bh student 4

Šta su studentiplaćali?

Kako odlaze mladi iz BiH:posve tiho i neprimjetno!

“Kako postati atraktivan na tržištu rada?”

Strana 12 Strana 26 Strana 28

BROJ 4 / NOVEMBAR 2011.

Lifelong learning

A šta ćeš ti biti kada porasteš?

Korupcija na fakultetima

Studenti najčešće prepoznaju korupciju

kao davanje mita pripolaganju ispita i davanje

mita pri upisu na fakultet.

Uslovi studiranja u Bosni i HercegoviniStare zgrade fakulteta, premalo nastavnog kadra

i nedostatak učionica, slaba funkcionalnost web

stranica, previše teorije a premalo prakse - sve

su to odlike državnih univerziteta u Bosni i Hercegovini.

Izdavač:Portal Media Group

Adresa: Meše Selimovića 55/II78 000 [email protected]

V.d. urednik:Senka Trivić

Pomoćnik urednika:Aleksandra Kuljanin

Redakcija:Erna SaljevićBojana SekulićDajana LičinaStefan Janković

Grafička priprema:Mirela Pejičić

Marketing:Svetlana KreceljBanjaluka: +387 65/538 668Aleksandra KuljaninSarajevo: +387 61/514 626

Društvene mreže:

bh student

@bhstudent

sadržaj

01

U ovom broju takođe

vijesti › zabava › teme › konkursi › kolumne

BROJ:04

Posljedice stresa po zdravlje

Fotogalerija:BH Student širom BiH

Kako odlaze mladi iz BiH:posve tiho i neprimjetno!

18 14

26

Relax

Zanimanja budućnosti

Korupcija na fakultetima

Šta su studenti plaćali?

Uslovi studiranja u Bosni i Hercegovini

Poseban dodatak: BH Potrošač

Politehnički fakultet Zenica

IAESTE BiH

Kolumna: Prilika za bolje vrijeme

Predstavljamo studente

NOVEMBAR 2011. | BHSTUDENT | 3

Pozivamo sve studentske organizacije i centre, nevladina i udruženja mladih, kao i pojedince da nam šalju svoje prijedloge, sugestije, mišljenja. Na mail: [email protected] pišite nam o problemima sa kojima se susrećete, pohvalite dobre primjere i kritikujte loše...

vijesti

Goethe-Institut i British Council u Bosni i Hercegovini pozivaju sve zainteresovene ljubitelje fotografije na učešće u takmičenju u fotografiji.Pokažite šta “Foto-priča budućnosti BiH” predstavlja za vas! Iskoristite priliku da pokažete svoje fotografije stručnom žiriju kojeg predstavljaju profesionalci iz Velike Britanije, Njemačke i Bosne i Hercegovine! Učestvujte u kreativnoj

fotografskoj radionici, napravite foto-eseje, predstavite svoja djela na izložbi i osvojite novčane nagrade! Popunite formular za prijavu dostupan na www.goethe.de/BiH i www.britishcouncil.ba i pošaljite ga na [email protected] do 30. novembra 2011. godine.

Udruženje studenata elektrotehnike Evrope – EESTEC Lokalni komitet Sarajevo – po treći put organizuje sajam zapošljavanja za studente i diplomante tehničko-tehnoloških fakulteta „JobFair ‘11 – iskoristi svoju šansu!“, koji će se održati 5. i 6. decembra 2011. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Sajam zapošljavanja

je najznačajniji i najuspješniji projekat koji realizuje udruženje studenata EESTEC Lokalni komitet Sarajevo. On predstavlja šansu za studente i diplomante tehničko-tehnoloških usmjerenja da stupe u direktan razgovor sa kompanijama, koje će tokom sajma imati jedinstvenu priliku da dođu do najkvalitetnijeg kadra koji naša zemlja može ponuditi.

Bh. fudbalski reprezentativci vas pozivaju da pomognete stipendiranje djece. Udruženje Obrazovanje gradi BiH i ove godine je odštampalo zidni kalendar čijom prodajom će biti obezbijeđeno između 50 i 60 godišnjih stipendija za djecu i mlade. Tema kalendara za 2012. je Književnici BiH. Na šest stranica kalendara nalaze se dječiji crteži sa likovima književnika sa novčanica BiH te tekst o Udruženju na bosanskom, engleskom, francuskom i talijanskom jeziku. Svi koji kupe kalendar

po cijeni od 6 KM pomoći će stipendiranje djece žrtava rata, te invalidnu, talentovanu i socijalno ugroženu djecu kao i djecu romske nacionalne manjine u školskoj 2012/2013. godini. I bh. fudbalski reprezentativci uzeli su učešće u ovoj akciji i snimili promotivni spot kojim pozivaju na kupovinu kalendara.

Zajednički odbor za naučnu i tehnološku saradnju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije, na svom 9. zasjedanju održanom u Ljubljani 08.11., odobrio je 28 naučno-istraživačkih projekata koji će biti realizovani u periodu od 1. januara 2012. do 31. decembra 2013. Članovi Zajedničkog odbora su razmijenili informacije o aktivnostima u oblasti nauke i tehnologije i učešću Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije u međunarodnim programima i projektima, prije svega o aktivnostima u okviru 7. Okvirnog programa Evropske unije za naučni i tehnološki razvoj (FP7), COST, EUREKA i ostalim programima EU. Delegacije su, takođe, razmijenile

informacije o prioritetima i strateškim ciljevima dvije zemlje u području nauke, istraživanja i razvoja.Na 9. zasjedanju Zajedničkog odbora za naučnu i tehnološku saradnju između Slovenije i Bosne i Hercegovine dogovoreno je da se slijedeći konkurs za period 2014. – 2015. objavi najkasnije 15. februara 2013. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga biće 30. april 2013. Slovenačka i BiH strana će uspostaviti sistem za razmjenu informacija i dobrih praksi za uspješnu saradnju u instrumentima EU namjenjenih finansiranju nauke i tehnologije.

4 | BHSTUDENT | NOVEMBAR 2011.

Foto-priča budućnosti Bosne i Hercegovine

U sklopu Fakulteta informacijskih tehnologija Univerziteta „Džemal Bijedić“, u novembru je otvoren Institut za informacijske tehnologije „Safet Krkić“. Institut će imati laboratoriju za softverski inžinjering, za informacijske sisteme,

za grafiku i multimedije, za robotiku i inteligentne sisteme, za sigurnost i zaštitu informacijskih sistema i laboratoriju za informacijske tehnologije u obrazovanju. Institut nosi ime Safet Krkić, po prvom dekanu tog fakulteta, koji je preminuo prije tri godine.

Otvoren Institut za informacijske tehnologije „Safet Krkić“

„JobFair ‘11 – iskoristi svoju šansu!“

Kupi Kalendar

Naučno-tehnološka saradnja BiH i Slovenije

Svečanom akademijom u Narodnom pozorištu RS obilježeno je 36 godina postojanja Univerziteta u Banjaluci. „Sasvim sigurno BiH i RS ne bi bile ono što danas jesu bez istraživackog kadra Univerziteta u Banjaluci i drugih univerziteta. Mislim da smo ispunili akademsku zadaću na putu prosperiteta društva kome pripadamo”, kazao je Stanko Stanić, rektor ove visokoškolske ustanove. Na svečanoj akademiji, koja je okupila gotovo sve rektore iz zemalja regiona, predstavnike političkog i kulturnog života RS, istaknut je značaj obrazovanja kao osnove za razvoj svake zajednice. Na svečanoj akademiji Emilu Vlajkiju,

potpredsjedniku RS i profesoru Univerziteta, dodijeljena je titula profesora emeritusa, dok je Predrag Lazarević odlikovan počasnim doktoratom. Univerzitet u Banjaluci danas ima 16 fakulteta sa 52 studijska programa, na kojima radi oko 650 profesora, 400 asistenata i 450 administrativnih službenika. Trenutno na Univerzitetu studira oko 17.000 studenata.

Univerzitet u Banjaluci proslavio 36. rodendan


www.bhstudent.com

Predstavljeno više od 15 visokoškolskih ustanovaDrugi Sajam obrazovanja, koji je okupio više od 15 visokoškolskih ustanova iz Republike Srpske, održan je u Domu omladine u Banjaluci. Otvarajući dvodnevnu manifestaciju, ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović istakao je da su mladi obrazovani ljudi budućnost Srpske, čiji prosperitet i napredak zavisi od njih. “U visokom obrazovanju ima prostora i mnogo izazova na koje treba u ovom vremenu odgovoriti”, rekao je Kasipović i najavio da je u planu uvođenje studijskog programa softverskog inžinjerstva od iduće akademske godine koji ce biti atraktivan i za domaće, ali i studente iz regiona. Predsjednik Unije studenata RS Gordan Balaban podsjetio je da je prošlogodišnji sajam visokog obrazovanja posjetilo oko dvije hiljade srednjoškolaca i studenata. “Prema našim saznanjima, sajam je učenicima i studentima pomogao u odabiru studijskih programa. Želimo da iduće godine sajam bude putujući i da obiđemo što više gradova u Srpskoj”, rekao je Balaban. Drugi sajam obrazovanja, pod motom “Mislim, dakle studiram”, organizovan je pod pokroviteljstvom Vlade Srpske , resornog ministarstva i grada Banjaluka.

Konkurs za najbolju priču za mladeEvropski centar za kulturu i debatu “Grad” raspisuje drugi konkurs za najbolju kratku priču regiona. Poslije tematske zbirke “Gradske priče”, u kojoj je osnovna tema bila “grad”, novo izdanje biće namijenjeno mlađoj, tinejdžerskoj publici. Autori koji pišu na srpskom, hrvatskom, bosanskom i crnogorskom jeziku pozivaju se da pošalju svoje neobjavljene priče na adresu: [email protected]. Konkurs je otvoren do 31. decembra 2011. Zbirka će biti objavljena tokom proljeća 2012. Svi autori koji uđu u uži izbor biće kontaktirani, a konačni rezultati će biti objavljeni na sajtu KC Grada u februaru 2012.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipović najavio je da bi Vlada RS na sljedećoj sjednici trebalo da donese odluku o drugom ciklusu studija (master), što bi omogućilo da nastava počne u decembru. Kasipović je rekao da je sa rektorom banjalučkog Univerziteta Stankom Stanićem razgovarao o svim studijskim programima koji su licencirani

i na kojim se može izvoditi drugi ciklus studija, te da su na sastanku otklonjene dileme koje su postojale. “Na sljedećoj sjednici Vlade RS imaćemo odluku, koja će, nadam se, biti odmah objavljena, kako bi se raspisao konkurs i u decembru krenula nastava na master studijima za koje se dva javna univerziteta i Ministarstvo prosvjete i kulture opredijele”, naveo je Kasipović.

Nastava na master studijima počeće u decembru

relax


Šta? Solistički koncert Tony Cetinski

Gdje? Sportski centar „Borik“ , Banjaluka

Kada? 9. decembra

Zašto otići? Iako je Cetinski već pjevao u gradu na Vrbasu, nema sumnje da će publika imati priliku još jednom uživati i podsjetiti se hitova koje će ovaj pjevač izvesti.

Šta? Truba sa Dejanom Petrovićem

Gdje? Coloseum Club, Sarajevo

Kada? 26. novembra

Zašto otići? Sigurni smo da će već nakon prve pjesme osvojiti i vaše srce! Na koncertu će pored brojnih svojih numera i velikih hitova poput “Vrtlog”, “Mećavnik rumba”, “Coton”, “BalkanChe”, “Dubočanka” izvesti i obrade tradicionalnih narodnih pjesama “Rekla nana”, “Stani, stani Ibar vodo”...

Šta? Koncert Mostar Sevdah Reunion

Gdje? Dvorana Mirza Delibašić, Sarajevo

Kada? 8. decembra

Zašto otići? Koncert će biti svojevrsna predstava, obogaćen prvoklasnom tehničkom i scenskom opremom, sjedeće postavke i ograničenog broja ulaznica.

Šta? Izložba minijatura Minimum Maximum 2011.

Gdje? Muzej Republike Srpske, Banjaluka

Kada? 15. decembra

Zašto otići? Udruženje anonimnih artista (UAA!) poziva umjetnike-ice da se prijave na konkurs za treću internacionalnu izložbu minijatura Minimum Maximum 2011. Tri najbolja rada će biti nagrađena: prva nagrada 600 KM, druga nagrada 400 KM i treća nagrada 200 KM. Konkurs je otvoren do 5. decembra 2011.

Šta? Tuzlanski pozorišni dani 2011

Gdje? Narodno pozorište Tuzla

Kada? Od 18. do 28. novembra

Zašto otići? U okviru Tuzlanskih pozorišnih dana 2011, pozorišna publika će imati priliku pogledati dvanaest predstava. Na repertoaru su i dvije predstave za djecu a gostuju pozorišta iz Banja Luke, Sarajeva, Osijeka, Kikinde, Kruševa, Hrvatskog pozorišta Pečuh, Zenice, Virovitice i Vinkovaca.

Šta? Nove predstave na repertoaru

Gdje? Narodno pozorište RS, Banjaluka

Kada? 17. i 27. decembra

Zašto otići? Riječ je o predstavama: Putujuće pozorište Šopalović i Odumiranje međeda. Autor prvog dramskog teksta je Ljubomir Simović, režiju potpisuje Vladimir Lazić. Odumiranje međeda je djelo Branka Ćopića, koje će režirati

Aleksandar Pejaković, dramaturg je Rade Simović.

Šta? Massimo Savić

Gdje? Oxygen club, Mostar

Kada? 17. decembra

Zašto otići? Dovoljno je reći Massimo, pjevač, umjetnik sa nebrojeno mnogo hitova, harizmatičnom pojavom i privlačnom bojom glasa. Karte u pretprodaji 10 KM, a na dan koncerta 12 KM.

Šta? Slike i skulpture Milivoja Unkovića

Gdje? Muzej savremene umjetnosti RS , Banjaluka

Kada? Do 17. decembra

Zašto otići? „Slike i skulpture kojima se umjetnik predstavlja na ovoj izložbi se nadovezuju na prethodni opus i upućuju na njegovu istrajnost u kritičkom osvrtu na sudbinu čovjeka i

vrijednosnu stabilnost.“

Šta? 4. Međunarodni festival studentskog filma, Dukafest 2011

Gdje? Dom omladine, Banjaluka

Kada? Od 24. do 27. novembra

Zašto otići? Ove godine publiku očekuju interesantni filmovi, a ulaz je već tradicionalno besplatan.

www.bhstudent.com


Šta? Izložba fotografija Graciozne a bespomoćne

Gdje? Veliki izložbeni salon Banskog dvora, Banjaluka

Kada? Do 30. novembra

Zašto otići? Tematski, izložba prikazuje 38 fotografija interesantnih arhitektonskih zdanja i spomenika u Češkoj republici, a koji su, na žalost, jako oštećeni i devastirani. Izložba želi upozoriti na neprocjenjivu vrijednost takvih zdanja i na taj način doprinijeti njihovoj obnovi.

