Sarajevo Godina XIV 30. novembar/studeni 2011. god. 2 KM Izlazi srijedom

770

wwww

ww..aa

zzrraamm

aagg..bb

aa

@ena sirena sMuj~etom u

Badenu kod Be~a

@ena sirena sMuj~etom u

Badenu kod Be~a

D 2

,80 EE

A 2

,80 EE

NL

2,80

EES

32,0

0 SE

KC

H4,

40D

K 1

9,00

DK

KH

14

KN

2EE

100

DIN

EKSKLUZIVNO SSeellmmaa BBAAJJRRAAMMII ssee uuddaajjee

^̂aarroobbnnjjaakkoo~~aarraaoo

BBeeooggrraadd

Dino MERLIN

26

50

66

20

16

6 Cafe 38 Kolumna63 Ginekolog 83 Horoskop

magazin za cijelu porodicu

Izdava~ AVAZ-ROTO PRESS

GGllaavvnnii ii ooddggoovvoorrnnii uurreeddnniikk

D`emal D@AKMI]

LLeekkttoorriiccaaIndira PIND@O

RReeddaakkcciijjaaLejla LOJO

Elvedina D@AKMI] Senka TRGOV^EVI]Zana KOLO[Nejra AVDI^EVI]

FFoottoo-sslluu`̀bbaaAVAZ-ROTO PRESS

SSttaallnnaa ssaarraaddnnjjaaAhmet BAJRI] BLICKO

Emira GLUMAC Hedija MEHMEDI]

Jasmin HAD@I]Seid MASNICA

D`emka KARA^A

GGrraaffii~~kkii uurreeddnniikk

Fikret TIRO

DDiirreekkttoorr nnoovviinnsskkee ddjjeellaattnnoossttiiVlastimir MIJOVI]

DDiirreekkttoorr DDrruu{{ttvvaaHasena HAJRI]

FFoottooggrraaffiijjee::

Agencije JLP i Shutterstock

DDTTPP ssttuuddiioo AVAZ-ROTO PRESS

OOrrggaanniizzaacciijjaa {{ttaammppee RADIN PRINT d.o.o. Zmaja od Bosne 4

71000 Sarajevo

AAddrreessaa rreeddaakkcciijjeeTE[ANJSKA 24 b

TTeelleeffoonnii281-426 i 281-444

FFAAXX:: 281-428ee-mmaaiill:: azra@avaz.ba

www.azramag.ba

MMaarrkkeettiinngg 281-356, fax:281-441

mail: marketing@avaz.ba

Rukopisi i fotografije se ne vra}aju

TTrraannssaakkcciijjsskkii rraa~~uunniiUNICREDIT ZAGREBA^KA

BANKA, TRNbr.3383202266402293

DEV.RN.br.3383204893244355 NLB TUZLANSKA BANKA TRN br.132731001313169

SWIFT CODE:TBTUBA22 HYPO ALPE ADRIA BANK

TRN.br. 3060510000030742DEV.RN.br.

71004200934630002 BBI Bosna

Bank International TRN br.1410010000001620

SWIFT CODE: BBIBBA22 Identifikacioni br.4200934630002

PDV br.200934630002Porezni broj: 01357333

Miroslav ILI]

Popularnost jeopasna igra~ka

Nermin PU[KAR

Gitarom osvajao djevoja~ka srca

Sejo SEXON

Tim koji dobija ne treba mijenjati

Emina SALETOVI]

U stalnoj potraziza vintage blagom

Senka MESIHOVI]-DINAREVI]

Pomozimo na{imnajmla|ima

AZRATakve pri~e ho}u

76Eva LONGORIA

Prkosi godinama i kalorijama

AZRA

Po{tovani ~itatelji, i daljevam ostavljamo

mogu}nost da se pretplatite naizdanje magazina „Azra“. Novepretplatnike darivat }emo jednim

od parfema s potpisom ku}a„Dior“ i „Givenchy“.

