bhagavad gita kakva jest

8/12/2019 Bhagavad Gita Kakva Jest

1/23

0

rrrrmmaadd

AA..CC..BBhhaakkttiivveeddaannttaaSSwwaammiiPPrraabbhhuuppddaaOsniva crya Meunarodnog drutva za svjesnost Ke

BBHHAAGGAAVVAADD--GGTT

KKAAKKVVAAJJEESSTT


2/23

1

Bhagavad-gt u povijesnom kontekstu

Premda se obino izdaje i ita kao zasebno djelo,Bhagavad-gtje izvorno dioMahbhrate,sansktskog epa koji opisuje povijest drevnog svijeta. Mahbhrata opisuje dogaaje koji su se

odigrali pred sam poetak ovog doba Kali. Na poetku tog doba, prije oko pet tisua godina,Gospodin Ka je izloio uenjeBhagavad-gteSvom prijatelju i bhaktiArjuni.

Njihov razgovorjedan od najveih filozofskih i religijskih dijaloga poznatih ovjekuodigrao se uoi poetka bitke, velikog bratoubilakog rata izmeu stotinu sinova Dhtarre injihovih roaka Pava ili sinova Pua.

Dhtarra i Pu su bili braa roena u dinastiji Kurua, koja potjee od kralja Bharate,ranijeg vladara Zemlje, po kome je Mahbhratadobila svoje ime. Stariji brat, Dhtarra, bio jeslijep od roenja i zato je na prijestolje, koji bi mu inae pripalo, bio je ustolien mlai brat, Pu.

Nakon smrti Pua, koji je umro mlad, njegovi sinoviYudhira, Bhma, Arjuna, Nakula i

Sahadevasu bili povjereni Dhtarri, koji je na taj nain, za izvjesno vrijeme, postao kralj. Takosu i Dhtarrini i Puovi sinovi odrasli u istoj kraljevskoj palai. I jedne i druge je obrazovao uvojnoj nauci iskusni Drona, a svojim savetom pouavao potovani djed obitelji, Bhma.

Unato tome, Dhtarrini sinovi, a posebno najstariji sin Duryodhana, mrzili su Pave izavidjeli im, a slijepi je i slabi Dhtarra je elio da njegovi sinovi, a ne Pave, naslijedekraljevstvo.

Tako je Duryodhana, uz pristanak Dhtarre, skovao zavjeru da ubije Puove mladesinove, koji su samo zahvaljujui brinoj zatiti svog strica Vidure i svog roaka Gospodina Ke

bili spaeni od brojnih pokuaja Duryodhane da ugrozi njihov ivot.Gospodin Ka nije bio obian ovjek, ve sam Vrhovni Bog, koji je siao na Zemlju i igrao

ulogu princa u jednoj od dinastija tog vremena. U toj ulozi On je bio i neak Puove ene Kunt,ili Pthe, majke Pava. Tako je Ka i kao roak i kao vjeni branitelj religije, bio naklonjenPuovim vrlim sinovima, titeiih.

Meutim, lukavi Duryodhana je konano izazvao Pave na kockarski dvoboj. Tijekom togsudbonosnog dvoboja, Duryodhana i njegova braa su dobili Draupad, estitu i odanu enuPava, i uvredljivo jepokuali razgolititi pred svim okupljenim prinevima i kraljevima. Ka ju

je Svojom boanskom intervencijom spasio, ali Pave su zbog namjetene kocke izgubili svojekraljevstvo ibili prisiljeni da ive u progonstvu trinaest godina.

Po povratku iz progonstva, Pave su s pravom zatraili od Duryodhane da im vrati njihovo

kraljevstvo, ali Duryodhana je to bezobzirno odbio. Vezani dunou koja im je kao kraljeviimanalagala da vladaju, petorica Pava su sveli svoj zahtjev na samo pet sela. Ali Duryodhana jeoholo odgovorio da im ne bi dao ak ni dovoljno zemlje da u nju zabodu iglu.

Sve vrijeme, Pandave su bili tolerantni i strpljivi, ali sada je rat izgledao neizbjean.Dok su kraljeviisvijeta prilazili razliitim stranama, jedni Dhtarrinim sinovima, a drugi

Pavama, sam Ka je preuzeo ulogu glasnika Puovih sinova i otiao u Dhtarrinu palauda bi traio mir. Kada su Njegovi predlozi bili odbijeni, rat je postao neminovan.

Pave, ljudi najvieg morala, prihvatili su Ku kao Svevinju Boansku Osobu, dokDhtarrini bezboni sinovi nisu. A ipak, Ka je ponudio da sudjeluje u ratu prema eljama

zaraenih strana. Kao Bog, nee se osobnoboriti, ali zaraene strane mogu birati izmeu Njegovevojske ili samog Ke, kao savjetnika i pomagaa. Politiki genije Duryodhana je oduevljenoodabrao Kinu vojsku, dok su Pave s jednakim oduevljenjem prihvatili samog Ku.


3/23

2

Tako je Ka postao Arjunin voza, preuzevi zadatak da vozi bojna kola legendarnogstrijelca. To nas dovodi do trenutka poetka Bhagavad-gte, kada su se dvije vojske suoile,spremne za borbu, a Dhtarra zabrinuto upitao svog tajnika Sajayu: tosu uinili?

Scena je postavljena; potreban je samo kratki osvrt na ovaj prijevod i komentare.

Veina prevoditeljaBhagavad-gteu svom prijevodu na engleski ignoriraju Ku kao osobu

da bi ostavili prostor za vlastite koncepcije i filozofije. Povijest Mahbhratebiva prihvaena kaoneobina mitologija, a Ka postaje poetsko sredstvo za predstavljanje ideja nekog anonimnoggenija ili u najboljem sluaju manje vanapovijesna osoba.

Ali prema izjavama same Gte, osoba Ka je i cilj i temaBhagavad-gte.Ovaj prijevod i pratei komentari stoga ne odvraaju, ve usmjeravaju panju itatelja prema

Ki. Po tome jeBhagavad-gtkakva jestjedinstvena. Takoer je posebno daBhagavad-gttakopostaje potpuno skladna i razumljiva. Budui da je Ka govornikBhagavad-gtei njen krajnji cilj,ovo je jedini prijevod koji predstavlja ovaj veliki spis u njegovom pravom svjetlu.

-IzdavaPredgovor

Bhagavad-gtukakva jest sam prvobitno napisao u obliku u kojem je sada predstavljena. Kadaje ova knjiga prvi put bila izdana, izvorni rukopis je na alost bio skraen na manje od etiri stotine stranica. Knjiga nije imala ilustracija, a veina je tumaenja izvornih stihova rmad Bhagavad-gte

je nedostajala. Sve moje druge knjigermad-Bhgavatam, ropaniada, itd.sadre izvornestihove, englesku transkripciju, engleske sinonime svake sansktske rijei, prijevode i komentare.Time znaenje postaje oigledno, a knjigaautentina i znanstvena. Zato nisam bio sretan kada sammorao svoj izvorni rukopis svesti na najmanju moguu mjeru. Ali kasnije, kada je potranja za

Bhagavad-gtom kakva jesteznatno porasla, mnogi ueni ljudi i bhaktesu zatraili da predstavimknjigu u izvornom obliku. Ovo je pokuaj da se predstavi izvorni rukopis ove velike knjige znanja sobjanjenjima potpuno u skladu s uenikim naslijeem kako bih osnaio i rairio pokret svjesnostiKe.

Na pokret svesnosti Ke je autentian, povijesno vjerodostojan, prirodan itranscendentalan, jer se zasniva naBhagavad-gti kakva jest. Postupno postaje najpopularniji pokretu itavom svijetu, posebno meu mlaim naratajem. Interes za ovaj pokret raste i meu

pripadnicima starije generacije, koji pokazuju takavo zanimanje da oevi i djedovi mojih uenika

postaju doivotni lanovi naeg velikog drutva, Meunarodnog drutva za svjesnost Ke, takonas ohrabrujui. U Los Angelesu su me posjetili mnogi oevi i majke da bi izrazili zahvalnost za toto vodim pokret svjesnosti Ke u itavom svijetu. Neki od njih su rekli da je za Amerikancevelika srea to sam pokret svjesnosti Ke zapoeo u Americi. Ali izvorni otac ovog pokreta jesam Gospodin Ka, jer poeci pokreta seu u davna vremena, a pokret silazi u ljudsko drutvo

putem uenikog naslijea. Ako mi za to pripada bilo kakva zasluga, ona ne pripada meni osobnove mom vjenom duhovnom uitelju Njegovoj Boanskoj Milosti O Viupda PramahasaParivrjakcrya 108 r rmad Bhaktisiddhnta Sarasvat Gosvm Mahrja Prabhupdi.

Meni se moe pripisati jedino zasluga za to to sam pokuao predstaviti Bhagavad-gtu kakva

jest, bez ikakvog menjanja. Prije nego to sam predstavio Bhagavad-gtu kakva jest, gotovo svaengleska izdanja Bhagavad-gte su bila predstavljena radi ostvarivanja osobnih tenji pisca. Nosvrha je naeg izdanja Bhagavad-gte kakva jestje da predstavimo misiju Svevinje Boanske


4/23

3

Osobe, Ke. Na zadatak je da predstavimo Kinu volju, a ne volju svjetovnih spekulatorapoput politiara, filozofa ili znanstvenika, koji imaju vrlo malo znanja o Ki, uprkos njihovomznanju o drugim predmetima. Kada Ka kaeman-man bhava mad-bhakto mad-yj mnamaskuru, mi, za razliku od takozvanih uenjaka, ne kaemo da su Ka i Njegov unutranji duhrazliiti. Ka je apsolutan. Stoga nema razlike izmeu Kinog imena, Kinog oblika, Kinih

odlika, Kinih zabava, itd. Taj apsolutni poloaj Ke teko moe shvatiti onaj tko nije Kinbhakta u sistemu parampar (uenikom naslijeu). Takozvani uenjaci, politiari, filozofi isvmji koji nemaju savreno znanje o Ki obino u svojim tumaenjima Bhagavad-gtepokuavaju prognati ili ubiti Ku. Takav se neovlatena tumaenja Bhagavad-gte nazivajumyvda-bhyom i Gospodin Caitanya nas je upozorio na te neovlatene ljude. GospodinCaitanya jasno izjavljuje da e svatko tko pokua shvatiti Bhagavad-gtu sa gledita myvdifilozofije poiniti veliku greku. Rezultat takve greke e biti da e zavedeni studentBhagavad-gtesigurno biti zbunjen na putu duhovnog napredovanja i nee biti sposoban da se vrati kui, Bogu.

Mi predstavljamo Bhagavad-gtu kakva jestu nameri da uvjetovanog studenta dovedemo doistog cilja radi kojeg Ka silazi na ovu planetu jednom u danu Brahme, ili svakih 8 600 000 000godina. Taj cilj, koji je opisan u Bhagavad-gti, moramo prihvatiti takvog kakav jest, inae nemasmisla da pokuavamo shvatiti Bhagavad-gtu i njezina govornika, Gospodina Ku. GospodinKa je prvi put objasnio Bhagavad-gtubogu Sunca prije nekoliko stotina miliona godina. Ovuinjenicu moramo prihvatiti i tako shvatiti povijesni znaaj Bhagavad-gte bez pogrenogtumaenja, na temelju Kina autoriteta. Tumaenje Bhagavad-gte koje se ne obazire na voljuKe je najvea uvreda. Da bismo se spasili od takve uvrede, moramo shvatiti Gospod ina kaoSvevinju Boansku Osobu, kao to Ga je neposredno shvatio Arjuna, prvi uenik Gospod inaKe. Takvo razumijevanjeBhagavad-gteje autorizirano i prua pravu dobrobit ljudskom drutvuu ostvarivanju misije ivota.

