biodiverzitet i dinamika populacija vrsta iz porodice · takođe, kada napravimo komparaciju sa...

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

211

Mr. sc. Zerina TERZIĆ

Merima TERZIĆ, prof.

BIODIVERZITET I DINAMIKA POPULACIJA VRSTA IZ PORODICE

NYMPHALIDAE (INSECTA: LEPIDOPTERA) TUZLE I OKOLINE

Sažetak

S obzirom na činjenicu da su dnevni leptiri izuzetno raznovrsna i značajna skupina

insekata, ali veoma malo istražena na prostoru Tuzle i okoline, cilj ovog rada bio je

konstatovati raznolikost i brojnost, kao i dinamiku populacija vrsta iz porodice

Nymphalidae na datom području. U toku istraživanja koje je obuhvatalo period maj-

oktobar 2012. godine došli smo do rezultata da je na području Tuzle i okoline

najzastupljenija porodica Nymphalidae sa 17 nađenih vrsta. Najbrojnija vrsta je Maniola

jurtina, dok su najmanje brojne vrste: Melitaea didyma, Apatura iris, Pararge aegeria,

Lasiommata maera, Aphantopus hyperantus i Brintesia circe. Kada je u pitanju dinamika

populacija vrsta iz porodice Nymphalidae pratili smo gustinu njihovih populacija gdje su

zapažene izuzetne oscilacije u različitim periodima proljeća i ljeta 2012. godine. Na osnovu

kompletnog rada može se reći da su dnevni leptiri značajni pokazatelji ekološkog stanja

određenog područja te veoma interesantna skupina insekata za istraživanje na datom

prostoru.

Ključne riječi: Nymphalidae, Tuzla, brojnost, biodiverzitet, populacija.

Uvod

Red Lepidoptera je jedan od najbrojnijih redova insekata i do danas je opisano

preko 100000 vrsta. Leptiri su zanimljivi zbog morfoloških svojstava te ih mnogi

svrstavaju među najljepše životinje, tako da se na njima provode različita istraživanja,

ekološka, etološka, taksonomska, biogeografska, ali i konzervacijsko-biološka

zauzimajući se za njihovu djelotvornu zaštitu. Lahko se prepoznaju od ostalih redova

insekata jer imaju dva para krila prekrivena ljuspicama koje se preklapaju kao crijepovi

na krovu.

Tijelo leptira je građeno od tri jasno izdvojena regiona: glava (caput), grudi

(thorax) i trbuh (abdomen). Na glavi se nalaze antene koje su građene od mnogo

članaka te proste i složene oči. Usni aparat Lepidoptera je prilagođen za sisanje.

Respiratorni organi kod leptira su traheje, a ekskretorni organi su Malpigijevi sudovi

kojih ima šest.


212

Važna karakteristika leptira je njihova potpuna metamorfoza. Na razvojnom putu

od jajeta do odraslog insekta leptiri prolaze kroz četiri razvojna stadija: jaje (ovum),

gusjenica (larva), lutka (pupa), odrasli insekt (imago). Normalan životni vijek odraslog

insekta je od dvije do šest sedmica (Lelo, 2002). Red Lepidoptera se dijeli na dva

podreda: Homoneura (Jugatae) i Heteroneura (Frenatae).

Dnevni leptiri (skupina Rhopalocera) spadaju u podred Heteroneura i

obuhvataju dvije natporodice ovoga podreda: natporodica Hesperioidea sa porodicom

Hesperiidae i natporodica Papilionoidea sa četiri porodice: Papilionidae, Pieridae,

Nymphalidae i Lycaenidae. Porodica Nymphalidae predstavlja izuzetno veliku skupinu

dnevnih leptira koja u Bosni i Hercegovini broji 88 vrsta. Ova porodica obuhvata leptire

srednje veličine do izuzetno krupnih egzemplara, koji su jako lijepi sa brojnim tamnim

i svijetlim šarama. Antene su jake i nesavitljive, prednji par ekstremiteta kod oba spola

se ne koristi pri kretanju, dok su srednji i stražnji par ekstremiteta normalni. Gusjenice

su prekrivene rijetkim bodljikavim, tvrdim čekinjama (Lelo, 2008).