Šta? Povratnički koncert Nemoguće vruće

Gdje? Club Cinemas-Sloga, Sarajevo

Kada? 25. novembra

Zašto otći? Grupa već radi i na svojim novim pjesmama, a povratak na scenu, poslije zeničke premijere, nastavlja se koncertom u sarajevskom klubu Cinemas Sloga. Prema najavama produkcijske kuće Panta Rhei, u planu su još svirke u Tuzli i Mostaru.

Šta? Nastup bend Brencl Banda

Gdje? FIS Kultura, Sarajevo

Kada? 25. novembra

Zašto otići? Iako upotrebljavaju sasvim uobičajene muzičke instrumente i vokale, oni su stvorili potpuno originalan zvuk.

Šta? Kanda Kodža i Nebojša predstavlja Manifest

Gdje? Club Cinemas-Sloga, Sarajevo

Kada? 9. decembra

Zašto otići? Kanda, Kodža i Nebojša vjerovatno su najpoznatiji i najbolji avantgardni reggae/rock/alternative band sa

ovih prostora. Sve u svemu, noć koju ne treba propustiti - bend koji morate čuti!

Šta? Sarajevo Jazz Guerilla

Gdje? Pivnica Sarajevo, Sarajevo

Kada? 28. novembra

Zašto otići? Da poslušate bend u kojem sviraju istaknuti bh. jazz muzičari, kao što su: Elvir Banda, Dino Šukalo, Amar Češljar, Edvin Hadžić i Bojan Ahac, a ljubitelji jazz-a ne propuštaju njihove svirke...

Šta? Nastup Edo Maajka

Gdje? Oxygen club, Mostar

Kada? 9. decembra

Zašto otići? Da uživate u live nastupu jednog od napopularnijih repera sa ovih prostora, neponovljivog Ede Maajke. Ulaz: 7 KM.

Šta? Sweet memories III

Gdje? Bosansko narodno pozorište, Zenica

Kada? 16. i 17. decembra

Zašto otići? Omladinski hor Zenica ima samo 19 godina, ali su puno postigli. Sada su spremaju još jednu poslasticu pod nazivom Sweet Memory III. Ovaj projekat podrazumijeva premijerno i post-premijerno izvođenje cjelovečernjeg koncerta evergreen muzike.

Šta? Karlovačko Live turneja 2011

Gdje? Široki Brijeg

Kada? 2. decembar

Zašto otići? Tradicionalna

muzička platforma Karlovačko

Live ove će godine spojiti

popularnu pjevačicu Jelenu

Rozgu i legendarnog rock

muzičara Momčila Bajagića

Bajagu.

Šta? Party uz DJ Outwork-a

Gdje? Underground, Sarajevo

Kada? 16. decembra

Zašto otići? Italijanski DJ-producent Pietro Bertini aka Outwork izrazito utiče na italijansku electronsku produkciju, a njegov je unikatni elektro zvuk osvojio dance podijume i klubove širom Evrope.

tema


Prihvatanjem Bolonjske deklaracije Bosna i Hercegovina formalno je usvojila evropske trendove u visokoškolskom obrazovanju. Ovi trendovi podrazumijevaju dosta praktične nastave, savremene sisteme komunikacije između profesora i studenata, uspostavljanje međunarodne saradnje u razmjenama studenata, nastavnika i saradnika, najsavremenije rekvizite i nastavna sredstva i šta sve ne. Međutim, kako se mnogi od bolonjskih principa u BiH ne primjenjuju, tako ni opremljenost fakulteta nije na zavidnom nivou.

Stare zgrade fakulteta, premalo nastavnog kadra i nedostatak učionica, slaba funkcionalnost web stranica, previše teorije a premalo prakse - sve su to odlike državnih univerziteta u Bosni i Hercegovini. Stvari se pokreću sporo, a promjene su minimalne. U rektoratima univerziteta pravdaju se slabim prilivom finansijskh sredstava od nadležnih organa vlasti i ekonomskim problemima države. S druge strane uočljiva je razlika među fakultetima pripadnicima istog univerziteta. U skoro svakom bosanskohercegovačkom gradu postoji studentska kvalifikacija fakulteta na „bolje“ i „lošije“, pri čemu se uglavnom misli na prethodno navedene uslove studiranja.

Od fakulteta do fakultetaNajveći univezitet u našoj državi svakako je onaj u glavnom gradu. Univerzitet u Sarajevu najmasovniji je u Bosni i Hercegovini, sa fakultetima rasprostranjenim po cijelom gradu. Većina fakultetskih zgrada stara je i odavno im je potrebno renoviranje, a ostatak nastavnih sredstava je uglavnom zastario,

što otežava nastavu. Neki od fakulteta tek nedavno su dobili svoje zgrade. Farmaceutski fakultet, naprimjer, do prošle akademske godine nastavu je održavao u prostorijama Prirodno- matematičkog i Medicinskog fakulteta, a u ovoj akademskoj godini svoje studente su preselili u novoizgrađenu zgradu smještenu u Kampusu. Slična situacija bila je i sa Elektrotehničkim fakultetom prije nekoliko godina, koji je sada takođe smješten u Kampusu.

Što se tiče društvenih fakulteta u Sarajevu, jedan od najlošije opremljenih jeste Fakultet političkih nauka. Zastarjela oprema i trošna zgrada čijem amfiteatru je odavno potrebno

krečenje samo su neki od problema ovog fakulteta. Zbog velikog broja studenata predavanja i vježbe se organizuju u velikim grupama, rad studentske službe je spor, a komunikacija između fakultetskih službi i studenata komplikovana i otežana. Od ove akademske godine evidentni su mali pomaci u vidu redizajniranja web stranice, koja je sada preglednija i funkcionalnija, a radi se i na uspostavljanju međunarodne saradnje. S druge strane, društveni fakultet koji je za svaku pohvalu i čije prostorije su opremljene najsavremenijim nastavnim sredstvima jeste Ekonomski fakultet. Iako se nastava održava

Uslovi studiranja u Bosni i Hercegovini

Stare zgrade fakulteta, premalo nastavnog kadra i nedostatak učionica, slaba funkcionalnost web stranica, previše teorije a premalo prakse - sve su to odlike državnih univerziteta u Bosni i Hercegovini.

www.bhstudent.com


u zgradi koja je u procesu povratka Sabornoj crkvi, fakultet i dalje ulaže u opremljenost sala, kompjutersku opremu, međunarodnu saradnju i obezbjeđivanje prakse studentima. Neki od nastavnih modula odvijaju se i na engleskom jeziku, a pri fakultetu djeluje i Centar za razvoj karijere studenata, dok je web stranica izuzetno funkcionalna.

Od grada do gradaKada je riječ o Banjaluci, uslovi studiranja su takođe neravnomjerno rasprostranjeni, a žalbe studenata upućene su kako na slabu tehnološku opremljenost, tako i na lošu komunikaciju sa studentskom službom. Na Prirodno- matematičkom fakultetu, naprimjer, čije bi labaratorije trebale biti opremljene najkvalitetnijom i najsavremenijom opremom, studenti hemije suočavaju se ne samo sa nedostatkom opreme, nego i nedostatkom prostorija. „Naš fakultet je očiti primjer koliko naša država malo ulaže u nauku i mlade ljude koji se žele obrazovati. Naime, mi hemičari nemamo niti jednu učionicu na Prirodno-matematičkom fakultetu, već nastavu imamo u pomoćnom objektu pored fakulteta, gdje je zimi temperatura za par stepeni niža nego vani, a da ne spominjem vlagu i vonj u tim prostorijama. Na fakultetu imamo jednu laboratoriju, koja je minimalno opremljena, a i oprema koju imamo je ostarjela, tako da većinu laboratorijskih vježbi imamo na Tehnološkom fakultetu. Nerijetko se dešava da zbog predavanja, u jednom danu moramo po par puta ići od jednog do drugog fakulteta. Ipak, najveći problem nam predstavlja neprofesionalnost ljudi koji rade na fakultetu. Dešavalo se da se dan prije ispita na oglasnoj tabli pojavi datum ispita, pa čak je bila i situacija gdje je jedan asistent objavio rok za ispit na Facebook-u, na svom profilu, bez ikakvog dodatnog obavještenja na fakultetu. Mislim, mi jesmo generacija modernog doba, ali bi se ipak neki kodeks ponašanja trebao poštovati. Da bi zlo bilo još veće, i studentska služba, čiji je osnovni cilj da „izađe u susret“ studentima, ne daje nam nikakvu podršku. Prvo, rad sa studentima je sveden na svega tri sata dnevno,

što naravno nije dovoljno, a ni tada ne možemo dobiti potrebne informacije“, rekao nam je T.S., student druge godine hemije.

Ni na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru fakulteti nemaju ravnopravan odnos. Fakultet informacionih tehnologija najbolje je opremljen, ima u ponudi i sistem učenja na daljinu, a komunikacija sa nastavnim kadrom, kako kažu, na zavidnom je nivou. „Što se fakulteta uopšteno tiče, ja sam prezadovoljna, prvenstveno zbog opremljenosti a onda i zbog stručnosti nastavničkog kadra, svi ili bar većina njih su završili ovaj fakultet. Mlad i ambiciozan kadar garantuje uspješnost u učenju, a njihovo prisustvo na forumu nam uveliko olakšava rješavanje problema koje svaki student ima. Što se zgrade tiče, imamo prelijepo dvorište, i amfiteatre koji se redovno održavaju. Mogućnosti za seminare, i dodatne aktivnosti postoje, a posebno se tu može izdvojiti Cisco akademija, čija je cijena znatno jeftinija kada se polaže na našem fakultetu. Web stranica pruža osnovne informacije, obavijesti i sl., dok se portal www.dl.fit.ba koristi za izbacivanje termina za predavanja, vježbe te obavijesti vezanih za ispite ili dodatne rokove” rekla nam je Nermina Baljić, studentica II godine na FIT-u.

S druge strane, studentica Fakulteta humanističkih nauka ovog Univerziteta, Admira M., kaže da je

zgrada njenog fakulteta u katastrofalnom stanju, te da je posebno nezadovoljna stanjem toaleta. O ostalim komponentama fakulteta, kaže: „Što se tiče bolonjskog procesa, mi imamo nešto što samo u nečemu liči na bolonjski sistem. Web stranica kao da i ne postoji, a dodatna edukacija postoji ukoliko si spreman da dodatno platiš. Jedino što je dobro jeste pristupačnost nastavnog kadra i njihova spremnost da nam pomognu.”

Na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli omogućen je praktični rad studentima u vidu posjeta različitim industrijskim pogonima, kao i simulacija u kompjuterskim programima. Mogućnosti međunarodne razmjene, kako studenti kažu, nisu naročito transparentne.

Iz ovih iskustava zaključujemo da je situacija drugačija od grada do grada, pa tako i od fakulteta do fakulteta, što i nije baš fer. Sredstva namijenjena za obrazovanje trebala bi biti ravnomjernije raspoređena. Ipak, pomaci koji se dešavaju i razvijenost pojedinih fakulteta obećavaju „bolje sutra“, koje dolazi polako, ali sigurno.

„Dešavalo se da se dan prije ispita na oglasnoj tabli pojavi datum ispita, pa čak je bila i situacija gdje je jedan asistent objavio rok za ispit na Facebook-u, na svom profilu, bez ikakvog dodatnog obavještenja na fakultetu.“

zanimanje


Umjetnik, profesionalni sportista, fotomodel ili pilot. Studija Instituta za empirijsku psihologiju u Kölnu pokazala je da mladi, razmišljajući o svojoj budućoj karijeri, često maštaju o sličnim željenim zanimanjima danas.

Međutim, kod donošenja stvarne odluke vrlo brzo nestaje avanturizma. Traže se tradicionalna zanimanja. Godinama se na prvim mjestima nalaze zanimanja poput: mehaničara, medicinske sestre, službenika (u banci i sl.). Studenti se takođe u većini slučajeva odlučuju za dobro poznate faktultete: pravo, ekonomija, medicina. Iako je mladima omogućen izbor između 20000 različitih zanimanja, većina se odlučuje za zanimanja koja su im znana iz porodice ili kruga prijatelja, kaže psiholog Christoph Aldering, objašnjavajući motive onih koji se odlučuju za svoje zanimanje. Godinama je posmatrao kako vrlo mali broj mladih ulazi u poslovni svijet sa svojim stvarnim

sposobnostima i darovima. Danas je važnije nego ikada biti upoznat sa promijenjenim uslovima i potražnjom u poslovnom svijetu.

U načinu razmišljanja zaostajemo 20 godinaOno što se zna već danas jeste da će u sljedećih 50 godina glavna vještina postati manipulacija golemom količinom informacija koja dolazi iz naučnih laboratorija, bolnica, s meteoroloških sondi iz postaja, satelita, LHC-a, berzi. U skladu s tim i obrazovanje, koje je prikladna priprema za

izvlačenje maksimalne dobrobiti i dobiti iz toga, uključuje detaljnu i najsavremeniju pripremu svih budućih naučnika, ljekara, inžinjera i ekonomista iz matematike, statistike i računarstva - ne samo teoretsku nego i praktičnu. Sve ostalo su specijalizacije čije detalje je nezahvalno predviđati, no na koje će se kvantitativno i znanstveno obrazovana radna snaga lako prilagoditi. U pogledu

toga, bosanskohercegovački visokoobrazovni sistem ne treba ‘pripremiti za budućnost’, dovoljno ga je teško dovesti u sadašnjost. Današnje zaostajanje u načinu razmišljanja od 20 godina je podjednako ozbiljno kao što je prije 20 godina bilo zaostajanje od 100 godina - naglašava prof. Lenhard, molekularni biolog, dodajući i da neki poslovi budućnosti zvuče kao da su inspirisani naučnom

Lifelong learning

A šta ćeš ti bitikada porasteš ?

Vratimo li se pola vijeka unatrag i

pogledamo kako su tada predviđali

godinu 2010., biće nam smiješno koliko

se stvarnost razlikuje od tih projekcija.