Godi{nja pretplata na magazin„Azra“ je 104 KM. Da biste po-

stali na{ godi{nji pretplatnik, popunite kupon i po{aljite na

adresu: Te{anjska 24b. Fizi~kimlicima koja na{ magazin `ele

dobivati na ku}nu adresu cijena pretplate umanjena je za

deset posto.

ZZaa ddooddaattnnee iinnffoorrmmaacciijjee kkoonnttaakkttiirraajjttee nnaass

ppuutteemm tteelleeffoonnaa:: 003333 228811-338899,,228811-444444

4/azra 2011.

„Estee Lauder“za vas

Kozmeti~ka ku}a „Estee Lauder“ odlu~ilaje nagraditi vjerne ~itatelje na{eg magazina.Sve {to treba da u~inite jeste da odgovoritena pitanje:

Kako se zovu dva nova „Estee Lauder“ make-up seta?

Odgovor {aljite na broj: 091 510 101, tako {to}ete prvo ukucati klju~nu rije~: OK, a zatimodgovor na pitanje. Sretnog ~itatelja o~ekujepoklon iz kozmeti~ke ku}e „Estee Lauder“.

„Deborah 24ORE Euphoric Shine“ sjajila za usne osvojile su: AAllmmaa [[aakkii}}(Biha}), AAlliissaa ^̂uussttoovvii}} (Gora`de) i LLeejjllaa FFiilliippoovvii}} (Sarajevo).

Pozivamo ~itatelje koji su kupon za

pretplatu poslali faksom da se

jave na navedene brojeve telefona,

radi daljih uputa o preuzimanju

poklona. Sve poklone mo`ete

dobiti samo u narednih sedam

dana od izlaska broja!

6/azra 2011.

AZRACafé Nakon „samo“ tri Arene

Poslije skoro 20 godina Dino Mer-lin odr`ao je tri koncerta zapam}enje u prepunoj Beogradskojareni. Euforija koja je trajala to-kom koncerata mo`e se opisati sa-mo jednom rije~ju - spektakl! Svetri ve~eri Dino je po~injao pje-

smom „Ispo~etka“, a prvi koncert, koji je, ipak,bio najemotivniji po~eo je rije~ima: - Dobrove~e, Beograde, da vidim koliko ima ljudi! Beo-grad je tamo gdje je spektakl! Po`elio sam vas,nisam vas dugo vidio!

TTrriijjeezzaann uummiirreemmTo je u publici izazvalo odu{evljenje, vrisak,

ali i suze. Izvode}i svoje najve}e hitove kao {tosu „Ja potpuno trijezan umirem“, „Kad si reklada me voli{„, „No}as ne{to lijepo treba da se de-si“ i druge, pjeva~ je sve prisutne bacio u trans, avrlo ~esto publika je toliko glasno pjevala da suse Dinin glas i muzika s razglasa jedva ~uli. Nasvim koncertima Merlin je ugostio Vesnu Zmi-janac, Ivanu Banfi} i @eljka Joksimovi}a, s koji-ma je otpjevao sada ve} legendarne duete. Poslijeovacija i ~etiri bisa, prva ve~er zavr{ena je pje-

^arobnjak je Usain Boltbalkanske estrade

Dino Merlin nedosti`an je za sve regionalne zvijezde, a neki od njih su bili protiv njegovog dolaska u Beograd. I bili su u pravu, jer postavio im je

visoke standarde koje je te{ko dosti}iPi{e: Mladen MITRI] Foto: Samir SALETOVI]

» Transparentiispred dvorane

va~evim izvo|enjem pjesme „Ako me ikada sre-tne{„, uz rije~i upu}ene publici:

- @ivjela mladost! Tu smo sutra, prekosutra,zauvijek smo tu.“

Druga ve~er Merlinovog pohoda na Beogradprotekla je u jo{ boljem {timungu, ali ako je su-diti prema reakcijama ljudi, tre}i koncert obi-lje`ila je najvatrenija atmosfera. U sjajnom raspo-lo`enju i nevjerovatnoj razmjeni energije s prepu-nom Arenom, publika je opet najburnije reagira-la na pjesme „Je l’ Sarajevo gdje je nekad bilo“ i„Bosnom behar probeharao“, {to je pjeva~a natje-ralo da od silnih emocija legne nasred bine.