Istraživanja faune leptira u Bosni i Hercegovini mogu se podijeliti na četiri

perioda: period prije 1904. godine, period od 1904. godine do 1945. godine, period od

1945. godine do 1992. godine te ratni i poslijeratni period. U prvom periodu brojni

austro-ugarski entomolozi započinju sistematska sakupljanja leptira na pojedinim

područjima Bosne i Hercegovine. Značajna imena tog perioda su: H. Mitis, Mary d. I.B.

Nicholl i dr. Rebel. Drugi period, od 1904. godine karakteriše isključivo sakupljački rad,

za koji se vežu radovi tadašnjeg preparatora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Adolfa Winnegutha i kustosa Apfelbecka, zatim zbirke P. Čuša, dr. Protića, a kraj drugog

perioda je obilježen sakupljačkim radom kustosa Sonje Mikšić, preparatora Ruže Tintor

i entomologa Rene Mikšića. Treći period, od 1945. godine obilježen je imenom dr. Rize

Sijarića koji je radio na redovnom sakupljanju leptira u okviru poslova i naučnih

zadataka kustosa entomologa – lepidopterologa na raznim, do tada neistraženim

područjima Bosne i Hercegovine (Lelo, 2004).

Tuzlansko područje se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni i zahvata prostor od 2908

km2 između 44º i 45' sjeverne geografske širine i 18º i 20' južne geografske dužine.

Konfiguracija terena je pretežno brdska, jer se 78% privrednih površina regije nalazi

na nadmorskoj visini od 300 do 700 m, a samo 11% površine otpada na ravničarske

predjele do 300 m nadmorske visine. Područje tuzlanske kotline po svom geografskom

položaju ima umjereno-kontinentalnu klimu, čije su odlike oštre zime i topla ljeta

(Hadžimustafić, 2006).

Materijal i metode

Sakupljanje adultnih stadija dnevnih leptira vršeno je u periodu maj-oktobar 2012.

godine. Istraženo je područje Tuzle i okoline, a uzorkovanje je vršeno na šest lokaliteta

(Obronci Majevice-Zrnaj, Gornja Tuzla, Simin Han, Slana Banja, Borić i Šljivice) u toku 28

dana terenskih izlazaka


213

Sl. 1. Priručna entomološka kutija

U toku ovog istraživanja prikupljeno je 220 jedinki dnevnih leptira, od čega su 143

jedinke iz porodice Nymphalidae, koja je predmet ovog istraživanja. Hvatanje i način

obrade dnevnih leptira urađeni su prema uputstvima iz knjige "Dnevni leptiri Bosne i

Hercegovine" (Lelo, 2008). Prije izlaska na teren potrebno je pripremiti veći broj čistih i

potpuno suhih običnih staklenki u koje se ubace komadići vate natopljeni sredstvom za

usmrćivanje leptira (96% alkohol). Za hvatanje leptira na terenu koristi se

lepidopterološka mreža koja se sastoji od mreže, obruča za mrežu i štapa. Najprije je

potrebno pažljivo prići leptiru, a zatim oprezno hvatanje brzim zamahom sa strane. Zatim

jedinku lagano uhvatimo palcem i kažiprstom za toraks i prebacimo u pripremljenje bočice

za usmrćivanje. Nakon toga, pristupa se obradi sakupljenog materijala, tako što se lagano

jedna po jedna jedinka vade pincetom iz bočica te ih uzimamo palcem i kažiprstom lijeve

ruke za toraks i entomološke iglice veličine 2,8 cm provučemo kroz centar toraksa tako da

se vrh igle pojavi između srednjeg para nogu te leptire redamo na prethodno pripremljen

veći stiropor debljine 3 cm.

Nakon obavljenog prepariranja slijedi determinacija vrsta uz pomoć relevantnih

ključeva (Peters, 1971; Lelo, 2008) i označavanje uzorka gdje se koriste kartice na koje je

potrebno sitno i uredno grafitnom olovkom upisati naziv vrste, spol, lokalitet, nadmorsku

visinu, datum, legator i determinator, te ovako označenu karticu iglicom zakačiti ispod

uzorka. Za čuvanje leptira koriste se entomološke kutije od drveta sa jednim staklenim

poklopcem i bravicom u slučaju potrebnog otvaranja u koju je potrebno staviti zaštitno

sredstvo (kristali naftalina, TUS trake i sl.) (Lelo, 2008).


