"Balkan bluz"Muslimanski intelektualci u stranci (1)Piu: Medina Delali & Suzana ai Veliina slova:

Prvopotpisani na stranakoj "Deklaraciji": Alija IzetbegoviPhoto: StockDa je pameti, kao to je nije knjiga knjiga Balkan bluz, Medine Delali i Suzane ai, nekadanjih novinarki Slobodne Bosne bila bi makar fakultativni udbenik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da to nije sluaj, kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i ire jednostavno ne pria, e-novine su odluile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja prati deavanja u zemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog razvoja, nekad republike u okviru SFRJ (1975.) , nerazjanjene pogibije tadanjeg predsjednika savezne vlade Demala Bijedia, preko sunovrata Hamdije Pozderca, Fikreta Abdia i Agrokomerca, procesa zbog kojih su zatvorske kazne odsluili Alija Izetbegovi i Radovan Karadi, do ratnih dogaanja i ubistava zapovjednika HOS-a, Blaa Kraljevia u Hercegovini, Muana Topalovia-Cace i mnogih drugih dogaaja zavrno sa 1995. godinom. Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i to uglavnom u njenom loijem ali i veem entitetu, knjiga nije doivjela promociju izvan njenih granica. Posljednja deavanja - poetak suenja Karadiu, putanje na slobodu Biljane Plavi, samo su bili dobar povod da kontaktiramo autorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjigu putem feljtona predstavimo i izvan granica BiH. U nadi da e pruiti odgovore na brojna pitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekim novim saznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamo bosansku hroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak ine autorski tekstovi i intervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do 2000.)

Smrt Jugoslavije je u svom TV obliku poela kada se pred zgradom Skuptine u Beogradu 27. marta 1989. okupila milionska masa demonstranata.TV Beograd je obezbijedila direktan prijenos dogaanja naroda. Masa je urlala traei hapenje albanskih lidera. Srpski lider u usponu, Slobodan Miloevi je na skandiranja Uhapsite Vlasija! odgovorio: Ne ujem dobro. Ne ujem vas, ali mi emo uhapsiti sve koji su odgovorni, ukljuujui i one koji su se posluili radnicima... Sada idite kuama. Fuad Muhi, profesor sarajevskog Pravnog fakulteta i lan CK SK BiH, bio je svjestan da najava hapenja lidera kosovskih komunista Azema Vlasija znai smrt saveznih institucija. Brzo je reagirao, izjavljujui za medije kako nijedan republiki rukovodilac nema pravo obeavati hapenja, a bliim prijateljima je objasnio da za Bonjake jedini izlaz treba potraiti u samobitnosti BiH.Na Muhia su ubojito reagirali prosrpski orijentirani kadrovi u sarajevskim novinama i TV. Njegov prijatelj Zejnil Vukas svjedoi: Istupio je iz CK SKBiH. Napadali su ga sa svih strana. Jedne veeri su ga vrlo kasno pozvali u bolnicu jer mu je otac umro. Nakon dugotrajnog uzdravanja od alkohola, ponovo se te noi vratio svom starom poroku. U to vrijeme bosanskomuslimanski intelektualci u Sarajevu, okupljeni u jednu vrstu intelektualne zajednice, raspravljaju brojna pitanja vezana za sudbinu BiH.Neki pripadnici ovog kruga su na isto vjerskim pozicijama, drugi pripadaju establimentu postojeeg komunistikog drutva. Muslimanski intelektualci sueni u procesu 1983. iz zatvora izlaze 1988. Vraaju im se pasoi i tom prilikom se sa njima obavlja jedna vrsta informativnog razgovora. Rekli su, kae tadanji radnik republike dravne bezbjednosti Munir Alibabi, koji je vodio razgovore, da se nee baviti politikom. Husein ivalj je rekao kako ide u Ameriku gdje mu se ve nalazi porodica, Edhem Biaki je rekao da ide na rad u Libiju da popravi finansijsku situaciju, Izetbegovi je rekao da ga politika ne interesuje i da ga samo interesuje zdravlje i unuci. Uprkos unificiranim odgovorima, jedan od kanjenika ipak priznaje kako je u zatvoru dogovarano formiranje stranke. Prema njegovom iskazu, planirano je, ukoliko vlasti to dozvole, da se formira muslimanska stranka i zbog toga su do detalja analizirani rad i iskustva Jugoslovenske muslimanske organizacije. U tom smislu je veina nacionalnih pitanja bila prodiskutirana, ali je jedino ostalo nerijeeno pitanje odnosa naziva Bonjak i Musliman. Ovo pitanje je meu zatvorenim muslimanskim intelektualcima ostavljeno za budua vremena.Rusmir Mahmutehaji nastavlja druenje sa Izetbegoviem nakon njegovog izlaska iz zatvora. itao sam Islamsku deklaraciju prije nego to je Izetbegovi uhapen, ali sam itav iskaz u Dravnoj sigurnosti temeljio na tome da sam Deklaraciju imao u svojim rukama, ali da je nisam itao. Na mene je vren straan pritisak. Nekada se inilo da sam glavni predmet obrade organa Dravne sigurnosti ja, nekada se inilo da je to neko drugi, kae on. Mahmutehaji iz Hrvatske, gdje je dekan Elektrotehnikog fakulteta u Osijeku, esto dolazi u Sarajevo i susree se sa Izetbegoviem. Za vrijeme razgovora, uglavnom voenih tokom dugih etnji gradom, obojica izraavaju zabrinutost zbog dramatinih dogaanja u Jugoslaviji. Mahmutehaji se sjea: Meni je bilo jasno da slijedi opi, krvavi rasplet i da e se bosanski Muslimani nai u sreditu te drame, ruenja. U jednoj od dugih etnji rekao sam Izetbegoviu da se treba pristupiti nekoj vrsti organiziranja bosanskomuslimanskog naroda. Odgovorio je: Ali, to znai da to mora biti legalno! Moja procjena je bila da pitanje legalnosti nije bitno, jer je na sceni pitanje opstanka - biti ili ne biti.Dr. Maid Hadiomeragi opisuje kako je sa dr. Muhamedom Hukoviem imao namjeru formirati stranku. Najprije su odluili dati joj naziv Muslimanska narodna stranka Jugoslavije. Ali, Hadiomeragi je pozvan da se pridrui muslimanskoj stranci ije je formiranje ve u toku. Dalje raspoloenje koje je lebdilo u vazduhu, donosilo je stanje gdje vie nismo prijatelji, suradnici. Osim meu nama, neto vano se deava iznad nas i pored nas. Sav sadraj rada se ne odvija ovdje nego negdje drugo, moda i na dva mjesta, pie Hadiomeragi te dodaje, postojala je, to se ono kae, kuhinja osim nas. Krajnji zakljuak sam donio da Izetbegovi vrlo mnogo, osim sa nama, surauje i sa, kako sam nazvao, zagrebakom grupom gdje, vjerovatno, glavnu rije vodi Salim abi, te sa grupom kanjenika - on, naime, sebe i ostale koji su osueni 1983. tako naziva. Kasnije se pokazalo da je mimo nas imao mnogo suradnika..., a nama o tome nije nita govorio.Poetkom 1989. u Zagrebu se formira Islamski institut uz Matini odbor organiziran na naunim osnovama. U Matini odbor, na ije elo dolazi Rusmir Mahmutehaji, ulaze: Alija Izetbegovi, Alija Isakovi, Munib Maglajli, Mustafa Ceri, dr. Osman Mufti... U jesen iste godine, u divanhani Zagrebake damije odrava se sastanak kome prisustvuje oko 30 ljudi, gdje se dogovara formiranje bonjake stranke. Mahmutehaji predlae da nacrt stranake Deklaracije napravi Izetbegovi, objanjavajui u aljivom tonu kako je Izetbegovi u zatvoru imao dovoljno vremena promisliti sve bonjake teme. Kada je Deklaracija zavrena, Izetbegovi se potpisuje na prvo mjesto, a drugo upranjeno mjesto ostavlja za potpis Rusmira Mahmutehajia. Meutim, Mahmutehaji je ve revoltiran saznanjem da Izetbegovi mimo njegovog znanja pregovara sa Adilom Zulfikarpaiem. Odbija dalju suradnju i odlazi u Francusku. Drugo, upranjeno mjesto na stranakoj Deklaraciji, ostalo je nepotpisano. Svjesni novih strujanja u susjednim republikama, bosanski komunisti su liberalizirali odnos prema politikim neistomiljenicima. Tako dugogodinji emigrant Adil Zulfikarpai, preko Enesa engia, dobija poruku od efa bosanskih komunista Nijaza Durakovia kako ne postoje nikakve formalne smetnje za njegov dolazak u BiH. Zulfikarpai je iz Jugoslavije emigrirao neposredno nakon Drugog svjetskog rata, mada je bio pripadnik partizanskog pokreta i visoko pozicioniran u prvoj poslijeratnoj Vladi BiH.

Nesueni prvi predsjednik SDA: Adil Zulfikarpai Photo: StockAdil Zulfikarpai u svojoj knjizi pie: Izetbegovi je mene nekoliko puta posjeivao u Cirihu. Tu je 24. februara pala odluka da se osnuje stranka. Traio sam da se stranka zove bonjaka i on je na to pristao, otiao je u Bosnu i kada se vratio, rekao je da to sarajevski intelektualci muslimani nee. Onda je on predloio ime Jugoslovenska muslimanska stranka, neto slino kao ona sa Spahom. Zulfikarpai u knjizi prilae fotografiju za koju tvrdi da je nastala u februara 1989. u njegovoj kui u Cirihu, kada je, kae on, donijeta odluka o formiranju stranke. Uz Zulfikarpaia, na fotografiji su ovjekovjeeni: Hasan engi, Omer Behmen, Salim abi i Teufik Velagi.Nesporazum Zulfikarpaia i Izetbegovia u vezi sa imenom Bonjak uticao je na zahlaenje njihovih odnosa. Bakir Izetbegovi je doputovao u Cirih, gdje je radio u Bonjakom institutu, prilikom posjete me zamolio da preem preko nesporazuma o imenu stranke to sam ga imao sa njegovim ocem, ispriao je Zulfikarpai.U avionu na liniji Cirih - Zagreb, Adil Zulfikarpai, koji prvi put poslije 44 godine dolazi u zemlju, spokojno je spavao. Na Zagrebakom aerodromu ga je doekala ekipa hrvatske TV. Iz politikih struktura Hrvatske, TV je dobila vijest o njegovom dolasku. Preuzeli su ga zatim Hasan engi i Salim abi i odvezli u Zagrebaku damiju. Zulfikarpai nije mogao dobiti paso bez odobrenja savezne slube bezbjednosti. Tek nakon te saglasnosti Boo Bagari, jedan od pomonika za SDB BiH, i Nedad Ugljen, koji su radili po pitanju emigracije, odlaze u vicarsku i daju Zulfikarpaiu paso. Neposredno prije Zulfikarpaievog dolaska, jedan dio njegovog dosjea nestaje iz MUP-a BiH. Raunajui na njegovo bogatstvo, mnogi su u prodaji dosjea Zulfikarpaiu vidjeli ansu za brzu zaradu. Pria kae da ga je otkupio jednom, zatim drugi put, ali kada se pojavio i trei ekskluzivni vlasnik dosjea, Zulfikarpai je, navodno, rekao da ga vie nema namjeru otkupljivati i neka rade s njim ta hoe. U policijskim krugovima nisu oekivali da e Zulfikarpai biti srdano doekan u Sarajevu. Kada je bivi emigrant stigao na dumu u Gazi Husrev-begovu damiju, mislio je kako se neto dogaa kada je vidio da okupljeni ljudi nekoga ekaju. Objanjeno mu je da ekaju njega. Pozvan je u Islamsku zajednicu. Vrata ministarstava su se sama otvarala, a pozivi za druenja su stizali sa svih strana. Njegovi javni istupi svrstavali su ga u red modernih politiara, zapadnog tipa. Prema sjeanju Muhameda engia, Zulfikarpai stie u BiH nakon saopenja za javnost o formiranju stranke: Poslije dosta rasprava oko naziva stranke kada je Adil traio da se stranka zove bonjaka, dogovorili smo da se nakon registriranja u ime stranke unese - bonjaka. O tome je potpisan i jedan papir.Prvo sjedite SDA nalazilo se u Teanjskoj 4, u prostorijama predstavnitva firme Lesnina koje je vodio Muhamed engi. engi je direktoru Lesnine najavio da se eli baviti politikom, i traio je da ga oslobodi od posla godinu dana. Postigli su dentlmenski sporazum: ukoliko engi uspije u politici, oduiti e se firmi, a ukoliko ne uspije, morat e raditi dvostruko radno vrijeme kako bi nadoknadio proputeno. engi se sjea: Kada je reeno da se stranke mogu organizirati, odluili smo skupiti 40 potpisa neophodnih za registriranje stranke. Razmiljali smo kojih bi to 40 ljudi moglo biti. Neki se nisu htjeli ukljuiti, jer su se plaili, drugi jer nisu znali ko su i kakvi ljudi koji formiraju stranku. Dva-tri dana smo smiljali ime stranke. Konano smo prihvatili ideju Safeta Isovia da je nazovemo Stranka demokratske akcije. Poslovi dvojice engia - Muhameda, kao politikog, i Hasana, kao organizacionog sekretara stranke - esto su se poklapali. Hasan je svakodnevno kontaktirao sa opinskim odborima stranke i uvezivao po BiH ono to se u prvim mjesecima stvaranja stranke organiziralo. Fuad Muhi je dugo dobijao signale o potrebi da se intelektualno ukljui u formiranje SDA i na njih je potvrdno odgovarao.Najjednostavniji put za omasovljavanja stranke vodio je preko Islamske vjerske zajednice. U BiH je bilo 106 opina, svaka opina je imala po nekoliko dematskih odbora. Onaj ko je kontrolirao IVZ, mogao je raunati da kontrolira duhovni ivot Muslimana. Onaj ko je kontrolirao duhovni ivot, imao je monopol na Muslimane. Borba za prevlast u IVZ poinje sa Pokretom imama koji se deava mjesec dana nakon Izetbegovievog izlaska iz zatvora. Vrhovni poglavi svih vjerskih institucija u vrijeme komunizma morali su imati suglasnot organa dravne bezbjednosti da bi uope mogli biti imenovani na funkcije. Kako ni u inostranstvo, gdje su mnogi od njih studirali, nisu mogli putovati bez suglasnosti saveznih institucija, mnogi su se, vie iz praktinih nego ideolokih razloga i eventualne koristi, obavezivali da e nakon povratka podnositi izvjetaje o svom radu i kontaktima.Ahmed ef. Smailovi imao je visoku funkciju u Starjeinstvu IVZ (kasniji Meihat), bio je redovni profesor na Islamskom teolokom fakultetu, sa, pria se, velikim ugledom u arapskom svijetu. Jo kao student, na arapski jezik preveo je knjigu Dervi i smrt. Njegov pristup muslimanskom pitanju mogli bismo nazvati prosvjetiteljskim - kroz IVZ je trebalo obrazovati narod i podizati njegovu svijest. Smailovieva teza se ponavlja i u osamdesetim godinama, kada na scenu stupaju tzv. muslimanski nacionalisti. Ova grupa nema simpatije prema IVZ, gaji animozitet prema imamima. Govorili su da samo seljaka djeca idu u medresu, a oni su sebe tretirali kao bosansku aristokratiju. Govorili su da su hode muslimani po profesiji, objanjava jedan sugovornik, a mladomuslimanski stav je bio nazovi intelektualni, oni nee svoju vjeru da pretvaraju u profesiju. Efendiji Smailoviu je zabranjeno da govori u damijama, a kada je odlukom tadanjeg reisa Mujia izbaen iz Starjeinstva, romantiari vele da mu je srce prepuklo.Smailovieva smrt u IVZ izaziva buru. Imame je uznemirila injenica da je Smailovi smijenjen po nalogu komunista, a uz svesrdnu pomo struktura IZ. Imami su poeli glasno protestirati protiv birokratizacije IZ, a onda i protiv familijarnosti, finansijskih malverzacija, objanjava Mustafa Beirovi, pripadnik pobune koja e kasnije postati poznata kao Pokret imama. Dobio sam nepotpisani proglas u kojem se pozivam na skup iji je cilj promjena stanja u IVZ, smjena vodeih ljudi i slino. Takvi proglasi su dijeljeni, stizali su potom, lijepljeni su po zidovima, sjea se ovaj sudionik deavanja imama.Formalni povod protesta je birokratizacija u IZ, familijarnost i finansijske malverzacije. Centralni skup poinje 1. novembra 1988. u velikom amfiteatru Islamskog teolokog fakulteta, gdje vri. Govore Salih ef. olakovi, uz njega su Halil ef. Mehti, Seid ef. Smajki (koji kasnije naputa ovu struju) i skoro svi imami kojih je tada u BiH zvanino 1.200. Tokom ove antibirokratske revolucije pria se o novcu: jedni druge optuuju za uzimanje kredita. Proziva se reis Muji kao partizanski komesar kome je Tanaskovi dao diplomu i trai se smjena Ferhata ete, tadanjeg predsjednika Meihata. Pokret imama se vremenom paralelno institucionalizira i raspada. Odvajaju se neki njegovi zagovornici kao to je profesor Mustafa Sui. Nisu zadovoljni ak ni oni koji su ga inicirali: ini mi se da je u pitanju bila samo borba za vlast, kae Mustafa Beirovi, sudionik tadanjih deavanja. Konano, i oni koji misle da je dogaanje instruirano: Te godine su na ulicama jedino Miloevievi sljedbenici, Krajinici nezadovoljni aferom Agrokomerc i imami. Takav niz dogaaja u jednoj godini se ne moe nazvati koincidencijom, kae Enes Durmievi.

