biodiverzitet sem

30
SADRŽAJ UVOD………………………………………………………………………………..….3 1. Opšti podaci o Bosni i Hercegovinu.................................... .............4 2.Biološke raznolikosti................................... ......................................5 3. Konzervacija diverziteta ekosistema i pejzaža BiH.......................6 4. Konzervacija specijskog diverziteta BiH........................................9 4.1 Praćenje efekata globalnih klimatskih promjena............................................10 4.2 Kontrola invaznih vrtsa u Bosni i Hercegovini............................................ ....11 4.3 Javna svijest................................................ ....................................................... .11 5. Genetička raznolikost BiH............................................ ..................12

Upload: pajser1986

Post on 12-Apr-2016

27 views

Category:

Documents


7 download

DESCRIPTION

Seminarski rad,ekologija

TRANSCRIPT

Page 1: Biodiverzitet Sem

SADRŽAJ

UVOD………………………………………………………………………………..….3

1. Opšti podaci o Bosni i Hercegovinu.................................................4

2. Biološke raznolikosti.........................................................................5

3. Konzervacija diverziteta ekosistema i pejzaža BiH.......................6

4. Konzervacija specijskog diverziteta BiH........................................94.1 Praćenje efekata globalnih klimatskih promjena............................................10

4.2 Kontrola invaznih vrtsa u Bosni i Hercegovini................................................11

4.3 Javna svijest........................................................................................................11

5. Genetička raznolikost BiH..............................................................12 5.1 Biljni geneticki resursi Bosne i Hercegovine ..................................................13.

6. Strategija za zaštitu biološke i pejzažne

aktivnosti..................................................................................................13

7. Određivanje prioritetnih akcija za Park prirode “Hutovo

Blato”..............................................................................................147.1 Hutovo Blato.....................................................................................................14

ZAKLJUČAK...............................................................................................................18

LITERATURA..............................................................................................................19

Page 2: Biodiverzitet Sem

UVOD

Biološke i pejzašne raznolikosti BiH sadrži savremenu i cjelovitu procjenu stanja i

stepena biološke raznolikosti, geografsku distribuciju bioloških resursa, te identifikovane

postojeće i potencijelane negativne tendencije. Ne insistira se na isključivoj zaštiti

biološke i pejzašne raznolikosti i genetičkih resursa. Osnovni cilj je da se održe pravci u

domenu modernog razvoja kroz ekološko i društvno planiranje. Koncepirano je tako da

se integrišu svi sektori na lokalnom nivou, te da se omogući ostvarivanje funkcionlanih

veza sa međunarodnim tjelima.

Strategija je koncipirana tako da sublimira sva aktuelna pitanja i probleme razvoja

mladog demokratskog društva, sa otvorenom mogućnošču udovoljavanja dolazećim

potrebama, definisanim od strane ekonomskih sektora i međunarodne zajednice, čija se

nadležnost zasniva na pripadnosti Bosne i Hercegovine.

Strategija Bosne i Hercegovine sa akcionom planom za zaštitu biološke i pejzašne

raznolikosti sadrži identifikaciju osnovnih strateških pravaca za efikasno i održivo

upravljanje biološkom i pejzašnom raznolikošču, a donesena je na osnovu rezultata

studije Bosne i Hercegovine – Zemlja raznolikosti, koja obuhvata

Procjenu stanja i nivoa biodiverziteta flore, faune i fungije BiH

Procjenu raznolikosti ekosistema i pejzaža BiH

Procjenu stepena endemičnosti, reliktnosti i ugroženosti

Stanje i trendove u domenu invazivnih vrsta biljaka i životinja u BiH

Identifikaciju stvarnih i potencijalnih prijetnji ukupnom biodiverzitetu BiH na

lokalnom i globalnom planu

2

Page 3: Biodiverzitet Sem

1. Opšti podaci o Bosni i Hercegovinu

Fizičko- geografski podaci: Bosna i Hercegovina se nalazi između 42˚ 26 ' i 45˚ i 15'

sjeverne geografske širine, te 15˚ i 45 ' i 19˚ i 41' istočne geografske dužine, na

jugoistoku Europe, u centralnom dijelu Balkanskog poluostrva. Njena ukupna površina je

51. 129 metara kvadratnih. Na prostoru naše države se nalazi najveći dio zapadne zone

mlađih vjenačnih planina- Dinarida. Dinarski planinski pojas se postepeno spušta na

sjever prema Savi, dok se prema jugu spušta naglo, u prostor niske Hercegovine i

Jadranskog primorja.

Biogeografski podaci: U ovom pogledu BiH se diferencira u tri biogeografske regije:

mediteransku; eurosibirsko-boreoameričku i alpsko- visokordijsku.