214

Rezultati i diskusija

Rezultati istraživanja su pokazali da na području Tuzle i okoline u uzorku od 143

jedinke egzistira 17 vrsta dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae (Tabela 1).

Tabela 1. Relativna brojnost vrsta dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae na

području Tuzle i okoline:

Iz tabele 1 možemo vidjeti da je u okviru porodice Nymphalidae među 17

konstatovanih vrsta najbrojnija Maniola jurtina sa 33,56%, a poslije ove vrste po

brojnosti dolazi vrsta Melanargia galathea sa 21%, dok su najmanje brojne vrste:

Melitaea didyma, Apatura iris, Pararge aegeria, Lasiommata maera, Aphantopus

hyperantus i Brintesia circe sa 0,7%.

No Vrsta Broj

jedinki

Relativna brojnost (%)

1. Brenthis daphne 4 2,8

2. Brenthis hecate 6 4,19

3. Boloria dia 6 4,19

4. Vanessa atalanta 7 4,89

5. Polygonia c-album 4 2,8

6. Melitaea didyma 1 0,7

7. Melitaea athalia 6 4,19

8. Apatura iris 1 0,7

9. Pararge aegeria 1 0,7

10. Lasiommata maera 1 0,7

11. Coenonympha arcania 7 4,89

12. Coenonympha pamphilus 14 9,8

13. Aphantopus hyperantus 1 0,7

14. Maniola jurtina 48 33,56

15. Melanargia galathea 30 21

16. Minois dryas 5 3,5

17. Brintesia circe 1 0,7

Ukupno 17 143 100


215

Sl. 2. Maniola jurtina – Livadar, livadska hrđa

Sl. 3. Melanargia galathea – Tamni mramorasti leptir


216

Sl. 4. Melitaea dydima – Sitnotačkasti narandžasti šarenjak

Sl. 5. Apatura iris – Veliki ljubičasti car

Sl. 6. Pararge aegeria – Tircis šarenjak


217

Sl. 7. Lasiommata maera – Veliki zidni leptir

Sl. 8. Aphantopus hyperantus – Okasti smeđi leptir

Sl. 9. Brintesia circe – Veliki satir


218

Kada je u pitanju dinamika populacija vrsta iz porodice Nymphalidae, pratili smo

gustinu njihovih populacija, što je veoma važno sa ekološkog stanovišta te smo došli do

sljedećih rezultata: najveću gustinu populacije u mjesecu maju imala je vrsta

Coenonympha pamphilus, u junu vrste Melanargia galathea i Maniola jurtina, u

mjesecu julu vrste Melanargia galathea i Minois dryas. Najveću gustinu populacije u

avgustu imale su vrste Maniola jurtina i Polygonia c-album. U septembru je također

zabilježen povećan broj jedinki vrste Maniola jurtina, ali sa tendencijom opadanja u

odnosu na mjesec avgust, dok je u oktobru ustanovljena dosta velika gustina populacije

vrste Vanessa atalanta.

Ako govorimo o raznovrsnosti dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae na

prostoru Tuzle i okoline možemo napraviti poređenje sa rezultatima drugih autora.

Stoga, kada uzmemo za komparaciju rad "Biodiverzitet dnevnih leptira Općine Živinice"

(Dahić, 2002) u kojem se navode 23 vrste dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae za

dato područje, možemo zaključiti da postoji određen broj vrsta koje su konstatovane

na prostoru Tuzle i okoline, a nisu zabilježene na području Općine Živinice iako se radi

u oba slučaja o sjeveroistočnom dijelu Bosne. Takve vrste su npr: Apatura iris,

Coenonympha arcania, Aphantopus hyperantus, Minois dryas i Brintesia circe.

Međutim, postoji dosta vrsta koje se navode za područje Općine Živinice, ali u toku

istraživanja nisu prikupljene na prostoru Tuzle i okoline, kao što su: Argynnis paphia,

Argynnis aglaja, Issoria lathonia, Inachis io, Aglais urticae, Nymphalis antiopa,

Melitaea aurelia.