Vodio osnivaku skuptinu: Muhamed engi Photo: slobodnadalmacija.hrNa glasanju o izboru predsjednika Meihata od 30 glasova, 12 dobija Senahid ef. Bristri i 18 Salih ef. olakovi. I tek nakon deset mjeseci ga je posjetio Izetbegovi, veli olakoviev suradnik, to je pokazivalo neslaganje cijele SDA strukture sa njegovim izborom. Jo jedan stranaki kandidat, Omer Behmen, iste godine gubi u utrci za predsjednika Sabora IZ. Tokom agitiranja za izbor predsjednika Meihata urednitvo Preporoda koje vodi Demaludin Lati biva na strani efendije Bristria. olakovi je nakon izbora za predsjednika smijenio redakciju i onda su oni izdali vanredni broj gdje su ga napali, kae posljednji jugoslovenski reis Jakub Selimoski. Prema jednom tumaenju, sutina neslaganja je to je olakovieva struja bila protiv petljanja nastajue SDA u unutarnje stvari IZ. Tako je sekretar Meihata Adnan Silajdi odbijao da mutevelija Gazi Husrev begovog vakufa bude stranaki organizirani Omer Behmen. Silajdi je pretuen, a Behmen je postao mentor vakufa. Pria se da je Silajdi na konstataciju da e tuiti napadae - kada je saznao da su iz obezbjeenja SDA - dobio odgovor: Moe, ali onda ti niko nee garantirati da e ostati iv. U meuvremenu je Preporod Silajdia anatemizirao kao linost koja je tokom suenja muslimanskim intelektualcima bila svjedok optube.U jednom razgovoru koji su vodili Izetbegovi i novoizabrani predsjednik Meihata Salih ef. olakovi, olakovi je jasno dao do znanja da, to se njega tie, mijeanja politike u pitanja IZ nee biti. Alija, ja tebe kao ovjeka mogu uvaavati, ali klanjati se mogu jedino Bogu, glasila je reenica kojom je olakovi ispisao svoju smrtnu presudu. Konani obraun e uslijediti neto kasnije.Od inicijative za osnivanje do osnivakog kongresa stranke protekla su samo dva mjeseca. Na osnivakoj skuptini stranke Muslimana jugoslavenskog kulturno-povijesnog kruga Izetbegovi se prisutnim obraa sa Bismillahir-rahmanir-rahim, konstatirajui kako je dolo vrijeme za ruenje sistema koji je pravljen mimo Boga i ljudi, ak i protiv njih. Pored Izetbegovia u funkciji predsjednika, izabrana su tri potpredsjednika: Adil Zulfikarpai, Salim abi i Mirsad eman. U predsjednitvo stranke ulaze: Demaludin Lati, Omer Behmen, Sulejman Ugljanin, Mirsad Veladi i Kenan Mazlami. Predsjednitvo je birano da bi se zadovoljila regionalna pripadnost od Krajine (Veladi) do Sandaka (Ugljanin). Mahmutehaji je meu muslimanskim intelektualcima tretiran kao jedan od najobrazovanijih i najinteligentnijih pripadnika tog kruga. Prema predispozicijama, trebao je, ali se nije pojavio na osnivakom kongresu stranke, odranom 26. maja 1990. u sveanoj sali hotela Holiday Inn. Doktor Maid Hadiomeragi u svom dnevniku tog dana opisuje atmosferu sa skupa: Rijetko ko je uao u hotel i dvoranu bez Fatihe, uili su je i pred hotelom i u sali, a mnogi su prethodno i istihare klanjali. To je za Muslimane bilo pravo svetite i ostae taj hotel u tom sjeanju... Eto, to je bila osnivaka skuptina SDA. Osnivaka, prva, radosna, nevjerovatna, stotinama godina iekivana i eljena, a sumnjalo se i pribojavalo da nije i zadnja. To je skuptina narodna, jednog cjelovitog naroda, nepodijeljenog, jedinstvenog, do sada zapostavljenog, skromnog, tihog, neiskazanog, eljnog i aljenog. To je bilo veliko za Muslimane. Posebni znaaj je davao osjeaj da je i vjerska, makar se to i ne reklo.Slino se osjeao i Muhamed engi, koji je vodio osnivaku skuptinu: Bio sam veoma uzbuen. Napravio sam, recimo, greku najavljujui Draena Budiu, jer sam rekao kako je on doao ispred HDZ-a. Reagirao je veoma nervozno. Dr. Fuad Muhi je govorio iz pozicije ovjeka koji je upravo istupio iz CK SKBiH. U svom istupu je obrazlagao ustavno pravo Muslimana na nacionalno organiziranje. Dalibor Brozovi, koji je doao ispred HDZ-a, govornicu je iskoristio da izjavi kako e se granica Hrvatske braniti na Drini. Elaborirao je tezu svih velikohrvatskih nacionalista kako je Bosna meki trbuh Hrvatske. Oduevljeno pozdravljen od prisutnih, vie zbog injenice to je davao legitimitet skupu nego zbog onoga to je rekao, Brozovi u tom momentu nije mogao raunati da e imati podrku Izetbegovia.Kada je prilikom hapenja 1983. jedanaest pripadnika slube bezbjednosti upalo u Izetbegoviev stan, zaplijenili su mnogo knjiga, pisama i fotografija koje su trebale dokazati uee u zavjeri protiv SFRJ. Slobodan kipina, jedan od bezbjednjaka koji su upali u stan (kasnije kadar SDS-a), po svemu sudei, bio je autor sitne podvale koja je trebala imati krupne posljedice. Meu Izetbegovieve spise je podmetnuo i pamflet Ustake republike, odnosno Hrvatske, koja se brani na Drini. Izetbegovi je odmah ustvrdio da se radi o namjetaljci. U prvoj verziji policijskog izvjetaja o zaplijenjenom materijalu naveden je i ovaj pamflet. Budui da se nikakvom logikom nije mogao uvezati u ostale pronaene materijale, pamflet u optunici nije ni spomenut, a potom je misteriozno nestao i iz arhive DB-a.Neki od muslimanskih intelektualaca sueni 1983., sueni su 1946. i 1949. godine kao pripadnici pokreta Mladi muslimani. Osnivaka skuptina organizacije Mladi muslimani odrana je u martu 1941. u prostorijama muslimanskog drutva Trezvenost u Sarajevu. Skuptini je prisustvovao i predstavnik vlasti, kako je tada bilo uobiajeno. Pripadnici organizacije su prema statutu bili obavezni da ire obrazovanje, ivjeli su asketski, uili ali da se koliinom spoznatih injenica i ovladavanjem stranim jezicima to bolje spreme za rukovodnu elitu, biljei Dervi Sui.Oekivali su da e pobjeda sila Osovine kao krajnji rezultat svog pozitivnog odnosa prema panislamizmu imati formiranje svjetske islamske drave. Kraj rata rukovodstvo MM je doekalo pocijepano, ali je ostala slona jezgra ilegalne rukovodne grupe koja je samu sebe nazivala grupa A.Krajem 1948. odran je plenum i izabrano VV - vrhovno vodstvo organizacije. Najodaniji polau zakletvu. Alija Izetbegovi u knjizi Mladi muslimani kae: Jo prije formalnog osnivanja naeg udruenja, mi smo se sastali u kui Tarika Muftia i donijeli program pokreta MM. Taj program je bio vrlo kratak, u njemu je bilo svega pet taaka... Jedna od tih taaka, dobro se sjeam, bila je da hode ne mogu biti nosioci preporoda... A sjeam se da je jedna taka govorila o jedinstvu muslimana itavog svijeta, mislim da je to bila taka etiri. Taka pet glasila je: Praktino ostvarenje islama, ispod teksta stajala je za nas jedna tajanstvena formula: nema komentara. Mi smo to uvijek iitavali kao stvaranje jedne velike muslimanske drave. Za nas je ta taka znaila upravo to. Dok su sve druge take uz sav princip imale i obrazloenje, due ili krae, ovdje je stajalo samo to: Praktino ostvarenje islama i - nema komentara.Izetbegovievo dranje tokom suenja 1983., racionalno govorenje kada mu je davana rije u sudnici, izazvalo je divljenje njegovih pristalica, ali i protivnika. Na suenju je u jednom momentu policajac pogledom uhvatio zguvani papiri koji je Demaludin Lati dobacivao Meliki Salihbegovi. Papiri je umjesto do cilja, pao na pod ispred njegovih nogu. Sadraj poruke je bio optimistian, a glasio je Do konane pobjede! Vrsta pobjede je svakako bila injenica da je sedam godina kasnije, na osnivakom kongresu SDA, Izetbegovi istupio kao predsjednik stranke. Stojei iza govornice, u obraanju prisutnim izmeu ostalog je rekao da svoje izlaganje sa zadovoljstvom poinje vraajui sjeanje na minulu 1989. godinu u kojoj je na ogromnim prostorima i za milione ljudi svanula sloboda. U itavom milenijumu koji se upravo zavrava ima samo nekoliko datuma koji se mogu uporediti sa ovom slavnom godinom. To su moda pad Carigrada, otkrie Amerike i Francuska revolucija, nastavio je Izetbegovi. Sa historijske scene neumitno silazi svijet diktature i jednoumlja, ekonomskih i socijalnih projekata izvan ljudske mjere i htijenja, gulaga, golih otoka i montiranih procesa. Dinovski pokuaj da se raj na zemlji stvori bez Boga i ovjeka, pa i protiv Boga i ovjeka, zavrio se potpunim neuspjehom.Rekao je da prizor u Jugoslaviji prua skoro manihejsku sliku: sloboda je pobijedila u dvije sjeverne republike, a bori se sa velikim tekoama i otporima u ostalom dijelu zemlje. Na momente ishod se ini potpuno neizvjestan. Nabrojao je glavne grupe problema koji pritiskuju Bosnu, ali kao najtei je izdvojio samo jedan: Nad zemljom se nadvila opasnost koja prijeti njenom opstanku kao samostalne drave, kao republike. Odjeci sa ovog skupa jo se nisu stiali, kada se krenulo u osvajanje Krajine.Klju za vrata Krajine je bio Fikret Abdi. Muhamed engi kae da je bilo nekoliko pokuaja da se Abdi ukljui u stranku. Prvi pokuaj je bio preko Mirsada Veladia koji je radio u Agrokomercu, a drugi preko Sulejmana Kurspahia. Tek na skupu u Velikoj Kladui Abdi je zvanino rekao da ulazi u stranku. Objasnio je da je njegov jedini motiv ouvanje Agrokomerca, kae engi.engi nije znao da je Adil Zulfikarpai istovremeno ovlastio i advokata Faruka Balijagia, kao jednog od bivih branitelja Fikreta Abdia, da pokua ubijediti krajikog Babu da ue u SDA. Abdi najprije pristaje doi na sastanak u Visoko, gdje iz Sarajeva stiu Izetbegovi i Zulfikarpai. Prisutni se sjeaju kako su policajci u civilu takoer stigli u vrijeme predvieno za sastanak sa Abdiem. Zulfikarpai je na policijsko prisusutvo samo nonalantno odmahnuo rukom: Ne treba se uzbuivati, neka rade svoj posao. Meutim, Abdi na ovaj sastanak nije doao. Odluio je trgovati.Pustio je da ga profesor Nenad Kecmanovi i reiser Emir Kusturica pokuaju ubijediti da se prikljui reformistima Ante Markovia, a zatim se sam javio i rekao kako pristaje ui u SDA. Svoj ulazak u stranku je objelodanio na velikom predizbornom skupu u Velikoj Kladui. Dan ranije, Fikret me pozvao iz Rijeke i rekao da obavezno doem na predizborni skup u Velikoj Kladui jer on ulazi u SDA. Tom prilikom mi je rekao da su kod njega dolazili Nenad Kecmanovi i Emir Kusturica, i ubjeivali ga da ue u Savez reformskih snaga, ali je on, eto, naglo odluio da se prikljui SDA, kae Balijagi. Skup u Velikoj Kladui, na kojem se okupilo skoro 400.000 ljudi, predstavljao je najvee okupljanje Bonjaka na jednom mjestu. Nakon Gazimestana bilo je to najvee okupljanje jednog naroda. Uz binu je napravljena improvizirana bosanska kua sa dvije sobe.