Pokret svjesnosti Ke je prijeko potreban ljudskom drutvu, jer omoguuje ljudima dadostignu najvie savrenstvo ivota. Na koji nain to ini je u potpunosti objanjeno u Bhagavad-

gti. Na alost, svjetovni polemiari su iskoristili Bhagavad-gtu da bi propagiranje svojedemonskih sklonosti i odvraanje ljudi od pravilna razumijevanja jednostavnih naela ivota.Svatko treba znati kako je Bog, ili Ka, veliki i koji je pravi poloaj ivih bia. Trebamo znati da

je ivo bie vjeno sluga i da ako ne slui Ku mora sluiti iluziju u razliitim oitovanjima trijugua materijalne prirode i tako neprestano lutati u krugu roenja i smrti. ak se i navodnoosloboeni myvdi spekulator mora podvrgnuti tom procesu. Ovo znanje predstavlja velikunauku i u interesu je svakog ivog bia da ga uje.

Ljudi su opinjeni Kinom vanjskom energijom, posebno u ovom dobu Kali, i pogrenomisle da e s napretkom u pruanju materijalnih udobnosti postati sretni. Ne znaju da je materijalnaodnosno vanjska priroda veoma mona, jer je svako vrsto vezan strogim zakonima materijalne

prirode. ivo bie je sretno kao djeli i estica Gospodina i zato je njegova prirodna uloga daneposredno slui Gospodina. Pod opsenom iluzije, pokuava naisreu sluenjem svojih osjetila urazliitim oblicima, iako ga to nikada nee usreiti. Umjesto da zadovoljava svoja materijalnaosjetila, mora zadovoljiti Gospodinova osjetila. To je najvie savrenstvo ivota. Gospodin to eli izahtijeva. Moramo shvatiti ovu glavnu porukuBhagavad-gte. Na pokret svjesnosti Ke pouavaitav svijet toj poruci i poto ne kaljamo porukuBhagavad-gte kakva jest, svatko tko ozbiljno elistei dobrobit od prouavanjaBhagavad-gtemora se obratiti za pomo pokretu svjesnosti Ke da

bi praktino shvatio Bhagavad-gtupod neposrednim vodstvom Gospodina. Nadamo se, stoga, dae ljudi stei najveu dobrobit prouavajui Bhagavad-gtu kakva jest, koju ovdje predstavljamo.ak i ako jedanovjek postane Gospodinov isti bhakta, smatrati emo na pokuaj uspjenim.


5/23

4

Uvod

oajna - timirndhasya jnjana -alkaycakur unmlitam yena tasmairi - gurave namah

ri - caitanya - mano - 'bhiam sthpitam yena bh- talesvayam rpah kadmahyam dadti sva - padntikam

Roen sam u najdubljoj tmini neznanja i moj duhovni uitelj mi je otvorio oi bakljom znanja.Odajem mu svoje ponizno potovanje.Kada e mi rila Rpa Goswmi Prabhupda, koji je u ovom materijalnom svijetu ustanoviomisiju da bi ispunio elju Gospodina Caitanye,dati utoite svojih lotosovih stopala?

vande 'hamri - gurohriyuta - pada - kamalamri - gurn vaiavmcari - rpam sgrajtam saha - gana - raghunthnvitam tam sa - jvamsadvaitam svadhtam parijana - sahitam kacaitanya - devam

ri - rdh- ka - pdn saha - gana - lalit-ri - vikhnvitmca

Odajem svoje ponizno potovanje lotosovim stopalima mog duhovnog uitelja i stopalima svihdrugih uitelja na putu predanog sluenja. Odajem svoje ponizno potovanje lotosovim stopalimarila Rpa Goswmija, njegovog starijeg brata Santane Goswmija, Raghunthe Dse,Raghunthe Bhe, Gople Bhe i rila Jive Goswmija. Odajem svoje ponizno potovanjeGospodinu Ki Caitanyi, Gospodinu Nitynandi, Advaiti cryi, Gaddhari, rivasi i drugim

pratiocima. Odajem svoje ponizno potovanje rimatRdhrni i ri Ki i njihovim pratiljamari Laliti i Vikhi.

he ka karunsindho dna - bandho jagat - pategopea gopikknta rdh- knta namo 'stu te

O moj dragi Ka, Ti si prijatelj nesretnih i izvor kreacije. Ti si gospodar gopja i ljubavnikRdhrni. Odajem ti svoje ponizno potovanje.

tapta - kcana gaurgi rdhe vndvanevarivabhnu - sute devi praammi haripriye

Odajem svoje ponizno potovanje Rdhrn, kraljici Vndvane, ija put nalikuje rastopljenomzlatu. Ti si ker kralja Vabhnua i veoma si draga Gospodinu Ki.

vcha - kalpa - tarubhyaca krp- sindhubhya eva capatitnm pvanebhyo vaiavebhyo namo namah

Odajem svoje ponizno potovanje svim vaisnavama, Gospodinovim bhaktama. Oni mogu ispunitielje svakoga, ba kao drvee eljai puni su samilosti prema palim duama.


6/23

5

ri - kacaitanya prabhu nitynandari - advaita gaddhara rivsdi - gaura - bhaktavrnda

Odajem svoje ponizno potovanje rKa Caitanyi, PrabhNitynandi, rAdvaiti, Gaddhari,rvsi i svim drugima u devocijskom naslijeu.

hare ka hare ka ka ka hare harehare rama hare rama rama rama hare hare

Bhagavad-gt je poznata i kao Gtopaniada. Sutina je vedskog znanja i jedna odnajvanijih Upaniada u vedskoj literaturi. Naravno, na engleskom postoji mnogo komentara na

Bhagavad-gtui netko moe upitati kakva je potreba za jo jednim. To moemo objasniti na sljedeinain. Nedavno me jedna gospoa iz Amerike zamolila da joj preporuim neki engleski prijevod

Bhagavad-gte. Naravno, u Americi ima mnogo izdanja Bhagavad-gte na engleskom, ali kolikosam vidio, ni za jedno od njih, ne samo u Americi, ve ni u Indiji, ne moe se pouzdano rei da je

autoritativno, jer je u svakom od njih komentator iznio vlastito miljenje, ne dodirujui duhBhagavad-gtekakva jest.

Duh Bhagavad-gte je opisan u samoj Bhagavad-gti. Ako hoemo uzeti neki lijek, moramoslijediti upute priloene uz lijek. Ne moemo uzeti lijek prema vlastitom hiru ili prema uput i

prijatelja. Moramo ga uzeti prema uputi priloenoj uz lijek ili uputi lijenika. Slino tome,Bhagavad-gtu trebamo shvatiti ili prihvatiti u skladu s uputama samog govornika. Bhagavad-gtuje izgovorio Gospodin riKa. Na svakoj straniciBhagavad-gtese spominje da je On SvevinjaBoanska Osoba, Bhagavn. Naravno, rije bhagavan se ponekad odnosi na bilo koju monu osobuili monog poluboga. Ovdje rije bhagavnnesumnjivo ukazuje da je Gospodin rKavelika

osoba, ali u isto vrijeme trebamo znati da je Gospodin rKaSvevinja Boanska Osoba. To supotvrdili svi veliki crye (duhovni uitelji) poput akarcrye, Ramanujcrye, Madhvcrye,Nimbrke Swamija, rCaitanye Mahprabhua i mnogih drugih autoriteta vedskog znanja u Indiji.U Bhagavad-giti sam Gospodin takoer izjavljuje da je Svevinja Boanska Osoba i kao takav je

prihvaen u Brahma-sahiti i svim Purama, a posebno u rmad-Bhgavatamu, poznatom kaoBhgavata Pura(kas tu bhagavn svayam). Stoga,Bhagavad-gtutrebamo prihvatiti u skladus uputom same Boanske Osobe.

U etvrtom poglavlju Gte (4.1-3) Gospodin kae:

imavivasvate yoga proktavan ahm avyayamvivasvn manave prha manur ikvkave 'bravt

evaparampar-prptam imarjarayo vidusa kleneha mahat yogo naaparantapa

sa evyamayte 'dya yogaproktapurtanabhakto 'si me sakhceti rahasyamhy etad uttamam

U ovim stihovima Gospodin objanjava Arjuni da je ovaj sistem yoge, Bhagavad-gtu, prvo

objasnio bogu Sunca. Bog Sunca ga je objasnio Manuu, a Manu Ikvkuu. Tako je ovaj sistemyogebio prenoen uenikim naslijeem od jednog govornika do drugog, ali je tijekom vremena bioizgubljen. Zato ga je Gospodin morao ponovo objasniti, ovog puta Arjuni na bojnom polju


7/23

6

Kuruksetri.

Gospodin kae Arjuni da mu prenosi ovu najviu tajnu, jer je Njegov bhakta i prijatelj. Toznai da je Bhagavad-gt posebno namijenjena Gospodinovim bhaktama. Postoje tri vrstetransendentalista:jniji, yogjii bhakte(impersonalisti, meditatori i bhakte). Gospodin ovdje jasnokae Arjuni da ga je uinio prvim primaocem novog uenikog naslijea (parampara) jer je staro

naslijee bilo prekinuto. Gospodin je elio uspostaviti drugo ueniko naslijee u istom slijedumisli koje su bile prenoene od boga Sunca do drugih i da Arjuna ponovo rairi Njegovo uenje.Htio je da Arjuna postane autoritet za razumijevanje Bhagavad-gte. Tako vidimo da jeBhagavad-

gtabila prenijeta Arjuni posebno zato to je bio bhakta Gospodina Ke i Njegov neposredniuenik i bliski prijatelj. Stoga, Bhagavad-gtunajbolje moe shvatiti osoba koja ima odlike slineArjuninim. To znai da mora biti bhaktau neposrednom odnosu s Gospodinom. im netko postaneGospodinov bhakta, takoer ima neposredan odnos s Gospodinom. To je vrlo opirna tema, aliukratko moemo rei da se bhaktamoe odnositi prema Svevinjoj Boanskoj Osobi na jedan od

pet razliitih naina:

1.moe se ophoditi prema Gospodinu u pasivnom odnosu;2.moe se ophoditi prema Gospodinu u aktivnom odnosu;3.moe se ophoditi prema Gospodinu kao prijatelj;4.moe se ophoditi prema Gospodinu kao roditelj;5.moe se ophoditi prema Gospodinu kao ljubavnica.

Arjuna je imao prijateljski odnos s Gospodinom. Naravno, postoji jaz razlike izmeu ovogprijateljstva i prijateljstva u materijalnom svijetu. Prijateljstvo izmeu Gospodina i Arjune jetranscendentalno prijateljstvo, koje ne moe svatko imati. Naravno, svatko ima odreeni odnos s

Gospodinom i taj odnos se oivljava savrenim predanim sluenjem, ali u sadanjem stanju naegivota zaboravili smo ne samo Svevinjeg Gospodina, ve i na vjeni odnos s Gospodinom. Svakoivo bie, meu milijardama i trilijunima ivih bia, ima vjeno odreeni odnos s Gospodinom. Tajodnos se zovesvarpai moe se oivjeti procesom predanog sluenja. Taj nivo se naziva svarpa-

siddhi - savrenstvo prirodnog poloaja. Arjuna je bio bhakta i bio je u dodiru sa SvevinjimGospodinom kao prijatelj.