Takođe, kada napravimo komparaciju sa radom "Biodiverzitet dnevnih leptira

Tuzle i okoline" (Muratagić, 2010) postoje određena odstupanja kako za kvalitativni

sastav dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae tako i za gustinu populacija pojedinih

vrsta. U navedenom radu, koji je obuhvatao istraživanje sezone ljeto 2009. godine

navodi se 12 vrsta dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae za područje Tuzle i okoline,

što znači da postoje vrste koje nisu konstatovane u tom periodu, a njihova egzistencija

na datom prostoru je zabilježena prilikom istraživanja 2012. godine. Takve vrste su:

Brenthis daphne, Brenthis hecate, Boloria dia, Melitaea didyma, Apatura iris,

Pararge aegeria, Lasiommata maera, Coenonympha arcania, Coenonympha

pamphilus, Aphantopus hyperantus i Melanargia galathea. Odstupanja postoje i u

poređenju sa radom "Komparativna istraživanja dnevnih leptira sa područja jezera

Bistarac i Modrac" (Muratagić, 2013), jer ima vrsta koje su u toku ovog istraživanja

konstatovane na navedenom području, ali na prostoru Tuzle i okoline nisu zabilježene,

takve su: Argynnis paphia, Argynnis adippe, Issoria lathonia, Brenthis ino, Melitaea

aurelia, Melitaea phoebe, Melitaea trivia, Neptis sappho, Lasiommata megera i

Inachis io. Međutim, imamo i vrste koje su utvrđene na području Tuzle i okoline, ali

nisu zabilježene na prostoru jezera Bistarac i Modrac, takve su: Apatura iris,

Lasiommata maera, Coenonympha arcania, Brintesia circe i Aphantopus

hyperantus.


219

Komparaciju u pogledu diverziteta dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae

možemo napraviti i sa radom "Taksonomski pregled dnevnih leptira iz porodica

Pieridae i Nymphalidae na području Gornje Tuzle" (Terzić, 2010), koje je obuhvatalo

sezonu ljeto 2009. godine, u toku kojeg je utvrđena egzistencija devet vrsta na

navedenom području. S obzirom da se naselje Gornja Tuzla takođe nalazi na

sjeveroistoku Bosne i da je i tokom ovog istraživanja bilo jedan od lokaliteta na kome

su prikupljane jedinke možemo zaključiti da postoje velika odstupanja u pogledu

raznovrsnosti dnevnih leptira. Postoji više vrsta koje su utvrđene tokom istraživanja iz

2012. godine, a nisu zabilježene tokom istraživanja iz 2009. godine, takve vrste su:

Brenthis daphne, Brenthis hecate, Apatura iris, Lasiommata maera, Aphantopus

hyperantus, Polygonia-c album, Coenonympha pamphilus, Coenonympha arcania,

Pararge aegeria, Melitaea didyma.

Kada je u pitanju poređenje rezultata o diverzitetu dnevnih leptira iz porodice

Nymphalidae dobijenih u toku ovog istraživanja sa rezultatima o diverzitetu dnevnih

leptira iz navedene porodice u Hrvatskoj i Srbiji postoje velike razlike, jer veliki je broj

vrsta koje nisu konstatovane na području Tuzle i okoline, a egzistiraju u Hrvatskoj i

Srbiji. Naravno, glavni razlog tako velikih odstupanja je veličina istraženog terena i

trajanje istraživanja, s obzirom da poredimo biodiverzitet dnevnih leptira dvije države

i jednog dijela Bosne i Hercegovine – područje Tuzle i okoline.

Posebno je važno istaći da je u toku ovoga istraživanja prikupljena samo jedna

jedinka vrste Apatura iris te više nije viđena u toku istraživanja na datom području, a

takođe nije registrovana ni u navedenim istraživanjima (Dahić, 2002, Muratagić, 2010,

Muratagić, 2013 i Terzić, 2010) te da je u Crvenoj knjizi Srbije zaštićena vrsta Zakonom

o zaštiti prirode (Popović i Đurić, 2011), možda bi bila interesantna za neko od

narednih istraživanja na prostoru Tuzle i okoline. Također, bitno je naglasiti da je vrsta

Vanessa cardui više puta viđena u toku istraživanja 2012. godine, ali nažalost nije bilo

moguće uhvatiti niti jedan primjerak. Naravno, uvijek moramo imati u vidu vrijeme

trajanja istraživanja, subjektivnost istraživača prilikom sakupljanja dnevnih leptira na

terenu kao i ekološke prilike, tako da je realno očekivati u svakom novom istraživanju

drugačije rezultate i određena odstupanja u odnosu na prethodne.