elja svakog jata: Fikret Babo Abdi Photo: 24ur.comU toj maloj sobi Alija je pitao Fikreta ta eli za protuuslugu zbog toga to njegov ulazak u stranku donosi sigurnu pobjedu SDA, jer je u to vrijeme Abdi bio daleko najkarizmatinija bonjaka linost u Jugoslaviji. Fikret je rekao da mu ne treba nita i da u SDA ulazi jer to narod Cazinske krajine od njega trai, kae Balijagi. Oduevljeno pozdravljen od okupljene mase, Abdi je ostavljao dojam najpopularnijeg politiara unutar SDA. I on je bio zbunjen masovnou skupa i euforijom kojom je doekan. Kada je doao red da govori, rekao je kako sveano objavljuje svoj ulazak u Socijalistiku, potom se brzo ispravio i dodao: Ulazak u Stranku demokratske akcije. Bio je euforian. Nazvao je u Beograd Hakiju Pozderca i rekao mu da je pristupio SDA. Pitao je da li i on eli ui u stranku. Oduevljeno je objanjavao koliko se naroda okupilo u Kladui, i drei telefonsku slualicu visoko podignutu pitao: uje li, uje li? Kroz slualicu je strujao zvuk nalik talasanju mora. Prema sjeanju Razije Pozderac, njen mu je na Abdieve rijei reagirao iznenaujue otro: Fikrete, zavadie narod u Krajini. Zato nisi osnovao graansku stranku? uje li?, ponavljao je Abdi. Mi nemamo vie ta razgovarati, odgovorio je Pozderac sputajui slualicu. Prekinuo je vezu, ali i svaki dalji kontakt sa dojueranjim prijateljem.Mustafa andi koji je bio dugogodinji oficir KOS-a, sa posljednjim radnim mjestom u Kontraobavjetajnoj grupi (KOG) RV i PVO se sjea: Vozio sam se u autu i sluao na radiju vijesti. Jedan dio je bio stranaka hronika. Dan prije zvao me major edo Kneevi, kolega koga sam znao dok smo zajedno radili u KOS-u i oduevljeno rekao: Dobili smo ga! Pitam: Koga smo dobili? Kae: Abdia. Babo je legao na rudu. Dva puta je ponovio kako je Babo legao na rudu. andi svom kolegi nije vjerovao. Znam da je KOS nekoliko mjeseci pleo mreu oko Fikreta u sklopu operativne akcije Proboj 1, ali mu nisu mogli prii blizu. Kada sam u stranakoj hronici na vijestima uo kako je na velikom skupu u Velikoj Kladui Abdi uao u SDA, onda sam se ukoio. Zaustavio sam auto i izaao da pripalim cigaretu. Nita mi vie nije bilo jasno.Zulfikarpai je u Veliku Kladuu doao pravo iz Zagreba. Bio je strano nervozan zbog dvije stvari. Jedna je bila to nije imao gdje mokriti, jer se ispred kue ve nalazilo mnogo ljudi, a druga se ticala samog skupa, sjea se Balijagi. Zulfikarpai je, nakon to je odrao govor, nervozno uao u improviziranu bosansku sobu. Iza kulisa najveeg bonjakog skupa se nazirao rascjep stranke, nevidljiv obinim smrtnicima. Iznervirano je uzviknuo: Zaboga, Alija, ta ovo radite? Aludirao je na mnotvo zelenih zastava sa polumjesecom, mukarce sa sabljama i turbanima na glavama, povike ivio Sadam Husein!, ukratko, na ikonografiju skupa.Zulfikarpai je govorio direktno Izetbegoviu: Alija, ja ne elim da uestvujem u pokolju Muslimana. ta e ti Homeinijeve slike? ta e ti ljudi u akirama sa zapojasanim jataganima? Slike ovog velianstvenog skupa Muslimana bit e prenesene za pola sata u vlade svih evropskih zemalja. Na svim slikama e u prvi plan biti stavljeni ovi bradati ljudi sa turbanima na glavi, sa jataganima za pojasom, samo da se uplai Evropa i Srbi dobiju opravdanje za pokolj koji nam pripremaju. Izetbegovi je cijelo vrijeme utio, na iznenaenje prisutnih. U tim momentima je izgledao kao neko ko se povlai, zatvara i tone u svoj unutranji svijet.Zulfikarpai je nastavio: Sada dolazim iz Zagreba. Josip Manoli mi je rekao da su se oni domogli dosjea Udbe i da Salim abi radi za Udbu. Predloio mi je da abia upregnemo kao dvostrukog igraa, jer ve ima njegov dosje. Izetbegovi je i dalje uporno utio. Prema svjedoenjima prisutnih, izgledao je kao starac, umoran od svega. Zulfikarpai je uporno i agresivno nastavio: Odmah se na ovom skupu ogradi od ovih ljudi i reci da smo mi demokratska stranka od koje niko ne treba da se plai. Ukoliko to ne uradi, ja izlazim iz SDA. Izetbegovi je nakon izlaska za govornicu pokuao popraviti stvar. Pitao je obraajui se masi: Jesmo li mi vjerska stranka?, nadajui se da e negativan odgovor demantovati Zulfikarpaieve primjedbe. Masa je uzviknula: Jesmooo.... Nije dobro uo, pa je ponovio pitanje: Jesmo li mi vjerska stranka? Dobio je isti odgovor iz stotine hiljada grla: Jesmooo...Vidio je da tako nee nita popraviti u Zulfikarpaievoj percepciji, pa je razgovjetno, na slogove izgovorio: Mi nismo vjerska stranka! Konano je stigao oekivani odgovor: Nismooo! Bonjaci su bili spremni biti sve za onog za koga su procijenili da moe da ih povede. Salim abi je iz rodne Graanice u Zagreb stigao nakon zavrenog krojakog zanata. Ubrzo poinje raditi kao samostalni obrtnik i stie visoke kvalifikacije u udruenjima samostalnih obrtnika. Nekoliko godina je bio i predsjednik Udruenja obrtnika Zagreb, te zastupnik u Vijeu udruenog rada Sabora Hrvatske. Kada je Zulfikarpai objelodanio sumnje vezane za abia, abi podnosi tubu protiv njega. Zulfikarpai angauje svog tadanjeg advokata Faruka Balijagia da u centrali KOS-a u Beogradu otkupi abiev dosje. Dosje je, prema Balijagievim rijeima, otkupljen za 40.000 vicarskih franaka od oficira KOS-a Mileta Babia. U meuvremenu, abi povlai tubu protiv Zulfikarpaia.Muhamed engi, na pitanje kako su Izetbegovi i on reagirali na Zulfikarpaieve optube da Salim abi radi za KOS, odgovara da su dugo razgovarali o tome. Na stav je bio da to ne treba shvatiti dramatino. Komunistika drava je imala razvijene obavjetajne slube i mnoge je ljude prisiljavala da surauju na ovaj ili onaj nain. Adil je rekao kako mu je Josip Manoli pokazao dosje Salima abia. Mislim da je Adil, koji je bio jedini meu nama sa iskustvima u politici, htio pokazati kako sa politiarima koji su ve uzeli vlast u Hrvatskoj moe razgovarati na ravnoj nozi. S druge strane, abi je mnogo uradio tokom izgradnje Zagrebake damije. Imao je mnogo problema u Hrvatskoj. Recimo, kada je damija izgraena, podmetnut je poar i poinioci nikada nisu pronaeni. Bio je predsjednik Sabora IZ Jugoslavije. To se nije moglo zaboraviti. Rascjep u stranci je pokuao izgladiti novopridoli lan. U motelu Lovac kod Srebrenika, Abdi je pokuao pomiriti zavaenog Izetbegovia i Zulfikarpaia. Meutim, Zulfikarpai je imao drugaije planove. Na sastanak je doao veoma raspoloen. Objanjavao je da ima samo jedan cilj - spasiti Bonjake od predstojeeg pokolja. Doslovno je rekao Abdiu: Spreman sam za Agrokomerc, u roku od dva sata, na banku koju ti kae u Zagrebu, isplatiti dvjesto miliona dolara, samo da ide sa mnom da spasimo muslimanski narod, a da ostavi Aliju. Abdi je pitao: Odakle ti tolike pare? Zulfikarpai je odgovorio kako je postao jedan od najbogatijih ljudi u svijetu, ali da detalje kako je stekao novac nee obrazlagati. Abdi je ipak odluio ostati sa Alijom, sjea se advokat Balijagi.Rusmir Mahmutehaji, koji je prestao participirati u stranakom organiziranju, u ljeto 1990. sree Izetbegovia u Sarajevu. etaju od Slatkog oeta do Markala. Vidi, Rusmire, ovo. Podigao se narod. Sve je na nogama, kae Izetbegovi. Budui da je rije o razgovoru dvojice prijatelja koji su se politiki razili, Mahmutehaji, nemajui vremena za obrazlaganje, replicira: Sluaj, Izetbegoviu, krcate narod na brod da ga odvedete u katastrofu goru nego u Drugom svjetskom ratu. Zna li ti u ijim je rukama kormilo tog broda? Brod je u mojim rukama, odgovara Izetbegovi. U septembru 1990. Muhamed Filipovi i Adil Zulfikarpai definitivno se odvajaju od SDA i formiraju Muslimansku bonjaku organizaciju. Njihovo objanjenje je kako je SDA isuvie vjerska stranka. Na paralelnim konferencijama za tampu Izetbegovi govori kako raskola nema, a Zulfikarpai i Filipovi kako je razlaz definitivan. Ponovo poinje potraga za Mahmutehajiem. U rasplet jugoslovenske krize Bonjaci ulaze u rasulu. Neki su ga okarakterizirali kao rasulo muslimanskog emocionalizma."Balkan bluz"Kako je nastao SDS: Svi u dravu (2)Piu: Medina Delali & Suzana ai Veliina slova:

