biodiverzitet sem
DESCRIPTION
Seminarski rad,ekologijaTRANSCRIPT
SADRŽAJ
UVOD………………………………………………………………………………..….3
1. Opšti podaci o Bosni i Hercegovinu.................................................4
2. Biološke raznolikosti.........................................................................5
3. Konzervacija diverziteta ekosistema i pejzaža BiH.......................6
4. Konzervacija specijskog diverziteta BiH........................................94.1 Praćenje efekata globalnih klimatskih promjena............................................10
4.2 Kontrola invaznih vrtsa u Bosni i Hercegovini................................................11
4.3 Javna svijest........................................................................................................11
5. Genetička raznolikost BiH..............................................................12 5.1 Biljni geneticki resursi Bosne i Hercegovine ..................................................13.
6. Strategija za zaštitu biološke i pejzažne
aktivnosti..................................................................................................13
7. Određivanje prioritetnih akcija za Park prirode “Hutovo
Blato”..............................................................................................147.1 Hutovo Blato.....................................................................................................14
ZAKLJUČAK...............................................................................................................18
LITERATURA..............................................................................................................19
UVOD
Biološke i pejzašne raznolikosti BiH sadrži savremenu i cjelovitu procjenu stanja i
stepena biološke raznolikosti, geografsku distribuciju bioloških resursa, te identifikovane
postojeće i potencijelane negativne tendencije. Ne insistira se na isključivoj zaštiti
biološke i pejzašne raznolikosti i genetičkih resursa. Osnovni cilj je da se održe pravci u
domenu modernog razvoja kroz ekološko i društvno planiranje. Koncepirano je tako da
se integrišu svi sektori na lokalnom nivou, te da se omogući ostvarivanje funkcionlanih
veza sa međunarodnim tjelima.
Strategija je koncipirana tako da sublimira sva aktuelna pitanja i probleme razvoja
mladog demokratskog društva, sa otvorenom mogućnošču udovoljavanja dolazećim
potrebama, definisanim od strane ekonomskih sektora i međunarodne zajednice, čija se
nadležnost zasniva na pripadnosti Bosne i Hercegovine.
Strategija Bosne i Hercegovine sa akcionom planom za zaštitu biološke i pejzašne
raznolikosti sadrži identifikaciju osnovnih strateških pravaca za efikasno i održivo
upravljanje biološkom i pejzašnom raznolikošču, a donesena je na osnovu rezultata
studije Bosne i Hercegovine – Zemlja raznolikosti, koja obuhvata
Procjenu stanja i nivoa biodiverziteta flore, faune i fungije BiH
Procjenu raznolikosti ekosistema i pejzaža BiH
Procjenu stepena endemičnosti, reliktnosti i ugroženosti
Stanje i trendove u domenu invazivnih vrsta biljaka i životinja u BiH
Identifikaciju stvarnih i potencijalnih prijetnji ukupnom biodiverzitetu BiH na
lokalnom i globalnom planu
2
1. Opšti podaci o Bosni i Hercegovinu
Fizičko- geografski podaci: Bosna i Hercegovina se nalazi između 42˚ 26 ' i 45˚ i 15'
sjeverne geografske širine, te 15˚ i 45 ' i 19˚ i 41' istočne geografske dužine, na
jugoistoku Europe, u centralnom dijelu Balkanskog poluostrva. Njena ukupna površina je
51. 129 metara kvadratnih. Na prostoru naše države se nalazi najveći dio zapadne zone
mlađih vjenačnih planina- Dinarida. Dinarski planinski pojas se postepeno spušta na
sjever prema Savi, dok se prema jugu spušta naglo, u prostor niske Hercegovine i
Jadranskog primorja.
Biogeografski podaci: U ovom pogledu BiH se diferencira u tri biogeografske regije:
mediteransku; eurosibirsko-boreoameričku i alpsko- visokordijsku.
Uređenje i stanovništvo: Bosna i Hercegovina je uređena Dejtonskim sporazumom,
prema kojem se sastoji od Federacije BiH, Republike Srpske, a nakon naknadne odluke i
Distrikta Brčko.
Privreda: U Bosni više od polovine površine zauzimaju šume i šumska zemljišta
, a najveći dio u tome čine niske šume i šikare.
Prema podacima za 2001. 12 % GDP čini prihod od poljoprivredne proizvodnje.
Energetski sektor je u Bosni i Hercegovini tradicionalno veoma važan segment privrede.
Proizvodnja energije se dominatno bazira na korištenju domaćih resursa hidroenergije i
uglja, dok alternativni izvor energije, kao snaga vjetra. Solarna radijacija, geotermalna
energija i energija biomase nemaju uloguu energetskom sektoru danas.