NNiijjee ssaannPrije nego {to se oprostio od publike, Dino

joj se obratio rije~ima:- Kad ~ovjek sanja gdje najdalje mo`e da ode,

to je ovo! Hvala, Beograde. Ovo je fantazija!Koncerte Dine Merlina na ekranima pratile

su fotografije beba, koje su prve ro|ene tih danau Beogradu i Sarajevu, kojima je pjeva~ poklo-nio po dukat, {to simbolizira novu nadu u nor-malnije odnose budu}ih generacija ovih dvajugradova. U VIP lo`ama Beogradske arene u Me-rlinovim pjesmama u`ivale su i brojne poznateli~nosti: Nikola Rokvi}, Ivana Selakov, VericaRako~evi}, Mia Borisavljevi}, Vladimir Stanoje-vi} i drugi. Koncerte su pratile i jake mjere obe-zbje|enja ispred Arene, a sve tri ve~eri, uprkosnajavama, pro{le su bez ijednog incidenta.

U nevjerovatnoj razmjeni energije s prepunom Arenom,

publika je najburnije reagirala napjesme „Je l’ Sarajevo gdje jenekad bilo“ i „Bosnom behar probeharao“, {to je pjeva~a

natjeralo da od silnih emocija legne nasred bine

“

» Bosnom beharprobeharao

» Tri no}i biloje ovako

» Zamirisali sui „Jorgovani“

» Laka konjica bilaje bez posla...

» ...kao i specijalci

» Sve bilo je muzika

azra 2011./7

8/azra 2011.

AZRACafé Aleksandra Kova~evi} u Manili Na{a ovogodi{nja predstavnica na

Izboru za Miss planete Zemlje 2011. polovinom ovog mjeseca otputo-vala je u Manilu, gdje }e se 3. decembra odr`ati finalna ve~er, kada }esvijet dobiti svoju novu Miss Planete. Iako je konkurencija jaka, jer seove godine takmi~i 85 djevojaka, na{a Aleksandra puna je samopou-zdanja i vjeruje u uspjeh. Poru~uje da se osje}a odli~no, te da na sva-kom nastupu daje svoj maksimum. Pro{log vikenda se na takmi~enjuza najljep{u ve~ernju haljinu predstavila u rasko{noj crvenoj kreacijiSvjetlane Vukovi}-Cece. Ukoliko `elite podr`ati na{u predstavnicu,darujte joj svoj glas klikom na link: http://www.missearth.tv/vote.php,te slijedite upute. /Lejla Lojo/

» Aleksandra spredstavnicom

Bahama

» U rasko{noj haljini

Svjetlane Vukovi} Cece

azra 2011./9

Rije~i kao nadahnu}eFudbaler Zlatan Ibrahimovi} izazvao je pravu hi-steriju svojom autobiografijom „Ja sam Zlatan“.Knjiga je prodata u rekordnom vremenu u {ved-skim knji`arama, te po~etkom decembra izlazi idrugo izdanje.

Skija{ka kraljica Lindsey Vonn razvodi senakon ~etiri godina braka s ThomasomVonnom. Ali, ove sedmice morat }e za-boraviti na razvod i koncentrirati na ski-janje, jer je na rasporedu trening spustau Lake Louiseu.

Srbijanski pjeva~ Nikola Rokvi} s novimalbumom izgleda da }e napustiti narodnumuziku i zaploviti u pop vode. To se svi|ai njegovoj djevojci, manekenki Bojani Bar-ovi}, zbog koje `ivi na relaciji Beograd-New York.

Pjeva~ica Rihanna dizajnirala je prvu kole-kciju odje}e za modnu ku}u „Armani“.Kolekciju ~ine majice s kratkim rukavima,farmerke i donji ve{, a u prodaji }e se na}iod narednog mjeseca.