Pored razlika u kvalitativnom sastavu dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae

zabilježena su određena odstupanja i u gustini populacija pojedinih vrsta iz ove

porodice. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i

Hercegovine postoje značajne razlike kada je u pitanju temperatura i padavine za ljeto

2009. godine i za 2012. godinu, što možemo povezati i sa razlikama u gustini populacija

za pojedine vrste dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae, s obzirom na činjenicu da

su leptiri značajni bioindikatori stanja određenog područja. Ljeto 2009. godine u

pogledu temperature je bilo ekstremno toplo, srednje temperature su bile iznad

višegodišnjeg prosjeka, a kada je riječ o padavinama bilo je normalno stanje (34).

Klimatološka analiza 2012. godine pokazuje također temperature iznad višegodišnjeg

prosjeka (ekstremno toplo), a kada su u pitanju padavine ekstremno sušno (0). 2012.


220

godina spada u najtoplije godine od početka službenih mjerenja. S obzirom na ovakve

klimatske ekološke faktore postoje i određena odstupanja u dinamici populacija

pojedinih vrsta kada napravimo poređenje sa istraživanjem (Muratagić, 2010). Tako u

istraživanju (Muratagić, 2010) prikupljena je svega jedna jedinka vrste Vanessa

atalanta, dok je u toku istraživanja 2012. godine zabilježena poprilično velika gustina

populacije ove vrste, posebno u mjesecu oktobru. Zatim, vrsta Polygonia c-album

također prikupljena jedna jedinka u toku istraživanja (Muratagić, 2010), dok je u toku

ovog istraživanja zapažena dosta velika gustina populacije date vrste, posebno u

avgustu. Vrsta Melanargia galathea nikako nije zabilježena u istraživanju (Muratagić,

2010), dok je u istraživanju tokom 2012. godine ova vrsta imala najveću gustinu

populacije poslije vrste Maniola jurtina na prostoru Tuzle i okoline. Interesantno je to

da je vrsta Lasiommata maera u istraživanju (Dahić, 2002) konstatovana samo

jednom (april, 2002), zatim u istraživanju (Muratagić, 2010) nije zabilježena ova vrsta,

te u toku istraživanja 2012. godine također konstatovana samo jednom (maj, 2012) i

više nije viđena na istraženom području. Za vrstu Maniola jurtina zabilježena je

poprilično jednaka gustina populacije u toku istraživanja (Dahić, 2002 i Muratagić,

2010) kao i u istraživanju tokom 2012. godine. Kada rezultate ovoga istraživanja

uporedimo sa rezultatima istraživanja koje je provedeno u ljeto 2009. godine (Terzić,

2010), interesantno je da je vrsta Boloria dia imala poprilično istu gustinu populacije.

Zatim vrsta Vanessa atalanta je imala znatno manju gustinu populacije u ljeto 2009.

godine kada su prikupljene svega dvije jedinke u odnosu na istraživanje iz 2012. godine

kada je prikupljeno sedam jedinki. Takođe vrste Melanargia galathea i Minois dryas

su imale znatno manju gustinu populacija 2009. godine u odnosu na istraživanje iz

2012. godine. U ljeto 2009. godine su prikupljene samo tri jedinke vrste Melanargia

galathea, dok je tokom ovoga istraživanja prikupljeno 30 jedinki. U toku istraživanja

iz 2012. godine prikupljeno je pet jedinki vrste Minois dryas, za razliku od istraživanja

iz 2009. godine kada je prikupljena samo jedna jedinka. Međutim, vrsta Brintesia circe

je imala veću gustinu populacije u ljeto 2009. godine kada su ulovljene četiri jedinke, za

razliku od istraživanja iz 2012. godine gdje je prikupljena samo jedna jedinka. Svi

prethodno navedeni rezultati poređenja samo su još jedna potvrda da su dnevni leptiri

izuzetno važna skupina insekata koja reaguje na svaku promjenu u našem okruženju,

te s toga vrijede za značajne bioindikatore ekološkog stanja određenog područja.