Uređenje i stanovništvo: Bosna i Hercegovina je uređena Dejtonskim sporazumom,

prema kojem se sastoji od Federacije BiH, Republike Srpske, a nakon naknadne odluke i

Distrikta Brčko.

Privreda: U Bosni više od polovine površine zauzimaju šume i šumska zemljišta

, a najveći dio u tome čine niske šume i šikare.

Prema podacima za 2001. 12 % GDP čini prihod od poljoprivredne proizvodnje.

Energetski sektor je u Bosni i Hercegovini tradicionalno veoma važan segment privrede.

Proizvodnja energije se dominatno bazira na korištenju domaćih resursa hidroenergije i

uglja, dok alternativni izvor energije, kao snaga vjetra. Solarna radijacija, geotermalna

energija i energija biomase nemaju uloguu energetskom sektoru danas.

Zakonski okvir za zaštitu biološke i pejazašne raznolikosti: Nacionalni zakonski okvir

zaštite biološke i pejzašne raznolikosti čine Ustav BiH, Ustav FbiH, Ustav RS, Statut

Brčko Distrikta.

Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, odgovornost u oblasti okoliša imaju entitetske

vlade i vlada Distrikta, koje su, u periodu 2003- 2004, usvojile setove okolinskih zakona

Bosna i Hercegovina je potpisnik konvencije o biodevverzitetu od 2002.godine.NFP za

implementaciju Konvencije je Federalno Ministarstvo za Turizam i okoliš.Kao

3

Page 4: Biodiverzitet Sem

operativno tijelo Ministarstvo je odgovorno za komunikaciju sa internacionalnim

institucijama, iniciranje aktivnosti pod Konvencijom i koordinaciju sa drugom

relevantnim autoritetima i zainteresovanim stranama.

2. Biološke raznolikosti

Čovjekova okolina, odnosno živi svijet koji nas okružuje, predstavlja kompleksnu

zajednicu integrisanih biljnih i životinjskih vrsta čiji život počiva na uzajamnom

međudjelovanju, nastalom usljed borbe za opstanak i produžetak vrste, prilagođavanja

promjenama uslova okoline, te kompeticijom, tokom dugog vremenskog perioda.

Biološka raznolikost, osnovni je uslov opstanka i napretka bilo koje populacije živih bića.

Očuvanjem i zaštitom biološke raznolikosti u prirodi - obezbjeđujemo normalne prirodne

procese a time i osnovne životne uslove, neophodne živim organizmima za opstanak,

reprodukciju i normalan razvoj. – Očuvanje šuma, kao dio ovih aktivnosti ima poseban

značaj.

 Šume i šumska zemljišta, predstavljaju dio kopnenih ekosistema sa vrlo izraženom

bilološkom raznolikošću i zbog toga zaslužuju odgovarajuću pažnju. - Posebno u Bosni i

Hercegovini – gdje pokrivaju više od 45% površina zemlje i gdje je bogatstvo  prirodnih

razlika (uslovljeno geografskom pozicijom, različitim geološkim podlogama,

nadmorskim visinama od 0 - 2386 m., konfiguracijom, različitom klimom i pedološkim

procesima) stvorilo povoljne uslove za razvoj mnogobrojnih različitih biljnih zajednica

koje su - opet, u svom okrilju omogućile opstanak, reprodukciju i uspješan razvoj

brojnim životinjskim vrstama, često i na veoma malim prostorima.

 Od posebnog značaja za ovaj rad su šume i šumska zemljišta, koje se nalaze u

planinskom dijelu Bosne i Hercegovine. Ove šume predstavljaju životni prostor rijetkih i

ugroženih vrsta divljači u kojem se, i pored dugortrajnih antropogenih uticaja, nisu bitno

promjenili iskonski prirodni uslovi. U njima i danas povoljne stanišne uslove imaju sve

autohtone vrste divljači koje su tu i ranije egzistirale.- Činjenica da današnje stanje

njihovih populacija nije na nivou stvarnih mogućnosti ovih staništa, posljedica je 

nerazumnog i neplanskog čovjekovog ponašanja koje je neophodno promjeniti.

4

Page 5: Biodiverzitet Sem

 Promjene bi se morale kretati ka većem razumjevanju društva za prirodne procese, a time

i shvatanju važnosti potrebe očuvanja bogatstva biodiverziteta u našoj zemlji i

preduzimanja neophodnih mjera u tome smislu. – uz ovo, važno je shvatiti, kakve

aktivnosti, poduzete od strane čovjeka, mogu doprinijeti narušavanju biološke

raznolikosti, pa čak i nestanku pojedinih vrsta i njihovih staništa, te nastojati da se one

izbjegnu u sklopu napora za očuvanje prirodnih bogatstava.

 Epohe razvoja ljudske civilizacije, karakterišu se po tome što je interes društva za

životinjske vrste, odnosno lov i bavljenje lovom bilo dominantna djelatnost. U tadašnjim

vremenima ljudi su bili malobrojni, a životinjski svijet veoma brojan i raznovrstan.