Na putu iz Austrije za Srbiju Marija [eri-fovi} imala je lak{u saobra}ajnu nesre}u,u kojoj nije bilo povrije|enih. Tako jebez posljedica u dru{tvu prijatelja pro{lesedmice u Begradu proslavila 27.ro|endan.

Kantautor Amil Lojo promovirao je spot zapjesmu „Nau~ila si me“, za koju je pisaotekst i muziku, a re`iju potpisuje HarisDubica. Kadrovi su snimani u Milanu,Veneciji, [vicarskoj i Sarajevu.

Sarajevska glumica Minka Mufti} uskoro}e otputovati u Torino, gdje }e nastavitisnimanje uloge za film ‘’Venuto al mo-ndo’’, reditelja i glumca Sergija Castelli-tta. Partner bi trebalo da joj bude Tu-zlak Mugdim Avdagi}.

An|elica „Victoria’s Secreta“ Adriana Li-ma otkrila je planove na Novu godinu.@eli nau~iti svirati klavir, vi{e boksati ikona~no dobiti voza~ku dozvolu. U no-vogodi{njoj no}i obu}i }e bijele tangice -za mir.

Jedan od najpopularnijih jugoslavenskih po-liti~ara Ante Markovi} preminuo je pro{le se-dmice. Ostat }e zapam}en po ekonomskihreformama koje su, uo~i raspada SFRJ,gra|anima nakratko donijele ekonomskustabilnost.

Bh. knji`evnica Ferida Durakovi} nomi-nirana je za najve}u svjetsku nagradu zadje~iju i omladinsku knji`evnost „AstridLundgren“ za 2012. godinu. Pobjednik}e se znati u martu naredne godine.

Te{ko je razumjetidruge ako ne

razumijete sebe

“Sara

h M

iche

lle G

ELLA

R

“

AZRACafe

Ovisnost Mobilni telefon odavno je postao ne-zamjenljiv savremenom ~ovjeku. Na{e poznateizuzetno je te{ko „uhvatiti“ u trenucima kada sene koriste ovim savremenim sredstvom komunici-ranja. Budu}i da se najve}i dio obaveza zavr{avaupravo putem mobitela, zaista je nezamisliva sva-kodnevica bez njega, osobito poslovnim ljudima.Oni manje ovisni odvojili su vrijeme za razgovor sdragim osobama „licem u lice“, ali i sami, kre-nuv{i u shopping ili na }evape.

Ne

jra

Avd

i~e

vi}/

Nin

a N

ova

ko

vi}

(Ok

om

ito

sa

stra

ne

)

» Jedan od najzna~ajnijih filmskih autora ipedagoga u na{oj zemlji, Nenad Dizdarevi},

{etao je laganim korakom

» Victoria Beckam je s najmla|omod svoje ~etvero djece pro{etalaLos Angelesom. Victoria jeizgledala divno, a malaHarper ~inila se zadovoljnom

10/azra 2011.

azra 2011./11

» Bosanskohercegova~ki general i pisac ni{etaju}i ulicom ne ostaje nezapa`en. Sreo je

prijatelje i stao da porazgovara s njima

» Glumac i biv{i politi~ar Arnold Schwarzeneggerproveo je popodne s grupicom prijatelja

» Glumci Lana Stani{i} i Damir Kustura zajedno su provodili vrijemeu dru{tvu jo{ nekoliko prijatelja

» Glumica poznata po ulozi u seriji „Sex igrad“, Kristin Davis, veliki dio dana provelaje u shoppingu

» Pe|u Kojovi}asu ki{ne padavineponukale da

stavi kabanicu na glavu. On jeipak, na{aona~ina da razgovara putem mobilnogtelefona

» Popularni Bruce Willis razgovarao jeputem mobitela snekim vrlo dragim, jertokom razgovora nijeskidao osmijeh s lica

» Simpati~ni glumac MirzaTanovi} i{ao je u nabavkuosnovnih ku}nih potrep{ina.Iako su kese djelovale poprili~no te{ko, Mirza seodlu~io do ku}e oti}i pje{ke