Zakonski okvir za zaštitu biološke i pejazašne raznolikosti: Nacionalni zakonski okvir
zaštite biološke i pejzašne raznolikosti čine Ustav BiH, Ustav FbiH, Ustav RS, Statut
Brčko Distrikta.
Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, odgovornost u oblasti okoliša imaju entitetske
vlade i vlada Distrikta, koje su, u periodu 2003- 2004, usvojile setove okolinskih zakona
Bosna i Hercegovina je potpisnik konvencije o biodevverzitetu od 2002.godine.NFP za
implementaciju Konvencije je Federalno Ministarstvo za Turizam i okoliš.Kao
3
operativno tijelo Ministarstvo je odgovorno za komunikaciju sa internacionalnim
institucijama, iniciranje aktivnosti pod Konvencijom i koordinaciju sa drugom
relevantnim autoritetima i zainteresovanim stranama.
2. Biološke raznolikosti
Čovjekova okolina, odnosno živi svijet koji nas okružuje, predstavlja kompleksnu
zajednicu integrisanih biljnih i životinjskih vrsta čiji život počiva na uzajamnom
međudjelovanju, nastalom usljed borbe za opstanak i produžetak vrste, prilagođavanja
promjenama uslova okoline, te kompeticijom, tokom dugog vremenskog perioda.
Biološka raznolikost, osnovni je uslov opstanka i napretka bilo koje populacije živih bića.
Očuvanjem i zaštitom biološke raznolikosti u prirodi - obezbjeđujemo normalne prirodne
procese a time i osnovne životne uslove, neophodne živim organizmima za opstanak,
reprodukciju i normalan razvoj. – Očuvanje šuma, kao dio ovih aktivnosti ima poseban
značaj.
Šume i šumska zemljišta, predstavljaju dio kopnenih ekosistema sa vrlo izraženom
bilološkom raznolikošću i zbog toga zaslužuju odgovarajuću pažnju. - Posebno u Bosni i
Hercegovini – gdje pokrivaju više od 45% površina zemlje i gdje je bogatstvo prirodnih
razlika (uslovljeno geografskom pozicijom, različitim geološkim podlogama,
nadmorskim visinama od 0 - 2386 m., konfiguracijom, različitom klimom i pedološkim
procesima) stvorilo povoljne uslove za razvoj mnogobrojnih različitih biljnih zajednica
koje su - opet, u svom okrilju omogućile opstanak, reprodukciju i uspješan razvoj
brojnim životinjskim vrstama, često i na veoma malim prostorima.
Od posebnog značaja za ovaj rad su šume i šumska zemljišta, koje se nalaze u
planinskom dijelu Bosne i Hercegovine. Ove šume predstavljaju životni prostor rijetkih i
ugroženih vrsta divljači u kojem se, i pored dugortrajnih antropogenih uticaja, nisu bitno
promjenili iskonski prirodni uslovi. U njima i danas povoljne stanišne uslove imaju sve
autohtone vrste divljači koje su tu i ranije egzistirale.- Činjenica da današnje stanje
njihovih populacija nije na nivou stvarnih mogućnosti ovih staništa, posljedica je
nerazumnog i neplanskog čovjekovog ponašanja koje je neophodno promjeniti.
4
Promjene bi se morale kretati ka većem razumjevanju društva za prirodne procese, a time
i shvatanju važnosti potrebe očuvanja bogatstva biodiverziteta u našoj zemlji i
preduzimanja neophodnih mjera u tome smislu. – uz ovo, važno je shvatiti, kakve
aktivnosti, poduzete od strane čovjeka, mogu doprinijeti narušavanju biološke
raznolikosti, pa čak i nestanku pojedinih vrsta i njihovih staništa, te nastojati da se one
izbjegnu u sklopu napora za očuvanje prirodnih bogatstava.
Epohe razvoja ljudske civilizacije, karakterišu se po tome što je interes društva za
životinjske vrste, odnosno lov i bavljenje lovom bilo dominantna djelatnost. U tadašnjim
vremenima ljudi su bili malobrojni, a životinjski svijet veoma brojan i raznovrstan.
Izgleda nezamislivo da se do danas, broj većine vrsta životinja toliko smanjio, a pojedine
vrste nestale ili dovedene pred nestanak, da je neophodno angažovanje čovjeka da bi se te
vrste održale i omogućio njihov opstanak i razvoj. Danas je ovo iskazano odgovarajućim
zakonskim odredbama, koje označavaju faunu kao značajno prirodno dobro, koje je
predmet od posebnog interesa društva.