Izgleda nezamislivo da se do danas, broj većine vrsta životinja toliko smanjio, a pojedine

vrste nestale ili dovedene pred nestanak, da je neophodno angažovanje čovjeka da bi se te

vrste održale i omogućio njihov opstanak i razvoj. Danas je ovo iskazano odgovarajućim

zakonskim odredbama, koje označavaju faunu kao značajno prirodno dobro, koje je

predmet od posebnog interesa društva.

Ovakve zakonske odredbe, koje regulišu status životinjskih vrsta, te neophodne mjere za

njihovu zaštitu, uzgoj i korištenje (ovisno da li se radi o lovnoj ili nelovnoj fauni),

donijete su i u Bosni i Hercegovini, sa konačnim ciljem da se spriječi nestanak bilo koje

od autohtonih vrsta, bez obzira da li je zakonskim propisima označena kao lovna ili

nelovna vrsta.

3. Konzervacija diverziteta ekosistema i pejzaža BiH

Pečat unikatnosti i neponovljivosti bosansko-hercegovačkom prostoru daje mozaik

ekosistemima visokoplaninskih pejzaža sa izraženim diverzitetom glacijalnih

bioloških/ekoloških formi, ekosistema kanjona i klisuru sa visoko održanim diverzitetom

tercijarnih biološko/ekoloških formi, ekosistema kraških polja i ekosistema močvarnih

staništa.

Planinski pejzaži BiH: uprkos sličnim ekološkim uslovima većina planinskih masiva na

bosansko-hercegovačkim Dinaridima se odlikuje specifičnostima i unikatnošču živog

5

Page 6: Biodiverzitet Sem

svijeta. Svaki od masiva, poput zasebnog ostrva u moru nekada užarene dinarske mase

pretrpio je vlastite obrasce razvoja i oblikovanja, te vlstite specifičnosti naseljavanja

živog svijeta. Rezultat ovih procesa su visok stepen endemičnosti i reliktnosti, s jedne i

međusobne različitosti , s druge strane.Staništa u planinskim pejzažima su sa dinamičnim

reljefom, razvijena na strmim padinama, u planinskim vrtačama, depresijama, na

točilima, sa karbonatnom i silikatnom geološkom podlogom i plićim humusno-

akumulativnim tlima.

plninski pejzaž Bjelašnice

Klima je tipična planinska, sa većom količinom snježnih padavina, jakim planinskim

vjetrovima i izraženim temperaturnim ekstremima. U planinskim depresijama, u kojima

se na nekim mjestima snijeg zadržava i tokom čitave godine vlada izmijenjena nivalna

ekoklima. Planinski pejzaži u BiH u fizinonomskom pogledu se definiciraju u dvije

cjeline: pretplaninski pojas ( obuhvata niske šume i klekovinu planinskog bora i planinski

pojas iznad klekovine bora pod prostranstvima visokoplaninskih rudina, planinske tundre

i diskotuniuirane subnivalne vegetacije oko snježanika.

U okviru pretplaninskog pojasa dominiraju pejzaži koji se diferenciraju na sljedeće

ekosisteme:

Ekosistemi predplaninskih šuma ilirske bukve i planinskog javora

Ekosistemi acidifilnih šuma ilirske bukve i jarebike

Ekosisteme klekovine bora sa dvocjetnom smrčom i jarebikom

6

Page 7: Biodiverzitet Sem

Ekosisteme klekovine bora sa borovnicom

Ekosisteme pretplaninskih šuma stočnobosanske omorike itd.

Refugijalno-reliktni pejzaži predstavljaju najunikatnije dijelove bosansko-

hercegovačkog okoliša, nastala u burnim procesima oblikovanja zemljine kore, klime i

živogg svijeta. Pretrpjela su najmanje promjene od preglacijalnog do postglocijalnog

perioda, te tako sačuvale izvorne ekološke vrijednosti. Mnoge tercijerne vrste biljaka i

životinja , zastupljene su na ovim staništima, uspijele su preživjeti i drastične promjene

klime u toku posljednjeg glacijala. U evolucionom pogledu to su veoma stare vrste i

označene su kao relikti. Tipovi staništa na kojima žive glacijalno-reliktne i tercijerno-

reliktne vrste biljaka i životinja su od najvećeg značaja za biodiverzitet BiH , a time i

globalni biodiverzitet. Pozicija tercijernih reliktnih ekosistema u BiH povezana je

prvenstveno sa kanjonima , klisurama i strmim padinama planina u slivovima rijeka: Une,

Vrbasa, Bosne, Drine i Neretve.