Trebamo obratiti panju na to kako je Arjuna prihvatio Bhagavad-gtu. Njegov nainprihvaanja je opisan u desetom poglavlju (10.12-14):

arjuna uvcaparambrahma paradhma pavitraparamabhavn

puruamavatamdivyam di-devam ajavibhum

hus tvm sayasarve devarir nradas tathasito devalo vysa svayacaiva bravi me

sarvam etad tamanye yan mvadasi keavana hi te bhagavan vyakti vidur devdnava

Arjuna ree: Ti si Svevinja Boanska Osoba, vrhovno prebivalite, potpuno ist i ApsolutnaIstina. Ti si prvobitna osoba, vjena, transcendentalna, neroena i najvea. Svi veliki mudraci kaoto su Nrada, Asita, Devala i Vysa potvruju tu istinu o Tebi i sada mi je Ti sam objanjava. O


8/23

7

Krsna, potpuno prihvaam kao istinu sve to si mi rekao. Ni polubogovi ni demoni, o Gospodine, nemogu shvatiti Tvoju osobnost.

Nakon to je uoBhagavad-gtuod Svevinje Boanske Osobe, Arjuna je prihvatio Ku kaoparabrahmu, Vrhovni Brahman. Svako ivo bie je Brahman, ali vrhovno ivo bie ili SvevinjaBoanska Osoba je Vrhovni Brahman.Paradhmaznai da je vrhovno prebivalite ili poivalite

svega;pavitramznai da je ist, neokaljan materijalnom zagaenou;puruamznai da je vrhovniuivatelj; vatam da je prvobitan; divyam da je transcendentalan; di-devam da je SvevinjaBoanska Osoba; ajamda je neroen, a vibhumda je najvei.

Netko moe pomisliti da je Arjuna sve to rekao Ki laskajui Mu, potoje Ka bio njegovprijatelj. Da bi otklonio takvu sumnju iz umova itatelja Bhagavad-gte, Arjuna u sljedeem stihupotkrjepljuje te pohvale izjavljujui da nije samo on prihvatio Krsnu kao Svevinju BoanskuOsobu, ve i autoriteti poput Nrade, Asite, Devale i Vysadeve. Ove velike osobe ire vedskoznanje, onakvo kakvo ga prihvaaju svi crye. Zato Arjuna kae Ki da sve to On kae prihvaakao potpuno savreno. Sarvam etad tamanye: Sve to Ti kae prihvaam kaoistinu.Arjunatakoer kae da je veoma teko shvatiti Gospodinovu osobu i da ak ni veliki polubogovi ne mogu

shvatiti Gospodina. To znai da Gospodina ne mogu shvatiti ak ni osobe vie od ljudskih bia.Kako onda ljudsko bie moe shvatiti Gospodina rKu ako ne postane Njegov bhakta?

Bhagavad-gitu stoga trebamo prihvatiti u duhu devocije. Ne bismo trebali misliti da smo

jednaki Krsni ili da je Krsna obina osoba, pa ak ni vrlo velika osoba. Gospodin Cri Krsna jeSvevinja Boanska Osoba. Tako, prema izjavama Bhagavad-gte ili izjavama Arjune, koji

pokuava shvatiti Bhagavad-gtu, trebamo barem teoretski prihvatiti r Ku kao SvevinjuBoansku Osobu. U tom poniznom duhu moemo shvatiti Bhagavad-gtu. Ako ne itamo

Bhagavad-gtuu poniznom duhu, teko emoje moi shvatiti, jer predstavlja veliku misteriju.to je zapravo Bhagavad-git? Svrha Bhagavad-gteje izbaviti ovjeanstvo iz neznanja

materijalnog postojanja. Svaki ovjek se suoava sa toliko mnogo neprilika, kao Arjuna kada semorao boriti u bitci na Kuruketri. Arjuna se predao Ki i tako je bila izgovorena Bhagavad-gt.Svatko od nas je pun tjeskoba zbog materijalnog postojanja, ne samo Arjuna. Samo nae postojanje

je u atmosferi nepostojanja. U stvari, mi nismo stvoreni za to da budemo izloeni prijetnjinepostojanja. Nae postojanje je vjeno, ali smo na neki nain stavljeni u asat. Asatse odnosi naono to ne postoji.

Od toliko mnogo ljudskih bia koja pate, mali broj se zaista raspituje o svom poloaju, o tometo su, zato su stavljeni u ovaj neugodni poloaj itd. Ako se ovjek ne osvijesti i ne zapita zato

pati, ako ne spozna da ne eli patnju, ve osloboenje od sve patnje, ne treba se smatrati savrenimljudskim biem. Ljudski ivot poinje kada se takva pitanja pojave u umu. UBrahma-strise takvoraspitivanje naziva brahma-jijs.Athto brahma- jijs. Svaka aktivnost ljudskog bia koje sene raspituje o prirodi Apsoluta se treba smatrati neuspjehom. Oni koji se ponu pitati zato pate,odakle su doli i gdje e otii nakon smrti, su pravi studenti koji mogu razumjeti Bhagavad-gtu.Iskreni student treba osjeati veliko potovanje prema Svevinjoj Boanskoj Osobi. Takav student

je bio Arjuna.

Gospodin Ka silazi posebno zato da bi ponovo pokazao to je pravi cilj ivota, kada gaovjek zaboravi. ak i onda, od mnogo, mnogo ljudskih bia koja se probude, jedno moe shvatitisvoj poloaj i radi njega je izgovorena ova Bhagavad-gt. U stvari, sve nas guta tigar neznanja, aliGospodin je vrlo milostiv prema ivim biima, a posebno prema ljudskim biima. Zato je izgovorio

Bhagavad-gtu, prihvativi Svog prijatelja Arjunu za Svog uenika.Kao pratilac Gospodina Ke, Arjuna je iznad sveg neznanja, ali je na bojnom polju

Kuruketre bio stavljen u neznanje samo da bi postavio Gospodinu Ki pitanja o problemima


9/23

8

ivota tako da ih Gospodin moe objasniti za dobrobit buduih generacija ljudskih bia i zacrtatiplan ivota. ovjek bi onda mogao djelovati u skladu s tim i dostii savrenstvo u ostvarivanjumisije ljudskog ivota.

UBhagavad-gtise objanjava pet osnovnih istina. Prvo se objanjava nauka o Bogu, a potomprirodni poloaj ivih bia,jva. Postoji vara, upravitelj, ijve, iva bia koja su pod kontrolom.

ivo bie koje tvrdi da je slobodno i da nije pod kontrolom je ludo. Ono je pod kontrolom u svakompogledu, barem u svom uslovljenom ivotu. Tako Bhagavad-gt govori o vari, vrhovnomupravitelju, i jvama, ivim biima koja su pod kontrolom. Takoer se objanjava prakti(materijalna priroda), vrijeme (trajanje postojanja itavog univerzuma ili manifestacije materijalne

prirode) i karma (aktivnosti). Kozmika manifestacija je puna razliitih aktivnosti. Iz Bhagavad-gtemoramo nauiti tko je Bog, tko su iva bia, to je prakti, to je kozmika manifestacija, kakovrijeme upravlja njome i koje su aktivnosti ivih bia.

Kroz tih pet tema Bhagavad-gtese potvruje da je vrhovni Bog, ili Ka, ili Brahman, ilivrhovni upravitelj, ili Paramtma- moemo upotrijebitibilo koje od ovih imena - najvei od svih.iva bia su kvalitativno jednaka vrhovnom upravitelju. Na primjer, Gospodin upravlja kozmikim

zbivanjima u materijalnoj prirodi, kao to e biti objanjeno u narednim poglavljimaBhagavad-gte.Materijalna priroda nije nezavisna, ve djeluje pod kontrolom Svevinjeg Gospodina. Kao toGospodin Ka kae - maydhyakena praktih syate sa-carcaram: Ova materijalna prirodadjeluje pod mojom kontrolom.Kada vidimo udesna zbivanja u kozmikoj prirodi, trebamo znatida iza ove kozmike manifestacije stoji upravitelj. Sve se manifestira pod kontrolom. Djetinjasto jene obazirati se na upravitelja.Na primjer, dijete moe misliti da je automobil udesan zato to moe

juriti iako ga ne vue konj ili neka druga ivotinja, ali ovjek zdravog razuma zna prirodumainerije automobila. On uvijek zna da iza mainerije stoji ovjek, voza. Slino tome, SvevinjiGospodin je voza pod ijom se kontrolom sve odvija. Kao to emo vidjeti u narednim

poglavljima, Gospodin je prihvatio jve ili iva bia, kao Svoje dijelove ili estice. Dio zlata jetakoer zlato, a kap vode iz oceana je takoer slana. Slino tome, mi, iva bia, kao dijelovi iestice vrhovnog upravitelja, vare ili Bhagavana, Gospodina r Ke, imamo sve odlikeSvevinjeg Gospodina u siunoj mjeri, jer smo siuni, podreeni vare. Pokuavamo upravljati

prirodom, kao to sada pokuavamo upravljati prostorom ili planetima i ta tenja ka upravljanju jeprisutna, jer postoji u Ki. Ali iako smo skloni vladanju nad materijalnom prirodom, trebamoznati da nismo vrhovni upravitelji. To je objanjeno uBhagavad-gti.

to je materijalna priroda? Ona je takoer objanjena u Bhagavad-gtikao nia prakti, niapriroda. Objanjeno je da je ivo bie via prakti.Praktije uvijek pod kontrolom, bilo da je niaili via.Praktije ensko i pod kontrolom je Gospodina, kao to ena djeluje pod kontrolom mua.Prakrti je uvijek podreena, pod kontrolom Gospodina, koji je upravitelj. I iva bia i materijalna

priroda su pod kontrolom Svevinjeg Gospodina. Prema Gti, iako su iva bia dijelovi i esticeSvevinjeg Gospodina, smatra se da su prakti. To je jasno objanjeno u sedmom poglavlju

Bhagavad-gte.Apareyam itas tv anypraktividdhi me parm / jva bhtm: Ova materijalnapriroda je Moja niaprakti, ali iznad nje postoji drugaprakti-jva-bhtm, ivo bie.

Materijalna priroda se sastoji od tri odlike:guevrline,guestrasti igueneznanja. Iznad tihguaje vjeno vrijeme, a interakcijom gua prirode, pod kontrolom i u granicama vjenogvremena, nastaju aktivnosti koje se nazivaju karma. Te aktivnosti se odvijaju od pamtivijeka, a mi

uivamo ili ispatamo plodove naih aktivnosti.Na primjer, ako poslovan ovjek radi vrlo teko, s

inteligencijom, i nagomila velik novac na bankovnom raunu, onda uiva. Ali ako u poslovimaizgubi sav svoj novac, onda ispata. Slino tome, na svakom polju ivota mi ispatamo ili uivamorezultate naih aktivnosti. To se zove karma.