Ovakve zakonske odredbe, koje regulišu status životinjskih vrsta, te neophodne mjere za
njihovu zaštitu, uzgoj i korištenje (ovisno da li se radi o lovnoj ili nelovnoj fauni),
donijete su i u Bosni i Hercegovini, sa konačnim ciljem da se spriječi nestanak bilo koje
od autohtonih vrsta, bez obzira da li je zakonskim propisima označena kao lovna ili
nelovna vrsta.
3. Konzervacija diverziteta ekosistema i pejzaža BiH
Pečat unikatnosti i neponovljivosti bosansko-hercegovačkom prostoru daje mozaik
ekosistemima visokoplaninskih pejzaža sa izraženim diverzitetom glacijalnih
bioloških/ekoloških formi, ekosistema kanjona i klisuru sa visoko održanim diverzitetom
tercijarnih biološko/ekoloških formi, ekosistema kraških polja i ekosistema močvarnih
staništa.
Planinski pejzaži BiH: uprkos sličnim ekološkim uslovima većina planinskih masiva na
bosansko-hercegovačkim Dinaridima se odlikuje specifičnostima i unikatnošču živog
5
svijeta. Svaki od masiva, poput zasebnog ostrva u moru nekada užarene dinarske mase
pretrpio je vlastite obrasce razvoja i oblikovanja, te vlstite specifičnosti naseljavanja
živog svijeta. Rezultat ovih procesa su visok stepen endemičnosti i reliktnosti, s jedne i
međusobne različitosti , s druge strane.Staništa u planinskim pejzažima su sa dinamičnim
reljefom, razvijena na strmim padinama, u planinskim vrtačama, depresijama, na
točilima, sa karbonatnom i silikatnom geološkom podlogom i plićim humusno-
akumulativnim tlima.
plninski pejzaž Bjelašnice
Klima je tipična planinska, sa većom količinom snježnih padavina, jakim planinskim
vjetrovima i izraženim temperaturnim ekstremima. U planinskim depresijama, u kojima
se na nekim mjestima snijeg zadržava i tokom čitave godine vlada izmijenjena nivalna
ekoklima. Planinski pejzaži u BiH u fizinonomskom pogledu se definiciraju u dvije
cjeline: pretplaninski pojas ( obuhvata niske šume i klekovinu planinskog bora i planinski
pojas iznad klekovine bora pod prostranstvima visokoplaninskih rudina, planinske tundre
i diskotuniuirane subnivalne vegetacije oko snježanika.
U okviru pretplaninskog pojasa dominiraju pejzaži koji se diferenciraju na sljedeće
ekosisteme:
Ekosistemi predplaninskih šuma ilirske bukve i planinskog javora
Ekosistemi acidifilnih šuma ilirske bukve i jarebike
Ekosisteme klekovine bora sa dvocjetnom smrčom i jarebikom
6
Ekosisteme klekovine bora sa borovnicom
Ekosisteme pretplaninskih šuma stočnobosanske omorike itd.
Refugijalno-reliktni pejzaži predstavljaju najunikatnije dijelove bosansko-
hercegovačkog okoliša, nastala u burnim procesima oblikovanja zemljine kore, klime i
živogg svijeta. Pretrpjela su najmanje promjene od preglacijalnog do postglocijalnog
perioda, te tako sačuvale izvorne ekološke vrijednosti. Mnoge tercijerne vrste biljaka i
životinja , zastupljene su na ovim staništima, uspijele su preživjeti i drastične promjene
klime u toku posljednjeg glacijala. U evolucionom pogledu to su veoma stare vrste i
označene su kao relikti. Tipovi staništa na kojima žive glacijalno-reliktne i tercijerno-
reliktne vrste biljaka i životinja su od najvećeg značaja za biodiverzitet BiH , a time i
globalni biodiverzitet. Pozicija tercijernih reliktnih ekosistema u BiH povezana je
prvenstveno sa kanjonima , klisurama i strmim padinama planina u slivovima rijeka: Une,
Vrbasa, Bosne, Drine i Neretve.
Pejzaži kraških polja jedinstveni fenomeni koji ukazuju na specifične obrasce razvoja
zemljine kore na prostoru BiH, njene hidrološke mreže, te biološke i ekološke
raznolikosti su različte kraške tvorevine u bosanko-hercegovačkim Dinaridima.
Krš u širem smislu podrazumjeva kamenu pustoš ili vrlet, a u užem smislu, specifičan
reljef sa posebnom, pretežno podzemnom, cirkulacijom u topivim stijenama. Raznolikost
klimatskih i ostalih ekoloških prilika u BiH uslovila je diferencijciju kraških polja na
slijedeće skupine: kraška polja zapadne Bosne; zapadne Hercegovine, donje zapadne
Hercegovine, donja kraška polja istočne Hercegovine itd.