Priznajte da su vas ovo pitali zilion puta. I to vas nisu pitali čime ćete se baviti, već šta ćete biti. Najučestaliji odgovori su bili učiteljica, fudbaler, doktor, astronaut, glumica, sjećate li se?

www.bhstudent.com


fantastikom te da je predviđanje ‘nezahvalan posao’. Vratimo li se pola vijeka unatrag i pogledamo kako su tada predviđali godinu 2010., biće nam smiješno koliko se stvarnost razlikuje od tih projekcija.

Koncept lifelong learningaIdeja cjeloživotnog učenja javlja se već u Platonovom djelu »Republika«, a prvi put ju je u potpunosti artikulisao Basil Yeaxlee (1883-1967), izvanredni profesor na katedri za psihologiju edukacije i predavač i mentor na Odsjeku za edukaciju na Oxfordu. Cjeloživotno učenje definiše se kao aktivnost učenja tokom života s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti unutar osobne, građanske, društvene i poslovne perspektive.

Međutim, koliko je koncept lifelong learninga zastupljen u Bosni i Hercegovini. Na to pitanje nam je odgovorio Saša Petković, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta

Univerziteta u Banja Luci. „Koncept cjeloživotnog učenja je nedovoljno zastupljen u BiH. Koncept se više koristi kao teza u govorima donosioca političkih odluka, ali se nažalost gotovo i ne koristi u praksi. U BiH nije u dovljnoj mjeri razvijeno i reformisano formalno obrazovanje na svim nivoima, dok o neformalnom obrazovanju kao takvom, gotovo i ne možemo da diskutujemo.“

Mediji i nova zanimanjaMediji kao produkt razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija u velikoj mjeri mijenjaju i postojeća zanimanja, ali i doprinose kreiranju novih zanimanja. Do prije nekoliko godina nismo ni čuli za zanimanja kao što su veb dizajner, glasnogovornici ili portparoli, novinari blogeri, itd.

Jedno od novih zanimanja-Community ManagerCommunity manager, ili u

prevodu upravitelj društvenih mreža, je posao koji se sve češće spominje. Uloga community managera u svijetu je već veliki hit, a sve je prisutniji i kod nas. Ali šta je zapravo posao community managera? U pozadini ovog posla krije se jednostavna ideja povezivanja kompanije s njenom zajednicom. Community manager učestvuje, potiče druge da sučestvuju i prati sve što se događa unutar online zajednice.

Možemo reći da je on portparol kompanije za koju radi jer je predstavlja u javnosti. Najveći dio vremena community manageri provode komunicirajući s online zajednicom. Oni su tu da usmjeravaju komunikaciju, izlaze u susret kupcima i klijentima kompanije za koju rade ali i da prepoznaju „prave“ ljude i uključe ih u zajednicu. Takođe, oni rade na stvaranju sadržaja, bilo u obliku postova za blog, video uradaka ili twittova kako bi osigurali sve potrebne informacije i kako bi zajednicu održavali na životu.

Za posao community managera na postoji formalno obrazovanje, a ljudi koji se bave njime dolaze iz različitih profesija; medija, marketinga, prodaje, odnosa s javnošću. Među novim zanimanjima našli su se i svemirski turistički vodiči, trgovci vremenom, virtuelni učitelji, te hirurzi

za poboljšanje pamćenja. Uz community menadžera, predviđa se i potražnja za stručnjacima za stvaranje novih organa, specijalistima za nanomedicinu, wellness menadžerima za starije, svemirskim pilotima i arhitektima, osobnim medijskim djelatnicima, čistačima informacija, organizatorima virtuelnog života, virtuelnim advokatima, psiholozima za virtualno neprilagođene i dizajnerima nove generacije vozila.

Stanje u Bosni i HercegoviniTradicionalni zanati i određena industrijska zanimanja su ona za kojima se, zbog nerazvijenosti naše privrede, izgubio interes đaka i studenata. Možemo čekivati, međutim, razvoj još nekih zanimanja, s obzirom na novi trend. Kontinuirane inovacije iz velikog broja oblasti i pojava novih tehnologija sa Istoka i Zapada nameću potrebu kontinuiranog tzv.samorazvoja. „Procenat zastarijevanja stečenih znanja u posljednoj deceniji se znatno povećao, tako da npr. studenti koji su stekli diplomu neke od naših visokoškolskih ustanova prije 5 godina, u velikom broju djelatnosti ne mogu u potpunosti primjenjivati stečena znanja, niti su konkurenti novim diplomcima, osim u slučajevima kada neprestano unapređuju svoja znanja i vještine“, tvrdi doc. dr Petković.

Uz community menadžera, predviđa se

i potražnja za stručnjacima za stvaranje

novih organa, specijalistima za

nanomedicinu, wellness menadžerima

za starije, svemirskim pilotima,

arhitektima i mnogim drugima...

istraživanje


Kako su se trošile pare?Godišnji finansijski izvještaj SPUS-a za 2010. godinu i period januar- maj 2011. godine, kada je na čelu bio Adnan Bajrić, objavljen je u oktobru, nakon čega su počeli komentari, kako u medijima, tako i po hodnicima fakulteta. Iznešene stavke i količine novca, jednostavno rečeno, su nerealne, čak rasipničke. Prema spomenutom izvještaju prihodi, koji su ostvareni primarno od članarina, a zatim od donacija pravnih lica, kotizacija za učešće, prihoda od ministarstva i kamata iznose 169.311,10 KM. Od tog iznosa, SPUS je za stručne publikacije utrošio 1.317,50 KM. Za troškove zakupa sportskih terena utrošeno je 10.000 KM. Navedeni su i troškovi reprezentacije (38.028,33 KM), ugovora o djelu (44.628,66 KM), te troškovi donacija

asocijacijama i studentima (41.432,50 KM).

Stavka „Donacije asocijacijama i studentima“ najkonfuzniji je dio izvještaja. Pored asocijacija fakulteta u sklopu Univerziteta, kojima je donirano 27.232,50 KM, donacije su dobili Udruženje StudiD (2.500,00 KM), Asocijacija studenata opštine Bužim (450 KM), Asocijacija studenta Univerziteta u Bihaću (1.000 KM), Studentski parlament Beograd

(1.000,00 KM), IAESTE BiH (100,00 KM) , te Studentski EFM Radio (1.000,00 KM).

U izvještaju je navedeno kome je novac doniran, ali ne i za šta. Što se tiče fizičkih lica kojima je razdijeljeno 8.050 KM, ona nisu navedena imenom i prezimenom, već brojevima. Kod ugovora o djelu, imena su pak uredno navedena.

Na pehare za sportsku reprezentaciju utrošeno

Finansijski izvještaj Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu:

Šta su studenti plaćali?

Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu (SPUS) poznat je kao „krovna studentska organizacija sarajevskih studenata“. Studentski parlament čine predstavnici asocijacija svih fakulteta i akademija Univerziteta u Sarajevu i ova organizacija trebala bi biti kanal komunikacije između studenata i nadležnih. Svaki student koji se upisuje na neki od sarajevskih fakulteta dobrovoljno odlučuje hoće li uplatiti članarinu za Studentski parlament u iznosu od 5 KM. Prema tome, troškovi SPUS- a trebaju biti transparentni i javno obrazloženi.

Prema izvještaju, prihodi SPUS-a iznose 169.311,10 KM

www.bhstudent.com


je 2.680 KM, setovi za kafu su koštali 705 KM, a u izvještaju je navedena i „trenerka L veličina, Climacool“, na koju je potrošeno 259,00 KM. Promocija SPUS-a koštala je 2.000 KM, dok su „ostali troškovi“ iznosili 400 KM.

Kako bismo dobili objašnjenje za iznesene stavke kontaktirali smo SPUS. Emir Muhamedagić, PR Studentskog parlamenta naglasio je da je transparentnost rada SPUS-a najvažniji princip za izgradnju povjerenja studenata, te istakao: „ Kada govorimo o spomenutom finansijskom izvještaju smatramo da se moglo trošiti racionalnije i uravnotežnije. Propust u finansijskom izvještaju jeste što se nije navela svrha trošenja novca, jer tada bi i studentima i javnosti bilo jasnije zašto, šta i kako se trošilo. Način na koji su troškovi predstavljeni ostavio je mnogo prostora za razne sporedne i negativne interpretacije. Međutim, treba imati u vidu da je u mandatu Adnana Bajrića najaktivnija bila Komisija za

sport i sportska pitanja. Shodno tome, kada je riječ o Komisiji za sport i sportska pitanja, riječ je o sportskim reprezentacijama koje su zbog učešća na nekoliko internacionalnih turnira i u nekoliko sportova zahtijevale zaista značajna finansijska sredstva. Svakako se ne može poreći da je u okviru ove Komisije Studentski parlament postigao velike rezultate i promovisao Univerzitet, grad i samu državu na najbolji mogući način.“

Novi saziv, nova nafaka?Novi saziv Studentskog parlamenta

počeo je sa radom u maju, kada je funkciju predsjednika preuzela Jasmina

Dizdarević, a funkciju potpredsjednika Ernad Čomaga. U novom sazivu

realizovano je nekoliko projekata u saradnji sa samim Univerzitetom

u Sarajevu, od kojih i, već tradicionalna, Univerzitetska biciklijada- memorijal „Suada Dilberović“. Početkom akademske godine održana je i prva

Univerzitetska brucošijada, a u tom periodu saziv SPUS-a prožele su nove trzavice. Predsjednica Dizdarević dala je neopozivu ostavku, na njeno mjesto je izabran Ahmed Nurković, a zatim je i objavljen prethodno navedeni izvještaj. Kako se u izvještaju ne navode aktivnosti i troškovi novog saziva, koji je na snazi od maja 2011., zanimalo nas je kakvi su planovi za naredni period.

„Planiramo niz zanimljivih i korisnih projekata. Aktivno sudjelujemo u Stručnoj komisiji za izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, Komisiji za etička pitanja Univerziteta u Sarajevu kao i na Senatu Univerziteta u Sarajevu. Već smo u procesu realizacije dva vrlo važna projekta, ,,Studentsko preduzetništvo’’ u partnerstvu sa organizacijom GEA i ,,Laptop za svakog studenta’’ u saradnji sa BH Telecomom. Komisija za kulturu i zabavu planira uraditi projekte ‘’Muzička soba’’, ‘’Studentski festival’’ i ‘’Dani kulture’’. Komisija za odnose sa privredom planira realizirati ‘’Sajam poslova’’,

zatim projekat ‘’Studentska praksa’’, ‘’Poslovni inkubator’’, CV seminar, seminar ‘’Turizam u Bosni i Hercegovini’’, edukacije pisanja projekata, te objaviti konkurse za projekte u zavisnosti od finansijskih mogućnosti. Komisija sa studentski standard i praksu već radi na nacrtu projekta SPUS ID CARD na osnovu koje će studenti moći ostvariti pravo na popust kupovine GRAS – ovih karata, eventualno i nekih drugih prijevoznika, kao i popuste u različitim maloprodajnim objektima i objektima uslužnih djelatnosti u Kantonu Sarajevo. Ovo će biti jedan od najvažnijih projekata Studentskog parlamenta kojim ćemo direktno poboljšati kvalitetu studentskog standarda. S obzirom da SPUS još nije dobio finansijska sredstva od Kantona Sarajevo, nismo ni u mogućnosti da detaljno isplaniramo budžet. Međutim, u svakoj realizaciji projekta koje smo do sada uradili i koji su pred nama trudimo se da minorna sredstva koja su nam ostala na raspolaganju od prethodnog mandata raspoređujemo na principima racionalnosti, ravnomjernosti i štedljivosti. Onog trenutka kada Studentski parlament ostvari sredstva za projekte, pristupiće se i izradi detaljnog budžeta za svaku od asocijacija i za svaku od komisija, za akademsku 2011./2012. godine. Već do kraja novembra, ili barem do sredine decembra očekujemo priliv sredstava od nadležnog ministarstva“, naglašava Muhamedagić za SPUS.

U cilju bolje komunikacije sa studentima, u SPUS-u rade na redizajnu web stranice kako bi bila transparentnija. Studentima poručuju da će rado primiti sve kritike, žalbe i primjedbe, a kontaktirati ih možete putem emaila [email protected], Facebook stranice ili na adresi njihovog trenutnog sjedišta u Kampusu UNSA. Novi planovi, teoretski, zvuče obećavajuće, a studentskoj javnosti ostaje da čeka i reaguje svaki put kada se pojave nejasnoće u radu ove organizacije, koja, pored Sarajeva, sarađuje i sa drugim univerzitetskim gradovima i njihovim studentskim udruženjima.

SPUS: “U planu su novi projekti”

Pratite nas na Facebook stranici BH Student i na Twitteru @BHstudent

fotogalerija


BH Student širom BiHSarajevo, Banja Luka, Istočno Sarajevo, Tuzla, Zenica, Bihać, Mostar, Bijeljina, Travnik...

www.bhstudent.com


Sve slike sa podjela BH Studenta pronađite na našoj Facebook stranici. Osim galerija, očekuje vas i mnoštvo zanimljivih i korisnih informacija koje redakcija BH Studenta svakodnevno pronalazi za vas, naše lajkere.I like BH Student page. Do you?

16 | BHSTUDENT | JUN 2011.16 | BHPotrošač

Cijene hrane pale su u oktobru na svjets-kim tržištima na najniži nivo u 11 mjeseci, odražavajući zaranjanje cijena žitarica, šećera i ulja, objavila je u četvrtak agencija Ujedin-jenih naroda, ublažavajući bojazni povezane s inflacijom uoči objave odluke Europske središnje banke o kamatnim stopama. FAO-v indeks svjetskih cijena hrane pao je tako u oktobru na 216 bodova, što je njegov najniži nivo u posljednjih 11 mjeseci. Time je na mjesečnoj razini zabilježio pad za četiri odsto a niži je devet odsto od rekordnih 238 bodova, zabilježenih u februaru ove godine, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO).Tako je u prošlom mjesecu nastavljen trend pada cijena hrane, koji je započeo u junu. Indeks mjeri mjesečne promjene cijena za korpu prehrambenih proizvoda koja se sastoji od žitarica, uljarica, mliječnih proizvoda, mesa i šećera. Indeks cijena žitarica FAO-a, koji uključuje cijene pšenice, riže i kukuruza, pao je za pet odsto u odnosu na septembar, na prosječna 232 boda u oktobru, istaknula je agencija. Istodobno je u oktobru indeks cijena šećera iznosio 361 bod, čime je kliznuo za pet odsto u odnosu na septembar. Indeks cijena ulja i masti spustio se za šest odsto, na 223 boda, dok je indeks za meso i mliječne proiz-vode također bilježio pad, iako najskromniji u usporedbi sa ostalim sastojcima FAO-ve korpe. U odvojenim prognozama, u FAO-u ukazuju na nastavljene “ekstremne oscilacije”

cijena hrane, koje time prate nestabilna finansijska i tržišta dionica. FAO je potvrdio prognozu o rekordnoj proizvodnji žitarica u ovoj godini od 2,325 milijardi tona, što je 3,7 odsto više nego u prethodnoj godini. Pritom bi se proizvodnja pšenice trebala povećati za šest odsto, na 691 milion tona. U FAO-u pritom ukazuju na oporavak proizvodnje u Zajednici Nezavisnih Država (ZND) nakon suša u prethodnoj sezoni. Prognoze za op-skrbu u sezoni 2011/2012. blago su poboljšane u odnosu na početak sezone zahvaljujući prilagođenim procjenama proizvodnje i skromnijem rastu potražnje što se i očekivalo, s obzirom na makrogospodarske probleme u razvijenim zemljama.