Vrijeme okupljanja: Ljiljana Zelen Karadi, Radovan Karadi, Jovan Rakovi i Nikola KoljeviPhoto: StockDa je pameti, kao to je nije knjiga knjiga Balkan bluz, Medine Delali i Suzane ai, nekadanjih novinarki Slobodne Bosne bila bi makar fakultativni udbenik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da to nije sluaj, kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i ire jednostavno ne pria, e-novine su odluile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja prati deavanja u zemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog razvoja, nekad republike u okviru SFRJ (1975.) , nerazjanjene pogibije tadanjeg predsjednika savezne vlade Demala Bijedia, preko sunovrata Hamdije Pozderca, Fikreta Abdia i Agrokomerca, procesa zbog kojih su zatvorske kazne odsluili Alija Izetbegovi i Radovan Karadi, do ratnih dogaanja i ubistava zapovjednika HOS-a, Blaa Kraljevia u Hercegovini, Muana Topalovia-Cace i mnogih drugih dogaaja zavrno sa 1995. godinom. Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i to uglavnom u njenom loijem ali i veem entitetu, knjiga nije doivjela promociju izvan njenih granica. Posljednja deavanja - poetak suenja Karadiu, putanje na slobodu Biljane Plavi, samo su bili dobar povod da kontaktiramo autorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjigu putem feljtona predstavimo i izvan granica BiH. U nadi da e pruiti odgovore na brojna pitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekim novim saznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamo bosansku hroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak ine autorski tekstovi i intervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do 2000.) Srpska nacionalna strategija artikulirana osamdesetih godina zasnivala se na ideji koja se moe prevesti kao nasilje iz dobrih namjera, a da bi svi Srbi mogli ivjeti u jednoj dravi. Kao glavni ideolog ove strategije, ija e puna realizacija uslijediti poetkom devedesetih, Dobrica osi e meu srpskim intelektualnim krugovima biti nazvan Patrijarh. Ovaj nekadanji lan Komunistike partije Jugoslavije, za najtraginiju je srpsku obmanu smatrao ideoloku vjeru Srba u bratstvo i jedinstvo jugoslovenskih naroda.Kao zamjenu komunizmu koji se obruava, nudi obnovljenu prolost kroz nacionalnu dravu idealizovanu svijetom mitova i fikcija. Nacionalni program je zahtijevao lidera koji e ga ostvariti. Prvi susret Dobrice osia sa Slobodanom Miloeviem, liderom srbijanskih komunista, deava se poetkom 1990. Miloevi je ve trijumfovao na Kosovu, potom i u CK Srbije i postao Voa. Smiljenom susretu koji je trebao izgledati kao sluajan na prijemu izraelske delegacije je posredovala Klara Mandi, Jevrejka iz beogradske porodice i dugogodinja osieva prijateljica. U krug oko Patrijarha Klaru je uveo bivi suprug, akademik Ljubomir Tadi. Klara je upamtila rijei kojima se Miloevi to vee oprostio od osia, nagovijestile su elju za ponovnim susretom.Nadam se da emo se vidjeti, rekao je Miloevi na rastanku. U komiluku smo, dijeli nas samo ograda, dvosmisleno je odgovorio osi. Ali, ta ograda nije tako visoka, nadam se, nasmijao se Miloevi. Od tada se njih dvojica esto sastaju i uvijek u Miloevievom predsjednikom kabinetu. osi s pravom u Miloeviu nije vidio komunistu, doivljavao ga je kao nacionalistu. Miloevi, opet, nije imao povjerenja u osia, ali mu je bio potreban zbog ugleda koji je uivao u intelektualnim i crkvenim krugovima koji su Miloeviu bili nedostupni. Na kongresu odranom u januaru 1990. raspada se Savez komunista Jugoslavije. Postala je izvjesna pobjeda nacionalista na izborima u Sloveniji i Hrvatskoj, a time i mogunost samostalnosti ovih republika. Miloevi sa svojim saradnicima sve ee razgovara o ratu. Da oruane bitke nisu iskljuene, prvi put je javno zaprijetio u junu 1989. na proslavi 600 godina Kosovske bitke na Gazimestanu, ali je njegova najava budunosti tada shvaena kao metaforika pria o prolosti. Miloevi se meu najbliim saradnicima nije sluio metaforama, niti istorijskim aluzijama. Bio je konkretan.

U komiluku smo, dijeli nas samo ograda: Miloevi i PatrijarhU kabinetu Borisava Jovia, srbijanskog lana Predsjednitva SFRJ, nakon sjednice 13. februara 1990. vodi se iva rasprava. Sadraj razgovora Jovi biljei u svoj dnevnik: Poslije dananje sjednice Predsjednitva na kojoj su uestvovali i predsjednici predsjednitava republika i autonomnih pokrajina, tema Kosovo, sjedimo u mojoj kancelariji Veljko Kadijevi, Pera Graanin, Sloba Miloevi, Dragutin Zelenovi i ja. Nezvanian i neobavezan razgovor. Sloba poinje: Bie rata, Boga mi. Neemo dati, Boga mi, uzvraam ja. Dosta smo mi ratovali i ginuli u dva svjetska rata. Sada emo rat svakako da izbjegnemo! Nee biti rata onakvog kakav bi oni htjeli, dodaje Veljko, ali e biti onakav kakav mora, a to je da im ne dozvolimo da nas tuku.Armijski vrh i srpsko rukovodstvo bili su saglasni da je upotreba vojske neminovna. Logika armijskog vrha bila je jednostavna - Slovenci i Hrvati svojim osamostaljivanjem ele razbiti Jugoslaviju, Srbi ele sauvati zajedniku dravu i zato je Armija sa njima. Osnovni problem, ustvari, bio je budui koncept ureenja savezne drave, da li e se Jugoslavija razvijati kao centralizovana drava ili kao oslabljena federacija to srpskom rukovodstvu nije odgovaralo: time je mogunost njihove dominacije bila iskljuena.Da nije rije o ouvanju Jugoslavije, nego srpske drave, objasnio je nekoliko dana nakon ovog razgovora Dobrica osi u beogradskom listu Duga pozdravljajui slovenaku elju za otcjepljenjem i samostalnou. Pri tome, Srbi moraju Jugoslaviji, pa i njima Slovencima, poentira on, ispostaviti svoje nacionalne interese i raune, koji nisu mali, a koji moraju da se izravnaju. Izlazak iz Jugoslavije mora da se plati. Slovenija nije bila ukalkulisana u beogradske planove, ali srpske etnike oblasti u Hrvatskoj i Bosni jesu.U decembru 1989. Jovan Opai nakon izdravanja tromjesene kazne izlazi iz zatvora u ibeniku. Osuen je za naruavanja reda i mira, na proslavi Kosovskog boja u Kninu prekinuo je program traei od okupljenih Srba da zaborave mit o Jugoslaviji i okrenu se srpstvu. U zatvoru Opai dobija telegram podrke od Dobrice osia, a nakon izlaska na slobodu odlazi kod njega u Beograd. osi u povjerljivom razgovoru zahtijeva od Opaia da pomogne Jovanu Rakoviu, direktoru Neuropsihijatrije u ibeniku koji u Hrvatskoj radi na politikom organizovanju Srba. Ubrzo se Rakovi i Opai dogovaraju da kulturni klub Zora, koji je prethodno obnovio Opai, pretvore u politiku partiju. Rakovi predlae da se partija nazove Demokratska stranka. Opai insistira da u naziv stranke stave nacionalnu odrednicu i 17. februara u Kninu promoviraju Srpsku demokratsku stranku. O politikim ciljevima stranke govorio je Rakovi: Srbi ne ele drugu dravu u Hrvatskoj, ali trae autonomiju. osi je srpsku strategiju u Hrvatskoj objasnio konkretnije. Na hrvatsku secesiju moralo se odgovoriti i srpskom secesijom, na stvaranje hrvatske nacionalne drave moralo se odgovoriti stvaranjem srpske drave. U svakoj prilici osi je hrvatskim Srbima drao lekcije kako u vrijeme kada se raspada titoizam i Jugoslavija niko od njih - narodni heroji, generali, ministri u Hrvatskoj - nije stao uz narod da ga povede ka istorijskom osvjetenju. Uinio je to jedan ibeniki ljekar, u visokim godinama, invalidnog stanja zdravlja.Mislio je na Jovana Rakovia. Rakovi se smatrao osievim duhovnim proizvodom, to je uistinu i bio. Narednih mjeseci njegova doktorska kancelarija je i sjedite stranke. Na mitinzima na kojima je govorio o velovima kojima je prekriveno srpstvo narod je sluao. Nisu razumijevali metafore kojima se Rakovi sluio, ali su ga slijedili kao ikonu koja je oivjela pred njihovim oima. Ipak, SDS je na majskim izborima 1990. osvojio samo pet mjesta u hrvatskom saboru. Veina Srba u Hrvatskoj nije bila zahvaena nacionalnom renesansom i mahom su glasali za komuniste Ivice Raana. Srbi masovno pristupaju stranci tek nakon izbora, uplaeni pobjedom HDZ-a i rijeima hrvatskog predsjednika Franje Tumana o istoj hrvatskoj dravi. Hrvatski nacionalisti su nudili dovoljno razloga za strah, a srpsko vodstvo je ekalo da se narod dovoljno uplai. Osnovni generator za raspirivanje potrebnog straha bilo je podsjeanje na genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu.Stranka je ve imala odbore u Beogradu i Sloveniji kada se pristupilo njenom organizovanju u BiH. U Sarajevu o tome razmiljaju Vladimir Srebrov i krug profesora sa Filozofskog fakulteta gdje Srebrov vodi biblioteku. U poetku su kao zavjerenika sekta, ali se spremaju postati dominantan politiki pokret. U maju Inicijativni odbor broji sto lanova. Bio sam ubijeen da u BiH ima malo Srba. Vrijeme kada sam vidio da ima puno velikosrba, bilo je vrijeme kada je SDS ve formiran i kada su vidjeli da zbog toga nee biti podvrgnuti sankcijama ili ii u zatvore, ispriao je Vladimir Srebrov. Sebe je, zahvaljujui svom politikom bekgraundu, vidio kao budueg lidera stranke. Krajem osamdesetih je javno napadao prisustvo Albanaca u Sarajevu i albanski nacionalizam, te vodio javne rasprave o srpskom jeziku. Milan Nikoli, kako se uistinu zvao, promijenio je ime kada je otiao na magisterij u Rusiju. Iz umjetnikog egzibicionizma, ispriao je, tamo je sebi odsjekao uho.Prvi korak u politikom organizovanju sarajevske grupe je bila obnova kulturnog drutva Prosvjeta, na emu se angauje nekoliko profesora sa Filozofskog fakulteta. Profesor knjievnosti Vojislav Maksimovi u proljee objavljuje tekst u kojem trai obnavljanje Prosvjete, potom to ine profesor filozofije Aleksa Buha i knjievnik Vladimir Nasti. Obnoviteljska skuptina Prosvjete odrana je 28. juna 1990. u sarajevskoj Vijenici.Na Skuptini koju je vodio Aleksa Buha za predsjednika Prosvjete izabran je Vojislav Maksimovi. Nije se sluajno kod bosanskih, kao i kod krajinskih Srba prvi oblik jaanja etnikog zajednitva pojavio kroz obnavljanje ranije ukinutih kulturno-prosvjetnih udruenja kakva su bila Zora i Prosvjeta. Izraavanje kulturne posebnosti bila je uvertira za insistiranje na politikoj posebnosti koje e uslijediti kasnije. U srpskom intelektualnom krugu u kome se dugo razmiljalo o organizovanju bosanskih Srba, svi su u dubokoj sjeni najozbiljnije figure - Milorada Ekmeia, profesora na katedri za istoriju sarajevskog Filozofskog fakulteta. Mnogi oekuju da e Ekmei biti predsjednik stranke i njega kao apsolutnog autoriteta niko ne dovodi u pitanje. Uz Ekmeia, najuticajniji je Nikola Koljevi, profesor na katedri za optu knjievnost i teatrologiju, kojeg stranake kolege opisuju kao dubokoreligioznog mranjaka. Inicijativnom odboru stranke pristupa psihijatar i pjesnik Radovan Karadi, koji je prethodno bio u Ekolokom pokretu Zeleni. Anoniman je i meu misleim Srbima obiljeen kao saradnik Dravne bezbjednosti zaduen da pokriva Udruenje knjievnika. Njihovo podozrenje izaziva injenica da Karadi nikada nije pozivan, a svi drugi jesu, na informativne razgovore nakon prokazanih knjievnih skupova na kojima je osamdesetih godina govorio pjesnik Matija Bekovi. Sumnjivom se inila i Karadieva specijalizacija u Americi. Bio je iz etnike porodice, njegov otac Vuko je zbog etnitva odleao petogodinju zatvorsku kaznu. Saglasnost za specijalizacije takve vrste je davao vladin Komitet za odnose sa inostranstvom, tako da je Karadievo porijeklo bilo vie nego dovoljan razlog da bude odbijen. Znalo se i da je osamdesetih godina suen za privredni kriminal, mada e kasnije svoj boravak u zatvoru pokuati predstaviti kao borbu za nacionalni interes. Njegovu poziciju meu vodeim bosanskim Srbima promijenie Dobrica osi.Karadi je Patrijarha upoznao osamdesetih godina u drutvu bosanskih pjesnika koji su ivjeli u Beogradu. U proljee 1990. osi poziva Rakovia i nekoliko srpskih intelektualaca iz Bosne na sastanak u Beograd. Nikola Koljevi je na sastanak poveo i Karadia. Mada su se kolege Rakovi i Karadi do tada povrno poznavali, uglavnom su se sretali na strunim skupovima psihijatara. osi je razmiljao koga izabrati za lidera bosanskih Srba, nije mogao pronai bosanski pandan Rakoviu. Predsjedniko mjesto je ponudio Ekmeiu i Buhi. Nijedan od nas nije bio spreman da preuzme tu funkciju, objanjava Aleksa Buha. Na sastanku u Beogradu osi predsjedniko mjesto nudi Koljeviu. Koljevi odbija i predlae Karadia koji je posluno sjedio do njega. Kadrovska kombinatorika je od poetka ukljuivala dr. Nenada Kecmanovia, rektora Sarajevskog univerziteta.Smatralo se da Kecmanovi ima politiko iskustvo, uvaen je, analitian i, to je najvanije, dovoljno veliki Srbin. Kecmanovi je mogao obezbijediti pristalice u rasponu od tvrdih Jugoslovena do mekih Srba, ali i zavarati politike protivnike u spektru od tvrdih Bosanaca do mekih Muslimana.