» Istaknuti filmski re`iser AhmedImamovi} je s Tarikom Samarhom,

umjetnikom i fotografom, u`ivao u razgovoru

AZRACafe

Rabinka Hamrell posjetila Sarajevo U nekim od religijskih tradicija, kao{to je reformisti~ki judaizam, posljednih godina desile se se radikalne pro-mjene. Naime, `ene mogu biti na vode}im pozicijama, one mogu biti rabi-nke. Jedna od njih je Miriam E. Hamrell, rabinka u Ahavat Torah kongre-gaciji i profesorica biblijskog hebrejskog jezika na Akademiji za Judaizam uZapadnom Los Angelesu. Rabinka Miriam E. Hamrell pro{log mjeseca jedrugi put bila u posjeti Bosni i Hercegovini.

Razlog njene posjete ovog puta je projekt TPO Fondacije: „@ene, miro-tvorstvo i pomirenje u Bosni i Hercegovini“, ~iji je cilj otkriti kolika jeuloga `ene u aktivnostima izgradnje mira u na{oj zemlji.

Razgovor s Miriam E. Hamrell, `enom rabinkom, njenom u~e{}u u pr-ojektu TPO Fondacije i sradnji s dr. Zilkom Spahi}-[iljak pogledajte unedjelju, 4. decembra na TV Pink, u emisiji „Svaka `ena je diva“, u 17 satii 30 minuta.

„Biolage“ - dobro do{li u svijet mira Protekle nedjelje u popularnomsarajevskom spa i wellness centru „Merona“ predstavnicima sedme sile iodabranim frizerskim salonima prezentirani su „Biolage Matrix“ preparatiza kosu. Rije~ je o brandu profesionalnih preparata za kosu iz porodice„L’oreal“, koji }e uskoro biti dostupni bh. potro{a~ima i to putem odabr-anih frizerskih salona. Gosti su se odmah mogli uvjeriti u djelotvornostovih proizvoda, koji kosi vra}aju njenu prirodnu ljepotu, spajaju}i priro-dne biljne sastojke s modernom tehnologijom.

» Marija Sunara je zvanicama objasnila na~in djelovanja „Biolage“ proizvoda

12/azra 2011.

» Profesorica Gordana Topi} u`ivala je u tretmanu„Biolage“ proizvodima

/Le

jla

Lojo

/Be

rjam

in N

izi}

/

AZRAO njima se pri~a

Vijest da se na{a popularna folkpjeva~ica udaje drugi put, ite-kako je zainteresirala njene br-ojne fanove. Svi `ele znati gdje}e biti vjen~anje, koliko }e bitizvanica, kakvu vjen~anicu }enositi Selma, a najvi{e od sve-

ga ih zanima ko je de~ko koji je „`eni sireni“ukrao srce.

Kako javno nije govorila o svojoj vezi, kojauskoro prerasta u brak, o Muji se ne zna mnogo,tek toliko da, uprkos svim na{im nastojanjima,nije bio raspolo`en da se fotografira za na{ ma-gazin i s nama podijeli svoju ljubavnu pri~u.

S obzirom na to da je rije~ o momku koji sene bavi javnim poslom, sasvim je razumljivo dase u tim vodama ne snalazi ba{ najbolje. Prve vi-jesti su govorile da je Mujo gra|evinski in`injer,a njegova budu}a supruga tvrdi kako se radi ujednoj dobrostoje}oj firmi u Be~u. Mujo Musi},poznatiji kao Muj~e, sin Abdulaha, `ivi u mjestuBaden, 35 kilometara od austrijske prijestolnice,radi kao obi~ni gra|evinac, a roditelji su mu sevratili u Divi~, mesarsko mjesto na ulazu u Zvo-rnik. Prilikom njenog nedavnog boravka u BiHi Selma ih je, navodno, posjetila.