Cijene hrane na svjetskim tržištima drastično pale

- Prema podacima Saveza sindikata, u septembru je četvoročlana porodica u RS za prehranu trebala izdvojiti 656,61 KM i to je 37,52 posto učešća u potrošačkoj korpi čija vrijednost je bila 1.750 KM.

- Na području Federacije BiH (FBiH) do kraja oktobra fiskalizovano je 70 odsto poreskih obveznika, a u narednih mjesec dana očekuje se da će fiskalizacija u ovom entitetu biti provedena 100 odsto.

- Pojedine prehrambene namirnice i sredstva za higijenu poskupjeće narednih dana u BiH, jer su cijene tih proizvoda u Srbiji, iz koje uvozimo, znatno porasle.

- Privredna komora Republike Srpske od septembra 2009. godine provodi kampan-ju „Naše je bolje“, čiji je cilj jačanje svijesti potrošača o potrebi preferiranja domaćih u odnosu na uvozne proizvode.

- Vlada Federacije BiH je na sjednici u srijedu utvrdila izmjene i dopune zakona o bankama. Prihvaćen je niz prijedloga koji bi potrošačima trebali dati veća prava nego što ih imaju sada.

Potražite nas na: Portalmedia.ba, Intermezzo.ba i na Facebook.com

Proizvođači proizvoda za ličnu higijenu koji u znat-noj mjeri oprskrbljuju bh. tržište najavili su posku-pljenje svojih proizvoda za 10 do 15 odsto. Znatno poskupljenje cijena će izravno utjecati na cijene u Bosni i Hercegovini. U pokretu potrošača RS-a rekli su da prosječna četveročlana porodica za osnovnu ličnu i kućnu higijenu mjesečno treba izdvojiti najmanje 130 KM. Oni naglašavaju kako je najjeftiniji deterdžent pakiranja od 3 kilograma i on košta oko sedam KM a prosječnoj porodici treba

najmanje šest kilograma deterdženta. Udruženja za zaštitu potrošača kažu da se iz statističkih podataka iščitava da su za godinu dana cijene deterdženta poskupjele za pola marke po kilogramu, dok je deterdžent za suđe skuplji za 30 feninga a šampon za

više od marku. Proizvođači nova posku-pljenja pravdaju poskupljenjem sirovina na svjetskom tržištu, koji su prema njihovim tvrdnjama u zadnjih pola godine porasla za čak 50 odsto, dok je ambalaža skočila za 20 do 40 odsto.

Skuplji proizvodi za ličnu higijenu

„BH Potrošač“ će u nastavcima objavljivati Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Herce-govini. Cilj nam je da svaki građanin bude informisan o zakonskim odredbama koje ga štite u slučaju kršenja potrošačkih prava. U trećem nastavku objavljujemo odredbe o deklariranju proizvoda, odgovornosti za proizvod, te garanciji za proizvod ili uslugu.

Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini III dio

Udruženje potrošača traži da se zakaže drugi termin

Savez udruženja potrošača BiH podržava prijedlog ombdusmana za zaštitu potrošača da se otkaže zakazani sastanak o zaštiti potrošača u bankarskom i mikrokreditnom sektoru, te da se zakaže drugi termin, da se obavijeste i pozovu drugi kompetentni su-dionici te predstavnici potrošača i korisnika bankarskih usluga.

JUN 2011. | BHSTUDENT | 17BHPotrošač | 17

Ministarstvo trgovine i turizma RS raspisalo je konkurs za izbor udruženja potrošača kojima će biti dodijeljena novčana sredstva u okviru projekta „Informisanje i edukacija potrošača“. Pravo učešća imala su udruženja potrošača sa sjedištem na području RS, koja su upisana u Registar udruženja potrošača RS a podnosioci su mogli dostaviti prijave za svaku pojedinačnu aktivnost ili obuhvatiti više aktivnosti projekta.

Završen konkurs za dodjelu

novčanih sredstava

Rast cijena svih energenata koji se

tradicionalno koriste u BiH

Za bh. građane najjeftinije se grijati na električnu struju a najskuplje na loživo ulje. Istražili smo kretanje cijena svih energenata.Drva 438 KMProstorni metar bukova drveta za loženje iznosi između 80 i 90 KM.Loživo uljeCijena loživa ulja povećana za 12,1 odsto i trenutačno iznosi 1,85 KM/I.Plin 645 KMCijena plina je povećana za 10 odsto u odnosu na prošlu godinu i iznosi 0.70 KM po prostornom metru.Ugljen 522 KMTona ugljena između 135 i 195 KM i bilježi blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu.Struja 264 KMPosebno je značajno povećanje cijene elektične energije za korisnike Elektro-privrede BiH od 15,77 odsto.Sistem centralnog grijanjaZa manji stan potrebno oko šest pros-tornih metara drveta, dok je za centralno grijanje stana potrebno barem 20 metara.

Potražite nas na: Portalmedia.ba, Intermezzo.ba i na Facebook.com

Odgovor ogorčenih građana Sarajeva zbog donesene odluke Vlade Sarajevskog kantona o povećanju cijena vode za 25 odsto s PDV-om, te grijanja za 33 odsto bez PDV-a , koji su protest-vovali ispred zgrade Vlade nije izostao. Iako je Vlada na sjednici donijela odluku o stavljanju izvan snage odluke o povećanju cijena vode i centralnog grijanja, ova “odluka preko noći“ nije smirila stotine nezadovoljnih građana, uglavnom socijalno najugroženije kategorije penzionera koji su se ujedinili i poslali Vladi poruku da počne raditi kao servis građana a ne da građani rade kao servis Vlade. Kao što je i najavljeno, protesti su protekli dostojanstveno i bez izgreda. Iz Federalnog ministarstva pro-stornog uređenja i zaštite medijima je dostav-

ljena informacija o razlozima stavljanja izvan snage prvobitne odluke o povećanju cijena. “Razlog novoj odluci je još jednom podcrtana potreba sačinjavanja sveobuh-vatnog plana socijalne

zaštite i pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva a što bi trebalo biti predviđeno i financijski podržano u novom proračunu Sarajevskog kantona za 2012. godinu, kao i izrada financijskih planova komunalnih poduzeća za sljedeću godinu u kojima trebaju biti jasno i precizno prikazane mjere raciona-lizacije i restrikcije materijalnih troškova, te troškova plata i naknada zaposlenih u javnom komunalnom sektoru a nakon čega će se Vla-da ponovno očitovati o cijenama komunalnih usluga”, navodi se u saopštenju Vlade.

Potrošači se ujedinili!

Prema analizi Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) u devet mjeseci 2011. proizvodnja i izvoz namještaja su u porastu. Za devet mjeseci 2011., po riječima savjet-nice u PKFBiH Šemse Alimanović, indeks proizvodnje je 139,4, a indeks proizvodnje rezane građe je 115,9.„U vremenu kada nemaju nikakvu stimulaciju za pripremu proiz-vodnje za izvoz, ipak proizvodnja raste uz velike napore menadžmenta i upo-slenih, kao i ugovora s kupcima koje trebaju

ispoštovati“, kazala je Alimanović. Ona je naglasila da je istovremeno povećan izvoz namještaja i indeks je u odnosu na 2010. godinu 113,2 , dok je indeks za izvoz rezane građe 135,3.„Bitno je još napomenuti da raste izvoz sortimenata šumarstva i indeks je 120,3, iako je proizvođačima finalnih proiz-voda, najveći problem osiguranje sirovine, kako po kvalitetu, tako

i po cijeni, a da pritom budu konkurentni na inostranom tržištu“, dodala je Alimanović.

Proizvodnja i izvoz namještaja u porastu

zdravlje


Posljedice stresa:

Šta je stres i kako se ponašati u stresnim situacijama?

Svaki student se skoro svakodnevno susreće sa stresnim situacijama iz kojih se i ne može baš uvijek izvući bez nekih posljedica kao što su manjak sna, nervoza, dekoncentracija i dr. Da bismo vam olakšali nošenje sa stresom i dali poneki savjet, popričali smo sa specijalistom Mirjanom Musić, kliničkim psihol-ogom iz Sarajeva.

Šta je to stres?Najopštije, označava fenomen koji nas prati od rođenja pa sve do kraja života. Za mnoge je pojam stresa nešto negativno, nešto opasno što vodi u bolest, nešto što treba izbjegavati po svaku cijenu. Stres je termin koji označava različite vrste životnog iskustva kao i tjelesne reakcije na takva iskustva. Od posebne važnosti je pitanje da li reakcija na stres vodi ka boljem prilagođavanju (adaptaciji) organizma ili pak u pogrešno prilagođavanje (maladapteciju) i bolest. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, ponašanju i tjelesnim funkcijama. Stresor ili izvor stresa može se definisati kao događaj ili niz događaja za koje procijenimo da ugrožavaju: naš život ili život nama važnih ljudi, materijalna dobra, samopoštovanje i sl. Stresor je, dakle, vanjski događaj, dok je stres unutrašnje stanje ili doživljaj. Prema jačini i posljedicama koje ostavljaju životni stresovi razlikujemo: a) male ili svakodnevne stresove koje nazivamo i svakodnevnim problemima življenja (npr. svađe u porodici ili na fakultetu, radnom mjestu, trka s vremenom , nedostatak novca, raskorak između želja i mogućnosti i sl.), b) velike životne stresove, koji se ne događaju svakodnevno ali uzrokuju značajnu patnju, c) psihotraumatske životne stresove koji su redovni pratioci ratova, revolucija i drugih kolektivnih nasilja, kao prirodnih i saobraćajnih katastrofa.

„Bezizlazna situacija“Glavno pitanje koje nas muči jeste kako se možemo naći u toj „bezizlaznoj situaciji“. Sam život pred čovjeka postavlja brojne izazove i opasnosti, tjera ga da se mijenja i prilagođava, da se bori ili bježi. Bez napetosti i opterećenja, a to znači bez stresa, život nam je nemoguć. Brojne su situacije koje prepoznajemo kao „nešto najstrašnije što nam se dogodilo“ i za koje vjerujemo da ih „nećemo moći savladati.“ Očekivanje da će neko drugi riješiti naš problem, bježanje od problema (ostavljanje za sutra) ili pokušaj da ga riješimo na silu pojačava „snagu“ problema, a nas čini bespomoćnim da se suočimo sa njim. Znači, osjećanje bespomoćnosti i vjerovanje da je

problem nesavladiv siguran su put u ono što zovemo „bezizlazna“ situacija.

Kako najčešće reagujemo u stresnim situacijama?U stresnim situacijama čovjek reaguje borbom, bijegom ili imobilizacijom. Prema Seyleu, tvorcu pojma stres, razlikujemo tri faze u odgovoru na stres: uzbuna (alarm), prilagođavanje (adaptacija) i iscrpljenost. Faza uzbuna predstavlja neposredni odgovor na djelovanje stresa. Kada je uspješna dovodi do adaptacije ili prilagođavanja što je preduslov zdravlja, ovladavanja novim sposobnostima i vještinama, te rastu i razvoju ličnosti.

www.bhstudent.com


Glavne posljedice stresa po zdravljeTreba znati da svaki stres ne dovodi do narušavanja zdravlja, tvrdi dr Mirjana Musić. Postoje tzv. dobri i loši stresovi. Bez određene količine stresa, odnosno „dobrih stresova“, ne možemo biti zdravi, ne možemo se razvijati. Ta količina je za svakog čovjeka drugačija tako da svako mora odrediti svoju granicu. Kada je organizam izložen negativnom stresu, negativne posljedice su uočljive na manje-više svim organskim sistemima. Ovo su neki od najčešćih posljedica ili simptoma stresa koje nam mogu poslužiti kao alarm i ukazati da nešto valja preduzimati:

• Tjelesni simptomi: promjena tjelesne težine, glavobolje, probavne smetnje, psihosomatska oboljenja, povišen pritisak, srčane tegobe, astma, kožne bolesti, alergije i druge.

• Promjene u ponašanju: pretjerana zavisnost od drugih ili povlačenje/izolacija iz socijalnih kontakata, povećano konzumiranje kafe, alkohola, hrane, pretjerano pušenje, problemi sa spavanjem, svadljivost i sl.

• Emocionalne posljedice: tjeskoba, bijes, nemir, razdražljivost, krivnja, tuga, ravnodušnost, pretjerana osjetljivost, česte primjene raspoloženja i sl.

• Kognitivne smetnje: smetnje pamćenja i koncentracije, nejasnoće i konfuzija u mišljenju, neodlučnost, izrazito mijenjanje stavova o ljudima, životu, budućnosti, katastrofična očekivanja isl.

Važno je naglasiti da je naš organizam „opremljen“ različitim nizom signala i znakova koji nam ukazuju na promjenu i upozoravaju

da ne vodimo dovoljno računa o sebi i o svom zdravlju. Posljedice koje smo nabrojali neki su od znakova koji nam javljaju da nam treba povećana briga, pažnja, možda dobar odmor, podrška prijatelja, ljekarski pregled i kontrola zdravstvenog stanja, a možda i stručna podrška. Napokon, simptomi nas mogu uputiti na razmišljanje o tome šta želimo i možemo dugoročno promijeniti u vlastitom načinu nošenja sa izvorima stresa u svom životu.

Kako bi trebali reagovati?Osnovni preduslov za uspješno suočavanje i prevladavanje stresa jeste njegovo pravovremeno prepoznavanje, utvrđivanje pokretača i podražavajućih faktora, poznavanje mogućih posljedica na funkcionalnost osobe, te ovladavanje tehnikama samopomoći, savjetuje psiholog Mirjana Musić.