Zaključci

Na temelju dobivenih rezultata istraživanja dnevnih leptira iz porodice

Nymphalidae na području Tuzle i okoline u periodu maj – oktobar 2012. godine može

se izvesti nekoliko zaključaka:

Na istraz enom podruc ju egzistiraju 32 vrste dnevnih leptira (Rhopalocera)

svrstanih u 26 rodova i pet familija.


221

Po broju vrsta najzastupljenija je porodica Nymphalidae koja je i bila predmet

ovog istraz ivanja.

Iz porodice Nymphalidae utvrđeno je prisustvo 17 vrsta dnevnih leptira:

Brenthis daphne, Brenthis hecate, Boloria dia, Vanessa atalanta, Polygonia c-

album, Melitaea didyma, Melitaea athalia, Apatura iris, Pararge aegeria,

Lasiommata maera, Coenonympha arcania, Coenonympha pamphilus, Aphantopus

hyperantus, Maniola jurtina, Melanargia galathea, Minois dryas i Brintesia circe.

Najbrojnija među 17 nađenih vrsta je Maniola jurtina, a poslije ove vrste po

brojnosti dolazi vrsta Melanargia galathea.

Najmanje brojne vrste su: Melitaea didyma, Apatura iris, Pararge aegeria,

Lasiommata maera, Aphantopus hyperantu i Brintesia circe sa po jednom

prikupljenom jedinkom u toku istraz ivanja.

Najvec u gustinu populacije u mjesecu maju imala je vrsta Coenonympha

pamphilus.

U mjesecu junu najvec u gustinu populacije imale su vrste Melanargia galathea

i Maniola jurtina. Takođe, vrste Brenthis daphne, Brenthis hecate i Coenonympha

arcania su imale poprilic no veliku gustinu populacija u navedenom mjesecu.

Najvec u gustinu populacije u julu je imala vrsta Melanargia galathea. Vaz no je

istac i da sredinom mjeseca jula zabiljez ena dosta velika gustina populacije vrste Minois

dryas.

Vrsta Maniola jurtina Linnaeus, 1758 je imala najvec u gustinu populacije u

avgustu. Pored ove vrste velika gustina je zabiljez ena i za vrstu Polygonia c-album.

U septembru je također zabiljez en povec an broj jedinki vrste Maniola jurtina,

ali sa tendencijom opadanja u odnosu na mjesec avgust, dok je u oktobru ustanovljena

dosta velika gustina populacije vrste Vanessa atalanta.

Ovo istraz ivanje je pokazalo da su dnevni leptiri iz porodice Nymphalidae u

regionu Tuzle i okoline izuzetno raznovrsna skupina insekata, s obzirom na c injenicu

da su u toku istraz ivanja viđene jos neke vrste, koje naz alost nisu prikupljene. Također,

istraz ivanjem dinamike populacija dnevnih leptira potvrđeno je da su znac ajni

bioindikatori ekolos kog stanja određenog podruc ja, te da bi biodiverzitet dnevnih

leptira Tuzle i okoline, kao i ostatka sjeveroistoc ne Bosne trebalo intenzivnije istraz ivati

radi detaljnijeg upoznavanja raznolikosti faune reda Lepidoptera, ali i zbog uvida u one

vrste c ije su gustine populacija u opadanju kako bi se uvele adekvatne mjere njihove

zas tite.

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve jačeg, negativnog ljudskog utjecaja na naš

zajednički, veliki dom koji se zove priroda. Tragajući za boljim životom rušimo sve pred

sobom, kao da lagano, ali sigurno krojimo sami svoj kraj. Postavimo se u položaj svakog

nepotrebno posječenog drveta, nemilosrdno ubijene životinje ili namjerno zagađene

rijeke... Sve je to živo, osjeća i ima dušu, ima ulogu koju mu je majka priroda darovala,


222

a koju ne može ostvariti zbog nemarne ljudske ruke koja narušava moguće savršenstvo

života.

Budimo razumni, neko je za nas sačuvao sve što danas uživamo, s toga

opravdajmo povjerenje naših predaka, sačuvajmo ovo od prirode što nam je ostalo

kako za nas tako i za buduće generacije.

To nije želja naših predaka, niti molba onih koji će doći, to je misija našeg

postojanja.

Literatura

Apfelbeck, V. (1892): Dojako u južnoj BiH opažane vrste Rhopalocera (Dnevni

leptiri). Glasnik zemaljskog muzeja, 4: 192-196.