Nenamjerno odabran: RadovanPhoto: EPA/Anja NiedringhausBonjaci ve imaju formiranu stranku kada Radovan Karadi poziva predsjednika SDA Aliju Izetbegovia na sastanak. Umjesto Izetbegovia na sastanak odlazi sekretar stranke Muhamed engi. Sreu se u kancelariji bolnice u kojoj je Karadi zaposlen. Karadi engiu govori kako Srbi hoe da formiraju stranku i predlae koaliciju. Pokazuje ve otkucan tekst koji treba potpisati, u kojem se kae kako se SDA i SDS udruuju da e zajedno ii na predizborne skupove. engi odgovara: Doktore, mi ne znamo profil vae stranke, ne znamo ko su ljudi koji e voditi stranku?!.Karadi objanjava kako e srpsku stranku voditi ugledni lan ovog drutva, profesionalac, najvjerovatnije Nenad Kecmanovi. Kecmanovi odbija ponuenu funkciju. Naravno, imponovala mi je inicijativa da doem na elo SDS-a za koju sam neformalno saznao i neto ranije. Meutim, grupi osnivaa koji su mi to i formalno saoptili objasnio sam da sam lino skloniji nekoj varijanti graanske partije koja bi imala vei autoritet da ponudi demokratsko rjeenje meunacionalnih odnosa u BiH i koja bi obavezno bila orijentisana na iri jugoslovenski prostor, objanjava Kecmanovi zato nije stao na elo SDS-a. Rekao sam im da ve postoje razmiljanja i okupljanja na takvoj platformi i da sam u njih ukljuen, ali da istovremeno podravam organizovanje i naeg naroda na nacionalnoj osnovi poto su to ve uinili i Muslimani i Hrvati. Izgleda da je moja pluralistika otvorenost za obje opcije stvorila utisak da se dvoumim, pa je moja kandidatura ostala u opticaju ak i na osnivakoj skuptini SDS-a.Savezni premijer Ante Markovi je nakon raspada jugoslovenskih komunista jo uvijek vjerovao da raspad SKJ ne znai i nestanak Jugoslavije. Velikim narodnim mitingom odranim 27. jula 1990. na Kozari pred vie od 100 hiljada okupljenih promovisao je Reformsku stranku sa kojom e izai na izbore. Kecmanovi se pridruio nasmijanom jugoslovenskom premijeru. Ja sam i komuniste napustio zato to su prestali da budu jugoslovenska stranka, kao to sam i u reformiste otiao, i pored politiki probitanijih ponuda, ne toliko zbog reformi Ante Markovia, nego zbog toga to je to bila u tom momentu jedina jugoslovenska stranka na terenu BiH, tumai Kecmanovi.SDS je u politiku arenu uao pozivajui na ruenje komunizma. Nakon to analize koje za internu upotrebu pravi Inicijativni odbor pokazuju da je srpsko stanovnitvo uglavnom seosko stanovnitvo, razmatra se ideja da se formiraju odbori stranke po manjim mjestima i selima. Nakon svega, Karadiev etniki pedigre inio se prihvatljivijim za nacionalni pokret nego pedigre bivih komunista. Na sastanku Izvrnog odbora Prosvjete Maksimovi, Koljevi i Ekmei vre pritisak na Vladimira Srebrova da prepusti vodee mjesto Radovanu Karadiu. Koriste argument da se radi o velikom Srbinu iz etnike porodice koji ima podrku Dobrice osia.S obzirom na planiranost buduih dogaaja, Srebrov je u stvaranju SDS-a bio dvostruko izmanipuliran jer je na svojim pleima izdrao prvi negativni udar javnosti. Naroito zbog formiranja omladinskog krila SDS-a Mlada Bosna koje je, po njegovim rijeima, trebalo biti eljezna pesnica stranke.Njegov imid neu da budem lider, ve samo buntovnik svog naroda u BiH doprinio je da Karadi izgleda umjereno. Istovremeno, razmiljalo se o organizacionom obliku stranke. Neki su zagovarali podjelu stranke na dva krila - konzervativno i lijevo, odnosno etniko i partizansko krilo. Ja sam pristao da vodim narodnjako krilo i to samo do izbora, predlaui da socijaldemokratsko krilo vodi dr. Dragan Kalini , ispriao je jednom prilikom Karadi. Usprotivio se osi objanjavajui da e frakcije podijeliti stranku. Ustvari, pomirenje etnika i partizana bio je njegov i Miloeviev zadatak."Balkan bluz"Kako je nastao SDS: Svi u dravu (3)Veliina slova:

Na prvim skupovima Karadievih slika nije bilo: Beograd nekoliko godina poslijePhoto: StockDa je pameti, kao to je nije knjiga Balkan bluz, Medine Delali i Suzane ai, nekadanjih novinarki Slobodne Bosne bila bi makar fakultativni udbenik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da to nije sluaj, kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i ire jednostavno ne pria, e-novine su odluile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja prati deavanja u zemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog razvoja, nekad republike u okviru SFRJ (1975.) , nerazjanjene pogibije tadanjeg predsjednika savezne vlade Demala Bijedia, preko sunovrata Hamdije Pozderca, Fikreta Abdia i Agrokomerca, procesa zbog kojih su zatvorske kazne odsluili Alija Izetbegovi i Radovan Karadi, do ratnih dogaanja i ubistava zapovjednika HOS-a, Blaa Kraljevia u Hercegovini, Muana Topalovia-Cace i mnogih drugih dogaaja zavrno sa 1995. godinom. Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i to uglavnom u njenom loijem ali i veem entitetu, knjiga nije doivjela promociju izvan njenih granica. Posljednja deavanja - poetak suenja Karadiu, putanje na slobodu Biljane Plavi, samo su bili dobar povod da kontaktiramo autorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjigu putem feljtona predstavimo i izvan granica BiH. U nadi da e pruiti odgovore na brojna pitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekim novim saznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamo bosansku hroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak ine autorski tekstovi i intervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do 2000.)

Neovisno od sarajevskog, formiran je i drugi Inicijativni odbor u Krajini kao eho hrvatskih deavanja. Njegovo sjedite bilo je u Drvaru. umarski ininjer Borivoje Sendi se poetkom maja vratio u Banju Luku nakon viegodinjeg ispitivanja prauma u Africi. Poticao je iz etnike porodice i prezirao komuniste. Za krajiki inicijativni odbor koji djeluje u tajnosti Sendi e saznati prilikom sluajnog susreta sa Rakoviem u Beogradu.Dva mjeseca nakon ovog susreta postao je potpredsjednik SDS-a za bosansku Krajinu. Idui tako kod Terazijske esme ugledah iz Balkanske u susret mi ide bradati ovjeuljak sa enicom pod rukom. Vidio sam Rakovieve slike, on je to. Preprijeim mu put onako dugaak, sagnem se i rafalom, da mi ne utekne, ispriam da mi, bosanski Srbi, hoemo ono to i oni u Kninu.ta ste po struci?umar, velim ja.To je dobro, vi terenci znate narod. Ne mogu danas ostati sa vama, idemu Francusku 7, dajem intervju.Mogu li ja vama u Knin?Ne treba, hajde u Drvar - tamo ljudi ve rade na tome.Na sastanku koji se 20. maja odravao u gradskoj biblioteci u Drvaru okupljenima se obratio Slavko Grahovac, predsjednik Inicijativnog odbora. Besjedio je o 1941., koja se Srbima ne smije ponoviti. Prisutni su na rastanku popunili pristupnice kninskom SDS-u. U Banjoj Luci je tek nekolicina eljela prii stranci, meu prvima novinar Nikola Guzijan i Branko Majstorovi ija su dva brata ubijena kao pratioci Drae Mihailovia prilikom njegovog hvatanja. Na Dan borca, 4. jula, dogovoren je miting u Drvaru na kojem e govoriti Rakovi. Na pozornici improvizovanoj od buradi i dasaka Rakovi je podigao uvis tri prsta. Nasta bura i vrisak, neko se eto, poslije 40 godina, usudio da sebe, u ime Trojice, oznai kao Srbina, sjea se Sendi. Nakon mitinga odran je sastanak kojem prisustvuju predstavnici oba Inicijativna odbora. Dogovaraju da se stranka nazove Srpska demokratska stranka BiH jer Srbima koji nisu u svojim matinim dravama treba zajednika stranka. Srebrov je to jo ranije predloio Rakoviu i ostao je u uvjerenju da je inicijativa za ime stranke bila njegova. Meutim, tada nije znao da je plan kako e izgledati i ta e raditi SDS napravljen mnogo ranije u Beogradu.Kod imenovanja predsjednika Inicijativnog odbora bilo je nedoumica. Nismo poznavali dobro jedni druge, neko predloi neke od nas iz Krajine, drugi predloie prisutnog doktora (Karadia) iz Sarajeva, opisao je taj sastanak Sendi. Rakovi uze rije. Krajina u kojoj su Srbi veina, svakako e biti uz stranku. U Sarajevu i istonoj Bosni Srbi su izmijeani sa Muslimanima i vano je da voa stranke, bar privremeno, bude iz tog kraja. Predlae Karadia, ostali naelno prihvataju. Srebrov, neupuen u dogovor u Drvaru, izdaje proglas da e se osnivaka skuptina SDS-a BiH odrati 7. jula. Siguran je da e on biti novi predsjednik. Na razgovor ga poziva Koljevi i kae da e izgubiti glavu ako odri taj skup. Srebrov pristaje da se osnivaka skuptina odri po dogovoru iz Drvara 12. jula, na Petrovdan, ali pod uslovom da se tada izvri pomirenje, a do septembra ostavi otvorenim pitanje predsjednika stranke. Vladimir Srebrov nikada nije uziman kao ozbiljan kandidat za mjesto prvog ovjeka mada je on nastojao da to bude. Naprosto, nije bio format za takvo mjesto, kae Aleksa Buha.