Pejzaži kraških polja jedinstveni fenomeni koji ukazuju na specifične obrasce razvoja

zemljine kore na prostoru BiH, njene hidrološke mreže, te biološke i ekološke

raznolikosti su različte kraške tvorevine u bosanko-hercegovačkim Dinaridima.

Krš u širem smislu podrazumjeva kamenu pustoš ili vrlet, a u užem smislu, specifičan

reljef sa posebnom, pretežno podzemnom, cirkulacijom u topivim stijenama. Raznolikost

klimatskih i ostalih ekoloških prilika u BiH uslovila je diferencijciju kraških polja na

slijedeće skupine: kraška polja zapadne Bosne; zapadne Hercegovine, donje zapadne

Hercegovine, donja kraška polja istočne Hercegovine itd.

Diverzitet klime, geomorfoloških fenomena i tipova zemljišta , djelovao je kao ekološki

faktor u nastanku bogatog i raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta kraških polja Bosne

i Hercegovine.

Močvarni pejzaži: Močvare i vodenjare koje u BiH često imaju lokalni karakter

uvjetovane su specifičnim orografsko- edafskim prilikama. Danas čine najugroženije

ekosisteme i u Bosni i Hercegovini.

7

Page 8: Biodiverzitet Sem

Kako sadrže vrijedan genofond ( različite biljne, a od životinjskih vrsta naročite ptice,

gmizavce, vodozemce i ribe) u sistemu održive konzervacije imaju puni prioritet.

Močvarni ekosistemi su formirani na nepropusnoj geološkoj podlozi, često na različitim

jezerskim i riječnim sedimentima, ravnim terenima i prirodnim depresijama.

4. Konzervacija specijskog diverziteta BiH

Ekološka heteregenost prostora Bosne i Hercegovine, geomorfološka i hidrološka

raznolikost, specifična geološka prošlost, te diverzitet ekoklime uslovili su i posebno

bogat živi svijet na našem teritoriju. Flora, fauna, i fungija ubraja se u najraznovrsnije u

Europi, a visok stepen endemičnosti i reliktnosti daje joj značaj na nivou globalne

biološke raznolikosti. Na geografko malom prostoru, kao rijetko gdje u Europi,

egzistiraju višerazvojni endemni centri u kojima se danas odvijaju procesi nastajanja

novih vrsta. Visok specijski diverzitet biljnog svijeta bazira se na diverzitetu grupa

cijanobakterija, algi i vaskularnih biljaka ( mahovina, papratnjača i sjemenjača)

Mahovine možemo na skoro svim tipovima bosanskohercegovačkih staništa. Oko stotinu

vrsta je vezano za staništa izvora, potoka, kamenitog riječnog dna. Ostalih 460 raste na

zemljištu , kori drveća, raspadnutom lignohumusu u šumskim i livadskim ekosistemima

dok značajan broj nastanjuju i goli matični supstrat krečnjačkih, ultrabazičnih i silikatnih

stijena.

Papratnjače se karakterišu izraženom filogenetičkom i ekološkom difernecijacijom.

Predstavnici Equisetophyta su vezani za močvarna staništa, na kojima dominiraju vrste iz

roda preslice. Močvarna staništa, te vodenjare danas čine izuzetne elemente raznovrsnosti

i stabilnosti sve ugroženijih močvarnih ekosistema. U okviru bosanskohercegovačke

sjemenjače su najbrojnije i najraznovrstnije. To su biljke kopnenih staništa, a samo

nekoliko ih je prilagođene na vodene sredine. Najveća specifičnost BiH flore su brojni

paleo i neoendemi, te tercijarni i glacijalni relikti koji su se zadržali u refugijumima kao

što su: klisure, kanjoni i planinski cirkovi

Broj očuvanih paleoendema u flori je mali. Najveći broj endemičnih oblika (rodova,

vrsta, podvrsta i nižih taksonomskih kategorija) dio je flore viših biljaka, gdje dosadašnje

procjene ukazuju na postojanje 450 endemičnih taxa.

8

Page 9: Biodiverzitet Sem

4.1 Praćenje efekata globalnih klimatskih promjena

Globalne klimatske promjene predstavljaju realnost današnjice. Kao jedan od najjačih

pokretača promjena i gubitka biodiverziteta planete, posebno su istaknute kroz

milenijsku procjenu stanja ekosistema. Još od vremena samita o zemlji ( Rio de Janerio,

1992), od kada i datira i Okvirna konvencija o klimatskim promjenama, raste i

civilizacijska svijest o skoro nezaustavljivim efektima globalnih promjena, koje su

rezultat intenzivne polucije i nekontrolisanog iskorištavanja s jedne, te promjena

vegetacijskog pokrivača s druge strane. Kauzalna između promjena biodevirziteta i

klimatskih promjena treba da bude predmet saradnje u implementaciji dvije relevantne

konvencije. U modelu klimatskih promjena, uz povećanje ugljen-dioksida, bilo bi logično

očekivati i povećanu produkciju biomase. Međutim, istovremeno najjača potrošnja

šumskim resursa u civilizacijskom dobu, te smanjenje produkcije planktona pod

dejstvom UV zračenja i prisustva polutanata u vodi, djeluju kao faktori smanjene, a ne

povećane apsopcije ovog gasa. Sistemima i efektima povratne sprege, priroda upućuje

alarmantna upozorenja stanovnicima planete.