Diverzitet klime, geomorfoloških fenomena i tipova zemljišta , djelovao je kao ekološki
faktor u nastanku bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta kraških polja Bosne
i Hercegovine.
Močvarni pejzaži: Močvare i vodenjare koje u BiH često imaju lokalni karakter
uvjetovane su specifičnim orografsko- edafskim prilikama. Danas čine najugroženije
ekosisteme i u Bosni i Hercegovini.
7
Kako sadrže vrijedan genofond ( različite biljne, a od životinjskih vrsta naročite ptice,
gmizavce, vodozemce i ribe) u sistemu održive konzervacije imaju puni prioritet.
Močvarni ekosistemi su formirani na nepropusnoj geološkoj podlozi, često na različitim
jezerskim i riječnim sedimentima, ravnim terenima i prirodnim depresijama.
4. Konzervacija specijskog diverziteta BiH
Ekološka heteregenost prostora Bosne i Hercegovine, geomorfološka i hidrološka
raznolikost, specifična geološka prošlost, te diverzitet ekoklime uslovili su i posebno
bogat živi svijet na našem teritoriju. Flora, fauna, i fungija ubraja se u najraznovrsnije u
Europi, a visok stepen endemičnosti i reliktnosti daje joj značaj na nivou globalne
biološke raznolikosti. Na geografko malom prostoru, kao rijetko gdje u Europi,
egzistiraju višerazvojni endemni centri u kojima se danas odvijaju procesi nastajanja
novih vrsta. Visok specijski diverzitet biljnog svijeta bazira se na diverzitetu grupa
cijanobakterija, algi i vaskularnih biljaka ( mahovina, papratnjača i sjemenjača)
Mahovine možemo na skoro svim tipovima bosanskohercegovačkih staništa. Oko stotinu
vrsta je vezano za staništa izvora, potoka, kamenitog riječnog dna. Ostalih 460 raste na
zemljištu , kori drveća, raspadnutom lignohumusu u šumskim i livadskim ekosistemima
dok značajan broj nastanjuju i goli matični supstrat krečnjačkih, ultrabazičnih i silikatnih
stijena.
Papratnjače se karakterišu izraženom filogenetičkom i ekološkom difernecijacijom.
Predstavnici Equisetophyta su vezani za močvarna staništa, na kojima dominiraju vrste iz
roda preslice. Močvarna staništa, te vodenjare danas čine izuzetne elemente raznovrsnosti
i stabilnosti sve ugroženijih močvarnih ekosistema. U okviru bosanskohercegovačke
sjemenjače su najbrojnije i najraznovrstnije. To su biljke kopnenih staništa, a samo
nekoliko ih je prilagođene na vodene sredine. Najveća specifičnost BiH flore su brojni
paleo i neoendemi, te tercijarni i glacijalni relikti koji su se zadržali u refugijumima kao
što su: klisure, kanjoni i planinski cirkovi
Broj očuvanih paleoendema u flori je mali. Najveći broj endemičnih oblika (rodova,
vrsta, podvrsta i nižih taksonomskih kategorija) dio je flore viših biljaka, gdje dosadašnje
procjene ukazuju na postojanje 450 endemičnih taxa.
8
4.1 Praćenje efekata globalnih klimatskih promjena
Globalne klimatske promjene predstavljaju realnost današnjice. Kao jedan od najjačih
pokretača promjena i gubitka biodiverziteta planete, posebno su istaknute kroz
milenijsku procjenu stanja ekosistema. Još od vremena samita o zemlji ( Rio de Janerio,
1992), od kada i datira i Okvirna konvencija o klimatskim promjenama, raste i
civilizacijska svijest o skoro nezaustavljivim efektima globalnih promjena, koje su
rezultat intenzivne polucije i nekontrolisanog iskorištavanja s jedne, te promjena
vegetacijskog pokrivača s druge strane. Kauzalna između promjena biodevirziteta i
klimatskih promjena treba da bude predmet saradnje u implementaciji dvije relevantne
konvencije. U modelu klimatskih promjena, uz povećanje ugljen-dioksida, bilo bi logično
očekivati i povećanu produkciju biomase. Međutim, istovremeno najjača potrošnja
šumskim resursa u civilizacijskom dobu, te smanjenje produkcije planktona pod
dejstvom UV zračenja i prisustva polutanata u vodi, djeluju kao faktori smanjene, a ne
povećane apsopcije ovog gasa. Sistemima i efektima povratne sprege, priroda upućuje
alarmantna upozorenja stanovnicima planete.