10/23

9

UBhagavad-gitisu objanjeni vara(Svevinji Gospodin),jva(ivo bie),prakti(priroda),kla (vjeno vrijeme) i karma (aktivnosti). Gospodin, iva bia, materijalna priroda i vrijeme suvjeni. Manifestacija prakti moe biti privremena, ali nije nestvarna. Neki filozofi kau da jemanifestacija materijalne prirode nestvarna, ali prema filozofiji Bhagavad-gte ili prema filozofijivainava, to nije tono. Manifestacija svijeta se ne smatra nestvarnom; smatra se stvarnom, ali

privremenom. Usporeuje se s oblakom koji putuje nebom ili dolaskom kinog doba koje natapapolja itarica. im se kino doba zavri i oblak ode, svi usjevi se osue. Slino tome, ovamaterijalna manifestacija nastaje u odreenom vremenskom intervalu, postoji neko vrijeme i zatimiezava. Tako djeluje prakti. Ali taj ciklus se odvija vjeno. Prema tome, praktije vjena; nijenestvarna. Gospodin je opisuje kao Moja prakrti. Ova materijalna priroda je odvojena energijaSvevinjeg Gospodina. iva bia su takoer energija Svevinjeg Gospodina, ali nisu odvojena vevjeno povezana s Njim. Tako su Gospodin, ivo bie, materijalna priroda i vrijeme meusobno

povezani i vjeni. Meutim, karma nije vjena. Posljedice karme mogu biti vrlo stare. Mi odpamtivijeka ispatamo ili uivamo u rezultatima naih aktivnosti, ali moemo promijeniti rezultatenae karme ili aktivnosti, i ta promjena ovisi o savrenstvu naeg znanja. Mi vrimo razliite

aktivnosti, ali ne znamo kakve aktivnosti trebamo vriti da bismo se oslobodili akcija i reakcija svihtih aktivnosti. To je takoer objanjeno uBhagavad-gti.

Poloaj vare- Svevinjeg Gospodina -je poloaj vrhovne svjesnosti. Kao dijelovi i esticeSvevinjeg Gospodina, iva bia (jve) su takoer svjesna. I ivo bie i materijalna priroda suopisani kao prakti, energija Svevinjeg Gospodina, ali jedna od njih - jva - je svjesna. Druga

praktinije svjesna. To je razlika. Zato se jvapraktinaziva viom energijom, jer ima svjesnostslinu Gospodinovoj. Meutim, Gospodin je vrhovna svjesnost. Ne bismo trebali tvrditi da je ivo

bie, jva, takoer vrhovno svjesno. ivo bie ne moe biti vrhovno svjesno ni u jednom stadijusvog savrenstva. Teorija koja tvrdi da je to mogue zavodi ljude. ivo bie moe biti svjesno, ali

nije savreno ili vrhovno svjesno.Razlika izmeu jve i vare e biti objanjena u trinaestom poglavlju Bhagavad-gte.

Gospodin je ketra-ja, svjestan, kao to je svjesno i ivo bie, ali ivo bie je svjesno samo svogtijela, dok je Gospodin svjestan svih tijela. Kako ivi u srcu svakog ivog bia, svjestan je psihikih

promjena svake jve. To ne bismo trebali zaboraviti. Takoer je objanjeno da Paramtma,Svevinja Boanska Osoba, ivi u svaijem srcu kao vara, upravitelj, i upuuje ivo bie kako dadjeluje po svojoj elji. ivo bie zaboravlja to treba raditi. Prvo odlui djelovati na odreeni nain,a onda se zaplete u posljedice vlastite karme. Nakon to napusti jednu vrstu tijela, ulazi u druguvrstu tijela, kao to odjeva i svlai odjeu. Dok se dua tako seli, ispata posljedice aktivnosti koje

je izvrila u prolosti. Te aktivnosti se mogu promijeniti kada ivo bie postane razborito i utemeljise u gui vrline, shvaajui kakve aktivnosti treba vriti. Ako to uini, sve posljedice njegovih

prolih aktivnosti se mogu promijeniti. Prema tome, karmanije vjena. Zato je reeno da su od petinitelja (vara,jve,prakti, vrijeme i karma), etiri vjena, a jedan privremen (karma).

Vrhovno svjesnivara je slian ivom biu po Svojoj svjesnosti, jer su i svjesnost Gospodinai svjesnost ivog bia transcendentalne. Svjesnost ne nastaje spajanjem materije. To je pogrenaideja. Teorija da se svjesnost razvija u odreenim uvjetima spajanja materije nije prihvaena u

Bhagavad-gti. Svjesnost se moe iskrivljeno odraavati kroz prekriva materijalnih okolnosti, kaoto moe izgledati da svjetlost koja prolazi kroz obojano staklo ima odreenu boju, ali Gospodinovasvjesnost ne podlijee materijalnom utjecaju. Gospodin Ka kae - maydhyakena prakti.

Kada Gospodin sie u materijalni univerzum, Njegova svjesnost ne podlijee materijalnom utjecaju.Kada bi bilo tako, ne bi mogao govoriti o transendentalnim temama, kao to to ini u Bhagavad-

gti.Nitko ne moe nita rei o transendentalnom svijetu, ako je njegova svjesnost materijalno


11/23

10

zagaena. Prema tome, Gospodin nije materijalno zagaen. Meutim, naa svjesnost je u sadanjemtrenutku materijalno zagaena. Bhagavad-gt nas pouava da moramo proistiti tu materijalnozagaenu svjesnost. U istoj svjesnosti, nae aktivnosti e bitipovezane s voljom varei to e nasusreiti. Ne trebamo prestati sa svim aktivnostima, ve ih proistiti. Proiene aktivnosti senazivaju bhakti. Takve aktivnosti izgledaju kao obine, ali nisu zagaene. Osoba u neznanju moe

vidjeti da bhaktadjeluje ili radi kao obian ovjek, ali takva osoba siromanog znanja ne zna daaktivnosti Gospodinovog bhakte nisu zagaene neistom svjesnou ili materijom.Transcendentalne su prema tri gune prirode. Meutim, trebamo znati da je u ovom trenutku naasvjesnost zagaena.

Kada smo materijalno zagaeni, nazivamo se uvjetovanima. Lana svjesnost seispoljava podutiskom ja sam proizvod materijalne prirode. To se zove lani ja.Onaj tko je obuzet mislima otjelesnim shvaanjima ne moe shvatiti svoju situaciju. Bhagavad-gt je izgovorena da bioslobodila osobu tjelesnog shvaanja ivota, a Arjuna je prihvatio takav poloaj da bi primio toznanje od Gospodina. Osoba se mora osloboditi tjelesnog shvaanja ivota; to je pripremnaaktivnost za transcendentalistu. Onaj tko eli biti slobodan, osloboen, mora prvo shvatitida nijematerijalno tijelo. Mukti (osloboenje) je sloboda od materijalne svjesnosti. U rmad-

Bhgavatamunalazimo definiciju osloboenja.Muktir hitvnyath-rpasvarpea vyavasthiti:mukti je osloboenje od zagaene svjesnosti ovog materijalnog svijeta i utemeljenost u istojsvjesnosti. Sve upute Bhagavad-gte su namijenjene buenju te iste svjesnosti i zato vidimo da,dok mu daje posljednje upute u Gti, Ka pita Arjunu da li je njegova svjesnost sada proiena.Proiena svjesnost znai djelovati u skladu s Gospodinovim uputama. To je bit proienesvjesnosti. Svjesnost ve postoji zato to smo dijelovi i estice Gospodina, ali mi smo skloni tomeda doemo pod utjecaj niih gua. Gospodin, poto je Svevinji, nikad ne podlijee takvomutjecaju. Toje razlika izmeu Svevinjeg Gospodina imalih osobnih dua.

to je to svjesnost? To je svijest "ja sam". Ali to sam ja? U zagaenoj svjesnosti "ja sam"znai "ja sam gospodar svega to me okruuje, ja sam uivatelj". Svijet se okree zato to svakoivo bie misli da je gospodar i stvaratelj materijalnog svijeta. Materijalna svjesnost ima dva

psihika aspekta. Jedan je miljenje "ja sam stvaratelj", a drugi miljenje "ja sam uivatelj". Ustvari, Svevinji Gospodin je i stvaratelj i uivatelj, a ivo bie, kao dio i estica SvevinjegGospodina, nije ni stvaratelj niti uivatelj, ve suradnik. Onoje stvoreno i uivano. Na primjer, diomaine surauje s itavom mainom; dio tijela surauje s itavim tijelom. Ruke, noge i oi sudijelovi tijela, ali nisu uivaoci. eludac je uivatelj. Noge se kreu, ruke osiguravaju hranu, zubivau. Svi dijelovi tijela zadovoljavaju eludac, jer je on glavni initeljkoji hrani tijelo. Stoga sesve daje elucu. Drvetu dajemo vodu zalijevajui njegov korijen, a tijelo hranimo hranei trbuh, jerako elimo odravati tijelo u zdravom stanju,dijelovi tijela moraju suraivati da bi nahranili trbuh.Slino tome, Svevinji Gospodin je uivatelj i stvaratelj, a mi smo, kao podinjena iva bia,stvoreni za to da suraujemo sNjim da bismo Ga zadovoljili. Ta suradnja e nam pomoi,kao toe hrana koju primi eludac pomoi svim drugim dijelovima tijela. Ako prsti na rukama misle dasami trebaju jesti hranu umjesto da je daju elucu,bit e frustrirani. Sredinji lik stvaranja i uivanja

je Svevinji Gospodin, a iva biasu suradnici. Ona uivaju suraujui. Taj odnos nalikuje odnosugospodara i sluge. Ako je gospodar potpuno zadovoljan, sluga je takoer zadovoljan. Zato trebamozadovoljiti Svevinjeg Gospodina, iako tenja za stvaranjem i uivanjem u materijalnom svijetu

postoji i u ivim biima, jer postoji u SvevinjemGospodinu koji je stvorio manifestirani kozmiki

svijet.

U Bhagavad-gti se stoga objanjava da se potpuna cjelina sastoji od vrhovnog upravitelja,ivih bia koja su pod kontrolom, kozmike manifestacije, vjenog vremena i karmeili aktivnosti,


12/23

11

koji su objanjeni u ovom tekstu. Svi oni zajedno ine potpunu cjelinu, koja se naziva VrhovnaApsolutna Istina. Sve manifestacije su tvorevine Njegovih razliitih energija. On je potpuna cjelina.

U Gtije takoer objanjeno da je neosobni Brahman podreen potpunoj Vrhovnoj Osobi(brahmao hi pratihham). U Brahma-strije jo jasnije objanjeno da Brahman nalikujesunevim zracima. Neosobni Brahman predstavlja sjajne zrake Svevinje Boanske Osobe.