Globalne svjetske akcije na smanjenju efekte promjene klime koje su intenzivne i široko

prihvaćene.Međutim, njihova se realizacija na regionalnom i lokalnom nivou susreće sa

brojnim problemima i očituje niskim stepenom efikasnosti.Daleko od široko poznatih

globalnih efekata klimatskih promjena, u ekosistemima žive populacije vrsta, čiji se

uslovi sredine, mjereno našom vremenskom skalom, rapidno ili umjereno mijenjaju. Bez

9

Page 10: Biodiverzitet Sem

obzira na brzinu promjena u kvalitetu uslova sredine, procesi specijskog prilagođavanja

ne mou biti ubrzani, te mnoge vrste nestaju, ili se u složenim biološkim interakcijama,

smanjuje njihova brojnost. Promjenama temperature, vlage, kiselosti zemljišta, količine

prinosa, nestanak vrste u lancu ishrane, djeluju kao novi faktori sredine, te sinergizam

biloških dešavanja, svojstven ekološkoj ravnoteži, sve više popišta. Ukoliko još uopšte

možemo „uhvatiti“ efekte klimatskih promjena, prvi korak predstavlja monitoring

promjena na živom svijetu oko nas, čije nepoznavanje može biti obostrano kobno.

4.2 Kontrola invaznih vrtsa u Bosni i Hercegovini

Pod invaznim vrstama podrazumjevaju se one vrste biljaka, životinja i gljiva koje potiču

iz drugih florno- zoogeografskih oblasti, a u procesu kompeticije potiskuju autohtoni

genofond osvajajući raspoložive ekološke niše. Invazivne vrste se najčešće šire kao

slučajan pratilac različitih ljudskih aktivnosti. Ove vrste ponajprije zauzimaju urbana i

ruralna staništa, a kasnije se šire i u slobodnoj prirodi. Ni prostor BiH nije pošteđen

dolaska adventivnih vrsta, gdje pored invazivnih spadaju i različite vrste biljnih

genetičkih resursa ( povrtlarske, voćarske, žitarice, ornamentalne i kulturne biljne vrste,

te različite životinje i gljive. Alohotne životinjske vrste su dospijevale na prostor Bosne i

Hercegovine direktnim uticajem čovjeka u cilju uzgoja ili spontano.Od invazivnih vrsta u

vodenim ekosistemima najprisutnije su vrste riba koje su dospijele z kulture u slobodne

vode ili spontano iz dodirnih rijeka i jezera.

4.3 Javna svijest

Stepen okolinske svijesti građana Bosne i Hercegovine je generalno nezadovoljavajuća.

Među razloge ovakvog stanja se mogu ubrajati: nivo okolinske edukacije, zastupljenost

okolinske problematike u medijim, infomisanost o građanskim pravima, informisanost o

dužnostima odgovornih vladinih struktura, zakonska osnova zaštite okoliša.Stalna

okolinska edukacija kao dio permanetnog procesa obrazovanja, ne postoji. Također,

pisani i elektronski mediji u Bosni i Hercegovini ne pokazuju dovoljan interes i

10

Page 11: Biodiverzitet Sem

educiranost u lokalnim okolinskim pitanjima i problemima. Međutim, u lokalne,

entitetske i državne radio i televizijske programe se sve češće uključuju i ciljani

dokumentarni serijali ( eko – leksikon, eko-emisija, ekologija.ekovizija,živjeti s

prirodom) itd. Iako je u posljednjem periodu od strane nevladinih organiacija proveden

veliki broj okolinskih projekata i programa, stanje okoliša ukazuje na činjenicu da kroz

ove aktivnosti nije dostignut zadovoljavajući nivo okolinske svijesti.

5. Genetička raznolikost Bosne i Hercegovine

Kao i u drugim oblastima biodiverziteta, tako i u genetickoj raznolikosti BiH još

uvijek postoje velike nepoznanice. Veoma mali broj naucnih i strucnih podataka

govori o utvrdenim sortama i pasminama. Smatra se da je tokom vremena došlo

do gubitka elementarnih podataka o nekadašnjem izuzetno bogatom genetickom

diverzitetu biljaka i životinja. Zakonska regulativa koja bi regulisala probleme

inventarizacije i zaštite ove vrste genofonda još uvijek ne postoji. Posebnu

važnost ima cinjenica da još uvijek nije uradena naucna inventarizacija geneticke

raznolikosti te da nije uspostavljena banka gena u kojoj bi se, u skladu sa

medunarodnim propisima, trajno ocuvao genofond Bosne i Hercegovine.