Suočavanje usmjereno na problem uključuje mehanizme pomoću kojih se nastoji djelovati na situaciju, na ono što je izazvalo problem, tj. na sam stresor. Hoće li osoba iz stresnog događaja izaći ojačana ili oslabljena u velikoj mjeri zavisi ne samo o „objektivnom„ ishodu već i o tome kako osoba procjenjuje svoje suočavanje sa tim događajem.

Dobro je upamtiti da ono što se slomilo možemo popraviti, zamijeniti nečim drugim ili se naprosto pomiriti sa tom činjenicom. Stres se može nadvladati. Postoje mnogi načini i metode da se opustimo, oraspoložimo i uspješno nosimo sa stresovima svakodnevnog života koji su neizbježni. Na stres možemo gledati i kao na izazov koji nas potiče na novi način razmišljanja i ponašanja kako bismo se mogli razvijati i prilagođavati uspostavljanjem

nove ravnoteže.

Ako želimo prevladati stres moramo neprestano usklađivati vanjske i unutrašnje faktore, postizati sklad tijela, uma i duše. Ravnotežu možemo uspostaviti redovnim kretanjem (najdjelotvornije antistresno sredstvo), zdravom prehranom, upražnjavanjem neke od tehnika opuštanja, raznim tjelovježbama, masažom, aromaterapijom, akupunkturom, muzikoterapijom i brojnim drugim tehnikama, navela nam je Musić. I na kraju, nemojte zaboraviti smijeh kao najbolji lijek.

Mali savjeti-velika korist - Vjerujte da za svaki problem postoji rješenje.- Sjetite se knjige „Možeš ako misliš da možeš“.- Potražite šta je pozitivno u svakoj stresnoj situaciji i iskoristite to za rješenje problema. - Njegujte pozitivne, a izbjegavajte negativne odnose. - Nastojte uvijek biti smireni i priđite svakom problemu opušteno, ali nemojte gušiti svoje emocije. - Vježbajte samopotvrđivanje. Svaki dan se podsjetite kako ste vrijedni truda i ljubavi.


reportaža

U Bosni i Hercegovini često se spominju deficitarna zanimanja i manjak studentskog kadra kada je riječ o tehničkim fakultetima. Ponekad je nezainteresovanost za tehničke fakultete uzrokovana samim manjkom željenih inženjerskih smjerova na fakultetima državnih univerziteta. Studenti često, slijedeći svoju želju za upisom na fakultet tehničkog smjera, napuštaju Bosnu i Hercegovinu i odlaze u inostranstvo ili susjedne zemlje. U cilju promocije tehničkih zanimanja i poboljšanja standarda bh. obrazovanja, na Univerzitetu u Zenici od ove akademske godine sa radom je počeo Politehnički fakultet. Osnovna ideja ovog fakulteta jeste da okupi na jednom mjestu odsjeke koji

će imati tehnička usmjerenja, a koja bi u početnom stadiju razvoja bilo neopravdano osnivati kao samostalne fakultete. Njihovim razvojem, kroz određeni period, dio odsjeka koji se budu uspostavljali na Politehničkom fakultetu trebao bi prerasti u samostalne fakultete. U svijetu čak postoje i Politehnički univerziteti, što nije isključeno ni kao jedna od mogućnosti u budućim trendovima razvoja bosanskohercegovačkog obrazovnog sistema.

Politehnički fakultet u Zenici krenuo je sa dva odsjeka. To su odsjek Građevine i odsjek Proizvodnog biznisa, koji je do sada razvijan na Mašinskom fakultetu. Otvaranje novih odsjeka, kako kažu u dekanatu ovog

fakulteta, trenutno zavisi od prostornih, ali i finansijskih mogućnosti Univerziteta u Zenici, a o značaju postojećih odsjeka dekan Sabahudin Jašarević kaže: „.Kako Bosna i Herecegovina počinje da biva poprište značajnih razvojnih infrastrukturnih zahvata, od izgradnje svih vrsta saobraćajnica preko intenzivne urbanizacije i izgradnje objekata za stanovanje do krupnih zahvata objekata u funkciji održivog razvoja i zaštite čovjekove okoline, realno je očekivati da će se potražnja za stručnjacima građevinske struke nastaviti i vjerovatno stalno povećavati u narednom periodu. Što se tiče kadrova koji se školuju na odsjeku Proizvodni biznis, koji je spoj mašinstva i ekonomije, potrebe za takvim kadrom već izražavaju brojna preduzeća, naročito mala i srednja koja nemaju vremena inženjere učiti ekonomiji i obrnuto, ekonomiste učiti inženjerstvu.”

Odsjek za građevinu ove godine primio je 100 studenata, dok je na Odsjeku za proizvodni biznis trenutno 30 studenata, prema ranije određenim kvotama. Studenti na Odsjeku za proizvodni biznis tokom studija obavljaju i praksu, kako u labaratorijama, tako i u određenim preduzećima, a praksa se planira i za studente Građevine.

Politehnički fakultet Zenica

Sabahudin Jašarević, dekan Politehničkog fakulteta

www.bhstudent.com


IAESTE (International Association for the Exchange of Students for Technical Experience) je međunarodno udruženje, koje pruža priliku mladim ljudima da otputuju u inostranstvo, radi stručne prakse. Osnovano je još davne 1948. god. na Imperial College-u u Londonu, a danas broji oko 80 zemalja koje učestvuju u programu razmjene, među kojima je i Bosna i Hercegovina. IAESTE BiH je od 2004. godine registrovano kao nevladino i neprofitno udruženje na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine sa Nacionalnim komitetom u Banjaluci. S obzirom da će uskoro biti otvoren godišnji konkurs za razmjenu studenata, posjetili smo kancelariju IAESTE-a u Banjaluci, da bismo saznali nešto više o tome.„Konkurs za razmjenu studenata će biti otvoren od 27. novembra do 11. decembra. Svi studenti mogu konkurisati za stručnu praksu, bez obzira da li su članovi IAESTE-a ili ne. Potrebno je samo

da predaju potrebne dokumente za konkurs, ovdje, u kancelariji. Kancelarija će, u vrijeme konkursa, biti otvorena svaki dan, u periodu od 12-14h, uključujući i subotu i nedjelju. Od dokumenata je potrebno imati ispunjen konkursni list koji mogu pronaći na našem sajtu, ili će ga dobiti kad dođu da se prijave na konkurs, zatim uvjerenje sa fakulteta da su redovni studenti i prosjek ocjena“, rekao nam Borko Pavlica, predsjednik udruženja.Kako saznajemo, prošle godine je bilo prijavljeno oko dvijestotine studenata, sa Univerziteta u Banjaluci, a na praksu su otišla četrdesetdva studenta. Bitno je napomenuti, da se razmjena vrši po principu „jedan za jedan“, IAESTE BiH treba pronaći praksu za stranog državljana, da bi jedan naš student mogao otići. U prošloj godini, IAESTE je prikupio više od pedeset praksi, mada sve prakse nisu iskorištene. Dešavalo se da su studenti odustajali, i nakon što su dobili praksu, da li iz nekih ličnih razloga ili zbog prevelike cijene karte za zemlju u koju su trebali ići. Koliko su studenti upoznati sa radom ove organizacije?

Sve zavisi od fakulteta do fakulteta. Konkretno,

na arhitekturi su veoma upoznati sa našim radom. Studenti arhitekture čine jednu trećinu do polovine prijavljenih studenata svake godine. Na drugim fakultetima su manje ili više upoznati. U principu, trudimo se, kroz neku promociju IAESTE-a, da što više studenata uputimo u to šta smo mi i čime se bavimo.Vi ste student farmacije, i predsjednik IAESTE-a. Kakvo je Vaše iskustvo, kako to sve stižete?

Što se tiče biti predsjednik IAESTE-a, naporno jeste u svakom slučaju, zato što je ta osoba odgovorna, ne samo za kancelariju u Banjaluci, već za cijelu Bosnu i Hercegovinu, uključujući i kancelarije u Doboju, Sarajevu, Mostaru i Bijeljini. Ima dosta obaveza, ali ipak, s druge strane, to je jedno iskustvo koje se ne može postići ni na koji drugi način. Ovaj posao te nauči nekim obavezama, da se organizuješ, suočen si s nekim problemima s kojima inače ne bi bio. U svakom slučaju, neponovljivo iskustvo.I na kraju, par riječi upućenih studentima...

Htio bih pozvati sve studente, koji su zainteresovani za ovaj vid studiranja, da nam se pridruže. Ovo je veoma bitno iskustvo za svakog studenta, jer to nije samo turistički odlazak u neku zemlju, već studenti imaju šansu da se upoznaju sa načinom rada u drugoj zemlji, kakve su procedure, kako to oni inače rade, nebitno koji je fakultet u pitanju. Stručna praksa je odlična prilika da se studenti upoznaju sa ljudima koji se bave poslom. Jako je korisno iskustvo, koje bi, po mom mišljenju svaki student trebao da ima u svom životu.

Prilika za obavljanje stručne prakse

Učestvovanje u IAESTE razmjeni je otvoreno svim studentima na univerzitetima, bez obzira da li su članovi IAESTE-a, studentima svih grana tehnike i tehnologije, informatike, prirodnih i primjenjenih nauka.

IAESTE BiH

tema

Obrazovanje, kao jedno od osnovnih ljudskih prava, ključno je za razvoj i napredak jedne države. Međutim, ukoliko se korupcija u bilo kom svom obliku javi u obrazovnom sektoru ona dovodi u pitanje kredibilitet visokoškolske ustanove. Zbog toga korupcija u obrazovanju nije tema o kojoj se često i transparentno govori. Posljednjih godina intenzivnije se radi na otkrivanju i sprečavanju korupcije u akademskim krugovima. O tome kako bh. univerziteti prolaze kroz najveću moralnu krizu od svog postojanja, na skupu posvećenom reformi obrazovanja, govorio je i prorektor sarajevskog Univerziteta Samir Arnautović, svrstavši se tako u red profesora koji su o korupciji odlučili progovoriti javno - od kupovine ocjena do namještanja konkursa.

„Mogu reći da postoji prijava Univerzitetu u Sarajevu, Kantonalnom ministarstvu obrazovanja i nauke i Filozofskom fakultetu u Sarajevu koja direktno upućuje na moguće koruptivne radnje grupe profesora koje se tiču izbora profesora. Od nekog ko na taj način ulazi na Univerzitet i obezbjeđuje sebi poziciju na Univerzitetu, ne možete očekivati da je korektan u nastavnom procesu“, zaključuje Arnautović.

Kako prepoznati korupciju?Možda je najveći problem kod korupcije što, i kada je primjetna, studenti, ali ni ostali

sudionici akademskih krugova, o njoj ne govore. Na pitanje kako prepoznati korupciju, Transparency International BiH dao je nekoliko smjernica: davanje saglasnosti na rad institucija obrazovanja (naročito visokoškolskih institucija) i pored neispunjenosti uslova,

korupcija u javnim nabavkama i investicionim aktivnostima u obrazovanju, favorizovanje pojedinih ustanova prilikom odabira udžbenika i ostalih pomagala koje će se koristiti, neadekvatna upisna politika i inflacija pojedinih zanimanja koje poslije stvaraju probleme

na tržištu rada, propusti u licenciranju učitelja i profesora koji predaju u ustanovama obrazovanja, prodaja „dobrih ocjena“ kao praksa, zloupotreba studenata u cilju dobijanja određenih informacija i radova koji nisu u skladu sa važećim gradivom, iskorištavanje i zloupotreba studenata na druge različite načine (fizički, seksualno, itd.) u cilju dobijanja boljih ocjena i polaganja ispita, prodaja ispitnih pitanja, odsustvo sa radnog mjesta u obrazovnoj instituciji u cilju obavljanja

Korupcija na fakultetimaO korupciji u bosanskohercegovačkom društvu slušamo svakodnevno. I zaista, ona je zahvatila veliki dio društva, uključujući skoro svaki njegov segment. Samim tim, korupcija nije zaobišla ni visokoobrazovne institucije. Ali, šta je to ustvari korupcija? U najširem smislu, korupcijom se smatra svaki oblik zloupotrebe ovlaštenja radi lične koristi pojedinca ili skupine, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.


O samim akcijama protiv korupciječesto čujemo, a rijetko vidimoi njihove rezultate.

www.bhstudent.com


poslova u drugim ustanovama (dvostruka praksa) i tako dalje.

„Što se tiče ovih manjih slučajeva, tj. kupovine ispita i upisivanja, gotovo je nemoguće dokazati jer se to uvijek na sudu svede na rekla-kazala, jer jednostavno nemate materijalnih dokaza. Imali ste jednu veću aferu na sarajevskom Univerzitetu oko kupovine stanova 2005. godine, davanje stanova profesorima - i zaista ne znam koji je sudski epilog te afere, vjerovatno je još uvijek u istrazi. Vidjeli ste kako je završen slučaj u Tuzli, gdje je otprilike onaj vozač koji je odvozio i ugovarao ispao kriv za sve, dok su profesori čisti da ne mogu čišći biti“, kaže Emir Đikić iz Transparency Internationala BiH.

U sklopu istraživanja TI BiH sprovedenog na Univerzitetu u Banja Luci i Univerzitetu u Sarajevu od studenata se tražilo da ocijene u kojim oblastima obrazovanja je korupcija najprisutnija, što je predstavljeno grafikonima, objavljenim u radu Ivane Korajlić „Visoko obrazovanje u BiH- otvoren prostor za korupciju“. Kao što se može vidjeti, u oba grada studenti najčešće prepoznaju oblike davanja mita pri polaganju ispita i davanje mita pri upisu na fakultet.

Poznat je slučaj Sofije B., koji je bio aktuelan u svim medijima u aprilu 2011. Naime, diplomiravši na Sveučilištu u Mostaru, Sofija je bila jedna od rijetkih koja

je odlučila javno progovoriti o uzimanju mita od studenata. Prema njenim riječima, ispit na prvoj godini fakulteta kod jednog profesora koštao je 500KM, dok je na završnoj godini cijena bila 1000KM. Ona napominje i da profesor tačno zna od koga tražiti novac, a od koga ne.

