije, izglednihtranzicija, strukturacija i eventualnih konfliktnosti i njihovihmoguæih razrje�enja. Dvadeset prvo stoljeæe, poglavito njegovpoèetak, bit æe prema svim prosudbama obilje�eno procesommondijalizacije koji ima dvije temeljne inaèice: globalno tr�i�te(1) i globalno dru�tvo (2).

Prva od njih ostvaruje se preko koncepcije otvorenog tr�i�ta,a druga preko koncepcije otvorenog dru�tva. Otvoreno tr�i�teistièe uvjete slobodne trgovine u svim konstitutivnim podruè-

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:0611

Branimir Lokin

12

jima ekonomije (roba, radna snaga, kapital), dok otvorenodru�tvo, najopæenitije reèeno, promièe opæa demokratska na-èela i ljudska prava. Primjeæuje se rastuæa konfliktnost u timkoncepcijskim ciljevima, buduæi da stupanj afirmacije tr�i�ta neodgovara stupnju spoznaje dru�tva, bli�e reèeno, pristup otvo-renom tr�i�tu biva sve nagla�enije optereæen sadr�ajima otvo-renog dru�tva èemu specifiènu te�inu pridaje ulazak u krugsvjetske razmjene veæeg broja nerazvijenih, ljudima brojnihzemalja. Dogaða se naime da izjednaèivanje cijene rada i cijenekapitala sve nagla�enije otkriva suprotnosti razlièitih svjetova,njihovih razvojnih civilizacijskih, kulturolo�kih i svjetonazor-nih postignuæa i funkcija, �to, naravno, pogaða povratno i samanaèela otvorenog tr�i�ta na njihovu putu afirmacije. Mondija-lizacija je meðutim, neovisno o rastuæim konfliktima, procesjasno izra�enih strukturnih promjena koliko u gospodarstvu,toliko i u dru�tvu. Najopæenitije, one su obilje�ene �irenjemnove kompjutorske tehnologije, njoj sukladne strukovne revo-lucije i pripadajuæe dru�tvene, politièke i dr�avne organizacije.

Rijeè je o tehnologijama koje vi�estruko poveæavaju proiz-vodne i gospodarske uèinke u usporedbi s prethodnom tehno-lo�kom generacijom i koje za razliku od nje diktiraju u neus-poredivo vi�em stupnju sukladnu obrazovnu strukturu radiupravljanja njima. Tehnolo�ko zaostajanje u takvim je uvjetimausporedivo s tehnolo�kim i�èeznuæem sa suvremene karte svi-jeta. Posljedice dru�tvene organizacije u takvu okru�ju dovodedo tr�i�ne globalizacije, i brisanja dr�avnih entiteta u tom smis-lu, odnosno do globalizacije i tvrtke i dr�ave na svjetskometr�i�tu. Istodobno se samim time mijenja odnos tvrtke i dr�aveod prethodnog suverenitetom podreðenog, do partnerski od-reðenog. Naime, globalizirana tvrtka sve te�e usvaja politièke isocijalne kriterije dr�ave, ali joj istodobno svojim originarnimsadr�ajima daje nu�an uvjet egzistencije i razvoja. Uz opisano,proces mondijalizacije pokazuje sve vi�e priklon prema regiona-lizaciji, �to prema definiciji ne odgovara njegovim temeljnimciljevima. No taj konflikt izvornih ciljnih opcija pragmatièni jeizraz razvojnih i tr�i�nih raznolikosti i znaèi tek put korekcijana jedinstvenom i nezaustavljivu pravcu gibanja mondijaliza-cije.

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:0612

H R V A T S K A 2 0 1 5 .