Od nekada nesagledivog bogatstva autohtonih (ili duboko ukorijenjenih i

odomacenih) sorti jabuka, krušaka, šljiva, i drugog voca, povrca, „pšenice bjelice“

i drugih žitarica, ostale su samo tragovi zapisani u narodnim pjesmama i

pripovijetkama, koje ujedno ilustruju i nekada veliko kulturno bogatstvo i

etnološku raznovrsnost.

5.1 Biljni geneticki resursi Bosne i Hercegovine

Izuzev nekoliko sorti vinove loze („Blatina“ i „Žilavka“), te jedne sorte jabuka,

drugih zašticenih oblika ove vrste genofonda još uvijek nema.

Kada je u pitanju diverzitet biljnih genetickih resura još uvijek se može govoriti o

znacajnom genofondu. U Bosni i Hercegovini je poznato bogatstvo vrijednih sorti

povrca, voca i žitarica, koje danas egzistira u odredenim oblicima na pojedinim

11

Page 12: Biodiverzitet Sem

dijelovima teritorije.

Od genetickih resursa žitarica, posebne vrijednosti su sadržane u brojnim

sortama kukuruza (Zea mays), pšenice (Triticum sp.), jecma (Hordeum sp.), zobi

(Avena sativa), raži (Secale cereale), prohe (Panicum miliaceum).

6. Strategija za zaštitu biološke i pejzažne aktivnosti

Plan djelovanja (Akcioni plan) prevodi strategiju u niz specifičnih aktivnosti koje trebaju

obaviti određene institucije tijekom određenog vremenskog perioda. Vremesnki period

koji pokriva plan djelovanja je oko pet godina. Plan djelovanja na području biološke

raznolikosti određuje aktivnosti tijekom tog vremenskog perioda koje će rezultirati u

povećanju zaštite biološke raznolikosti, održivom korištenju bioloških izvora,

pravednijoj raspodjeli koristi, boljoj zaštiti agro-biološke raznolikosti i poboljšanom

osiguranju povećane biološke sigurnosti.

Uvjeti se u svakoj zemlji mijenjaju tijekom vremena. Neki resursi biološke raznolikosti

se mogu izgubiti ili mogu pretrpjeti dalje propadanje dok se drugi mogu značajno

oporaviti. Korištenje zemlje se mijenja vremenom. Neki pritisci usmjereni na resurse

biološke raznolikosti se mogu smanjiti. Mogu se razviti u cjelosti nove prijetnje.

Društveno-ekonomske i političke vrijednosti i sustavi se razvijaju. Strategije za biološku

raznolikost i planovi djelovanja se trebaju periodično obnavljati da bi odrazili novu

stvarnost.

Planovi djelovanja se obično rade za utvrđeni vremenski period, obično oko pet godina, i

trebaju se ponovno napraviti pri koncu isteka ovog perioda. Prvo je potrebno napraviti

cjelovitu procjenu sprovedbe postojećeg plana da bi se analiziralo što je bilo uspješno, a

što nije s ciljem utvrđivanja što se naučilo. Rezultati ove procjene bi se trebali koristiti

kod izrade novog plana djelovanja.

Državnu strategiju vezanu za biološku raznolikost bi trebalo periodično pregledati s

ciljem utvrđivanja je li ona još valjana imajući u vidu nove podatke do kojih se došlo, kao

i promjene koje su se dogodile. Za zemlje koje imaju slabe baze podataka vezane za svoje

resurse na području biološke raznolikosti u vrijeme pripreme prve državne strategije

12

Page 13: Biodiverzitet Sem

vezane za biološku raznolikost, bilo bi uputno da ponovno naprave svoju strategiju

relativno ranije, možda prema koncu perioda pokrivenog prvim planom djelovanja. Ovo

je posebice prikladno ako je plan djelovanja uključivao značajne aktivnosti za

unaprjeđenje baze podataka vezanu za resurse na području biološke raznolikosti. U

drugim uvjetima, može proći i 10 do 15 godina, a da zemlja nema potrebe obnoviti

strategiju.

7. Određivanje prioritetnih akcija za Park prirode “Hutovo Blato”

U junu 2002 je organizirana radionica svim ključnim licima kojih se tiče Hutovo Blato.

Od sudionika se tražilo da naprave popis akcija koje oni smatraju prioritetima za Park..