Globalne svjetske akcije na smanjenju efekte promjene klime koje su intenzivne i široko
prihvaćene.Međutim, njihova se realizacija na regionalnom i lokalnom nivou susreće sa
brojnim problemima i očituje niskim stepenom efikasnosti.Daleko od široko poznatih
globalnih efekata klimatskih promjena, u ekosistemima žive populacije vrsta, čiji se
uslovi sredine, mjereno našom vremenskom skalom, rapidno ili umjereno mijenjaju. Bez
9
obzira na brzinu promjena u kvalitetu uslova sredine, procesi specijskog prilagođavanja
ne mou biti ubrzani, te mnoge vrste nestaju, ili se u složenim biološkim interakcijama,
smanjuje njihova brojnost. Promjenama temperature, vlage, kiselosti zemljišta, količine
prinosa, nestanak vrste u lancu ishrane, djeluju kao novi faktori sredine, te sinergizam
biloških dešavanja, svojstven ekološkoj ravnoteži, sve više popišta. Ukoliko još uopšte
možemo „uhvatiti“ efekte klimatskih promjena, prvi korak predstavlja monitoring
promjena na živom svijetu oko nas, čije nepoznavanje može biti obostrano kobno.
4.2 Kontrola invaznih vrtsa u Bosni i Hercegovini
Pod invaznim vrstama podrazumjevaju se one vrste biljaka, životinja i gljiva koje potiču
iz drugih florno- zoogeografskih oblasti, a u procesu kompeticije potiskuju autohtoni
genofond osvajajući raspoložive ekološke niše. Invazivne vrste se najčešće šire kao
slučajan pratilac različitih ljudskih aktivnosti. Ove vrste ponajprije zauzimaju urbana i
ruralna staništa, a kasnije se šire i u slobodnoj prirodi. Ni prostor BiH nije pošteđen
dolaska adventivnih vrsta, gdje pored invazivnih spadaju i različite vrste biljnih
genetičkih resursa ( povrtlarske, voćarske, žitarice, ornamentalne i kulturne biljne vrste,
te različite životinje i gljive. Alohotne životinjske vrste su dospijevale na prostor Bosne i
Hercegovine direktnim uticajem čovjeka u cilju uzgoja ili spontano.Od invazivnih vrsta u
vodenim ekosistemima najprisutnije su vrste riba koje su dospijele z kulture u slobodne
vode ili spontano iz dodirnih rijeka i jezera.
4.3 Javna svijest
Stepen okolinske svijesti građana Bosne i Hercegovine je generalno nezadovoljavajuća.
Među razloge ovakvog stanja se mogu ubrajati: nivo okolinske edukacije, zastupljenost
okolinske problematike u medijim, infomisanost o građanskim pravima, informisanost o
dužnostima odgovornih vladinih struktura, zakonska osnova zaštite okoliša.Stalna
okolinska edukacija kao dio permanetnog procesa obrazovanja, ne postoji. Također,
pisani i elektronski mediji u Bosni i Hercegovini ne pokazuju dovoljan interes i
10
educiranost u lokalnim okolinskim pitanjima i problemima. Međutim, u lokalne,
entitetske i državne radio i televizijske programe se sve češće uključuju i ciljani
dokumentarni serijali ( eko – leksikon, eko-emisija, ekologija.ekovizija,živjeti s
prirodom) itd. Iako je u posljednjem periodu od strane nevladinih organiacija proveden
veliki broj okolinskih projekata i programa, stanje okoliša ukazuje na činjenicu da kroz
ove aktivnosti nije dostignut zadovoljavajući nivo okolinske svijesti.
5. Genetička raznolikost Bosne i Hercegovine
Kao i u drugim oblastima biodiverziteta, tako i u genetickoj raznolikosti BiH još
uvijek postoje velike nepoznanice. Veoma mali broj naucnih i strucnih podataka
govori o utvrdenim sortama i pasminama. Smatra se da je tokom vremena došlo
do gubitka elementarnih podataka o nekadašnjem izuzetno bogatom genetickom
diverzitetu biljaka i životinja. Zakonska regulativa koja bi regulisala probleme
inventarizacije i zaštite ove vrste genofonda još uvijek ne postoji. Posebnu
važnost ima cinjenica da još uvijek nije uradena naucna inventarizacija geneticke
raznolikosti te da nije uspostavljena banka gena u kojoj bi se, u skladu sa
medunarodnim propisima, trajno ocuvao genofond Bosne i Hercegovine.