Mjesto gdje se stvarala krvava istorija: Klub knjievnika, Francuska 7 Photo: StockVee prije osnivake skuptine u Sarajevo je stigla delegacija iz Krajine. Satima ekaju u prizemlju Holiday Inna zaueni to ih niko nije doekao. U meuvremenu, na prvom spratu hotela traje muna rasprava sarajevskih Srba oko toga koga e sutra predloiti za predsjednika - Karadia ili Srebrova. Rasprava je neugodna jer Srebrov ne eli odstupiti. Kada je krajika delegacija saznala o emu se vodi rasprava, Slavko Grahovac predlae da oni izaberu predsjednika iz Krajine. Konano, sutradan, sat vremena prije promocije predviene za 12 sati, Karadi prilazi Srebrovu i kae mu da se povue jer e on biti predsjednik. Ko te izabrao za predsjednika?, pita Srebrov. Miloevi, odgovara Karadi, a Jovan Rakovi objanjava da je takav dogovor uinjen u Beogradu. Pred vie od dvije hiljade Srba okupljenih u Domu mladih na Skenderiji, Rakovi promovira svog kolegu psihijatra za predsjednika stranke. U momentu kada cijela sala ustaje na noge da aplauzom pozdravi predsjednika svih bosanskih Srba, Vladimir Srebrov sjedi.Na predstojeim novembarskim izborima Srebrov e biti kandidat Srpskog pokreta obnove. Uz Rakovia, osnivaki skup SDS-a je pozdravio beogradski profesor Slobodan Ini kao i predsjednik SDA Alija Izetbegovi. estitam, mi vas odavno ekamo, vi imate mjesto ovdje, rekao je Izetbegovi okupljenima. Pored Rakovia je sjedio akademik Muhamed Filipovi kome se Rakovi apatom neprestano obraao. Ja blesava ovjeka, ispriao je kasnije profesor Filipovi, sto puta mi se nadnio nad uho i govorio: Ostarismo, moj Tunjo, nita od nas. Karadi je djelovao zbunjeno, tako je i govorio. Traio je ispravljanje nepravde prema Srbima, jednaka kulturna, vjerska i ekonomska prava, izmeu ostalog i dostojanstveno sahranjivanje svih srpskih rtava i obiljeavanje stratita na adekvatan i dostojan nain.Na Skuptini je izabrano rukovodstvo stranke. Velibor Ostoji je imenovan za predsjednika Izvrnog odbora, a Danilo Veselinovi i Jovan Tintor za potpredsjednike stranke. SDS-ov slogan Srbi, vi smijete da budete Srbi konano je potvren. Odmah je formiran Savjet za meustranaku saradnju, svojevrstan trust mozgova kojim je predsjedavao Nikola Koljevi. lanovi savjeta su, izmeu ostalih, postali akademici Milorad Ekmei i Slavko Leovac, te knjievnici Vojislav Maksimovi i Miroslav Toholj.Nakon Karadievog preuzimanja stranke, sastanci se odravaju u njegovom stanu u ulici Sutjeska. Jednostavno, zato to je stan bio kao fudbalsko igralite i u centru grada, priao je Vladimir Srebrov, jedan od sudionika tih susreta. Ljeto i jesen obiljeili su mitinzi na kojima je Karadia pratio Jovan Rakovi. Na mitinzima je narod nosio slike srpskih velikana Svetog Save, Karaora, Vuka Karadia, Njegoa, Tesle kao da su to njegove savremene voe. Nosili su i slike Jovana Rakovia i Miloevia. Karadievih slika skoro da nije bilo, sjeao se novinar Nikola Guzijan.Rakovi je svoja nadahnuta obraanja od kojih bi se masa uskomeala zavravao podizanjem Radovanove ruke uvis, kao da se radi o bokseru pobjedniku. Karadi nije bio uvjerljiv govornik. Narod je privukao Jovo.Ustaka ikonografija koja se pojavila u Hrvatskoj uinila je njegovu priu o genocidu ivotnijom. Ubrzo sam i ja poeo kripati zubima. Pokretale su nas emocije, a ne razum, kae Guzijan.Karadi nam je te jeseni kroz dvije vane rijei - strah i bijes - objasnio strategiju svoje stranke. Razgovarali smo u kui Danila Veselinovia, smjetenoj preko puta kasarne u Nedariima. Veselinovi je prvi sprat svog doma irokogrudo ustupio za potrebe SDS-a. Stranka je faktiki bila smjetena u dvije male sobe-kancelarije u kojima su neprestano zvonili telefoni i stizali faxovi iz baze, kako je govorio Veselinovi dok je efu predavao tek pristigle papire. Kao usput i kao sluajno obojica su komentirali da je priliv lanstva u stranku neoekivano dobar.ekali smo da se svaki Srbin uplai zato to nema stranku, a ne zato to je ima. Momenat za njeno osnivanje bio je kada su Srbi bili bijesni pred koalicijom Muslimana i Hrvata, objanjavao je Karadi. Bio je obuen u koulju upadljivo ruiaste boje. Dok pitate, zavaljivao se u stolicu, zabacivao glavu, otklanjajui kosu sa ela. Kada je odgovarao, tijelo je imalo suprotnu putanju. Unosio vam se u lice i gledajui neprekidno u oi, kao da vas psihoanalizira ili hipnotie, nametao svoj tok svijesti. Karadi je znao da je nacionalni program nemogue ostvariti bez naroda. Srpski narod je, s obzirom na prethodna istorijska iskustva, najlake bilo homogenizirati stvarajui psihozu ugroenosti. to je stvorena psihoza bila vea, razlike meu Srbima su bile manje.Srpski nacionalni pokret, odnosno SDS, praktino prekida, zaustavlja sukobe unutar srpskog naroda, bive podjele na teiste i ateiste, na nacionaliste i kosmopolite. To je, moe se rei, bio na izvjestan nain i jedan od preduslova za stvaranje srpske drave na prostorima Bosne i Hercegovine. Naravno da je to dugoroan proces koji ima svoju unutranju logiku, analizirao je poetak srpskog organizovanja u BiH Velibor Ostoji, prvi predsjednik IO SDS-a. Program stranke je, po sjeanju Alekse Buhe, imao dva prioriteta. SDS BiH je u svom programu imao kao prioritet demokratski transformisanu BiH u okviru demokratski transformisane SFRJ. Ako to nije prihvatljivo Muslimanima i Hrvatima, tada potovanje sva tri naroda na samoopredjeljenje, ukljuujui i pravo na sopstvenu dravu.Desetak dana nakon formiranja bosanskog SDS-a, u Srbu u Hrvatskoj, pred sto pedeset hiljada Srba proglaen je Srpski sabor i donesena Deklaracija o suverenosti i autonomiji. Ukoliko Jugoslavija ostane federacija, odluili su, zadovoljie se kulturnom autonomijom. Ako ne bude Jugoslavije, a bilo je oigledno da je nee biti, dolazi u obzir samo teritorijalna autonomija, odnosno srpska drava. Hronologija dotadanjih deavanja ukazivala je da su hrvatski i bosanski SDS funkcionirali po istoj matrici. To je znailo da e odluke Srba iz Hrvatske uskoro dobiti i bosansku varijantu.Dok su SDS partije rasle, Rakovi, ovjek koji ih je promovirao, je padao. Nakon to je u maju te godine odbio prijedlog hrvatskog predsjednika Tumana da prihvati mjesto potpredsjednika Vlade, uz obrazloenje da je hrvatska drava ustaoidna i agresivna

Promoter srpstva: Jovan Rakovi Photo: webshots.comprema Srbima, iz Tumanovog kabineta je listu Danas proslijeen fonogram razgovora u kojem Rakovi kae hrvatskom predsjedniku da su Srbi lud narod i da on nema nieg zajednikog sa komunistom Miloeviem. Srbijanski predsjednik mu to ne oprata, jednostavno zato to mu Rakovi vie ne treba. ef vie ne rauna na mene, konano je shvatio Rakovi. Miloevi je ve igrao na drugu kartu, Milana Babia, kojeg je procijenio kao dovoljno ambicioznog da Srbe u Hrvatskoj povede u rat.Rakovi e ubrzo dobiti otkaz u bolnici, a peticiju za njegov progon iz ibenika, koju je organizirao HDZ, potpisalo je oko 20 hiljada ljudi. Moja stranka i ja lino smo zapalili fitilj srpstva ne samo u Hrvatskoj. Mi smo palili fitilje i po BiH i ne bi se mogao zamisliti SDS BiH, pa ni gospodin Karadi, da nije bilo naeg utjecaja, izjavio je Rakovi poetkom 1992. za televizijsku stanicu Jutel. Bio je samo djelomino u pravu jer se ni Rakovi, ni SDS, niti Karadi ne bi mogli zamisliti da nije bilo osia i, konano, Miloevia.Dok bosanski SDS priprema izbore, SDS Krajine priprema rat. Milan Babi, gradonaelnik Knina i predsjednik Srpskog nacionalnog vijea, po Miloevievom nalogu, 12. augusta se sastaje u Beogradu sa Borisavom Joviem, predsjednikom Predsjednitva SFRJ. Sastanku prisustvuje i savezni ministar za unutranje poslove Petar Graanin. Babi trai garancije da se hrvatska zastava nee zavijoriti u Kninu. Jovi je prethodno sa Miloeviem dogovorio strategiju djelovanja u Krajini. U svom dnevniku Jovi biljei: Sloba je dao dve ideje: prvo, da se odsijecanje Hrvatske izvri tako to e liko-banijske i kordunake optine, koje su stvorile zajednicu, ostati sa nae strane, s tim da se tu kasnije narod referendumom izjasni da li hoe da ostane ili izae. I, drugo, da se lanovi Predsjednitva SFRJ iz Slovenije i Hrvatske iskljue iz glasanja o odluci, jer oni ne predstavljaju onaj dio Jugoslavije koji tu odluku donosi. Ako Bosanac bude za, onda imamo dvotreinsku veinu... Bez Slovenije i Hrvatske Jugoslavija e imati oko 17 miliona stanovnika, a to je za evropske prilike dovoljno.Babi je 20. augusta zakazao referendum o srpskoj autonomiji. Hrvatska vlast je referendum proglasila nelegalnim i dva dana prije njegovog odravanja pokuala zauzeti policijsku stanicu u Kninu. Dan ranije, novoformirana srpska policija je razdijelila oruje. Rakovi, elei da izbjegne sukob, predlae Babiu da narod legne pred vozila hrvatske policije. Nemamo vremena za mirne proteste, odgovorio je Babi, dolo je vrijeme da se Srbi sami brane. Rakovi je zanijemio. Babi je proglasio ratno stanje.U meuvremenu, Rakovi, koji je protjeran iz ibenika, prelazi u Beograd, gdje umire nekoliko dana nakon to je Vojno tuilatvo u Splitu podiglo optunicu protiv njega za razbijanje teritorijalne cjelovitosti Hrvatske. Meu njegovim prijateljima i danas je prisutno uvjerenje da je otrovan. Podruja pod kontrolom SDS-a u kninskom regionu su odvojena od ostalih dijelova Hrvatske i stvorena je granica koju treba braniti. Rat u Hrvatskoj je zapoeo bez opaljenog metka. Radmilo Bogdanovi, srbijanski ministar policije, ispriao je kako je na to reagovao njegov kolega Josip Boljkovac, hrvatski ministar policije. Ja, Radmilo, neu krv! Da sam htio, mogao sam da lako izvrim Tumanovu naredbu i sa hiljadu ljudi zauzmem milicijsku stanicu u Kninu. Ali, tu bi pala krv. A ja sam ratovao u partizanima protiv ustaa i dobro znam ta znai kad pone da se gine i na jednoj i na drugoj strani. U Hrvatskoj e se ginuti u proljee naredne godine.Balkan bluz"Hrvatsko proljeePiu: Medina Delali & Suzana ai Veliina slova:

Nekvalificirani graevinski radnik i disident u osnivanju Hrvatske: uak i TumanPhoto: EPA/ Antonio BatDa je pameti, kao to je nije knjiga Balkan bluz, Medine Delali i Suzane ai, nekadanjih novinarki Slobodne Bosne bila bi makar fakultativni udbenik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da to nije sluaj, kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i ire jednostavno ne pria, e-novine su odluile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja prati deavanja u zemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog razvoja, nekad republike u okviru SFRJ (1975.) , nerazjanjene pogibije tadanjeg predsjednika savezne vlade Demala Bijedia, preko sunovrata Hamdije Pozderca, Fikreta Abdia i Agrokomerca, procesa zbog kojih su zatvorske kazne odsluili Alija Izetbegovi i Radovan Karadi, do ratnih dogaanja i ubistava zapovjednika HOS-a, Blaa Kraljevia u Hercegovini, Muana Topalovia-Cace i mnogih drugih dogaaja zavrno sa 1995. godinom. Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i to uglavnom u njenom loijem ali i veem entitetu, knjiga nije doivjela promociju izvan njenih granica. Posljednja deavanja - poetak suenja Karadiu, putanje na slobodu Biljane Plavi, samo su bili dobar povod da kontaktiramo autorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjigu putem feljtona predstavimo i izvan granica BiH. U nadi da e pruiti odgovore na brojna pitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekim novim saznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamo bosansku hroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak ine autorski tekstovi i intervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do 2000.)