13

Rezultat regionalizacije je i sve veæa i sve izra�enija profila-cija triju velikih svjetskih gospodarskih, ali sve vi�e i politièkihcjelina: jedna se odnosi na prostor Sjevene i Ju�ne Amerike,druga na prostor Euroazije i Afrike, i treæa na prostor Dalekogistoka, Oceanije i Australije. Neovisno ili bolje reèeno uspo-redno s jaèanjem procesa mondijalizacije i, gospodarski gle-dano, ubrzanjem tempa i opsega mobilnosti robe, kapitala, irada, opisana se regionalizacija preko koncentracije ulaganja,robne razmjene i tr�i�ta radne snage sve vi�e i sve nagla�enijeafirmira. Rijeèju, regionalizacija triju velikih svjetskih podruèjaoperativna je matrica opæeg procesa mondijalizacije, prostornimrazlozima determinirana, ali jednako tako i istodobno voðenakriterijalnim sustavom globalnoga tr�i�ta. Hrvatska je, pros-torno vrednujuæi, smje�tena u regiji Euroazija-Afrika, i kao po-morska zemlja i zemlja kontaktnog prostora ona èini svjetskupoveznicu povijesnih putova, �ire pak gledano, poglavito gos-podarski, kulturolo�ki i konfesionalno, smje�tena je u okvirenekoliko mikroregionalnih cjelina. Jednu od njih èini sredi�njaEuropa, drugu sredozemni krug, dok treæu ve�e podunavska�dijagonala�. Ta tri kulturno-civilizacijska, povijesno potvrðe-na kruga, u Europi otvorenih granica, veæ danas predstavljajuprednost pripadajuæim zemljama; takoðer ti krugovi obilje�a-vaju pravac �irenja euroazijskog, te sredozemnog i afrièkogprostora. Razumljivo je kako Hrvatska mora pozicioniratisvoju ulogu u kriterijalnom prostoru triju svjetova, regional-no i globalno. Geopolitièko okru�je, na �alost, za Hrvatsku i u21. stoljeæu ostaje pod izra�enim napetostima, i to na �irim iu�im prostorima. Naime, Euroazija prema veæini prosudbi os-taje potencijalni prostor sukoba vi�ega i ni�eg intenziteta, �toje uvjetovano koncentracijom naftnih resursa, strategijskimprijeporima i konfesionalnim i civilizacijskim motivima. Balkanu okviru toga ne pru�a vi�e optimizma buduæi da uzroci rat-nih sukoba nisu geopolitièki otklonjeni, a stupanj napetostistrategijski uzrokovan; na �alost, prijeti jaèanjem intenziteta unadolazeæem vremenu.

Saga sluèaja biv�e Jugoslavije, ali i austrougarskih i otoman-skih stoljeæa, prijeti stalno fluidnom prospekcijom geostrategij-skih tenzija na ovim prostorima.

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:0613

Branimir Lokin

14

ZBOG ÈEGA (I KAKO) STVARATI VIZIJUBUDUÆNOSTI

Rasporediv�i raznoliko tijek vremena, Bog èovjeka upozo-rava na njegovu prolaznost u vremenu ali i na buduænost kaonjegovu obvezu. Potaknut pak Bo�jim nadahnuæem, ali i obi-lje�en stalnom borbom za materijalni i duhovni opstanak,èovjek razmi�lja o buduænosti, stvara vizije o njoj, ocjenjujuæimoguæe dogaðaje i projicirajuæi svoju poziciju u njima. Nepri-jeporno, disciplina je buduænosti zastupljena veæ u prvim bib-lijskim zapisima, �to govori o njezinoj iskonskoj uzroènosti.Na�e doba obilje�eno je sveobuhvatnim procesom mondijali-zacije u kojemu vremenski i prostorni tijekovi dobivaju nevje-rojatan tempo ubrzanja. Ta okolnost potencira ulogu èiniteljabuduænosti i rezultira opæom pojavom njezina programiranja iplaniranja. Meðutim, buduænost ne postoji, ona je tek predo-d�ba, umi�ljaj ohologa ljudskog duha koji providnim trikom�eli prisvojiti privilegiju bo�anskog, zbog èega vizije buduænostipostaju poligoni nadmetanja, svojevrsna konkurencija idejapotaknuta razlièitim motivima i razlozima. U toj idejnoj trci ikonkurenciji nema mjesta za kompilatore, kradljivce ljudskihdu�a, veæ postoje samo autohtone vizije, buduæi da kompilacijevode u podreðenost, dakle moderno ropstvo, �to znaèi kakobez izvornih i originalnih ideja buduænosti i nema slobodnebuduænosti. Involvirani procesom mondijalizacije, sadr�aji imetode vezane uz disciplinu buduænosti mijenjaju se takoðerbrzo i korjenito. Oni postaju pokretljivi, fleksibilni, spremni nakorjenite rekonceptualizacije, �to se i u na�im mikrouvjetima,pa èak i u nekoliko godina krvave i nemilosrdne borbe za opsta-

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:0614

H R V A T S K A 2 0 1 5 .

15

nak, potvrdilo kao veliko iskustvo. Upravo je na� sluèaj po-kazao nekompetentnost, a onda cinizam suvremenoga svijetamoæi koji se, ne pronalazeæi odgovore na izazove vremena,te�ko miri s promjenom opcija u vlastitim vizijama i, moglo bise reæi, svim sredstvima prijeèi rekonceptualizaciju svjetskogapolitièkog prostora.

Ta pouka dovoljan je razlog za pitanje o tome zbog èegastvarati viziju buduænosti. Bez nje Hrvatska bi se vrlo brzo na�lana repu svjetske geopolitièke uljudbe, �to bi veæ na temeljudosad iskazane doze cinizma moænih moglo znaèiti ponovnuraspravu o validnosti njezina geopolitièkoga i dr�avotvornogsluèaja i opravdanosti njezina identiteta. Ali, valja istaknuti kakovizija buduænosti ne slu�i samo kao smjerokaz u borbi i otporuvanjskim nametanjima, veæ je ona jednako tako, ako ne i zna-èajnije, djelotvoran instrumentarij u odnosu prema domaæemkriterijalnom sustavu te idejnim i politièkim kontroverzamaunutarnjeg �ivota i uljudbe. Ona iskrsava naime u prijepornimi prijelomnim toèkama povijesti kao jedini validni i cjelovitisustav i oslonac politièkomu i narodnom biæu.