Kako spriječiti korupciju?Kako se na korupciju gleda kao na sastavni dio bh. društva, o samim akcijama protiv korupcije često čujemo, a rijetko vidimo i njihove rezultate. Ove godine održan je niz okruglih stolova, konferencija i slično s ciljem animiranja nadležnih institucija u pronalaženje rješenja u borbi protiv korupcije. Jedini plan koji je proizašao iz svega toga jeste Akcioni plan za borbu protiv korupcije Univerziteta u Banjaluci, koji je u najmanju ruku smiješan i zabrinjavajući,

a o kojem je i BH Student pisao u septembarskom broju. Podsjećamo, prema ovom Planu, studenti Univerziteta u Banjaluci protiv korupcije mogu se boriti molitvom i „vezivanjem za nebo, odnosno uključenjem Isusa Hrista kao mjerilo svega“, pa i korupcije. Negodovanje koje je Plan izazvao trajalo je kratko, a onda se i na njega zaboravilo, kao i na sve drugo.

Početkom aprila tekuće godine Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj je počeo sa radom na projektu pod nazivom „Univerzitet bez korupcije“. Cilj ovog projekta jeste da poboljša mehanizme i kapacitete visokoškolskih ustanova koji bi djelovali ka smanjenju korupcije u obrazovanju, ali i da korupciju predstavi kao nepoželjnu pojavu u našem društvu. U saradnji sa

Univerzitetom Istočno Sarajevo, Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj (HCHR) tokom ove godine, oformio je Projektni upravni tim, koji je izabrao i članove Radne grupe koja radi na izradi nacrta antikoruptivnih mjera u visokoškolskim ustanovama. U okviru projekta organizovane su i ulične akcije sa ciljem osvješćivanja građana, kako bi prepoznali korupciju.

Jedinstven recept protiv korupcije ne postoji, ali se primjećuju koraci ka razumijevanju i prihvatanju činjenice da je korupcija sveprisutna u obrazovanju. Prvo što bi se trebalo uraditi jeste definisanje finansiranja visokoškolskog obrazovanja i primjena Bolonjske deklaracije u njenom pravom smislu, što bi značilo i ukidanje usmenog ispitivanja. Osim toga, potrebno je definisati jasne upisne kriterije, te animirati univerzitete da se više uključe u proces prepoznavanja i sprečavanja korupcije. Vjerovatno najpogubniji uticaj korupcije u obrazovanju je gubitak povjerenja u akademske institucije jer ukoliko ljudi, posebno mladi, počnu vjerovati da se prijemi na fakultete, pa i diplome mogu kupiti, cjelokupna ekonomska i politička budućnost je u opasnosti.

Studenti najčešće prepoznaju korupciju kao davanje mita pri polaganju ispita i davanje mita pri upisu na fakultet.

Kako se najčešće manifestuje korupcija na univerzitetu? – Banja Luka

Kako se najčešće manifestuje korupcija na univerzitetu? – SarajevoIzvor: Publikacija TI BiH „Visoko obrazovanje u BiH – otvoren prostor za korupciju“

predstavljamo studente


Asmir Šestan,student je Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Buduće zanimanje je odabrao skladno sa svojim vannastavnim aktivnostima, ali ne žali nimalo jer, kako kaže, pravo ga je uvijek zanimalo.

Pored studiranja, aktivan si u NVO sektoru. U kojim organizacijama si aktivan?

U nevladinom sektoru sam već četiri godine, odlazeći na razne seminare, kampove, okrugle stolove, treninge i sl. Prošle godine sam bio imenovan za izvršnog direktora regionalnog ureda jednog tuzlanskog udruženja jer sam već stekao određena znanja kroz navedene aktivnosti, a zatim sam počeo da radim od marta ove godine kao multiplikator u Fondu za omladinske projekte ( FOP ). Nakon isteka mandata mog rada u Fondu za omladinske projekte planiram registrovati Udruženje „Pokret za Evropsku kulturnu saradnju BiH“ na državnom nivou sa sjedištem u Tuzli, u skladu sa postignutim dogovorom u Beogradu prije 2 mjeseca sa predsjednikom Pokreta za Evropsku kulturnu saradnju Srbije, da se osnuje savez između dvije države u cilju ostvarivanja što bolje saradnje i evropskog dijaloga.

Zašto NVO?

Zato što sam zahvaljujući nevladinom sektoru imao priliku sticati jaka prijateljstva i razmjenjivati iskustva sa ljudima iz raznih krajeva, a to mi omogućava da postignem komunikaciju i samopouzdanje na zavidnom nivou.

Kako bi ti privukao mlade ljude u NVO?

Mogao bih privući mlade u NVO-u predstavljajući im dosadašnje istaknute i uspješne akcije u nevladinom sektoru, omogućavajući im da prisustvuju na edukacijama na teme tipa šta je NVO, zašto bi i oni trebali biti tu, šta mogu postići

u istom sektoru i sl. Zatim, u početku je veoma bitno istaknuti uz medijsku maksimalnu pratnju da može svako biti dio nevladinog sektora, bez obzira na rasnu, vjersku, nacionalnu i stranačku pripadnost, napomenuvši im da mogu upravo zbog nevladinog sektora dati svoj doprinos u cilju poboljšanja sadašnjeg stanja bosansko-hercegovačkog društva.

Kako vidiš status studenta u BiH?

Današnje studente uglavnom niko ništa ne pita, pa to naše mlade ljude dosta demorališe i samim tim povlači činjenicu da nam je obrazovanje nekvalitetno, a sve skuplje. Smatram da je rješenje za ovakve vrste problema nevladin sektor jer na ovaj način funkcioniše i u drugim državama.

Naida Hrustemović,studentica je treće godine žurnalistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koordinatorica je Hema fondacije koja stipendira i zapošljava studente, i ujedno novinarka Hema TV-a.

Kako uskladiš obavljanje prakse i dobre ocjene na fakultetu?

Smatram da čovjek , ukoliko istinski želi da uloži trud, i sebi izgradi svijetlu budućnost,

može uskladiti sve obaveze.Vođena tim, mislim da je najvažnije da svaki student tj. osoba koja ima nekoliko obaveza napravi sebi planer i organizuje svoje vrijeme, jer zaista dobra organizacija je ključ svakog uspijeha.

Koliko je praksa potrebna studentima žurnalistike?

Praksa je studentima žurnalistike jednom riječju neophodna. Glavni razlog tome je, da bez obzira na završen studij žurnalistike, novinar kada dođe u redakciju gotovo ne zna ništa. Na fakultetu naučimo teorijski i šta je to vijest, izvještaj, reportaža, po kojem principu rade određeni mediji, ali kada se dovedemo u koštac da sami moramo praktično napraviti vijest, čini nam se da smo potpuni laici. Činjenica je i da novinari u redakcijama nemaju vremena učiti nove novinare, tako da će pri zaposlenju uvijek davati prednost novinarima s praksom, tako da je praksa i ključ što bržeg zaposlenja.

Šta je važnije - dobre ocjene ili poznavanje struke u praksi?

Ne bih mogla odrediti šta je važnije jer su povezani. Ne možete dovoljno poznavati struku u praksi , ukoliko teorijski niste naučili šta je novinarstvo i šta se očekuje od vas kao novinara, a isto tako ukoliko se posvetite isključivo teoriji, onda ste zadovoljili samo jedan segment. Jednostavno, teorijsko znanje + praksa čine garanciju za uspijeh u struci.

Šta bi preporučila kolegama budućim novinarima, kako da pronađu praksu u struci?

Studentima žurnalistike bih poručila da potraže svoje mjesto u određenim redakcijama, bez obzira da li to bio radio, televizija, internet ili novine. Svaki vid prakse je od velikog značaja, a sigurno će ukoliko se zaista potrude biti srdačno dočekani, a možda će im se pružiti prilika i da obezbjede sebi zaposlenje poslije završenog studija.

Ivana Bilić,studentica je Odsjeka za žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Kaže da je cijeli život sanjala da bude novinar jer je temeramentna i voli promjene, a svoju ljubav prema novim izazovima iskazuje učešćem na mnogobrojnim seminarima i konferencijama.

Gdje si još angažovana, pored fakulteta?

Članica sam redakcije Karika, časopisa Omladinske novinske asocijacije, a osim toga radim i na kulturnom portalu Eho magazin. Radila sam na mnogim kongresima, ponekad i nevezano za profesiju, te pohađala mnoge seminare. Upravo sam se vratila sa jednog, “Creative forces”, u Makedoniji.

Da li je problem uskladiti privatni život, fakultet i sve obaveze koje imaš? Ima li dana kada pomisliš “Dosta mi je svega”?

Dođe trenutaka naravno, najviše zbog toga što čim dobijem neki rok ili zadatak, nastojim i volim ga odmah obaviti, ali sve u svemu, dobro radim i pod pritiskom, čak mi je dosadno kad ga nema.

Imaš li neku anegdotu sa konferencija ili seminara na kojima si bila koju bi željela podijeliti sa našim čitaocima?

Evo upravo na ovom zadnjem mi se desilo nešto zanimljivo. Za interkulturalnu noć u kojoj smo mi iz Bosne i Hercegovine trebali predstaviti našu zemlju kroz vlastite proizvode bila sam ponijela rakiju šljivovicu. Na kraju nije završila za našim stolom za prezentaciju nego na mojoj glavi. Prvo jutro kad sam stigla u Makedoniju razbila sam glavu ustajući iz krveta. Naravno, upotrijebili smo našu standardnu metodu za čišćenje rana. Hvala Bogu, ostala sam živa.

Šta bi posebno izdvojila među aktivnostima kojima si se bavila tokom studiranja?

Zimska škola medijske etike prošle godine uvjerila me napokon da sam doista odabrala poziv za koji sam stvorena. Upoznala sam dosta divnih ljudi, naučila mnoge stvari za koje prije nisam znala, i poslije toga sam i postala članom ONAuBiH, što mi znači mnogo u životu.

www.bhstudent.com


Melisa Čaušević,studentica Odsjeka za engleski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Zenici tvrdi da nije teško biti uspješan student.

Kako si se odlučila za studij engleskog jezika?

Oduvijek sam znala da su jezici ono što želim studirati. Sama činjenica da je jezik osnovno sredstvo komunikacije, jedan od načina kojim izražavamo svoja osjećanja, misli, ideje i da je isto tako odraz kulture jednog naroda je imala svoj uticaj. A sve veća upotreba engleskog jezika u svijetu i svim sferama života je učinila da se baš za njega odlučim.

BH Student saznao je da imaš jako dobre ocjene. Kako postižeš devetke i desetke, da li imaš neku posebnu metodu učenja?

Konstantan rad, trud i zalaganje su najbolji recept za uspjeh u svemu, pa i kada je riječ o studiranju. Posebnu metodu učenja nemam. Jedino što je bitno,

naročito kada su jezici u pitanju, jeste biti svjestan promjena u razvoju jezika te nastojati ići u korak s njima.

Šta misliš, je li važnije imati dobre ocjene ili sticati praksu tokom studija?

Mislim da je oboje podjednako važno i da su ocjene, ukoliko su mjerilo znanja, kao i praksa nerazdvojno povezane. Prvo moramo steći određeno znanje da bismo ga mogli primijeniti u praksi. Za moj studij, praksa u smislu upotrebe jezika u komunikaciji, je nedvojbeno od ključnog značaja.

Tvoja poruka kolegama studentima?

Drage kolege studenti, sve što radite, radite organizirano i s ciljem. Kada čovjek sve kvalitetno isplanira, on onda tačno zna koliko vremena ima za koji posao ili razonodu. Što se tiče samog studiranja, nikada ne posustajte i uvijek znajte da ne studirate radi profesora, porodice ili okoline već za sebe i svoj život.

Zvijezdana Marković, iz Banjaluke studentica je koja obećava mnogo. Kolegama poručuje: „Explore yourself- explore the world!“

Šta studiraš i po kojem sistemu si izabrala fakultet?

Studiram pravo na Pravnom fakultetu u Banja Luci. Za pravo sam se odlučila još pred kraj Gimnazije kada sam počela da se bavim debatom. Shvatila sam da mogu jasno da zastupam ne samo svoja prava već i prava drugih ljudi. Zanima me i pravosuđe u BiH, a u okviru njega konkretno zaštita ljudskih prava od svih oblika diskriminacije, koju smatram jednom od većih problema u našoj zajednici.

Reci nam malo više o svom aktivizmu.

Tokom srednjoškolskih dana bila sam član Civitasa, obrazovnog centra za demokratiju i ljudska prava, kao i BunIQa pokreta- pokreta koji je imao za cilj da uličnim akcijama alarmira javnost o problemu pasivnosti mladih u zajednici. Učestvovala sam na Youth Leadership Programu u Oregonu gdje sam se upoznala sa načinima jačanja civilnog društva. Moj aktivizam se trenutno kreće u tri pravca: omladinska politika obrazovanja mladih u BiH - Omladinska Novinska Asocijacija (ONAuBiH); omladinski projekti (Fond za omladinske projekte); pojedinac i pravosuđe (Inicijativa mladih za ljudska prava). Smatram da aktivizam u našoj zajednici mora postati znatno transparentiji i agresivniji, revolucionarniji, da bi se postigli ciljevi koje mladi sebi i drugima postave i obećaju.

Gdje se vidiš za 10. godina?

Za 10 godina se vidim na relaciji BiH - svijet. I dalje sam javni zagovarač promjena, borac za ljudska prava i aktivista naravno. Radim u svojoj zemlji, ali neprekidno učim izvana, jer promjene koliko god bile neizvjesne i teške za tranzitivne zajednice poput naše, često ne dolaze iznutra.

Koja bi bila tvoja poruka drugim studentima?

Budite otvorenih srca i nasmijanih lica. Istražite svijet oko sebe i spoznajte kako postoje različiti modusi da se stvari postave na svoje mjesto i da nije sve tako sivo. Moramo graditi ovu zemlju iz temelja kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou.

Faris Šehović, vječiti sagovornik za smanjenje fonda časova matematike i ljubitelj novinarstva prije 3 godine upisuje Građevinski fakultet u Sarajevu. Za „BH Student“ kaže da se nije ni malo pokajao, niti je odustao od svoje prve ljubavi.Zašto građevina i zašto novinarski posao?

Novinarstvom se bavim od 3. razreda srednje škole i cijela priča oko BH Radija 1 i Omladinskog programa je počela sasvim slučajno. Žurnalistika se nametnula kao logičan slijed nakon završetka srednje škole, međutim kako sam se u 4. razredu počeo aktivnije raspitivati oko upisa na fakultet, uvidio sam da iako ga volim, novinarstvo nije ono što smatram da bi meni moglo donijeti bolju budućnost. Tako se desilo i sa građevinom. Jednostavno, mogu reći da sam se zaljubio u građevinu i smatram je veoma zanimljivom. U trenucima kada se zasitim rješavanja statičkih uticaja na konstrukciju, stabilnosti kosina, projektovanja ceste ili možda vodosnabdjevanjem, pobjegnem u svoj mali svijet koji se nalazi na BH Radiju 1 u Omladinskom programu gdje napunim baterije za daljnje građevinske probleme.U studentskim krugovima uvriježeno je mišljenje da su tehnički fakulteti najteži. Pošto studiraš na jednom reci nam, je li to zaista tako?