Od nekada nesagledivog bogatstva autohtonih (ili duboko ukorijenjenih i
odomacenih) sorti jabuka, krušaka, šljiva, i drugog voca, povrca, „pšenice bjelice“
i drugih žitarica, ostale su samo tragovi zapisani u narodnim pjesmama i
pripovijetkama, koje ujedno ilustruju i nekada veliko kulturno bogatstvo i
etnološku raznovrsnost.
5.1 Biljni geneticki resursi Bosne i Hercegovine
Izuzev nekoliko sorti vinove loze („Blatina“ i „Žilavka“), te jedne sorte jabuka,
drugih zašticenih oblika ove vrste genofonda još uvijek nema.
Kada je u pitanju diverzitet biljnih genetickih resura još uvijek se može govoriti o
znacajnom genofondu. U Bosni i Hercegovini je poznato bogatstvo vrijednih sorti
povrca, voca i žitarica, koje danas egzistira u odredenim oblicima na pojedinim
11
dijelovima teritorije.
Od genetickih resursa žitarica, posebne vrijednosti su sadržane u brojnim
sortama kukuruza (Zea mays), pšenice (Triticum sp.), jecma (Hordeum sp.), zobi
(Avena sativa), raži (Secale cereale), prohe (Panicum miliaceum).
6. Strategija za zaštitu biološke i pejzažne aktivnosti
Plan djelovanja (Akcioni plan) prevodi strategiju u niz specifičnih aktivnosti koje trebaju
obaviti određene institucije tijekom određenog vremenskog perioda. Vremesnki period
koji pokriva plan djelovanja je oko pet godina. Plan djelovanja na području biološke
raznolikosti određuje aktivnosti tijekom tog vremenskog perioda koje će rezultirati u
povećanju zaštite biološke raznolikosti, održivom korištenju bioloških izvora,
pravednijoj raspodjeli koristi, boljoj zaštiti agro-biološke raznolikosti i poboljšanom
osiguranju povećane biološke sigurnosti.
Uvjeti se u svakoj zemlji mijenjaju tijekom vremena. Neki resursi biološke raznolikosti
se mogu izgubiti ili mogu pretrpjeti dalje propadanje dok se drugi mogu značajno
oporaviti. Korištenje zemlje se mijenja vremenom. Neki pritisci usmjereni na resurse
biološke raznolikosti se mogu smanjiti. Mogu se razviti u cjelosti nove prijetnje.
Društveno-ekonomske i političke vrijednosti i sustavi se razvijaju. Strategije za biološku
raznolikost i planovi djelovanja se trebaju periodično obnavljati da bi odrazili novu
stvarnost.
Planovi djelovanja se obično rade za utvrđeni vremenski period, obično oko pet godina, i
trebaju se ponovno napraviti pri koncu isteka ovog perioda. Prvo je potrebno napraviti
cjelovitu procjenu sprovedbe postojećeg plana da bi se analiziralo što je bilo uspješno, a
što nije s ciljem utvrđivanja što se naučilo. Rezultati ove procjene bi se trebali koristiti
kod izrade novog plana djelovanja.
Državnu strategiju vezanu za biološku raznolikost bi trebalo periodično pregledati s
ciljem utvrđivanja je li ona još valjana imajući u vidu nove podatke do kojih se došlo, kao
i promjene koje su se dogodile. Za zemlje koje imaju slabe baze podataka vezane za svoje
resurse na području biološke raznolikosti u vrijeme pripreme prve državne strategije
12
vezane za biološku raznolikost, bilo bi uputno da ponovno naprave svoju strategiju
relativno ranije, možda prema koncu perioda pokrivenog prvim planom djelovanja. Ovo
je posebice prikladno ako je plan djelovanja uključivao značajne aktivnosti za
unaprjeđenje baze podataka vezanu za resurse na području biološke raznolikosti. U
drugim uvjetima, može proći i 10 do 15 godina, a da zemlja nema potrebe obnoviti
strategiju.
7. Određivanje prioritetnih akcija za Park prirode “Hutovo Blato”
U junu 2002 je organizirana radionica svim ključnim licima kojih se tiče Hutovo Blato.
Od sudionika se tražilo da naprave popis akcija koje oni smatraju prioritetima za Park..
Neke od akcija su izložene na veoma općenitoj konceptualnoj razini, t.j., promicanje,
obrazovanje i suradnja. Nije bilo pokušaja da se izvuče što su oni izravno mislili ovim
riječima zbog pomanjkanja vremena za obavljanje ove vježbe. U drugoj vježbi, tražilo se
od njih da iznesu ideje o akcijama vezanim za zaštitu Parka. Nije bilo ništa neobičnog
vezano za aktivnosti koje su izložili. Slične ili analogne teme bi se prikupile za gotovo
svako zaštićeno područje u Europi.