Iako mnogi tvrde da je Mujo znatno mla|iod Selme, {to dodatno potpiruju njene izjave daje privla~e mla|i mu{karci, njen sada{nji izabra-nik je njeno - 1980. godi{te. Upoznali su seovog ljeta na zabavi „Brodolom“ na tuzlanskomjezeru Modrac i ne slute}i da }e obi~no pozna-nstvo prerasti u ozbiljnu vezu. Prema svemu su-de}i, imaju mnogo sli~nih osobina, a da su nji-hove namjere ozbiljne, govori ~injenica da sepjeva~ica iz svog luksuznog stana u sarajevskom„Bosmalu“ odselila u Be~, te da narednog mjese-ca planira opet stati na ludi kamen.

Selma BAJRAMI i Mujo MUSI] Muj~e

Za koga se udaje`ena sirena?

azra 2011./13

» Ve} `ive zajedno

Foto: Ekskluziva.ba

» Budu}i supru`nici

upoznali su se ovog

ljeta na Modracu

AZRAPred premijeru filma „U zemlji krvi i meda“

Dok kritika s nestrpljenjemi{~ekuje premijeru njenog re-diteljskog prvjenca, AngelinaJolie odlu~ila je otvoriti du{uBobu Simonu, voditeljuCBS-eve emisije „60 minu-ta“, te govoriti o snimanju fi-

lma „U zemlji krvi i meda“, ali i svojoj burnojpro{losti. Najpoznatija holivudska glumica govo-rila je o svom profesionalnom, ali i privatnom`ivotu, iznose}i brojne zanimljive ~injenice, kojesu ovih dana prenijeli mnogi svjetski mediji. No,nama je najzanimljivije ono {to je rekla o snima-nju filma „U zemlji krvi i meda“, saradnji s na{imglumcima, te inspiraciji za ovu tragi~nu ljubavnupri~u, smje{tenu u ratom zahva}enu Bosnu.

- Osje}ala sam da ne znam ba{ mnogo o tomperiodu, a to je itekako bilo va`no za sve nas. Idanas je va`no da nau~imo ne{to iz svega toga ida uop}e pri~amo o tome - kazala je glumica,opisuju}i svoje prvo rediteljsko iskustvo.

- Ono {to sam nau~ila jeste da mi se redite-

ljski posao zapravo svi|a. Bilo je lijepo jedanputse na}i s druge strane kamere. Zaista je divno {toje Zana Marjanovi} tuma~ila glavnu ulogu, i neznam {ta je u pitanju, jesu li nam se podudarileenergije ili smo se svi savr{eno slo`ili, jer namova pri~a zna~i ne{to posebno, ali, nekako, ovajfilm je postao moje najbolje radno iskustvo kojesam ikada imala. Apsolutno.

Glumica je, tako|er, kazala kako se re`iranjapla{i, ali na pozitivan na~in.

- Riskantnije je cijeli `ivot ni{ta ne u~initi ibojati se novih iskustava, negoli se odva`iti nane{to ludo poput re`iranja filma. Mislim da bihsnimala jako lo{e komedije, pa se zato bavimte{kim temama. A, tema rata u Bosni vrlo jeosjetljiva i mora joj se pristupiti pa`ljivo i s ra-zumijevanjem. Jedino ~ega se bojim jeste daljudi ne}e shvatiti film. Ali, drago mi je da susvjetla pozornice sada na nekom drugom, da jeneko drugi zvijezda filma - kazala je Angelina,aludiraju}i pritom na glavne junake - ZanuMarjanovi} i Gorana Kosti}a.

AngelinaJO

LIE

Ovaj film je mojenajbolje iskustvo

14/azra 2011.

» Angelina je kazala kako je sretna {to jeglavnu ulogu odigrala Zana Marjanovi}

Pri

red

ila:

Le

jla

Lojo

16/azra 2011.