Neosobni Brahman je nepotpuna spoznaja apsolutne cjeline, kao i shvaanje Paramatme. Izpetnaestog poglavlja Bhagavad-gte saznajemo da je Svevinja Boanska Osoba iznad neosobnogBrahmana i djelomine spoznaje Paramtme. Svevinja Boanska Osoba se nazivasac-cid-nanda-vigraha. Brahma-samhitpoinje sljedeim rijeima: varah parama ka sac-cid-nanda-vigraha/ andir dir govindasarva-krana-kraam.Govinda, Ka je uzrok svih uzroka. On

je prvobitni uzrok i oblik vjenosti, znanja i blaenstva." Spoznaja neosobnog Brahmana jespoznaja Njegovog sat obiljeja (vjenosti). Spoznaja Paramtme je spoznaja sat-cit obiljeja(vjenog znanja). Ali spoznaja Boanske Osobe Ke je spoznaja svih transcendentalnih obiljeja:

sat, citi nande(vjenosti, znanja i blaenstva) u potpunoj vigrahi(obliku).Manje inteligentni ljudi smatraju Vrhovnu Istinu neosobnom, ali Ona je transcendentalna

osoba i to je potvreno u svim vedskim spisima. Nityo nityn cetana cetannm. (KahaUpaniada 2.2.13)Kao to smo svi mi iva bia i imamo svoju individualnost, tako je i VrhovnaApsolutna Istina osoba, a spoznaja Boanske Osobe predstavlja spoznaju svih transendentalnihobiljeja u Njegovompotpunom obliku. Potpuna cjelina nije neosobna. Ako je Gospodin neosobanili akoje manji od bilo ega drugog,ne moe biti potpuna cjelina. Potpuna cjelina mora imati sveto je u okviru i izvan okvira naeg iskustva, inae ne moebiti potpuna.

Potpuna cjelina, Boanska Osoba, posjeduje neizmjerne moi (parsya aktir vividhaivaryate). Kako Ka djeluje u razliitim moima je takoer objanjeno u Bhagavad-gti. Ovajpojavni ili materijalni svijet u koji smo stavljeni je takoer potpun u sebi, jer su prema skhya

filozofiji, dvadeset etiri elementa, koja privremeno manifestiraju ovaj materijalni univerzum,savreno ureena za proizvodnju svih izvora neophodnih za odravanje ovog univerzuma. Nieganema previe niti premalo. Vrijeme trajanja ove manifestacije je odreeno energijom vrhovnecjeline i kada vrijeme istekne, ova privremena manifestacija e biti unitena po potpunom ureenju

potpunog. Malim potpunim jedinkama, ivim biima, prua se potpuna pogodnost da spoznajupotpunog, a sve vrste nepotpunosti se doivljavaju zbog nepotpunog znanja o potpunom. TakoBhagavad-gtsadri potpuno znanje o vedskoj mudrosti.

Svo vedsko znanje je nepogreivo i hindusi ga prihvaaju kao potpuno i nepogreivo. Naprimjer, kravlja balega je izmet ivotinje i premasmtiili vedskoj izjavi, ako osoba dodirne izmetivotinje, mora se okupati da bi se proistila. Ali u vedskim spisima se smatra da je kravlja balega

proiavajue sredstvo. To moe izgledati proturjeno, ali se prihvaa zato to je vedska izjava.Prihvaajui to, osoba nee poiniti greku. Kasnije je suvremena znanost dokazala da kravlja

balega sadri sva antiseptina svojstva. Tako je vedsko znanje potpuno, jer je iznad svih sumnji igreaka, aBhagavad-gtaje bit sveg vedskog znanja.

Vedsko znanje nije rezultat istraivanja. Na istraivaki rad je nesavren zato to istraujemostvari nesavrenim osjetilima. Moramo prihvatiti savreno znanje koje se prenosi, kao to je reenou Bhagavad-gti, putem parampar sistema (uenikim naslijeem). Znanje moramo primiti iz

pravog izvora u uenikom naslijeu koje potjee od vrhovnog duhovnog uitelja, samogGospodina i koje se prenosi putem niza duhovnih uitelja. Arjuna, uenik koga je pouio Gospodin

rKa, prihvaa sve to On kae bez protivljenja. Ne moemo prihvatiti jedan dio Bhagavad-gte, a drugi ne. To nije dozvoljeno. Bhagavad-gtu moramo prihvatiti bez interpretacija,izbacivanja njenih dijelova i naeg hirovitog uplitanja u njenu materiju. Gtase treba prihvatiti kao


13/23

12

najsavrenija prezentacija vedskog znanja. Vedsko znanje se prima iz transcendentalnih izvora, aprve rijei je izgovorio sam Gospodin. Rijei koje je izgovorio Gospodin se nazivaju apaurueya,to znai da se razlikuju od rijei svjetovne osobe koja posjeduje etiri nedostatka. Svjetovna osoba(1) sigurno ini greke, (2) uvijek je u iluziji, (3) sklona je varanju drugih i (4) ograniena jenesavrenim osjetilima. Kako posjeduje ta etiri nesavrenstva, ne moe dati savreno obavjetenje

o sveproimajuem znanju.Vedsko znanje ne prenose takva iva bia sa nedostacima. Gospodin ga je prenio prvomstvorenom ivom biu, Brahmi, kroz srce, a Brahm ga je zauzvrat prenio svojim sinovima iuenicima, kao to ga je izvorno primio od Gospodina. Gospodin jepram, svesavren, i ne moe

postati podloan zakonima materijalne prirode. Zato trebamo biti dovoljno inteligentni da bismoshvatili da je Gospodin jedini vlasnik svega u univerzumu i izvorni stvaratelj, stvaratelj Brahme. U

jedanaestom poglavlju Gospodin je oslovljen kao prapitmaha, pradjed, poto je stvaratelj Brahmekoji je oslovljen kao pitmaha, djed. Stoga nitko ne bi trebao tvrditi da je vlasnik bilo ega; treba

prihvatiti samo stvari koje mu je Gospodin dodijelio za njegovo izdravanje.Postoji mnogo primjera koji pokazuju kako trebamo iskoristiti stvari koje nam je Gospodin

dodijelio. To je takoer objanjeno u Bhagavad-gti. Arjuna je na poetku odluio da se ne bori ubici na Kuruketri. To je bila njegova vlastita odluka. Arjuna je rekao Gospodinu da ne moeuivati u kraljevstvu nakon to ubije svoje roake. Ta odluka je bila zasnovana na tijelu, jer jemislio da je tijelo i da su njegovi tjelesni srodnici ili ekspanzije bili njegova braa, roaci, zetovi,djedovi, itd. Prema tome, htio je zadovoljiti svoje tjelesne prohtjeve. Gospodin je izgovorio

Bhagavad-gtu samo da bi promijenio to gledite i Arjuna je na kraju odluio boriti se podvodstvom Gospodina, rekavi - kariye vacanatava: Djelovat u po Tvojim rijeima.

U ovom svijetu ljudi nisu stvoreni za to da se svaaju poput maaka i pasa. ovjek mora bitiinteligentan da bi spoznao vanost ljudskog ivota i odbio djelovati poput obinih ivotinja.

Ljudsko bie treba spoznati cilj svog ivota. To je poruka svih vedskih spisa, a njegova sutina jeiznesena u Bhagavad-gti. Vedska literatura je namijenjena ljudskim biima, a ne ivotinjama.ivotinje mogu ubijati druga iva bia i nema niti govora o tome da ine grijeh, ali ako ovjek ubijeivotinju da bi zadovoljio svoje neobuzdano osjetilo ukusa, mora biti odgovoran za krenje zakona

prirode. U Bhagavad-gtije jasno objanjeno da postoje tri vrste aktivnosti u skladu s razliitimguamaprirode: aktivnosti u vrlini, strasti i neznanju. Slino tome, postoje tri vrste hrane: hrana uvrlini, strasti i neznanju. Sve je to jasno opisano i ako pravilno iskoristimo upute Bhagavad-gte,itav na ivot e postati proien i na kraju emo dostii odredite iznad ovog materijalnog neba(yad gatvna nivartante tad dhma paramamama).

To odredite se zove santana nebo, vjeno duhovno nebo. U ovom materijalnom svijetuvidimo da je sve privremeno. Sve nastaje, ostaje neko vrijeme, stvara popratne proizvode, smanjuje

se i zatim nestaje. To je zakon materijalnog svijeta, koji vrijedi za sve primjere koje moemonavesti, poput tijela, voa ili bilo ega drugog. Ali iznad ovog privremenog svijeta postoji drugisvijet o kome imamo obavjetenje. Taj svijet je drugaije prirode, jer je santana, vjean. Jva jeopisana kaosantana, vjena, a Gospodin je takoer u jedanaestom poglavlju opisan kaosantana.Mi imamo prisan odnos sa Gospodinom i poto smo svi kvalitativno istovjetni -santana-dhamailinebo, sanatana Vrhovna Osoba i santanaiva bia - itava svrha Bhagavad-gteje da oivi nae

santana zanimanje ili sanatana-dharmu, vjeno zanimanje ivog bia. Mi smo privremenozaokupljeni raznim aktivnostima, ali sve se one mogu proistiti kada ostavimo sve te privremene

aktivnosti i prihvatimo aktivnosti koje je propisao Svevinji Gospodin. To se naziva naim istimivotom.


14/23

13

Svevinji Gospodin i Njegovo transcendentalno prebivalite su sanatana, kao i iva bia, idruenje ivih bia sa Gospodinom usanatanaprebivalitu predstavlja savrenstvo ljudskog ivota.Gospodin je vrlo ljubazan prema ivim biima, jer su Njegovi sinovi. Gospodin Ka izjavljuje u

Bhagavad-gti -sarva-yoniu...aha bja-prada pit: Ja sam otac svih ivih bia. Naravno,postoje razliite vrste ivih bia, ovisno o njihovim razliitim karmama, ali Gospodin ovdje tvrdi da

je otac svih njih. Zato Gospodin silazi da bi vratio sve pale uslovljene due, da bi ih pozvao da sevrate u vjenosantananebo tako da sesantanaiva bia mogu vratiti na svoje vjene santanapoloaje u vjenom drutvu Gospodina. Sam Gospodin dolazi u razliitim inkarnacijama ili aljeSvoje povjerljive sluge kao sinove, pratioce ili cryeda bi izbavili uslovljene due.

Prema tome, santana-dharma nije sektaki proces religije. Ona je vjena funkcija vjenihivih bia u odnosu sa Svevinjim Gospodinom. Kao to je prethodno bilo reeno, santana-dharma se odnosi na vjeno zanimanje ivogbia. rpada Rmnujcrya je objasnio rije

santana kao ono to nema niti poetka niti kraja. Tako kada govorimo o santana-dharmimoramo na osnovi autoriteta rpada Rmnujcrye prihvatiti da ona nema niti poetak niti kraj.

Naa rije religija se neto neznatno razlikuje od santana-dharme. Religija sadri u sebi

pojam vjere, a vjera se moe promijeniti. Netko moe imati vjeru u odreeni proces i zatim gapromijeniti i prihvatiti drugi, ali santana-dharma se odnosi na aktivnost koja se ne moepromijeniti. Na primjer, vodi ne moemo oduzeti tenost, niti vatri toplinu. Slino tome, vjenomivom biu ne moemo oduzeti njegovu vjenu funkciju. Santana-dharmaje vjeno neodvojiva odivog bia. Zato, kada govorimo o santana-dharmi, moramo na osnovi autoriteta rpadaRmnujcrya prihvatiti kao injenicu da santana-dharmanema niti poetak niti kraj. Ono tonema ni poetak ni kraj ne moe biti sektako, jer ne moe biti ogranieno nikakvim granicama. Onikoji pripadaju nekoj sektakoj vjeri e pogreno smatrati da je santana-dharmatakoer sektaka,ali ako duboko prouimo materiju i razmotrimo je u svjetlu suvremene znanosti, moi emo shvatiti

dasantana-dharmanije samo funkcija svih ljudi ovog svijeta, ve svih ivih bia u univerzumu.Nesavrena religiozna vjera moe imati poetak u analima ljudske povijesti, ali santana-

dharmanema poetak, jer vjeno ostaje sa ivim biima. to se tie ivih bia, autoritativni spisiizjavljuju da se ivo bie nikada ne raa niti umire. U Gtije reeno da se ivo bie nikada ne raa inikada ne umire. Vjeno je i neunitivo i nastavlja ivjeti nakon unitenja privremenog materijalnogtijela. to se tie shvaanja santana-dharme, moramo pokuati shvatiti koncepciju religije izznaenja korijena sanskritske rijei. Dharmase odnosi na ono to je uvijek svojstveno odreenom

predmetu. Mi zakljuujemo da su svjetlost i toplina svojstvene vatri; bez svjetlosti i topline, rijevatra nema znaenja. Slino tome, moramo otkriti sutinski dio ivog bia, koji ga uvijek prati. Tajstalni pratilac je njegova vjena osobina, a ta vjena osobina je njegova vjena religija.