7.1 Hutovo Blato
Hutovo blato je park prirode i ptičiji rezervat u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na pet
kilometara od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj
dolini. .
Opći podaci.Sam park je u stvari močvara nastala od sistema rijeke Krupe, u tipičnom
kraškom ambijentu. Rijeka Krupa i nema svoj izvor nego otiče iz Deranskog jezera,
jednog od nekoliko većih jezera ovog područja. Ova rijeka je jedinstvena po osobini da
13
teče u oba smjera (nizvodno i uzvodno). Naime, kada se poveća vodostaj Neretve ta
rijeka potisne Krupu prema izvorištu (Deranskom jezeru).Hutovo blato je udaljeno oko
15-tak km od Jadranskog mora tako da je primjetan veliki uticaj sredozemne klime.
Biljni svijet
Zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima i utjecaju mediteranske klime na prostoru
Parka prirode po posljednjim istaživanjima projekta Life utvrđeno je više od 600 biljnih
vrsta. Na okolnim brdima nailazimo na elemente makije karakteristične za
submeditransko područje. Šmrika (Juniperus oxycedrus) L. i zelenika (Phylirea media)
L. karakteriziraju se tamnozelenom bojom, najveće površine su na Crnom brdu po čemu
je i dobilo naziv, jer izgleda crno iz daljine.Javlja se također na ovom području i
smrdljika (Pistacia terebinthus) L. itd.
Samo na jednom lokalitetu i to izdvojenom otoku u samoj močvari zastupljena je
lovorika (Laurus nobilis) L.
U vegetacijskoj skupini koja okružuje Hutovo blato od drveća zastupljene su: crni jasen
(Fraxinus ornus) L. , crni grab (Ostria carpinipholia) Scop., košćela (Celtis australis) L.,
itd. a od grmova u ovom prostoru zastupleni su šipak (nar)(Punica granatum) L. , drača
(Paliurus spina christi) Mill. , tilovina (Petteria ramentacea) Presl. , drijen (Cornus mas)
L. , itd. Od prizemne flore zastupljenije vrste su: kadulja (Salvia officinalis) L. , smilje
(Helichrysum italicum) (Roth.) Mill. Corr. Guss., vrijesak (Satureja montana) L. Itd.
Od vrsta vodene vegetacije nazastupljeniji je lokvanj (Nuphar luteum) L , lopoč
(Nymphaea alba) L. , itd. Dalje se smjenjuje močvarna vegetacija sa vrstama: rogoz
(Typha angustifolia), zatim dolazi pojas trske i šaša (Phragmites communis) Trin., ovaj
pojas na nešto višim terenima smjenjuje pojas ljutika (Cladium mariscus) (L.) Pohl., i
dalje busenasti šaš (Carex elata)All.
14
Od drvenastih vrsta u depresiji "Hutova blata" nalaze se: rakita (Salix purpurea) L., bijela
vrba (Salix alba) L., bijeli dud (Morus alba) L., smokva (Ficus carica) L., jasen (Fraxinus
angustifolia) L. , itd.
Lako učljiva zonalnost vegetacije uz nezaobilazni utjecaj vode predstavlja idealne uvjeta
posebno za bogatstvo ptičije populacije. Koloriti različitih boja vegetacije uz plavetnilo
vode pružaju poseban ugođaj i vrijednost krajobraza. Još jedna velika karakteristika u
vegetacij "Hutova blata" je ta što dolazi do prirodne revitalizacije močvarnog jasena
(Fraxinus angustifolia) L. i nastanjuje prostore stare postojbine.
Životinjski svijet
Između ostalog posebno bogatstvo "Hutova blata" predstavljaju ptice.
"Hutovo blato" se nalazi na jednom od četiri migratorna puta ptica iz Sjeverne i Srednje
Europe prema Aziji i Africi. U periodu seobe ptica one uz povoljne abiotičke (klima,
geografski položaj, voda, tlo i dr.) i biotičke uvjete (vegetaciju, mikro i makro faununa, i
dr.) na prostoru "Hutova blata" nalaze obilje hrane, tišine i mira za odmor te je zbog toga
ovaj prostor od davnina prepoznat kao važno stanište ptica močvarica. Najveći broj vrsta
ptica je registriran u vrijeme jesenske i proljetne sobe, a također veliki broj vrsta ptica se
zadržava na zimovanju i gniježđenju.