Neke od akcija su izložene na veoma općenitoj konceptualnoj razini, t.j., promicanje,

obrazovanje i suradnja. Nije bilo pokušaja da se izvuče što su oni izravno mislili ovim

riječima zbog pomanjkanja vremena za obavljanje ove vježbe. U drugoj vježbi, tražilo se

od njih da iznesu ideje o akcijama vezanim za zaštitu Parka. Nije bilo ništa neobičnog

vezano za aktivnosti koje su izložili. Slične ili analogne teme bi se prikupile za gotovo

svako zaštićeno područje u Europi.

7.1 Hutovo Blato

Hutovo blato je park prirode i ptičiji rezervat u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na pet

kilometara od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj

dolini. .

Opći podaci.Sam park je u stvari močvara nastala od sistema rijeke Krupe, u tipičnom

kraškom ambijentu. Rijeka Krupa i nema svoj izvor nego otiče iz Deranskog jezera,

jednog od nekoliko većih jezera ovog područja. Ova rijeka je jedinstvena po osobini da

13

Page 14: Biodiverzitet Sem

teče u oba smjera (nizvodno i uzvodno). Naime, kada se poveća vodostaj Neretve ta

rijeka potisne Krupu prema izvorištu (Deranskom jezeru).Hutovo blato je udaljeno oko

15-tak km od Jadranskog mora tako da je primjetan veliki uticaj sredozemne klime.

Biljni svijet

Zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima i utjecaju mediteranske klime na prostoru

Parka prirode po posljednjim istaživanjima projekta Life utvrđeno je više od 600 biljnih

vrsta. Na okolnim brdima nailazimo na elemente makije karakteristične za

submeditransko područje. Šmrika (Juniperus oxycedrus) L. i zelenika (Phylirea media)

L. karakteriziraju se tamnozelenom bojom, najveće površine su na Crnom brdu po čemu

je i dobilo naziv, jer izgleda crno iz daljine.Javlja se također na ovom području i

smrdljika (Pistacia terebinthus) L. itd.

Samo na jednom lokalitetu i to izdvojenom otoku u samoj močvari zastupljena je

lovorika (Laurus nobilis) L.

U vegetacijskoj skupini koja okružuje Hutovo blato od drveća zastupljene su: crni jasen

(Fraxinus ornus) L. , crni grab (Ostria carpinipholia) Scop., košćela (Celtis australis) L.,

itd. a od grmova u ovom prostoru zastupleni su šipak (nar)(Punica granatum) L. , drača

(Paliurus spina christi) Mill. , tilovina (Petteria ramentacea) Presl. , drijen (Cornus mas)

L. , itd. Od prizemne flore zastupljenije vrste su: kadulja (Salvia officinalis) L. , smilje

(Helichrysum italicum) (Roth.) Mill. Corr. Guss., vrijesak (Satureja montana) L. Itd.

Od vrsta vodene vegetacije nazastupljeniji je lokvanj (Nuphar luteum) L , lopoč

(Nymphaea alba) L. , itd. Dalje se smjenjuje močvarna vegetacija sa vrstama: rogoz

(Typha angustifolia), zatim dolazi pojas trske i šaša (Phragmites communis) Trin., ovaj

pojas na nešto višim terenima smjenjuje pojas ljutika (Cladium mariscus) (L.) Pohl., i

dalje busenasti šaš (Carex elata)All.

14

Page 15: Biodiverzitet Sem

Od drvenastih vrsta u depresiji "Hutova blata" nalaze se: rakita (Salix purpurea) L., bijela

vrba (Salix alba) L., bijeli dud (Morus alba) L., smokva (Ficus carica) L., jasen (Fraxinus

angustifolia) L. , itd.

Lako učljiva zonalnost vegetacije uz nezaobilazni utjecaj vode predstavlja idealne uvjeta

posebno za bogatstvo ptičije populacije. Koloriti različitih boja vegetacije uz plavetnilo

vode pružaju poseban ugođaj i vrijednost krajobraza. Još jedna velika karakteristika u

vegetacij "Hutova blata" je ta što dolazi do prirodne revitalizacije močvarnog jasena

(Fraxinus angustifolia) L. i nastanjuje prostore stare postojbine.

Životinjski svijet

Između ostalog posebno bogatstvo "Hutova blata" predstavljaju ptice.

"Hutovo blato" se nalazi na jednom od četiri migratorna puta ptica iz Sjeverne i Srednje

Europe prema Aziji i Africi. U periodu seobe ptica one uz povoljne abiotičke (klima,

geografski položaj, voda, tlo i dr.) i biotičke uvjete (vegetaciju, mikro i makro faununa, i

dr.) na prostoru "Hutova blata" nalaze obilje hrane, tišine i mira za odmor te je zbog toga

ovaj prostor od davnina prepoznat kao važno stanište ptica močvarica. Najveći broj vrsta

ptica je registriran u vrijeme jesenske i proljetne sobe, a također veliki broj vrsta ptica se

zadržava na zimovanju i gniježđenju.