Hrvatsko nacionalno buenje iz 1971, poznato pod nazivima hrvatsko proljee i Maspok, neslavno je zavrilo. Lideri Maspoka, tadanje vodee partijske linosti, smijenjeni su sa funkcija. Mnogo proljeara je zavrilo u zatvoru. Jedan od njih, Stjepan Mesi, osuen je za delikt protiv naroda i drave. U njegovoj karakteristici u zatvoru Stara Gradika zapisano je - nepopravljiv. Tada je u zatvoru zavrio i Franjo Tuman, ali je on kao disident imao mnogo dui sta od proljeara. Nepoznato je ta je zapisano u njegovoj zatvorskoj biljeci, ali je injenica da je bio nepokolebljiv. Stvaranje samostalne Hrvatske drave bila je Tumanova opsesija.Iako je njegova porodica podravala hrvatski nacionalni pokret pod vodstvom HSS-a i Maeka, on je u Drugom svjetskom ratu zavrio u partizanima. Bio je pripadnik 10. zagrebakog korpusa i radio kao obavjetajni oficir. Prije zavretka rata, u januaru 1945. upuen je u Beograd u Vrhovni tab. Tada se dogodila nerazjanjena tragedija. Otac Stjepan mu je poginuo, to je kasnije tumaeno kao samoubistvo, nesretan sluaj ili, to je bila preovlaujua verzija, da mu je oca, kao kritiara nove vlasti, likvidirala OZNA.Tumanov uspon u vojnoj hijerarhiji JNA time nije bio sprijeen: radio je u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane, pri Generaltabu JNA i zavrio je Viu Vojnu akademiju. Tada je objavio Rat protiv rata, opsenu studiju o partizanskom, gerilskom ratovanju kroz historiju. Ta je studija uvrstila njegov ugled kao naunika. Narataji jugoslovenskih generala su preuzimali citate iz studije kao okosnicu za generalske ispite.Iako je dobio in general-majora 1960., ve sljedee godine svojom voljom naputa vojnu slubu i u Zagrebu osniva Institut za historiju radnikog pokreta. Na Zagrebakom je sveuilitu predava. Tumanova djelatnost od osnivanja Instituta postaje otvoreno disidentska. Objavljivanjem nepodobnih radova navukao je gnjev mnogih. Iz KP je izbaen 1967., smijenjen je s poloaja direktora Instituta, a zabranjeno mu je i predavanje na fakultetu. Prisilno je penzionisan u 45. godini.Tuman je otvorio hrvatske nacionalne teme: nametanje krivice zbog postojanja NDH i jasenovaki mit, nekoliko godina prije izbijanja Hrvatskoga proljea. Tvrdio je da je cifra od 600.000 ubijenih Srba, Jevreja, Bonjaka, Cigana i ostalih protivnika reima NDH-a preuveliana. Rekao je da je taj broj uvelian makar deset puta. Uz Blajburg, bile su to teme koje su hrvatski nacionalisti potencirali kao dovoljno neistraene i krivo interpretirane.U vrijeme kada se hrvatski proljeari tek bude, Tuman jo radikalnije izraava svoje stavove, to izaziva osudu od strane komunistikog vodstva. Zatvaraju ga 1972. Zahvaljujui injenici da je veliki hrvatski pisac Miroslav Krlea intervenisao kod Josipa Broza, izbjegao je viegodinju robiju. Osuen je na 2 godine, ali je u zatvoru proveo samo 9 mjeseci.U znak podrke Hrvatskom proljeu 20 hrvatskih emigranata, lanova Hrvatskog revolucionarnog bratstva organizacije koja je djelovala u Evropi, Australiji i SAD odluuju da ilegalno ue u Jugoslaviju. Kako jedan od lanova bratstva Bla Kraljevi ne uspijeva dobiti odobrenje australijskih vlasti za naputanje teritorije, preostalih 19 lanova se decembru 1971. sastaju u Salzburgu, gdje je provedena desetodnevna obuka, podijeljena oprema, odore i naoruanje. Grupa je 20. juna 1972. ilegalno, pjeice, prela jugoslavensku granicu na podruju Dravograda. U toku narednih mjesec dana njeni su se lanovi na podruju BiH i Hrvatske sukobljavali s tadanjom JNA, milicijom i pripadnicima Teritorijalne obrane. Protiv njih je tadanji jugoslavenski reim na noge digao ak 30.000 ljudi. U akcijama je poginulo 15 lanova grupe, a etvorica su uhapena na podruju Bugojna zbog ega su prozvani Bugojanska grupa.Nakon suenja u Sarajevu, koje je poelo 21. decembra 1972. presuda je glasila: Prvooptueni Horvat uro osuuje se na kaznu smrti, drugooptueni Keki Vejsil na kaznu smrti, treeoptueni Vlasnovi Mirko na kaznu smrti i etvrtooptueni Pavlovi Ludvig na kaznu smrti. Jedino nad Pavloviem nije izvrena smrtna kazna, jer je bio maloljetan u vrijeme izricanja presude.Komunisti prema protivnicima reima nisu imali milosti. Poslije Titove smrti 1981. Tuman je ponovo osuen na tri godine zatvora i na zabranu bilo kakvog javnog djelovanja u razdoblju od pet godina. U zatvoru je imao bolji tretman zbog partizanske prolosti to je prema tadanjim standardima podrazumijevalo uredniju eliju, dobijanje tople vode za umivanje i paste za brijanje. Zbog loeg zdravstvenog stanja je izdrao samo dio kazne.Dugo vremena, kao i drugi jugoslovenski disidenti, on nije mogao dobiti paso. Konano, paso dobija 1987. uz pomo, u to vrijeme, monog hrvatskog politiara Mike piljaka. Tuman je preko piljakovog bratia sa kojim je iao u kolu traio da ga piljak primi, a potom da mu pomogne oko tri stvari. Prvo, da mu se u Hrvatskoj objavljuju knjige to ih je napisao. Drugo, da se zauzmem oko toga da dobije paso. I, tree, da mu pomognem da se posmrtni ostaci njegovih roditelja premjeste iz mjesnog groblja u Velikom Trgoviu na zagrebaki Mirogoj. Sve sam to prenio tadanjem ministru unutranjih poslova Vilimu Mulcu. I kada sam to Mulcu iznio, rekao je: Sluaj, ovih je dana ilas u Beogradu dobio paso, nema razloga da ga i mi ne damo Tumanu!, ispriao je piljak.Prvi Tumanov izlet vodio je pravo u Kanadu, gdje se 1987. u gradiu Norval, smjetenom 40-ak kilometara sjeverno od Toronta, poela stvarati Hrvatska demokratska zajednica. Tuman je poslije 1987. jo dvije godine uzastopno dolazio u Norval gdje je sa domainima, emigrantima iz zapadne Hercegovine, kao to su fra Ljubo Krasi ili Gojko uak, usaglaavao viziju budue hrvatske drave. Gojko uak, koji je u svojoj biografiji pisao da je roen u NDH 1945., je rodnu zapadnu Hercegovinu napustio kada je dobio poziv za odsluenje vojnog roka. Preko granice je pobjegao u fratarskoj odjei i najprije se skrasio u Austriji, a potom produio za Kanadu.Kao i Tumana, i njega je obiljeila obiteljska tragedija: brat i otac su mu nestali tokom Drugog svjetskog rata. Zadnji put su vieni kada su partizani ulazili u Zagreb. U Kanadi je uak radio najprije kao nekvalificirani radnik na graevini, kasnije u pekarama i picerijama. Na univerzitetu je, tvrdio je, zavrio niz kurseva za menadment. Postao je predsjednik nekoliko hrvatsko-kanadskih asocijacija, a svoj politiki stav izraavao je vrlo transparentno. Jednom je svinju na kojoj je napisao Tito stavio u mrtvaki koveg i tako nosio po ulicama.uak je u momentu kada se sreo sa Tumanom drao iznajmljenu, neuglednu pizzeriu u Ottawi gdje je hrvatska emigracija bila minorna. Klju za dalji razvoj dogaaja je u injenici da hrvatska emigracija u poetku nije prihvatila Tumana, jer je bio Titov general. Nije pomagala odrednica bivi. Ali, prihvatio ga je Centar, kako se u Kanadi meu Hrvatima uobiajeno nazivo Norval, koji je za ukus veeg dijela hrvatske emigracije bio previe jugoslavenski. uak je organizirao zajedno sa norvalskim franjevcima finasiranje prve turneje Franje Tumana po Kanadi i radio na prikupljanju novca za hrvatsku stranku u nastajanju. U Kanadi je postignut nepisani sporazum izmeu Tumana i emigranata iz zapadne Hercegovine kako e se graditi Hrvatska.Prva faza podrazumijevala je stvaranje samostalne drave, druga nacionalno homogeniziranje koje podrazumijeva svoenje nehrvata na status nacionalnih manjina, u treoj fazi uslijedio bi obraun sa komunistima i u etvrtoj pripajanje istih hrvatskih podruja iz BiH Hrvatskoj. Fra Krasi i dr. Tuman su uskladili svoje vizije, a na Tumanu je bilo da ih u Hrvatskoj, u dogledno vrijeme, provede. Ljudi koji su masovno pristupali HDZ-u nisu bili upoznati sa ovim planom, ak ni oni koji su se nalazili u najviem vodstvu stranke u Zagrebu. Kasnije e se pokazati da je ideja Hrvatske drave za koju je robijao Mesi, i ista ta ideja za koju je robijao Tuman, podrazumijevala sasvim razliite stvari.

NDH nije samo puka kvislinka tvorevina ve izraz povijesnih tenji hrvatskog naroda za samostalnom dravom: Paveliava djela, Tumanove rijei Photo: blogihrvati.comGojko uak, slabog imovnog stanja za kanadske prilike, sam se ponudio preko fra Ljube Krasia da e se vratiti u Domovinu, gdje stie 1989. Tumanu je posluio kao mamac za bogate Hrvate iz inostranstva. Ugledni poslovni ljudi kao Ivica Zduni, Janko Herak ili Antun Kika za HDZ su donirali milione. Mada je svoj prvi javni skup HDZ odrao 28. februara 1989. u Zagrebu, partija je legalizovana tek u decembru iste godine kada su hrvatski komunisti, po uzoru na slovenske, odluili raspisati viestranke izbore. Pozivajui emigrante na prvi opi sabor HDZ-a, 24. februara 1990.Tuman je, kako je kasnije esto ponavljao, povukao najvaniji politiki potez. uak je bio oficir za vezu izmeu HDZ-a i MUP-a, koordinirajui prebacivanje gostiju od aerodroma do dvorane Vatroslav Lisinski, gdje se odravao Sabor. Iz jugoslovenske, komunistike perspektive, svi emigranti su oznaavani kao apsolutno zlo koje vreba i eka zgodnu priliku da rui Jugoslaviju. Potencirano je ovo nizom knjiga i filmova sa ratnom tematikom u kojoj je razlika crni i bijeli likovi bila vie nego jasno pokazana.Savezni organi, kao to su KOS ili Udba, godinama su slali svoje agente da likvidiraju istaknute emigrante po svijetu. Istina je da su neki od gostiju Prvog sabora na tlo Jugoslavije dolazili prvi put nakon 45 godina, mada je to bio arolik sastav. Izgledalo je kao da se ostvaruje dugo ekani san i da ideje zbog kojih su neki od njih godinama bjeali i skrivali se po svijetu, imali prekinute veze sa svojim obiteljima i prijateljima; osjeaj progonjenosti i nepravedne stigme, postaje stvar prolosti. Deavala se pomirba ustaa i partizana, ovoga puta ujedinjenih protiv srbo-etnike Jugoslavije.Pojavio se ovjek koji e Hrvatsku istrgnuti iz jugoslovenskih kandi i konano izvesti na put samostalnosti - Tuman. Tuman i Hrvatska postali su sinonimi. U dvorani Lisinski, skandirali su kao jedan: Tuman, Tuman, Hrvatska, Hrvatska... Ovo je bio lajt-motiv za sva dalja okupljanja HDZ-a. Tuman je bio ganut. U jednom momentu je skinuo naoale i obrisao suze. Skandiranje je postalo jo jae. Na tom Saboru Tuman je rekao kako NDH nije samo puka kvislinka tvorevina ve izraz povijesnih tenji hrvatskog naroda za samostalnom dravom. Ta izjava nije izreena u trenutku nadahnua, ona je ivjela u njemu. Moje uvjerenje je da je pria o pomirbi ustaa i partizana bila velika prevara. uak je skoro otvoreno najavljivao da pomirba treba u prvom razdoblju dok ne ojaamo Hrvatsku i dok Hrvati ne raiste sa Srbima. U drugoj fazi slijedio bi obraun unutar hrvatskog nacionalog korpusa, kae general Martin pegelj, koji je takoer prisustvovao Saboru.uak se nakon povratka u domovinu vrtoglavo poeo peti na ljestvici novouspostavljene vlasti. Bio je takav ovjek kakav je bio: idealna varijanta da ga Hrvati Hercegovine prihvate. Samo je preko njega tako bezrezervno, od veine mogla biti prihvaena politika koja nije imala anse da proe, izjavio je za novine HOS-ovac Ante Prkain.Bosanskohercegovaki Hrvati su s oduevljenjem prihvatili formiranje stranke na ije je elo stao dr. Tuman. Oni su bili kao rakova djeca koja su rjeenje za veinu svojih problema nalazili u Zagrebu. Od kolovanja do zaposlenja. Kreimir Zubak, jedan od vodeih hrvatskih politiara u BiH kae: Nacionalne stranke su bile izraz potrebe da se politikim putem i politikim sredstvima odbrani od vrlo agresivne politike koju je poeo provoditi Miloevi u Srbiji. Te stranke imaju naziv stranaka, u sutini one su nacionalni pokreti koji su objedinili irok dijapazon pojedinaca; od visokih intelektualaca, znanstvenika, politiara do obinih ljudi. Kada je rije o HDZ-u, pokret je bio izraz otpora politici iz Beograda koja je bila usmjerena protiv prava i opstojnosti Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Zubak misli da je hrvatska nacionalna homogenizacija pred rat bila nuna kako bi se uspostavio odbrambeni pokret: Za Hrvate u BiH je to bilo nuno, jer nismo imali nijednu asocijaciju koja bi objedinjavala, povezivala Hrvate. Kada je prestao rat i potreba za velikim stepenom nacionalne homogenizacije, odnosno kada su se javili ivotni problemi, poele su se kristalizirati razlike meu nama.Osnivaka skuptina HDZ-a BiH odrana je 18. avgusta 1990. u velikoj dvorani KSC Skenderija. Ulaznice za skup su istovremeno predstavljale pristupnice HDZ-u, pa su se novinari koji su pratili osnivaku skuptinu hrvatske stranke alili da su svi postali lanovi HDZ-a. Glavni referat podnio je Davor Perinovi, ljekar iz Sarajeva. U odnosu na lidera stranke iz Zagreba izgledao je neuvjerljivo i zvuao monotono. Mada je u svom govoru Perinovi potencirao znaaj istog hrvatstva i estoko se verbalno obraunavao sa komunistima, nije zvuao kao neko ko vrsto stoji iza onog to govori.Kada su u sklopu predizbornih obraunavanja objelodanjeni podaci - koje su komunisti diskretno proturili u medije - o Perinovievom nacionalno mjeovitom porijeklu, tanije da mu je djed pravoslavni pop, a otac po definiciji Srbin, pria kae da je u Zagrebu Tuman pjenei mahao njegovom pravoslavnom krtenicom pitajui: Ko ga je doveo? Na glasanju o povjerenju lideru HDZ-a BiH koje je uslijedilo odmah nakon izvrene etnoanatomije, od 114 moguih glasova 113 je bilo protiv njega, a jedan glas - za je, naravno, bio njegov. Perinovi se nije mnogo uzbuivao. Odbrambeni mehanizam je naao u tome da ismijava Tumanovu elju da lii na Tita: Molim vas, kada biste uporedili slike Tita kako u bijeloj uniformi dolazi u Split i sadanje Tumanove dolaske u narod, ne biste vidjeli nikakve razlike.Na elo stranke je doao dotadanji tajnik Stjepan Kljui. Bio je sportski novinar, dopisnik zagrebakog Vjesnika i tvrdio je