Kada je Santana Goswmi pitao r Caitanyu Mahprabhua o svarpi svakog ivog bia,Gospodin je odgovorio da je svarpa ili prirodni poloaj svakog ivog bia sluenje SvevinjeBoanske Osobe. Ako analiziramo ovu izjavu Gospodina Caitanye, lako moemo vidjeti da svakoivo bie neprestano slui neko drugo ivo bie. ivo bie slui druga iva bia na razne naine.Djelujui na taj nain, uiva u ivotu. Nie ivotinje slue ljudska bia kao to sluga sluigospodara. "A" slui gospodara "B", "B" slui gospodara "C", "C" slui gospodara "D", itd. U timokolnostima, moemo vidjeti da prijatelj slui prijatelja, majka slui sina, ena slui mua, muslui enu, itd. Ako nastavimo istraivati u tom duhu, vidjetemo da u ljudskom drutvu svatkoslui, bez izuzetka. Politiar predstavlja svoj manifest javnosti da bi je uvjerio u svoju sposobnost

sluenja. Glasai zato daju politiaru svoje vrijedne glasove mislei da e uiniti vrijednu slubu zadrutvo. Prodava slui kupca, a obitelj slui dravu u skladu sa vjenim kapacitetom vjenog ivog

bia. Na taj nain moemo vidjeti da ni jedno ivo bie nije izuzeto od sluenja drugih ivih bia.


15/23

14

Stoga sa sigurnou moemo zakljuiti da je sluenje stalni pratilac ivog bia i njegova vjenareligija.

A ipak, ovjek izjavljuje da ispovijeda odreenu vjeru vezanu uz odreeno vrijeme iokolnosti. Tako tvrdi da je hindus, musliman, kranin, budist ili pripadnik neke druge sekte. Takvaimenovanja nisusantana-dharma. Hindus moe promijeniti vjeru i postati musliman, a musliman

moe promijeniti svoju vjeru i postati hindus, kranin moe promijeniti svoju vjeru, itd. Ali u svimokolnostima promjena religiozne vjere ne utjee na vjeno zanimanje ivog bia, a to je sluenjedrugih. Hindus, musliman ili kranin u svim okolnostima slue nekoga. Tako ispovijedanjeodreene vjere ne predstavlja ispovijedanjesantana-dharme. Santana-dharmaje sluenje.

U stvari, na odnos sa Svevinjim Gospodinom je odnos sluenja. Svevinji Gospodin jeuivatelj, a mi, iva bia, smo Njegovi sluge. Stvoreni smo za Njegovo uivanje i ako uestvujemou tom vjenom uivanju sa Svevinjom Boanskom Osobom, postajemo sretni. Inae ne moemo

postati sretni. Ne moemo nezavisno postatisretni, kao to niti jedan dio tijela ne moe biti sretanako ne surauje sa trbuhom. ivo bie ne moe biti sretno ako transcendentalno ne slui SvevinjegGospodina s ljubavlju.

U Bhagavad-gti se ne odobrava oboavanje ili sluenje raznih polubogova. U dvadesetomstihu sedmog poglavlja je reeno:

kmais tais tair hta-jn prapadyante 'nya-devattataniyamam sthya praktyniyatsvay

Oni iju su inteligenciju odnijele materijalne elje predaju se polubogovima i slijede odreenapravila i propise u skladu s vlastitom prirodom. Ovdje je otvoreno reeno da osobe voenepoudom oboavaju polubogove, a ne Svevinjeg Gospodin Ku. Kada spominjemo ime Ka,

ne mislimo ni na kakvo sektako ime. Ka znai najvee zadovoljstvo. Potvreno je da jeSvevinji Gospodin rezervoar ili riznica sveg zadovoljstva. Svi mi udimo za zadovoljstvom.

nanda-mayo 'bhyst (Vedanta-sutra 1.1.12). iva bia su, kao i Svevinji Gospodin, punasvjesnosti i tragaju za sreom. Gospodin je stalno sretan i ako se iva bia drue sa Gospodinom,surauju sa Njim i postanu Njegovi pratioci i sama postaju sretna.

Gospodin silazi u ovaj smrtni svijet da bi pokazao Svoje zabave u Vndvani, koje su punesree. Kada je Gospodin r Ka boravio u Vndavani, Njegove aktivnosti sa Njegovim

prijateljima - djeacima pastirima, Njegovim prijateljicama, stanovnicima Vndavane i kravama subile pune sree. Svi stanovnici Vndavane su znali samo za Ku i ni za to drugo. Ali GospodinKa je ak i Svog oca Nanda Mahrju odvratio od oboavanja poluboga Indre, jer je htio

pokazati da ljudi ne bi trebali oboavati ni jednog poluboga. Trebaju oboavati samo SvevinjegGospodina, jer je njihov krajnji cilj povratak u Njegovo prebivalite.

Prebivalite Gospodina rKe je opisano u estom stihu petnaestog poglavlja Bhagavad-gte:

na tad bhasayate sryo naaako na pvakayad gatvna nivartante tad dhma paramamama

Moje vrhovno prebivalite ne osvjetljava ni sunce, ni mjesec, ni vatra, ni elektricitet. Oni koji ga

dostignu nikada se ne vraaju u ovaj materijalni svijet.U ovom stihu je opisano to vjeno nebo. Naravno, mi imamo materijalnu predstavu o nebu i

povezujemo je sa suncem, mjesecom, zvijezdama itd., ali u ovom stihu Gospodin kae da na


16/23

15

vjenom nebu nema potrebe za suncem, mjesecom, elektricitetom ili vatrom, jer je duhovno nebove obasjano brahmajyotijem, zracima koji emaniraju iz Svevinjeg Gospodina. Mi uz veliki napor

pokuavamo dostii druge planete, ali prebivalite Svevinjeg Gospodina nije teko shvatiti. Toprebivalite se zove Goloka i lijepo je opisano u Brahma-sahiti (5.37): goloka eva nivasatyakhiltma-bhtah. Gospodin vjeno prebiva u svom prebivalitu Goloki, a ipak Mu moemo prii iz

ovog svijeta. Zato Gospodin dolazi da bi ispoljio Svoj pravi oblik - sac-cid-nanda-vigrahu. Kadispolji taj oblik, nema potrebe zamiljati kako On izgleda. Da bi odvratio ljude od takve imaginarnepekulacije, silazi i pokazuje se onakav kakav jest, kao ymasundara.Na alost, manje inteligentniljudi Ga ismijavaju, jer dolazi kao jedan od nas i ophodi se prema nama kao da je ljudsko bie.Zahvaljujui Svojoj svemoi, predstavlja se u Svom pravom obliku i pokazuje Svoje zabave, kojesu replike zabava iz Njegovog prebivalita.

U sjajnim zracima duhovnog neba lebde bezbrojni planeti. Brahmajyotiemanira iz vrhovnog

prebivalita,Kaloke, i nanda-maya, cin-maya planeti koji nisu materijalni, lebde u tim zracima.Gospodin kae - na tad bhsayate suryo na aanko na pavaka / yad gatv na nivartante taddhma parama mama. Osoba koja moe prii tom duhovnom nebu ne treba ponovo sii u

materijalno nebo. Na materijalnom nebu, ak i ako dostignemo najvii planet (Brahmaloku), a da negovorimo o Mjesecu, nai emo iste uslove ivota: roenje, smrt, bolest i starost. Niti jedan planet umaterijalnom univerzumu nije osloboen od ta etiri principa materijalnog postojanja.

iva bia putuju od jednog planeta do drugog, ali samim mehanikim sredstvima ne moemootii na svaki planet koji poelimo. Za odlazak na druge planete postoji odreeni proces. To jetakoer spomenuto -ynti deva-vratdevn pitnynti pit-vrat. Ako elimo putovati s planetana planet nije nam potrebno nikakvo mehaniko sredstvo. Gtapouava - ynti deva-vratdevn.Mjesec, Sunce i vie planete se nazivaju Svargaloka. Postoje tri razliita planetarna sistema: vii,srednji i nii planetarni sistem. Zemlja pripada srednjem planetarnom sistemu. Bhagavad-gtnas

obavjetava kako se uzdii na vii planetarni sistem (Devaloku) vrlo jednostavnim procesom -yntideva-vrat devn. Trebamo samo oboavati poluboga tog planeta i na taj nain otii na Mjesec,Sunce ili u bilo koji vii planetarni sistem.

Ipak,Bhagavad-gtnam ne savjetuje da odemo na neki od planeta u materijalnom svijetu, jerak i ako odemo na Brahmaloku, najvii planet, nekom vrstom mehanikog sredstva, putujuimoda 40 000 godina (a tko moe ivjeti tako dugo?), ipak emo naii na mate rijalne bijede poputroenja, smrti, starosti i bolesti. Ali onaj tko eli otii na vrhovni planet, Kaloku, ili na bilo kojidrugi planet na duhovnom nebu, nee naii na takve materijalne bijede. Meu svim planetima naduhovnom nebu, najvii planet se zove Goloka Vndavana. On je izvorni planet u prebivalituizvorne Boanske Osobe r Ke. Sve te informacije se nalaze u Bhagavad-gti. Zahvaljujuinjenim uputama moemo saznati kako napustiti materijalni svijet i zapoeti istinski blaen ivot naduhovnom nebu.

U petnaestom poglavlju Bhagavad-gte je opisana prava slika materijalnog svijeta. Tamo jereeno:

rdhva-mlam adha-kham avatthaprhur avyayamchandsi yasya parni yas taveda sa veda-vit

Materijalni svijet je opisan kao drvo iji je korijen okrenut prema gore, a grane prema dolje.

Imamo iskustvo o drvetu ije je korijenje okrenuto prema gore: ako stanemo na obalu rijeke ili bilokojeg rezervoara vode, moemo vidjeti da drvee koje se odraava u vodi stoji naopako. Grane suokrenute prema dolje, a korijenje prema gore. Slino tome, materijalni svijet je odraz duhovnog


17/23

16

svijeta. Materijalni svijet je samo sjenka stvarnosti. U sjenci nema stvarnosti ili supstancijalnosti, ali

po sjenci moemo shvatiti da postoji supstanca i stvarnost. U pustinji nema vode, ali fatamorgananagovjetava da voda postoji. U materijalnom svijetu nema vode, nema sree, ali prava voda pravesree postoji u duhovnom svijetu.