Na prostoru Parka prirode "Hutovo blato" zabilježeno je 163 vrste ptica iz 39 porodica.

Prema sezonskom statusu, najveći broj vrsta pripada zimovalicama i to 53 vrste.

U zimskom periodu seobe ptica na prostoru "Hutova blata" zna boraviti i do nekoliko

desetaka tisuća jedinki raznih vrsta ptica. Impozantno je promatrati jata od po nekoliko

tisuća jedinki u njihovom kretanju nad ovim poručjem.

15

Page 16: Biodiverzitet Sem

Uz povoljne klimatske uvjete i obilje hrane određeni broj ptičji vrsta ostaje tijekom cijele

godine na prostoru "Hutova blata", gnjezdi se i podižu svoje mlade Iz te grupe izdvojiti

ćemo neke vrste: mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) Pallas, Pygmy Cormorant. , mala

bijela čaplja (Egretta garzetta) Linnaeus, Little Egret. , siva čaplja (Ardea cinerea)

Linnaeus, Grey Heron. , čaplja danguba (Ardea purpurea) Linnaeus, Purple Heron. , žuta

čaplja (Ardeola ralloides)Scopoli, Squacco Heron. , gak (Nycticorax nycticorax)

Linnaeus, Night Heron. , divlja patka (Anas platyrhynchos) Linnaeus, Mallard. , Heron. i

druge vrste.

Od velikog bogatstva ptičjeg fonda izdvojiti ćemo: divlja patka (Anas platyrhynchos)

Linnaeus, Mallard. , patka njorka (Aythya nyroca) Guldenstadt, Ferruginous Duck. ,

patka zviždarka (Anas penelope) Linnaeus, Wigeon. , patka pupčanica (Anas

querquedula) Linnaeus, Garganey. , liska (Fulica atra) Linnaeus, Coot. Velika bijela

čaplja (Egretta alba) Linnaeus, Great White Egret. , jastreb (Buteo buteo) Linnaeus,

Buzzard. , sova (Bubo bubo) Linnaeus, Eagle Owl. , vrana (Corvus cornix) Linnaeus,

Hooded Crow. i dr., ove vrste su zastupljene u zimskom periodu.

Zastupljene su i druge vrste kao što su: Ždralovi (Grus grus) Linnaeus, Common Crane.,

prepelica (Coturnix coturnix) Linnaeus, Quail. , jarebica trčka (Perdix perdix) Linnaeus,

Grey Partridge. , golub grivnjaš (Columba palumbus) Linnaeus,Woodpigeon, srebrnasti

galeb (Larus argentatus) Pontoppidan, Herrning Gull. , roda (Ciconia ciconia) Linnaeus,

White Stork., čaplja danguba (Ardea purpurea) Linnaeus, Purple Heron. , poljska ševa

(Alauda arvensis) Linnaeus, Skylark., i druge vrste.

Ovakvo bogatstvo aviofaune trebamo zdušno zaštititi i čuvati te predati u zalog budućim

generacijama da sačuvaju i njeguju ovakva prirodna bogatstva.

16

Page 17: Biodiverzitet Sem

ZAKLJUČAK

Sve odredbe i smjernice strategije, kroz determisane ciljeve , efikasnost i dinamika njene

implementacije, odvijat će se pod stalnim monitoringom adekvatnih institucija ustrojenih

u skladu sa općim društveno-političkim ustrojstvom Bosne i Hercegovine. U cilju

osiguranja pravovremene i adekvatne mjerljivosti opće i posebne efiksnosti strateških

pravaca , te njenih utjecaja na ekonomski i društveni razvoj, neophodna je i identifikacija,

tj. uspostava indikatora efikasnosti, koji bi na najednostavniji način pružili potrebne

odgovore i procjenu stepena realizacije pojedinnih strateških ciljeva. Uvažavajući

složenost i značaj uspostavljenih strateških prioriteta, društveno-ekonomske i političke

trendove na prostoru BiH, njena međunarodna opredjeljenja s jedne, a specifičnosti u

oblasti biološke raznolikosti, s druge strane, determinišu se indikatori za monitoring

efikasnosti.Potrebno je još mnogo vremena i truda da se ekologija u našoj zemlji očuva,

prije svega je potrebno krenuti od sebe i svoje prirode kao postojanja čovjeka, da bi se

mogla očuvati prroda koja nas i same čini onim što jesmo, jednostavno rečeno, mi ne

bismo bili ovo što jesmo, da nema “majke prirode”. Ne budemo li mi čuvali nju, neće ni

ona nas.

17

Page 18: Biodiverzitet Sem

LITERATURA

NBSAP BiH 2008-2015, nacrt, Sarajevo 2008.

www.wikipedia.com

www . hutovo - blato . ba

www . bhturizam . ba

18