Dahić, A. (2002). Biodiverzitet dnevnih leptira Općine Živinice. Diplomski rad.

Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu: 1-4.

Hadžimustafić, E. (2006). Urbano-geografski aspekt vodovodne i kanalizacione

mreže grada Tuzle. Diplomski rad. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli.

Krunić, M. (1995). Zoologija invertebrata, II deo. Beograd, Zavod za udžbenike i

nastavna sredstva: 227-272, 336-346.

Lelo, S. (2000). Revised inventory of the butterflies of Bosnia and Herzegovina

(Insecta: Lepidoptera: Hesperioidea, Papilionoidea). Natura Croatica, 9 (2): 139-156.

Lelo, S. (2002). Životni ciklus leptira. Biološki list 36: 13-15.

Lelo, S. (2004). Revizija Rebelovog popisa leptira Bosne i Hercegovine. Coron's

d.o.o., Sarajevo.

Lelo, S. (2008). Dnevni leptiri Bosne i Hercegovine. Prirodno-matematički fakultet

Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Muratagić, J. (2010). Biodiverzitet dnevnih leptira Tuzle i okoline. Diplomski rad.

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli.

Muratagić, J. (2013): Komparativna istraživanja dnevnih leptira sa područja

jezera Bistarac i Modrac. Završni magistarski rad. Prirodno-matematički fakultet

Univerziteta u Tuzli.

Peters, S. (1971). Insekten auf Feld nud Wiese in Farben. Denmark and Germany.

Petz, B. (1985): Osnovne statističke metode za nematematičare, II izdanje.

Zagreb: SNL.

Popović, M., Đurić, M. (2011): Dnevni leptiri Srbije – priručnik. HabiProt.

Dostupno na: www.sr.scribd.com/.../Dnevni-leptiri-Srbije-priručnik-Miloš-Popović-

i-Milan [19.9.2013.].

Stanković, S. (1961). Ekologija životinja. II izdanje, Beograd.

Sijarić, R. (1996). Revizija Rhopalocera u zbirkama Zemaljskog muzeja Bosne i

Hercegovine. GZM (PN) NS 5: 164-174.

Sijarić, R., Mihljević, B. (1980/81). Faunistička istraživanja Rhopalocera

(Lepidoptera) u sjeveroistočnoj Bosni. GZM (PN) NS 19-20: 125-138.

http://www.sr.scribd.com/.../Dnevni-leptiri-Srbije-priručnik-Miloš-Popović-i-Milan

http://www.sr.scribd.com/.../Dnevni-leptiri-Srbije-priručnik-Miloš-Popović-i-Milan


223

Terzić, Z. (2010): Taksonomski pregled dnevnih leptira iz porodica Pieridae i

Nymphalidae na području Gornje Tuzle. Diplomski rad. Prirodno-matematički fakultet

Univerziteta u Tuzli.

BIODIVERSITY AND POPULATION DYNAMICS OF SPECIES OF THE

FAMILY NYMPHALIDAE (INSECTA: LEPIDOPTERA) IN TUZLA AND

SURROUNDING AREAS

Summary

Considering the fact that butterflies are exceptionally diverse and significant

swarm of insects, very little research is done in Tuzla and surrounding areas. So, the main

aim of this research is to establish diversity, abundance as well as population dynamics of

species of the family Nymphalidae. During the research which include period from May

to October, 2012 we have obtained results that the family Nymphalidae is the most

represented with 17 recorded species in Tuzla and surrounding areas. Maniola Jurtina is

the most represented species, whereas the other species like: Melitaea didyma, Apatura

iris, Pararge aegeria, Lasiommata maera, Aphantopus hyperantus i Brintesia circe are the

least represented. So far as population dynamics of species of the family Nymphalidae is

concerned, we have examined the density of population where are noticed remarkable

fluctuations in different periods of spring and summer in 2012. So, taking into

consideration the methods that have been used during the research, we can ascertain that

they are the most important indicators of ecological state of an area and at the same time

they represent the most interesting swarm of insects that can be examined in a certain

area.

Key words: Nymphalidae, Tuzla, abundance, biodiversity, population.

biodiverzitet i dinamika populacija vrsta iz porodice · takođe, kada napravimo komparaciju sa...

Documents