Bilo bi pomalo nezahvalno reći kako je moj fakultet najteži. Vjerujem da je svaki težak samo je pitanje koliko ste spremni posvetiti se onome što studirate i kakve imate ciljeve tokom studija. Sa priličnom sigurnošću mogu reći da su tehnički fakulteti specifični i to je ono što ih čini poteškim. Pored obaveznog teorijskog dijela koji je sastavni dio svakog predmeta prisutan je i veliki broj zadataka koji su neizostavni dio onoga čime se bavite. Kako uspijevaš uskladiti obaveze s obzirom da si redovan student?

Uvijek volim istaći da je dobra organizacija vremena pola učinjenog posla. Omladinski program ide svakog ponedjeljka od 14h pa do 2 sata iza ponoći i već sam se u nešto manje od 4 godine rada navikao da je nedjelja dan za montiranje na radiju. Subota je dan za učenje, navečer se izlazi a tokom sedmice se također odvoji vrijeme za nauku. Ukoliko je sedmica ispita podrazumijeva se da sam u škripcu sa vremenom, te da je druženje sa knjigom češće. Kakav je tvoj stav o mladim ljudima u BiH?

Emisija koju vodim zajedno sa kolegicom Danicom Jokić se zove Infopol. Mladi jesu aktivni, a to vam pokazuje činjenica da mi svakog ponedjeljka imamo ogroman broj priča koje i ne stignu biti emitovane, a tiču se mladih. Vjerujem da bi bili još aktivniji samo da im se pokaže da njihove ideje i planovi mogu biti realizovane jer je upravo to ono što treba da vodi našu zemlju dalje.

ispitivanje


Neki su se već javno pitali, bez imalo zabrinutosti i empatije: „Što ne idu, ako ima đe bolje?!“. Najbrži bi odgovor glasio: Ne idu, jer ne znaju kako, gdje i kome otići. I (s) čime? Haris Pašović, naš uvaženi i uspješni režiser, društveno svjestan čovjek, koji je opravdano ogorčen opštom apatijom našeg društva, u nedavnom intervjuu za jedan od bh. portala kazao je: „Nigdje mladi ljudi neće otići. To izmišljaju agencije za istraživanje i predavači na seminarima, jer to dobro zvuči, a i dobro se plaća.“Nažalost ipak hoće otići. Tako se izjašnjavaju u svim anketama (izuzev u jednoj nedavnoj, pogrešno protumačenoj, o čemu ćemo kasnije nešto više reći). Imate pravo sumnjati u statistike, ali indikativno je sljedeće: Sva provedena istraživanja, od onih koje su provele domaće nevladine organizacije na lokalnom nivou, preko vrlo detaljnih međunarodnih istraživanja o ovome pitanju, sve do službenih državnih podataka, koje su prikupile različite institucije, daju slične rezultate:• istraživanje Privredne komore FBiH kaže da je procent onih koji žele napustiti BiH 77%,

• Analiza o problemima i potrebama mladih u BiH iz 2008. g., koju je radila državna Komisija za koordinaciju pitanja mladih, kaže da je 66% mladih koji bi napustili BiH,

• istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT iz 2010. g. pokazuju da 67% mladih opštine Centar Sarajevo, odnosno 64% mladih opštine Novo Sarajevo, žele napustiti BiH zauvijek ili na duži period,

• istraživanje Glas tihe većine iz 2007. g., koje je organizirao UNDP, a proveo Oxford Research International, kaže da skoro dvije trećine (62,6%) ispitanika ispod 30 godina starosti navodi da bi željeli emigrirati iz zemlje,

• prema globalnom izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 2010. g., BiH je bila na 131. mjestu od 133 zemlje u kategoriji odliv mozgova.

Statistike su neumoljive, a zakoni jasniDakle, svim je navedenim statistikama zajedničko da oko 2/3 mladih želi napustiti BiH. Sumnji više nema mjesta, ne vrijedi

negirati, koliko god nepovoljni podaci bili. Službene informacije govore i da je u periodu od 1996. do 2002. g. BiH napustilo 100 hiljada mladih ljudi. „Niko od tih pametologa što plaču nad sudbinom mladih ljudi u BiH ne predlaže konkretne programe“, kaže Pašović.Ne može se tačno znati na koje je pametologe režiser mislio, ali programi nisu samo predloženi nego su i zakonski predviđeni (Zakonom o mladima FBiH i Zakonom o omladinskom organizovanju u RS), ali zakoni se ne provode. Na taj se problem i javno ukazuje, ali podrška javnosti očigledno nije dovoljna. Institut za razvoj mladih KULT priredio je i Vodič kroz zakone o mladima u BiH, u kojem je precizno pojašnjeno kakva bi trebala biti institucionalna, konkretna i zakonski utemeljena briga države o mladima, tako da nije ostalo prostora za osude i licemjerne zahtjeve „dajte konkretne programe!“ Neka ih prave i provode nadležni budžetski plaćenici.

Ka Sargaškom moruDalje Pašović veli „niti mladi ljudi imaju ideju gdje bi otišli i zašto. Tamo gdje odu valja raditi po 14 sati dnevno, i subotom i nedjeljom. I neće biti mame i tate da s njima stanuju do svoje 39-te godine, i da im roditelji daju po 10 KM za

Adio, bambino!

Kako odlaze mladi iz BiH: posve tiho i neprimjetno!

Prema svim relevantnim istraživanjima, više od dvije trećine mladih žele napustiti BiH zauvijek ili na duži period, ali još uvijek ne pronalaze utabanu stazu za odlazak. Pravi problem će nastati onda kad je pronađu.

Skoro 80% onih koji su dobili stipendije i završili studije u inostranstvu ne vraćaju se.

www.bhstudent.com


izlazak“.S prvom se konstatacijom da složiti, a to je da mladi nemaju razvijenu ideju gdje bi otišli. Godinama su zatucavani kroz loš obrazovni sistem da bi imali visok nivo kreativnosti, a i slabo su informisani, dijelom i zbog plitkog medijskog sadržaja, o tome gdje su najbolje mogućnosti da mladi počnu ispočetka. Ali kad saznaju – teško nam se. Odlazit će masovno, kao jegulje ka Sargaškom moru na mrijest, kada ih ni brane na rijekama ne mogu zaustaviti u pohodu. Razlika je u tome što se jegulje vraćaju odakle su i došle, a mladi se neće vraćati. Skoro 80% onih koji su dobili stipendije i završili studije u inostranstvu ne vraćaju se.Što se tiče rada „od 14 sati dnevno sedam dana u sedmici“ on nije stran našim mladima, ali samo onim sretnicima koji imaju posao. Izrabljivanje radne snage u BiH postalo je nadaleko čuveno. 25% mladih „sretnika“ koji imaju posao nije potpisalo nikakav ugovor s poslodavcem, tako da mogu raditi i po 16 ili 18 sati dnevno, jer nema zakonske zapreke da ih se potpuno izrabi. Propustilo se napomenuti da se „tamo daleko“ taj rad od 14 sati dnevno itekako dobro plaća, da se poštuju prava radnika, da je većini dovoljan i rad od 8 sati dnevno da pristojno žive a da im se ono

prekovremeno odgovarajuće plati.

Na majčinom mlijekuIstina je i da većina mladih u BiH živi s roditeljima – ali zato što nemaju nikakvu mogućnost da se odvoje, a ne zato što ne žele živjeti sami. Dok se školuju, skoro da ne mogu ništa preduzeti po tom pitanju, jer samo 7% onih

koji se školuju prima neku stipendiju, koja

uglavnom ne prelazi 100 KM mjesečno. Studirati i raditi skoro je nemoguće, jer posla nema ni za one koji su okončali školovanje i traže posao. Kirija, režije, hrana, knjige, oprema – 100 KM stipendije ne može biti dovoljno? Što se tiče onih koji i nakon školovanja ostaju s roditeljima, za to postoje brojni razlozi. Ima onih od kojih roditelji očekuju da ostanu tu još koju

godinu, posebno ako počnu raditi pa da mogu malo pogurati kućni budžet, da se isplati roditeljsko ulaganje. U zemlji nezbrinutih roditelja od mladih se očekuje da pomognu. Ima i onih koji bi ostali još malo kod svojih, da uštede koji dinar, jer odvojen život košta, a planiraju osnivati vlastite porodice pa moraju imati barem nešto za bračni početak. Ukoliko se odvoje, uštedjet se ne može. Istini za volju, ima i onih koji se previše oslanjaju na roditelje i iskorištavaju okruženje, ali takva nije većina da bi mogli generalizirati. Iz priče treba izuzeti neoplemićke sinove, na njih se ova i slične priče nikako ne odnose jer ne žive realan bh. život.

Imaš petaka?Jeste, čest je slučaj da roditelji mladima daju 10 KM za izlazak, ali ko će im dati ako roditelji neće. To bi trebalo svima nama potaknuti suzu, jer im ne mogu dati 20, 30 ili 50 KM, da mogu otići i na večeru, ponekad, i u pozorište, solidno odjeveni, a ne da prebrojavaju kovanice kad žele zovnuti konobara da im donese jeftin stimulans za bijeg iz stvarnosti, da im pekara ne bude glavna menza, da se ne stide pomisliti na uglednije mjesto

za izlazak kad pomisle kakav odjevni izbor

imaju, da ih ne deprimira kako raskalašena derišta dojena sumnjivo

stečenim novcem

zovu skupe koktele društvu, ne

razmišljajući koliko mogu platiti već koliko mogu popiti. S pravom zabrinuti g. Pašović konstatira: „Dakle, društvena tragedija u BiH je neizbježna i ako mladi ljudi odu, i ako ostanu“. Složiti je se s režiserom da je društvena tragedija neizbježna ako mladi odu, ali dā se ustvrditi da je jedina šansa za BiH ako mladi

ostanu i društvena zajednica počne istinski brinuti o njihovom razvoju i ulagati u tu sigurno isplativu investiciju.

Zašto 20% mladih želi ostati u BiH?Dakle, dvije trećine mladih želi otići, jedan broj njih, 10-ak posto, ne zna šta bi i gdje bi, dok je oko 20% odlučno ostati. Kao najizraženiji razlog odlaska iz zemlje mladi navode obrazovanje, a zatim privremeni rad. Ono što istraživanja nisu obuhvatila, a bilo bi zanimljivo saznati, jeste razlog zbog kojeg jedan dio želi ostati u zemlji. Žele li šta u njoj mijenjati ili im je dobro u ovome u čemu jesmo. Misle li da bolje ne može? Ili je samo riječ o onoj „budžetskoj

dojenčadi“ koji uspijevaju zadovoljiti prohtjeve?Portal Posao.ba nedavno je objavio svoje rezultate ankete u kojoj stoji da većina ispitanika, njih 78%, izjavljuje da želi ostati u BiH. Većina je u toj anketi izrazila želju da želi raditi u svojoj zemlji, što baš ne znači da ne žele otići, jer su svjesni da je teško da će se uspjeti izboriti za posao. 444 ispitanika nije baš reprezentativan uzorak (riječ je vjerovatno o posjetiocima portala). Među njima je čak 42% visokoobrazovanih mladih – probrana klijentela, može se reći. Shvatljiva je želja da se pokaže ljepša slika, ali teško stanje ne zaslužuje ljepši prikaz jer bi to bila nagrada onima koji su za njega krivi.

Odlazak mozgovaKako je već spomenuto, studenti koji su završili fakultete u zemljama EU-a ostaju na radu u inostranstvu. Prema podacima UNESCO-a, čak 79 % istraživača iz oblasti inženjeringa, 81 % magistara i 75 % doktora nauka napustilo je BiH od 1995. godine. Po stopi odljeva visokoobrazovanog kadra, prema podacima Svjetske banke, u Evropi se ispred BiH nalazi samo Hrvatska, što je shvatljivo s obzirom na olakšice za odlazak koje je imalo tamošnje stanovništvo. 28,6 % visokoobrazovanih ljudi iz BiH radi u inostranstvu. Inače, procjenjuje se da je prihvatljiva stopa odlaska obrazovanog stanovništva iz zemlje između 5 i 10 %, dok se sve iznad tog postotka smatra izuzetno štetnim za neku zemlju.

Na starima Svijet ostajeČinjenica je da se stvarna volja Vlasti ogleda kroz budžet, jer je budžet finansijski pokazatelj zacrtanog plana. Nažalost, do sada je budžet bio naklonjen samo starima dok su mladi bili potpuno proračunski zanemareni. Ispiranje usta mladima, bez budžetskog uporišta za dobru namjeru prema njima, čista je manipulacija, i ništa drugo. Nažalost, još postoje oni koji više vjeruju manipulatorima nego svojim očima.Sjeća li se ko Bambina iz filma Most? Vrijedio je – dok nije otišao!

Piše: Rusmir Pobrić,Institut za razvoj mladih KULT

U zemlji nezbrinutih roditelja od mladih se očekuje da pomognu.

priručnikwww.bhstudent.com


U toku 2010. godine OIA je bila u kontaktu sa više od 2.500 studenata kroz 40-ak radionica na 8 univerziteta u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom najviše interesovanja studenti su pokazali za pitanje zapošljavanja i njihove dalje perspektive nakon diplomiranja. Statistike pak govore da je danas više od 30.000 osoba sa diplomom nezaposleno i ta kategorija nezaposlenih najbrže raste. U isto vrijeme reforma visokog obrazovanja se odvija izuzetno sporo, a posljednji evropski izvještaj svrstava nas u rang najlošijih zemalja u oblasti razvoja visokog obrazovanja (u rangu smo sa Andorom, Albanijom, Armenijom i Moldavijom).

Druge analize govore da iako postoji mnogo povoljnih ili stipendiranih programa za mobilnost studenata vrlo mali broj aplicira i u poređenju sa zemljama u regionu manji je broj onih koji odlazi na studiranje vani. Također, i druge opcije za dodatno usavršavanje poput postojanja ogranaka evropskih studentskih organizacija, međunarodnih projekata, evropskog volonterskog servisa ili stažiranja nisu uopće iskorištene.