Na prostoru Parka prirode "Hutovo blato" zabilježeno je 163 vrste ptica iz 39 porodica.
Prema sezonskom statusu, najveći broj vrsta pripada zimovalicama i to 53 vrste.
U zimskom periodu seobe ptica na prostoru "Hutova blata" zna boraviti i do nekoliko
desetaka tisuća jedinki raznih vrsta ptica. Impozantno je promatrati jata od po nekoliko
tisuća jedinki u njihovom kretanju nad ovim poručjem.
15
Uz povoljne klimatske uvjete i obilje hrane određeni broj ptičji vrsta ostaje tijekom cijele
godine na prostoru "Hutova blata", gnjezdi se i podižu svoje mlade Iz te grupe izdvojiti
ćemo neke vrste: mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) Pallas, Pygmy Cormorant. , mala
bijela čaplja (Egretta garzetta) Linnaeus, Little Egret. , siva čaplja (Ardea cinerea)
Linnaeus, Grey Heron. , čaplja danguba (Ardea purpurea) Linnaeus, Purple Heron. , žuta
čaplja (Ardeola ralloides)Scopoli, Squacco Heron. , gak (Nycticorax nycticorax)
Linnaeus, Night Heron. , divlja patka (Anas platyrhynchos) Linnaeus, Mallard. , Heron. i
druge vrste.
Od velikog bogatstva ptičjeg fonda izdvojiti ćemo: divlja patka (Anas platyrhynchos)
Linnaeus, Mallard. , patka njorka (Aythya nyroca) Guldenstadt, Ferruginous Duck. ,
patka zviždarka (Anas penelope) Linnaeus, Wigeon. , patka pupčanica (Anas
querquedula) Linnaeus, Garganey. , liska (Fulica atra) Linnaeus, Coot. Velika bijela
čaplja (Egretta alba) Linnaeus, Great White Egret. , jastreb (Buteo buteo) Linnaeus,
Buzzard. , sova (Bubo bubo) Linnaeus, Eagle Owl. , vrana (Corvus cornix) Linnaeus,
Hooded Crow. i dr., ove vrste su zastupljene u zimskom periodu.
Zastupljene su i druge vrste kao što su: Ždralovi (Grus grus) Linnaeus, Common Crane.,
prepelica (Coturnix coturnix) Linnaeus, Quail. , jarebica trčka (Perdix perdix) Linnaeus,
Grey Partridge. , golub grivnjaš (Columba palumbus) Linnaeus,Woodpigeon, srebrnasti
galeb (Larus argentatus) Pontoppidan, Herrning Gull. , roda (Ciconia ciconia) Linnaeus,
White Stork., čaplja danguba (Ardea purpurea) Linnaeus, Purple Heron. , poljska ševa
(Alauda arvensis) Linnaeus, Skylark., i druge vrste.
Ovakvo bogatstvo aviofaune trebamo zdušno zaštititi i čuvati te predati u zalog budućim
generacijama da sačuvaju i njeguju ovakva prirodna bogatstva.
16
ZAKLJUČAK
Sve odredbe i smjernice strategije, kroz determisane ciljeve , efikasnost i dinamika njene
implementacije, odvijat će se pod stalnim monitoringom adekvatnih institucija ustrojenih
u skladu sa općim društveno-političkim ustrojstvom Bosne i Hercegovine. U cilju
osiguranja pravovremene i adekvatne mjerljivosti opće i posebne efiksnosti strateških
pravaca , te njenih utjecaja na ekonomski i društveni razvoj, neophodna je i identifikacija,
tj. uspostava indikatora efikasnosti, koji bi na najednostavniji način pružili potrebne
odgovore i procjenu stepena realizacije pojedinnih strateških ciljeva. Uvažavajući
složenost i značaj uspostavljenih strateških prioriteta, društveno-ekonomske i političke
trendove na prostoru BiH, njena međunarodna opredjeljenja s jedne, a specifičnosti u
oblasti biološke raznolikosti, s druge strane, determinišu se indikatori za monitoring
efikasnosti.Potrebno je još mnogo vremena i truda da se ekologija u našoj zemlji očuva,
prije svega je potrebno krenuti od sebe i svoje prirode kao postojanja čovjeka, da bi se
mogla očuvati prroda koja nas i same čini onim što jesmo, jednostavno rečeno, mi ne
bismo bili ovo što jesmo, da nema “majke prirode”. Ne budemo li mi čuvali nju, neće ni
ona nas.
17
LITERATURA
NBSAP BiH 2008-2015, nacrt, Sarajevo 2008.
www.wikipedia.com
www . hutovo - blato . ba
www . bhturizam . ba
18