Buduæi dakle, da rad na viziji buduænosti hrvatske dr�ave ihrvatskog korpusa nije prijeporan, ostaje odgovor na pitanje:kako tu viziju ostvariti?

U ra�èlambi za taj odgovor treba prethodno istaknuti nekaupozorenja. Pristup je viziji buduænosti, nagla�eno involviranspiritualno, civilizacijski i intelektualno, takoðer zbog visokeinteresne motivacije, politièke i gospodarske poglavito, podlo-�an manipulacijama i zloporabama. Navedene, i brojne druge,okolnosti nala�u isticanje naèela transparentnosti veæ prilikompristupa poslu, otvorenost u raspravama, i to od metodskih doopcijskih, demokratiènost teza i konaèno neobuzdanu kritiè-nost. Nikada se ne smije dopustiti da viziju buduænosti dr�avei naroda trasiraju pojedinci, institucije ili pak skupine u zatvo-renu krugu; suprotno, pluralizam je ideja ovdje pravilo kojebitno smanjuje stupanj rizika u odlukama. Razumljivo je kakou tako stvorenu ozraèju politika kao metoda odluke mo�e ar-gumentirano ostvariti koncepcijski izbor objektivno smanjujuæina taj naèin rizik opæim, a poveæavajuæi odgovornost vlastitimodlukama. Buduæi da vrijeme donosi nova iskustva i nove

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:0615

Branimir Lokin

16

spoznaje, vizije buduænosti moraju trpjeti trajne korekcije irekonceptualizacije, �to znaèi kako su rad na njima i njihovadru�tvena prezentnost kontinuirani. Hrvatska intelektualnaelita, u cijelosti gledano, nema iskustva u stvaranju vizija buduæ-nosti. Na njih, valja kazati, nisu navikli na�i uljudbeni i politièkikrugovi premda rana tradicija o tome nije ni�ta manja od oneeuropske, ako se raèunaju djela P. R. Vitezoviæa, J. Kri�aniæa,R. Bo�koviæa i, u novije doba, Ive Pilara i Filipa Lukasa. Meðu-tim, u djelima se spomenutih autora uz manje iznimke poglavi-to radi o usko shvaæenim geopolitièkim pitanjima, �to je danasosjetno nedovoljno.

Ono �to je raðeno u posljednjih dvadesetak godina komu-nizma u Jugoslaviji, moguæe je ocijeniti najgrubljom kompila-cijom i na stanoviti naèin politièkom manipulacijom. Zato jemoguæe zakljuèiti kako, govoreæi o radu na vizijama buduæ-nosti, danas kod nas govorimo o pionirskom zahvatu koji trebapokrenuti odmah i na �irokoj osnovici da bi se, �to je i najva�ni-je, uza sve reèeno, stvorilo opæe ozraèje za civilizaciju idejnogsvijeta buduænosti.

Prilozi za hrvatsku viziju buduænosti izlo�eni su na znan-stvenom skupu �Dugoroèna strategija gospodarskog razvojaHrvatske,�1 èime je tematika prouèavanja buduænosti dobilastanovite poticaje. Hrvati dana�njice moraju prekinuti san svo-jih predaka, shvaæajuæi kako je on i odsanjan i ostvaren, morajupoèeti sanjati san treæega tisuæljeæa i vjerovati u njega na istionaj naèin na koji su njihovi preci tisuæu godina vjerovali u svoj.Tim se snom mora doæi do vizija buduænosti koje æe poglavitoizraziti opcije prema buduænosti. Vizije o kojima je rijeè morajuzavladati hrvatskom uljudbom, a njihovom indoktrinacijommoraju poèeti disati Hrvati buduænosti. Te vizije u svim njiho-vim indoktrinacijama èinit æe sol hrvatstva i kralje�nicu nacio-nalnoga moralnog i intelektualnog identiteta. Dakle, rad naviziji buduænosti ujedno je rad na civilizaciji buduænosti, tedr�avnom i nacionalnom identitetu i opstanku.

1 �Dugoroèna strategija gospodarskog razvoja Hrvatske,� RIFIN, Zagreb, lipanj1999.

Lokin01.p65 25. 10. 00, 18:0616

Branimir LokinHrvatska 2015.

NakladnikGolden marketing

�enoina 28, Zagreb

Za nakladnika Franjo Maletiæ

Izvr�ni urednikIlija Raniæ

LektoricaAlka Zdjelar-Paunoviæ

Kompjutorski slog i prijelomMirko Banjeglav

Likovno rje�enje koricaStudio Golden, Jasna Goreta

Tisak i uvezxxx

Lokin02.p65 25. 10. 00, 18:07240