Radionice su pokazale nezavisno o kojem je univerzitetu riječ da studenti uopće nemaju razvijenu svijest o važnosti ulaganja u sebe, u svoje kompetencije i vještine niti posjeduju dovoljno informacija o tržištu rada i mnogobrojnim mogućnostima za vlastito usavršavanje dok su još studenti. Nekako ispada da je opći stav da se studij treba što brže i lakše završiti bez mnogo rada, angažmana jer je poenta studiranja dobivanje „papira“ (čitaj diplome) suština toga procesa.

Osnovni cilj priručnika „Kako postati sexy na tržištu rada?“ OIA-e je da najmanje 10.000 studenata u BiH počne razmišljati i bude inspirisano za temu kako ulagati u svoje znanje i vještine da bi sutra bili atraktivni na tržištu rada i imali veće šanse za nalaženje posla. Ovaj priručnik ima motivacijsku ulogu, on širi horizonte,

tjera na proaktivan stav i najžešći je protivnik uspavanosti i mentalnog sklopa „čekanje da ti neko servira i da posao“. Njegova posebnost je u tome što je napisan na jeziku studenata, na osnovu razgovora sa studentima i što je prilagođen njihovom razumijevanju ove tematike. Pored toga, ovo je prvi priručnik koji nudi toliko široku lepezu konkretnih akcija šta to studenti, kako i gdje mogu uraditi uz potkrijepu sa uspješnim primjerima pojedinih studenata, organizacija i programa.

“Kako postati atraktivan na tržištu rada?”Sadržaj

• Tržište rada & obrazovni sistem BiH (Koja zanimanja se najviše traže, statistike o (ne)zaposlenosti mladih itd.)• Šta traže poslodavci? (Ključne kompetencije i životne vještine)• Šta nudi visoko obrazovanje u BiH? (trenutna situacija, evropski izvještaj o provedbi Bolonjskog procesa i sl.)• Kako sudjelovati u reformi visokog obrazovanje? (promocija studentskog aktivizma i studentskih predstavničkih tijela i sl.)• Kako raditi na sebi? (pregled opcija za vlastito usavršavanje studenata: evropske studentske organizacije, stažiranje, volontiranje, evropski volonterski servis, ljetne škole/univerziteti, sezonski posao vani i dr.)• Mobilnost studenata? (šta je mobilnost studenata, mitovi o studiranju vani)• Kako studirati vani? (promocija studentskih programa za mobilnost studenata, koraci u pripremi: istraživanje, apliciranje, kako napisati i pripremiti popratne dokumente od aplikacije, motivacijskog pisma, biografije do preporuka i dr.)• Dodatna pomoć (kontakti od zavoda za zapošljavanje, CISO centara, do pojedinih nevladinih organizacija, programa za mobilnost, korisnih web portala).

Partneri na ovome projektu OIA-e su:• Youth Employment Project – Švicarski ured za međunarodnu saradnju (SDC)/GOPA • Program Zapošljavanja i zadržavanja mladih u BiH – UN-ove agencije (YERP) • Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) • Studentski klub Munja – Balkan Trust for Democracy Priručnik će biti dostupan od kraja novembra/studenog 2011. godine, a više informacija kako doći do njega možete pronaći na slijedećim adresama:• www.mladi.info – najveći web portal za informisanje mladih i studenata u BiH• Facebook fan page Mladi.Info

+/-www.bhstudent.com


Upitna validnost diploma izdatih nakon avgustaValidnost svih fakultetskih diploma izdatih u Bosni i Hercegovini nakon 15. avgusta ove godine je upitna. S obzirom na to, državne institucije ne bi smjele da zapošljavaju građane koji su svoje diplomu stekli nakon tog datuma. Validnost diploma je dovedena u pitanje kada su univerziteti u državi izgubili akreditaciju za rad, koja je istekla 15. avgusta. Azra Hadžiahmetović, zastupnica Stranke za BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u razgovoru za Oslobođenje, napomenula je da je svim univerzitetima u BiH izdana privremena akreditacija za rad u trajanju od četiri godine. Nakon isteka tog roka, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH je na osnovu zakonskih pravila trebala da odredi koji univerziteti ispunjavaju uslove i potom im dodijeliti akreditaciju za rad. ‘”Agencija to nikada nije učinila i trenutno niti jedan univerzitet u BiH nema izdatu novu akreditaciju. Ja neću tvrditi i govoriti da su univerziteti u BiH trenutno nelegalni i nelegitimni, ali naprosto oni nisu akreditirani,

što povlači ozbiljne konsekvence”, navodi Hadžiahmetovićeva.

„6.000 KM ako hoćete da vam priznamo diplomu“U bh. obrazovanju se zaista događa haos. Tome svjedoče i apsurdne situacije da diplomanti sa prestižnih svjetskih fakulteta bivaju isključeni iz potrage za radnim mjestom jer njihove diplome nisu priznate u ovoj zemlji. Potrebno je izvaditi komplikovanu papirologiju za priznavanje njihovih diploma u BiH, a ona može da košta čak i do 6.000 KM! Sam proces vađenja papirologije traje i do nemalih 6 mjeseci. Upravo je ovo razlog koji odvraća diplomante od BiH. Treba naglasiti da je upravo priznavanje diploma jedan od glavnih elemenata podrške Evropske Unije koja je preko IPA fondova osigurala preko milion eura za reformu obrazovanja u BiH.

Nije indeks za svakogaU svakoj generaciji, odnosno grupi studenata, imamo određeni broj mladih ljudi koji upišu fakultet, na početku se trude da ga završe, ne uspije im, i onda ga ipak odjednom napuste-rekao je Mitar Novaković, rektor

Univerziteta u Istočnom Sarajevu. „To je normalno, ne mogu svi završiti fakultet. Nisu svi ljudi opredijeljeni za to, neki jednostavno pokušavaju, ali ne uspiju u toj svojoj namjeri“, dodao je Novaković. Mnogi ljudi poslije nekoliko godina studiranja shvate da su pogriješili profesiju, da su zalutali, zbog čega napuštaju taj studij. Neki pak nemaju stečene radne navike pa se sa državnih prebacuju na privatne gdje lakše obavljaju obaveze, objasnio je Goran Balaban, predsjednik Unije studenata Srpska. Ono za šta se Ministarstvo prosvjete i kulture zalaže, jeste izgradnja informacionog sistema koji bi pratio i usmjeravao studenta od početka pa do završetka njegovog školovanja-naglasio je Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović .

Ne brinite - vaših 10 KM je u dobrim rukamaU Mostaru , u prostorijama Građevinskog fakulteta Studentski zbor je održao javnu tribinu koju su nazvali „Gdje ide naših 10 KM“ . Studentski zbor postoji već 11 godina, najveći studentski odziv na glasanju bio je 40%. Predsjednica Studentskog zbora Ana Šljivić, pozvala je sve studente da aktivnije učestvuju kao i da se kandiduju na izborima. Ono što je bila tema, 10 KM koje studenti uplaćuju na početku školske akademske godine na žiro račun Studentskog zbora, idu na mnoge humanitarne akcije, koncerte i različite tečajeve. Takođe, novac ide na regulisanje primarne zdravstvene zaštite, opremanje stomatološke ordinacije pri studentskoj ambulanti koja se uskoro i otvara. Predstavnici Zbora su pripremili tribinu sa iscrpnim planom i programom, te su ostavili i vremena za sva pitanja koja su se tokom trajanja tribine i riješila. Nedoumice nema, pare su dobro utrošene.

Bolonjcima u FBiH pristup državnoj službiDržavna služba u FBiH mogla bi početkom naredne godine prekinuti višegodišnju diskriminaciju “bolonjaca” pri zapošljavanju jer se očekuje da će do tada federalni parlament usvojiti izmjene zakona kojim se priznaju diplome stečene po bolonjskom sistemu školovanja. U Ministarstvu pravde FBiH rekli su da se izmjenama Zakona o državnoj službi, koje je nedavno utvrdila Vlada FBiH, svim “bolonjcima” omogućava da konkurišu u organe državne službe. “Ove izmjene zakona mogu stupiti na snagu početkom godine ako ih Parlament FBiH usvoji. Mjesec nakon usvajanja zakona biće definisano koliko bodova ‘bolonjac’ mora imati u diplomi za određena mjesta u državnoj službi”, dodali su u Ministarstvu. Od 2006. godine, kada je uveden bolonjski sistem školovanja, veliki broj mladih koji su se prijavljivali na konkurse za državnu službu dobijao je odbijenice jer su studij završili po bolonji pa ne ispunjavaju zakonski uslov da

imaju visoku stručnu spremu.

Opremom se ponovilo 20 fakulteta U Banjoj Luci je Ministarstvo nauke i tehnologije RS potpisalo ugovore sa ukupno 20 fakulteta i naučnoistraživačkih ustanova kojima je za sufinansiranje nabavke opreme za naučnoistraživački rad iz budžeta odobreno ukupno 340.000 KM. Ministar nauke i tehnologije RS, Jasmin Komić, rekao je da su se na konkurs za sufinansiranje nabavke opreme za naučnoistraživački rad prijavile 22 naučnoistraživačke institucije. Komić je ugovore potpisao i sa dekanima Prirodno-matematičkog, Poljoprivrednog, Ekonomskog i Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci, kao i sa direktorima Instituta za generičke resurse Univerziteta u Banja Luci i Poljoprivrednog instituta RS.

Studenti,šaljite nam svoje priče, pjesme, reportaže, kolumne, eseje i druge radove.

Njabolje od njih objavljujemo u narednom broju BHStudenta.Email: [email protected]

minus ▲plus ▲

S ciljem dodatne edukacije studenata iz oblasti odnosa s javnošću, agencija PRIME Communications poklonila je po primjerak publikacije „PRimeri dobre prakse odnosa s javnošću 2011“ Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu. Publikacije su poslane na adrese 24 fakultetske biblioteke širom Bosne i Hercegovine. Publikacija je prikupila veliki broj prijava i primjera dobre prakse odnosa s javnošću u Srbiji i regiji a odabrala je ukupno najboljih osamnaest od kojih je samo po jedan primjer iz Bosne i Hercegovine i jedan iz Hrvatske. „Zid dječjih želja i zahtjeva“ koju je Prime Communications team osmislio za potrebe UNICEF BiH kampanje „Za svako dijete“, uvršten je kao jedan od primjera.

Agencija Prime Communications organizator je jedinog bh. studentskog

takmičenja u PR-u pod nazivom PR Challenge. Iz godine u godinu agencija Prime Communications studentima želi pružiti priliku da primijene svoja teoretska znanja u praksi, stoga će im i ova publikacija biti od velikog značaja u dodatnoj edukaciji.

Superfinale PR Challenge-a će biti održano u Sarajevu u aprilu 2012.godine.

kolumnewww.bhstudent.com


Odlučila sam da upišem studij, jer sam očekivala bolju budućnost. Očekivala sam neko bolje vrijeme, bolje ljude, koji će znati da cijene kvalitet, očekivala sam da ću moći da stvaram vlastitu porodicu kojoj ću doprinositi svojim radom i zalaganjem.

Nekoliko dana prije Svečane promocije diplomanata i magistranata u Sarajevu javili su mi da sam dobitnica Zlatne značke najprestižnijeg Univerziteta u BiH, a ja sam se ponadala nekoj novoj sreći, koja bi mogla da uljepša moju sliku o cijelom našem sistemu. Bila sam počašćena, ali ne i iznenađena, jer sam se godinama trudila da pokažem da ja mogu da se popnem visoko bez dubokog džepa. Konačno sam pomislila da se svaki trud zaista i isplati.

Na dan promocije, mi, zlatni studenti bili smo „glavni“. Prozivali su nas pojedinačno, hvalili nas na sve strane, ali je na kraju sve ostalo na šetnji pozornicom i riječima bez garancije. Još uvijek sam bez posla. I provodeći dane među četiri zida pitam se, da li je vrijedilo tolikog truda?!

Držim u rukama moju zlatnu značku i sjećam se šta sam sve morala proći, koliko je odricanja iza nje, neprospavanih noći, iščekivanja, treme, molitvi i svega onoga što stoji iza diplome svakog studenta.

Ne tražimo nikakvu milostinju. Ja samo tražim priliku da pokažem da sam sposobna za rad u svojoj struci, da sam usvojila znanja potrebna za odgovorno, pošteno, nesebično pružanje mogućnosti ovoj zemlji da napreduje. Želim priliku da pokažem da radno iskustvo nije uvijek neophodno za kvalitetno obavljanje posla. Ja želim priliku koju sam zaslužila. Prilika je najmanje što mogu dobiti svi koji su uspješno okončali svoje studije. Prilika da se pokažemo je ono što nam treba kako bi mladi nastavili da vjeruju u bolju budućnost, u napredak naše zemlje, u to da je zaista znanje jedino oružje kojim možemo da se borimo protiv ovakvog stanja u državi. Stanja gdje mladi ljudi sa završenim fakultetima traže poslove po buticima i trgovačkim centrima, gdje poslove dobijaju rođaci funkcionera, stanja gdje mladima moramo poručiti da je sve ljepše dok ne završe studij...

Vaš poslovni portal

e mail: [email protected]

Biznis, Ekonomija, Tržište kapitala, Komentari i analize

Prilika za bolje vrijeme

Piše: Emina SijahovićPoljoprivredno – prehrambeni fakultet, Biljna proizvodnjaProsjek: 9,48

PR Challenge i agencija Prime Communications su poslali publikacije

na sljedeće fakultete:

„PRimeri dobre prakse odnosa s javnošću 2011“

Fakultet Grad

Ekonomski fakultet Sarajevo

Fakultet političkih nauka Sarajevo

Sarajevo School of Science and Technology

Sarajevo

Ekonomski fakultet Pale Istočno Sarajevo

Ekonomski fakultet Pale Istočno Sarajevo

Slobomir P Bijeljina

Ekonomski fakultet Brčko

Ekonomski fakultet Zenica

Filozofski fakultet Tuzla

Ekonomski fakultet Tuzla

Ekonomski fakultet Bihać

Ekonomski fakultet (Sveučilište) Mostar

Ekonomski fakultet

(Džemal Bijedić)

Mostar

Fakultet humanističkih nauka (Džemal Bijedić)

Mostar

Filozofski fakultet (Sveučilište) Mostar

Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

Travnik

Ekonomski fakultet Banja Luka

Fakultet političkih nauka Banja Luka

FPiM Banja Luka

BLC Banja Luka

Apeiron Banja Luka

Nezavisni univerzitet Banja Luka Banja Luka

Univerzitet za poslovne studije Banja Luka

Fakultet poslovne ekonomije Bijeljina

bh student 4

Education