Bivi tajnik, sportski novinar i prvi lider bh HDZ: Stjepan Kljuji Photo: sanela.infoda je zbog pisanja na istom hrvatskom jeziku imao problema na poslu. Na predizborni skup HDZ-a koji se odravao na prepunom Veleovom stadionu u Mostaru utrao je ovjek koji je mahao jugoslovenskom zastavom. Masa je revoltirano poela skandirati: Tuman, Tuman, Hrvatska, Hrvatska...Jugoslavija je bila poraena i u Mostaru, bastionu bratstva i jedinstva. U isto vrijeme u Zagrebu general Martin pegelj politikom vrhu Hrvatske izlae koncepciju ugroenosti Hrvatske, Slovenije, Makedonije, BiH, Kosova od stvaranje Velike Srbije. Izlaganje traje nekoliko sati. Ova procjena je prihvaena, dijelom preutno, dijelom deklarativno. Poinje se sa nabavkom oruja iz Maarske, Njemake, sa Bliskog istoka, Dalekog istoka i stvaranjem hrvatske vojske.Do kraja 1990. u Hrvatsku je ubaeno 30.000 komada razliitog oruja. Budui da se u to vrijeme sa Beogradom vode pregovori o moguoj konfederaciji, stvaranje hrvatske vojske se odvija tajno. Svi oni koji su iz neposredne blizine pratili ta se deava u jugoslovenskom vrhu znali su da je najbolja politika ona koja se oslanja na ravnoteu oruanih snaga, ravnoteu sile.Lider HSS-a Ivan Zvonimir iak je najavljivao dalju radikalizaciju politike scene u Hrvatskoj: Nema nijedne politike partije koja bi protiv politike pozicije Tumana postavila drugaiju politiku poziciju, drugi idejni sklop, drugi politiki model. HDZ je, uz jaku finansijsku podrku arolike hrvatske emigracije, najavljivao trijumf. Najzaslunija osoba za spas i preivljavanje hrvatskih emigranata u svijetu, nakon Drugog svjetskog rata, bio je sveenik Krunoslav Draganovi."Balkan bluz"Prvi prijeratni demokratski izbori (5)Piu: Medina Delali & Suzana ai Veliina slova:

Trijumf poraenih, 45 godina poslije: Stjepan Kljuji, Radovan Karadi i Alija IzetbegoviPhoto: BH DaniDa je pameti, kao to je nije knjiga Balkan bluz, Medine Delali i Suzane ai, nekadanjih novinarki Slobodne Bosne bila bi makar fakultativni udbenik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da to nije sluaj, kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i ire jednostavno ne pria, e-novine su odluile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja prati deavanja u zemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog razvoja, nekad republike u okviru SFRJ (1975.) , nerazjanjene pogibije tadanjeg predsjednika savezne vlade Demala Bijedia, preko sunovrata Hamdije Pozderca, Fikreta Abdia i Agrokomerca, procesa zbog kojih su zatvorske kazne odsluili Alija Izetbegovi i Radovan Karadi, do ratnih dogaanja i ubistava zapovjednika HOS-a, Blaa Kraljevia u Hercegovini, Muana Topalovia-Cace i mnogih drugih dogaaja zavrno sa 1995. godinom. Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i to uglavnom u njenom loijem ali i veem entitetu, knjiga nije doivjela promociju izvan njenih granica. Posljednja deavanja - poetak suenja Karadiu, putanje na slobodu Biljane Plavi, samo su bili dobar povod da kontaktiramo autorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjigu putem feljtona predstavimo i izvan granica BiH. U nadi da e pruiti odgovore na brojna pitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekim novim saznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamo bosansku hroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak ine autorski tekstovi i intervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do 2000.)

Skuptina SRBiH je pred izbore predloila da se u Predsjednitvo biraju 3 Bonjaka, 2 Srbina, 1 Hrvat i 1 Jugosloven. Ovaj srazmjer je bio najpovoljniji za Bonjake jer su na taj nain imali veinu u Predsjednitvu.Budui da su Bonjaci u BiH predstavljali relativnu veinu i da su svi graani glasali za sve predloene lanove Predsjednitva, Bonjaci su svojim glasovima mogli izabrati ne samo Bonjake nego i Srbe i Hrvate u kolektivnom efu drave. Razgovarao sam sa tadanjim komunistikim rukovodiocima Zlatanom Karavdiem, Obradom Piljkom, Markom eraniem. Karavdi mi je rekao: Birajte ljude iz redova ostalih, birajte komuniste, oni e ii na zajedniki ivot, sjea se Muhamed engi.Predloio sam da pregovaramo sa umjerenim Srbima i Hrvatima kao to je bio Obrad Piljak. Nekolicina vrlo uglednih politiara nudili su nam suradnju, kae Adil Zulfikarpai.Radovan Karadi je, kako bi izbjegao mogunost da Bonjaci biraju Srbe u Predsjednitvu, predloio Izetbegoviu da na izbore idu kao saveznici i glasaju jedan za drugog. Cilj je bio sruiti komunizam. Izetbegovi je prihvatio Karadiev prijedlog.Kasnijom odlukom je definirano da nacionalni sastav u Predsjednitvu bude 2 Bonjaka, 2 Srbina, 2 Hrvata i 1 Jugosloven. Muhamed engi kae: Alija je rekao da svaki narod treba izabrati svoje lidere. Kako ja ne bih volio da bonjakog lidera biraju Srbi i Hrvati, tako ni mi Bonjaci neemo birati lidere Srbima i Hrvatima, rekao je Izetbegovi prema engievom sjeanju. SDA je preporuivala svojim lanovima da glasaju za kadrove SDS-a i HDZ-a. U radnikom univerzitetu uro akovi su Karadi, Izetbegovi i Kljui odrali zajedniki sastanak sa kojeg su odaslali poruku svojim narodima da glasaju za koalicione partnere. Gostujui na TV-u u emisiji urednice Dubravke Keni, Karadi kae: Ako bude izabran Durakovi, bit e rata. Ako bude izabran Izetbegovi, dogovorit emo se.Prema sjeanju sudionika, nacionalnim liderima je bilo dovoljno pet minuta da se dogovore oko budue vlasti. Izetbegoviu je kao protuusluga za ustupke date Srbima i Hrvatima obeano mjesto predsjedavajueg Predsjednitva. SDS se sloio da njihov ovjek vodi Skuptinu, a HDZ je prihvatio da njihov kadar preuzme Vladu.Koaliciju SDA-SDS-HDZ o kojoj je razgovarano u vie navrata predloio je Karadi. Neposredno pred izbor predsjednika Predsjednitva sam saznao da je SDA bez mog znanja za to mjesto kandidovala Aliju Izetbegovia i za tu kandidaturu je imala podrku SDS-a i HDZ-a koji su meni, navodno, zamjerali komunistiku prolost, kae Fikret Abdi.Karadi 13. oktobra 1990. organizuje u Banjoj Luci Svesrpski sabor na kojem proglaava Srpsko nacionalno vijee BiH, po uzoru na isto vijee formirano u Krajini u julu mjesecu. Prva odluka vijea je bila da se poloaj srpskog naroda u BiH ne moe promijeniti nikakvim skuptinskim odlukama ve iskljuivo nacionalnim referendumom. To je poruka secesionistima da se Srbi u BiH ne ele izdvojiti iz Jugoslavije, a svoj ostanak u vienacionalnoj BiH uslovljavaju njenim ostankom u Jugoslaviji.U Banjoj Luci, odnosno Krajini, Srbi su dobijali izbore. Tamo je ivjelo vie od polovine birakog tijela do tada tradicionalno komunistiki opredijeljenog. Nekoliko dana prije izbora, u dvorani Mladost u Prijedoru, Krajinici su se gurali da uju goste iz Sarajeva - profesora Nikolu Koljevia i doktora Radovana Karadia. Sveani tonovi dravne himne davali su vanost skupu. I potrebnu dozu patriotizma.

Predsjednik Skuptine: Krajinik iz Sarajeva Photo: EPA/Drago VejnoviMaratonci tre svoj posljednji krug. Ali uzalud. Rat protiv Srba ne mogu dobiti, uzviknuo je Koljevi. Nisu ga najbolje razumjeli.Srbima je najvea nepravda uinjena poslije Drugog svjetskog rata, obratio se skupu Karadi. to najbolje potvruje pismo koje je objelodanio Lazar Kolievski, a koje glasi: to slabija Srbija, to jaa Jugoslavija. Ni njega nisu najbolje razumjeli. Shvatili su tek kada je Karadi rekao da ne glasaju za Nijaza Durakovia i komuniste nego za nacionalne stranke. SDS nee, kao Durakovi, dozvoliti da se smanjuju penzije borcima, da bi se dale bivim ustaama. SDS nee prihvatiti nezavisnu BiH. Za nas je prihvatljiva samo federativna Jugoslavija i ako doe do njenog rasula, ne preostaje nam nita drugo nego povezivanje sa maticom Srbijom, uzviknuo je Karadi, propraen dugim aplauzom.Iako ve prihvaen kao lider, Karadi se nije kandidovao za Predsjednitvo BiH za razliku od Kljuia i Izetbegovia. Objasnivi da eli nakon stabilizacije prilika da se povue iz politike u profesiju, Karadi je rekao da su u meuvremenu njegove ambicije u stranci, a ne u vlasti.U stranci je odlueno da kandidati za Predsjednitvo budu ugledni fakultetski profesori Biljana Plavi i Nikola Koljevi. Koljevi je odbio funkciju, kao to je prethodno odbio preuzeti vodstvo stranke. Nakon dueg dvoumljenja ipak je pristao. Bio je oprezan, nije bio ak ni lan stranke. Zadovoljavao ga je angaman u Savjetu za meustranaku saradnju SDS-a, smatra Aleksa Buha.Biljana Plavi se nije dvoumila. Ulaskom u SDS prvi put je postala lan neke partije. Do tada je nekoliko puta odbila lanstvo u SKJ. Po nekim izvorima, njen nacionalizam je postao uoljiv nakon usavravanja u Americi 1970. gdje se povezala sa srpskim lobijem. Godine 1990., kada je kandidovana za lana Predsjednitva, predloena je i za Akademiju nauka i umjetnosti BiH, ali je njenu kandidaturu osporio kolega sa Prirodno-matematikog fakulteta, ef katedre za biologiju Avdo Sofradija. Kazao sam kako smatram da po nauno-strunim kvalitetima ona ne zasluuje da bude kandidirana.Slubeni rezultati izbora objavljeni u novembru 1990. su pokazali da su na svim listama nacionalne stranke odnijele pobjedu nad partijama lijevog bloka. U Predsjednitvo ulaze iz redova Srba Biljana Plavi i Nikola Koljevi, Bonjaci Fikret Abdi i Alija Izetbegovi, Hrvati Stjepan Kljui i Franjo Boras, te Ejup Gani ispred Jugoslovena.SDS uzima preko 90 posto srpskih glasova. Najvie glasova dobio je, prema izbornim jedinicama, u Banjoj Luci i Doboju. SDA pobjeuje u najveem procentu u Bihau i Sarajevu, Tuzli i Zenici, a HDZ u Mostaru.Kod izbora lanova Predsjednitva, budui da je potivana nacionalna zastupljenost, u Predsjednitvo nije izabran Nijaz Durakovi koji je dobio vie glasova od Stjepana Kljuia, Franje Borasa i Nikole Koljevia. Kada sam se krajem 1990. obreo u tadanjem Predsjednitvu Republike, zatekao sam se u jednoj vrsti aktivnosti o kojoj sam godinama, zajedno sa svojim prijateljima, uglavnom mislio najgore, ispriao je kasnije Koljevi. Poslije sam shvatio kako je politika vjetina osvajanja vlasti, manipulacija ljudima pomou principijelne retorike i konano jagma za line privilegije pod platom opteg interesa i sloboda.SDA ulazi u Parlament sa 87 poslanika, SDS sa 71, a HDZ dobija 44 poslanika mjesta. Zajedno, inili su oko 90 posto Parlamenta.Zahvaljujui predizbornom ininjeringu, u Titovom Drvaru je Franjo Boras osvojio vie glasova od Ive Komia, a u irokom Brijegu je Biljana Plavi potukla Mirka Pejanovia. Neki mediji su prije izbora objavili da je Franjo Boras ustaki satnik i sada zamislite Srbe u Drvaru kako glasaju za ustakog satnika!, prokomentirao je glasanje jedan razoarani komunista.Oko izbora predsjednika Skuptine vodile su se duge rasprave unutar SDS-a. Milan Trbojevi i Vojislav Maksimovi nisu htjeli da se prihvate funkcije predsjednika Skuptine SRBiH. Izmeu Krajinika i pokojnog Marka Simia, rukovodstvo stranke se odluilo za Krajinika, kae Aleksa Buha koji, iako tada lan Savjeta stranke i budui poslanik, ne zna da je Trbojevi zapravo prihvatio mjesto predsjednika Skuptine. Trbojevi se bavio