Gospodin preporuuje da dostignemo duhovni svijet na sljedei nain (Bg.15.5):

nirmna-mohjita-saga-doadhytma-nityvinirtta-km

dvandvair vimuktsukha-dukha-sajairgacchanty amhpadam avyayatat

Padam avyayamili vjeno carstvo, moe dostii onaj tko je nirmna-moha. to to znai? Miteimo za imenovanjima. Netko eli postati sir, netko lord, netko predsjednik ili bogata ilikralj ili neto drugo. Sve dok smo vezani za ta imenovanja, vezani smo za tijelo, jer imenovanja

pripadaju tijelu. Ali mi nismo tijelo. Ta spoznaja predstavlja prvi stupanj duhovne spoznaje. U

dodiru smo sa tri gune materijalne prirode, ali moramo postati nevezani kroz predano sluenjeGospodina. Ako nismo vezani za predano sluenje Gospodina, ne moemo odbaciti vezanost za

guematerijalne prirode. Imenovanja i vezanosti su posljedice nae poude i elje, naeg htijenja dagospodarimo materijalnom prirodom. Sve dok ne odbacimo tu sklonost ka gospodarenju

materijalnom prirodom, ne moemo se vratiti u carstvo Svevinjeg,santana-dhmu. Tom vjenomcarstvu, koje nikad ne biva uniteno, moe prii samo onaj tko nije zbunjen arima lanihmaterijalnih uitaka, onaj tko slui Svevinjeg Gospodina. Onaj tko je tako utemeljen moe lako

prii vrhovnom prebivalitu.Na drugom je mjestu u Gti(8.21) reeno:

avyakto 'kara ity uktas tam huparamgatimyaprpya na nivartante tad dhma paramamama

Avyakta znai neoitovan. ak ni materijalni svijet nije u potpunosti oitovan pred nama.Naa osjetila su tako nesavrena da ne moemo vidjeti ak ni sve zvijezde u ovom materijalnomuniverzumu. Iz vedske literature moemo dobiti mnoga obavjetenja o svim planetima, kojimamoemo vjerovati ili ne. Svi vani planeti su opisani u vedskoj literaturi, a posebno u rimad-

Bhagavatamu. Duhovni svijet iznad materijalnog neba je opisan kao avyakta, neoitovan. Trebamoudjeti i eznuti za tim vrhovnim carstvom, jer kad ga dostignemo, neemo se morati vratiti u ovajmaterijalni svijet.

Netko moe postaviti pitanje kako se prilazi tom prebivalitu Svevinjeg Gospodina. To jeobjanjeno u osmom poglavlju, u kojem je reeno:

anta-kle ca mm eva smaran muktvkalevaramyaprayti sa mad-bhva yti nsty atra saayah

Svatko tko na kraju ivota napusti tijelo sjeajui se Mene, odmah dostie Moju prirodu; u to nemasumnje. (Bg.8.5) Onaj tko u trenutku smrti misli na Ku, vraa se Ki. Mora se sjeati

Kinog oblika; ako napusti tijelo mislei na taj oblik, sigurno e ui u duhovno carstvo. Mad-bhvamse odnosi na vrhovnu prirodu Vrhovnog Bia. Vrhovno Bie je sac-cid-nanda-vigraha-to nai da je Njegov oblik vjean, pun znanja i blaenstva. Nae sadanje tijelo nije sac-cid-


18/23

17

nanda. Ono je asat, a nesat. Nije vjeno i unitivo je. Nije cit, puno znanja, ve je puno neznanja.Mi nemamo znanje o duhovnom carstvu, pa ak ni savreno znanje o ovom materijalnom svijetu,gdje nam je toliko toga nepoznato. Tijelo je takoer nirnanda; umjesto da je puno blaenstva,

puno je bijede. Sve bijede koje doivljavamo u materijalnom svijetu potjeu od tijela, ali onaj tkonapusti ovo tijelo mislei na Gospodina Ku, Svevinju Boansku Osobu, odmah dobije sac-cid-

nandatijelo.Proces naputanja ovog tijela i dobivanja drugog tijela u materijalnom svijetu je tako ureen.ovjek umire nakon to bude odlueno koji e oblik ivota imati u sljedeem ivotu. Tu odlukudonose vii autoriteti, a ne samo ivo bie. Ovisno o naim aktivnostima u ovom ivotu, uzdiemose ili padamo. Ovaj ivot je priprema za sljedei. Zato, ako se u ovom ivotu pripremimo zauzdizanje u Boje carstvo, po naputanju ovog tijela, emo sigurno dobiti duhovno tijelo nalik naGospodinovo.

Kao to smo ve objasnili, postoje razliite vrste transcendentalista - brahma-vdiji,paramatma-vdiji i bhakte - i bezbroj duhovnih planeta u brahmajyotiju (duhovnom nebu). Tihplaneta ima mnogo, mnogo vie nego planeta u ovom materijalnom svijetu. Reeno je da ovaj

materijalni svijet predstavlja priblino jednu etvrtinu kreacije (ekena sthito jagat). Umaterijalnom svijetu postoje milijuni i milijarde univerzuma sa trilijunima planeta i sunaca,

zvijezda i mjeseca, ali itava materijalna kreacija je samo dio sveukupne kreacije. Vei dio kreacijese nalazi na duhovnom nebu. Osoba koja se eli stopiti sa postojanjem Vrhovnog Brahmana odmah

biva prenijeta u brahmajyotiSvevinjeg Gospodina i tako dostie duhovno nebo. Bhaktakoji eliuivati u drutvu Svevinjeg Gospodina odlazi na Vaikuha planete, kojih ima bezbroj. SvevinjiGospodin se tamo drui s bhaktom u potpunim ekspanzijama Nryane s etiri ruke, koje imajurazna imena kao to su Pradyumna, Aniruddha i Govinda. Tako trancendentalisti na kraju ivotamisle na brahmajyoti, Paramtmu ili Svevinju Boansku Osobu r Ku. U svakom sluaju,

odlaze na duhovno nebo, ali samo bhakta ili onaj tko je u osobnom dodiru sa SvevinjimGospodinom, odlazi na Vaikuha planete ili na planet Goloka Vndvanu. Gospodin kasnijedodaje: U to nema sumnje. U to moramo vrsto vjerovati. Ne bismo trebali odbaciti ono to se neslae s naom matom; na stav treba biti kao stav Arjune koji je rekao: Vjerujem u sve to sirekao. Zato kada Gospodin kae da svatko tko u trenutku smrti misli na Njega kao na Brahman,Paramtmu ili Boansku Osobu sigurno odlazi na duhovno nebo, u to nema sumnje. Nema nigovora o tome da u to ne vjerujemo.

Bhagavad-gt (8.6) takoer objanjava glavni princip koji omoguava ivom biu ulazak uduhovno carstvo jednostavno zahvaljujui miljenju na Svevinjeg u trenutku smrti:

yayavpi smaran bhva tyajaty ante kalevaramtatam evaiti kaunteya sadtad-bhva-bhavita

Kojeg god stanja da se osoba sjea kada naputa svoje sadanje tijelo, to stanje e neizost avnodostii u sljedeem ivotu. Prvo moramo shvatiti da je materijalna priroda manifestacija jedne odenergija Svevinjeg Gospodina. U Viu Puri (6.7.61) su opisane sve energije SvevinjegGospodina:

viu-aktiparprokt ketra-jkhya tathpar

avidy-karma-sajny ttyaktir iyate


19/23

18

Svevinji Gospodin ima bezbroj raznih energija koje su iznad dosega naeg shvaanja;meutim, veliki ueni mudraci ili osloboene due su prouili te energije i analitiki ih svrstali u trikategorije. Sve energije su viu-akti, to znai da su razliite moi Gospodina Viua. Prvaenergija je par, transcendentalna. iva bia takoer pripadaju vioj energiji, kao to smo veobjasnili. Druge, materijalne energije su u guni neznanja. U trenutku smrti moemo ostati u nioj

energiji materijalnog svijeta ili se moemo prenijeti u energiju duhovnog svijeta. Tako Bhagavad-gt(8.6) kae:

yayavpi smaran bhva tyajaty ante kalevaramtatam evaiti kaunteya sadtad-bhva-bhvita

Kojeg god stanja da se osoba sjea kada naputa svoje sadanje tijelo, to stanje e neizostavnodostii u sljedeem ivotu.

Tijekom ivota obino mislimo ili na materijalnu ili na duhovnu energiju. Kako sada moemoprenijeti misli s materijalne na duhovnu energiju? Postoji tako mnogo knjiga i asopisa koji

zaokupljaju nae misli materijalnom energijom. Nae misli, koje su sada zaokupljene tomliteraturom, moramo prenijeti na vedsku literaturu. Veliki mudraci su zato napisali toliko mnogo

vedskih spisa, kao to su Purne. Purne nisu plodovi mate, ve povijesni zapisi. U Caitanya-caritmti (Madhya 20.122) nalazimo sljedei stih:

my-mugdha jvera nhi svataka-jnajvere kpya kailka veda-pura

Zaboravna iva bia ili uslovljene due su zaboravila svoj odnos sa Svevinjim Gospodinom i

obuzeta su mislima o materijalnim aktivnostima. Samo da bi usmjerio njihovu mo razmiljanja kaduhovnom nebu, Ka-dvaipayana Vysa je napisao veliki broj vedskih spisa. Prvo je podijelioVede na etiri dijela, a zatim ih je objasnio u Purama. Za manje inteligentne ljude je napisao

Mahbharatu, koja sadri Bhagavad-gtu. Potom je saeo svu vedsku literaturu u Vednta-stri isastavio prirodni komentar na Vednta-stru, rmad-Bhgavatam, da bi pruio vodstvo buduimgeneracijama. Moramo uvijek zaokupljati svoje umove itanjem tih vedskih spisa. Kao tomaterijalisti zaokupljaju svoje umove itanjem novina, asopisa i brojne materijalistike literature,mi moramo itati literaturu koju nam je dao Vysadeva; tako emo se moi sjetiti SvevinjegGospodina u trenutku smrti. To je jedini nain koji preporuuje Gospodin. On garantira rezultat: Uto nema sumnje.

tasmt sarveu kleu mm anusmara yudhya camayy arpita-mano-buddhir mm evaiyasy asaayah

Stoga, Arjuna, treba uvijek mislitina Mene u obliku Ke i u isto vrijeme se nastaviti boriti, takoizvravajui svoju propisanu dunost. Posvjeujui svoje aktivnosti Meni, sa umom i inteligencijomusredotoenim na Mene, bez sumnje e Me dostii." (Bg. 8.7)

On ne savjetuje Arjuni da Ga se jednostavno sjea i ostavi svoje zanimanje. Ne, Gospodinnikada ne preporuuje neto nepraktino. U ovom materijalnom svijetu da bismo odravali tijelo

moramo raditi. Prema radu, ljudsko je drutvo podijeljeno na etiri drutvena stalea - brhmae,katriye, vaiye i dre. Stale brhmaa ili stale intelektualaca djeluje na jedan nain, stalekatriya ili administrativni stale na drugi nain, a trgovaki stale i radnici izvravaju svoje


20/23

19

dunosti. U ljudskom drutvu, bez obzira da li je ovjek radnik, trgovac, administrativni radnik,poljoprivrednik ili pripadnik najvieg stalea poput pisaca, znanstvenika ili teologa, mora raditi dabi se izdravao. Gospodin stoga kae Arjuni da ne treba ostaviti svoje zanimanje, ve da se prilikomizvravanja svoje dunosti treba sjeati Ke (mm anusmara). Ako se ne sjea Ke dok se boriza opstanak, nee se moi sjetiti Ke u trenutku smrti. Gospodin Caitanya to takoer savjetuje. On

kae - krtanya sad hari: trebamo uvijek pjevati Gospodinova imena. Gospodinova imena iGospodin se ne razlikuju. Tako nema razlike izmeu uputa koje je Ka dao Arjuni sjeaj Me sei uputa Gospodina Caitanye uvijek pjevaj imena Gospodina Krsne. Nema razlike, jer se Ka iKino ime ne razlikuju. Na apsolutnom nivou nema razlike izmeu onog to se odnosi na nekuosobu i same osobe. Zato se uvijek trebamo sjeati Gospodina, dvadeset etiri sata na dan, pjevajui

Njegova imena i organizirajui nae ivotne aktivnosti na takav nain da Ga se uvijek moemosjeati.

Kako je to mogue? crye su dali sljedei primjer. Ako je udata ena vezana za drugogovjeka ili ako je ovjek vezan za enu koja nije njegova, takva vezanost je vrlo snana. Osoba satakvom vezanou uvijek misli na voljenu osobu. ena koja misli na ljubavnika uvijek misli na

susret s njim, ak i kad izvrava kune poslove. U stvari, ona obavlja kune poslove jo paljivije,tako da mu ne bi otkrio njenu vezanost. Slino tome, mi se uvijek trebamo sjeati vrhovnogljubavnika, r Ke, i u isto vrijeme vrlo lijepo izvravati svoje materijalne dunosti. Za to je

potreban snaan osjeaj ljubavi. Ako imamo snaan osjeaj ljubavi prema Svevinjem Gospodinu,onda moemo izvravati svoju dunost i u isto vrijeme se sjeati Gospodina. Ali moramo razviti tajosjeaj ljubavi. Na primjer, Arjuna je uvijek mislio na Ku; bio je Kin stalni pratilac, a u istovrijeme je bio ratnik. Krsna mu nije savjetovao da ostavi borbu i ode u umu meditirati. Kada jeGospodin Ka opisao Arjuni sistem yoge, Arjuna je rekao da ga ne moe primjenjivati.

arjuna uvcayo 'yayogas tvayprokta smyena madhusdana

etasyhamna payami cacalatvt sthitisthirm

Arjuna ree: O Madhusdana, sistem yoge koji si ukratko opisao mi izgleda nepraktian inepodnoljiv, jer je um nemiran i nepostojan.(Bg. 6.33)

Ali Gospodin Kae:

yoginm api sarve mad-gatenntartmanaraddhvn bhajate yo m sa me yuktatamo mata

Onaj tko uvijek s velikom vjerom prebiva u Meni, mislei u sebi na Mene i transcendentalnoMe slui s ljubavlju, najprisnije je sjedinjen sa Mnom u yogi i najvii je od svih yogja. To je Mojemiljenje.(Bg. 6.47) Tako je onaj tko uvijek misli na Svevinjeg Gospodina u isto vrijeme najvei

yog,najveijanii najvei bhakta. Gospodin kae Arjuni da kao katriyane moe ostaviti borbu,ali ako se bori sjeajui se Ke, onda e se moi sjetiti Ke u trenutku smrti. Ali moramo se

potpuno predati transcendentalnom sluenju Gospodina s ljubavlju.U stvari, mi ne djelujemo s tijelom, ve s umom i inteligencijom. Ako su um i inteligencija

uvijek obuzeti mislima o Svevinjem Gospodinu, osjetila su prirodno zaokupljena sluenjem

Gospodina. Povrno gledajui, aktivnosti osjetila ostaju iste, ali svjesnost je promijenjena.Bhagavad-gt nas pouava kako um i inteligenciju zaokupiti mislima o Gospodinu. Takvazaokupljenost e nam omoguiti da se prenesemo u carstvo Gospodina. Ako je um zaokupljen


21/23

20

sluenjem Ke, osjetila su samim tim zaokupljena sluenjem Gospodina. To je umjetnost i tajnaBhagavad-gte: potpuna zaokupljenost mislima o rKi.

Suvremeni ovjek je uloio veliki napor da bi stigao na Mjesec, ali nije uloio veliki napor upokuaju da se duhovno uzdigne. Ako netko ima pedeset godina ivota pred sobom, treba to kratkovrijeme iskoristiti za njegovanje sjeanja na Svevinju Boansku Osobu. To je proces devocije:

ravaakrtanavio smaraapda-sevanamarcanavandanadsya sakhyam tma-nivedanam

(rmad-Bhgavatam 7.5.23)

Ovih devet procesa, od kojih je najlaki ravaam, sluanje Bhagavad-gteod samospoznateosobe, pomoi e osobi da misli na Vrhovno Bie. To ejoj pomoi da se sjea SvevinjegGospodina i omoguiti joj da po naputanju tijela dostigne duhovno tijelo, pogodno za druenje saSvevinjim Gospodinom.

Gospodin kae:

abhysa-yoga-yuktena cetasnnya-gminparamapuruamdivya yti prthnucintayan

Onaj tko meditira na Mene kao na Svevinju Boansku Osobu, tko se u umu uvijek sjea Mene itko ne odstupi od ovog puta, o Arjuna, sigurno e Me dostii.(Bg. 8.8)

To nije jako teak proces. Meutim, moramo ga nauiti od iskusne osobe. Tad vijnarthasa gurum evbhigacchet: moramo prii osobi koja ga ve primjenjuje. Um uvijek leti s jednogpredmeta na drugi, ali moramo nauiti da ga uvijek usredotoimo na oblik Svevinjeg Gospodina,

rKe ili na zvuk Njegovog imena. Um je prirodno nemiran i luta tamo-amo, ali moe poivati uzvunoj vibraciji Ke. Tako moramo meditirati na paramapuruam, Svevinjeg Gospodina uduhovnom carstvu, duhovnom nebu, i tako Ga dostii. Naini i sredstva za dostizanje krajnjespoznaje, krajnjeg cilja, opisani su u Bhagavad-gti i vrata tog znanja su otvorena za svakoga.

Nikome nije zabranjen pristup. Sve vrste ljudi mogu prii Gospodinu Ki mislei na Njega, jersvatko moe sluati i razmiljati o Njemu.

Gospodin kae (Bg. 9.32-33):

mhi prtha vyapritya ye 'pi syuppa-yonayastriyo vaiys tath-dras te 'pi ynti pargatim

kipunar brhmapuy bhaktrjarayas tathanityam asukhalokam imaprpya bhajasva mm

Gospodin kae da ak i trgovac, pala ena, radnik ili ljudska bia na najniem poloaju mogudostii Svevinjeg. Nije potrebna visoko razvijena inteligencija. To znai da svatko tko prihvati

princip bhakti-yoge i Svevinjeg Gospodina kao summum bonum svog ivota, najvii cilj, moeprii Gospodinu u duhovnom nebu. Ako prihvati principe iznesene u Bhagavad-gti, moe uinitisvoj ivot savrenim i zauvijek rijeiti sve probleme ivota. To je sutina itaveBhagavad-gte.

Moemo zakljuiti da je Bhagavad-gttranscendentalni spis koji trebamo itati vrlo paljivo.Gt-stram ida puya yapahet prayata pumn: ako pravilno slijedimo upute Bhagavad-

gte, moemo se osloboditi svih bijeda i tjeskoba ivota. Bhaja-okadi-varjita. Oslobodit emo se


22/23

21

svih strahova u ovom ivotu, a na sljedei ivot e biti duhovan. (Gt-mhtmya1)Postoji jo jedna prednost:

gtdhyyana-lasya pryama-parasya canaiva santi hi ppni prva-janma-ktni ca

Ako netko ita Bhagavad-gtu vrlo iskreno, sa svom ozbiljnou, Gospodinovom milostiposljedice njegovih prolih loihdjela nee djelovati na njega.(Gta-mhtmya2) Gospodin vrloglasno kae u posljednjem dijeluBhagavad-gte(18.66):

sarva-dharmn parityajya mm ekaaraavrajaahatvsarva-ppebhyo mokayiymi muca

Ostavi sve vrste religije i samo se predaj Meni. Oslobodit u te svih grjenih posljedica. Ne bojse.Tako Gospodin prihvaa svu odgovornost za onog tko Mu se preda i titi ga od svih posljedicagrijeha.

maline mocanapus jala-snnadine dinesakd gtmta-snnam sasara-mala-nanam

Osoba se moe prati svaki dan kupajui se u vodi, ali ako se ak i jednom okupa u svetoj vodiBhagavad-gte, biva proiena od sve prljavtine materijalnog ivota.(Gt-mhtmya3)

gtsu-gtkartavy kim anyaistra-vistarai

ysvayapadmanbhasya mukha-padmd vinist

Poto je Bhagavad-gtu izgovorila Svevinja Boanska Osoba, ne trebamo itati niti jedan drugivedski spis. Samo trebamo paljivo i redovito sluati i itati Bhagavad-gtu. U sadanjem dobu,ljudi su toliko zaokupljeni svjetovnim aktivnostima da ne mogu proitati sve vedske spise. Ali tonije potrebno. Ova knjiga, Bhagavad-gta, bit e dovoljna, jer predstavlja bit svih vedskih spisa,

posebno zato to ju je izgovorila Svevinja Boanska Osoba. (Gt-mhtmya4)Reenoje:

bhratmta-sarvasva viu-vaktrd vinistamgt-gagodakaptv punar janma na vidyate

Onaj tko pije vodu Gange dostie osloboenje, a da ne govorimo o onome tko pije nektarBhagavad-gte. Bhagavad-gtje sutinski nektar Mahbhrate, a izgovorio ju je sam GospodinKrsna, izvorni Viu. (Gita-mahatmya 5) Bhagavad-gitapotjee sa usana Svevinje BoanskeOsobe, a za Gangu se kae da emanira iz Gospodinovih lotosovih stopala. Naravno, nema razlikeizmeu Gospodinovih usana i stopala, ali na osnovu objektivnog prouavanja moemo ocijeniti da

jeBhagavad-gtvanija i od vode Gange.

sarvopaniado gvo dogdhgopla-nandanaprtho vatsasu-dhr bhokt dugdhagtmrtamahat


23/23

Ova Gtopaniada,Bhagavad-gt, sutina svih Upaniada, nalikuje kravi, a Gospodin Ka, kojije poznat kao djeak pastir, muze tu kravu. Arjuna je kao tele, a ueni ljudi i isti bhakte trebaju pitinektarsko mlijekoBhagavad-gte. (Gt-mhtmya6)

ekastradevak-putra-gtam

eko devo devak-putra evaeko mantras tasya nmni ynikarmpy ekatasya devasya sev

(Gt-mhtmya 7)

U dananje vrijeme ljudi jako ele imati jedan sveti spis, jednog Boga, jednu religiju i jednozanimanje. Stoga - ekastradevak-putra-gtam: neka itav svijet ima samo jednog Boga - rKu. eko mantras tasya nmni yni: i jednu himnu, jednu mantru, jednu molitvu - pjesmusastavljenu od Njegovih imena: Hare Ka, Hare Ka, Ka Ka, Hare Hare / Hare Rma,Hare Rma, Rma Rma, Hare Hare. karmpy eka tasya devasya sev: i neka bude zaokupljensamo jednom aktivnosti - sluenjem Svevinje Boanske Osobe.

bhagavad gita kakva jest

Documents