AZRAS povodom Miroslav ILI]

Popularnostje opasna igra~ka

Popularnostje opasna igra~ka

Idu}e godine navr{avam 40 godina estradnog rada i `elim tu jubilarnu godi{njicu obilje`iti albumom, nekoliko spotova i velikom balkanskom

turnejom. Dana{nja scena je gladijatorska arena u kojoj su svi isukali nokte, a mi smo se dobro zabavljali i pravili dobre pjesme

Pi{e: Gordana VUKOJA Foto: Samir [EHOVI]

azra 2011./17

Jedna od najve}ih zvijezda balkanske estra-de, veteran stare dobre narodne pjesme,Miroslav Ili}, proteklog vikenda Mostar-cima je priredio pravi spektakl. Koncer-tom koji je odr`ao u prepunom no}nomklubu „Drugi na~in“, poznate hitove pu-blici je donio punim `arom, ba{ kao i da-

leke 1983. godine, kad je albumom „Pozdravi je,pozdravi“ na stadionu pod Bijelim brijegomoborio rekord, s vi{e od 35.000 posjetitelja.

Tim povodom za ~itatelje magazina „Azra“priznaje kako mu je navedeni koncert najdra`i u~etiri desetlje}a uspje{ne karijere. Bez dlake najeziku govori o svijetu estrade i o{tro osu|ujemuzi~ku scenu, te najavljuje novi album, aliiznosi i zanimljivosti iz privatnog `ivota.

Na eestradi sste 440 ggodina, mmo`ete lli uuporeditibiv{u ii ssada{nju sscenu?

- Za mene postoji su{tinska razlika. Nekadsmo se mi zabavljali, zabavljali druge i od toga`ivjeli jako dobro. Me|utim, posljednjih 20-akgodina, ovo vi{e nije zabava. Na`alost, ovo jepostala jedna gladijatorska arena u kojoj su sviisukali nokte, a ja to ne mogu da razumijem iuop}e ne prihvatam. @ivim i dalje romanti~ar-skim `ivotom. To je ta su{tinska razlika.

[ta jje uuzrok ttakvom sstanju?- One nesretne 90-te godine donijele su veli-

ke poreme}aje u svim kategorijama, a naro~ito ujavnom `ivotu, pa i u ovom zanatu. Po{to smobili optere}eni mnogo ozbiljnijim stvarima i pr-oblemima, nekako smo ispustili ove kategorije okojima govorimo. Tu su uletjeli neki „indijan-ci“, „desperadosi“, neki, rekao bih, „novi aposto-li“, koji bi da nam prosvijetle vidike i objasne dasve to {to mi radimo desetlje}ima unazad nijeni{ta, ve} oni donose ono {to je ~ekano 100 go-dina?! Premda su oni, zapravo, neznalice! Istina,ima zaista talentiranih ljudi i jako lijepih pjesa-ma, ali je tolika produkcija da to ni zemlje kojeimaju po 300 ili 400 miliona ljudi ne bi mogleizdr`ati, a kamoli mi.

Gdje sste VVi uu ttoj ppri~i?- Tvrdoglavo sam ostao po strani i nisam htio

da se dodvoravam nekim trendovima. Vjerova-tno bih danas bio bogatiji da sam htio sebe izne-vjeriti i prikloniti se tim trendovima. Podvukaosam crtu ispod ~vrstog stava da to ne}u. Kad seosvrnem 20 godina unatrag, ne mogu da ne bu-dem kriti~an na ove pojave u folku, koji ima ge-netiku i smisao, koji li~i na folk i u biti jeste fo-lk, ali onda kao da odnekud ~ujem eho ‘omator-

io’, ‘pregazilo ga vrijeme’, ‘ljubomoran’, ‘pakosa-n’, ‘zloban’, pa mu sve smeta i ni{ta ne valja. Tonije ta~no, jer je meni apsolutno svih ovih godi-na super i nikakvo li~no nezadovoljstvo ne pro-govara iz mene. ^ovjek sam koji ima 61 godinu,sjajnu karijeru iza sebe i ni~im nisam nezadovo-ljan. Ne mogu protiv Boga i prirode, ja svoj br-od uvodim u luku, samo {to jo{ nisam zabaciosidro i nakon lijepih 40 godina u ovom zanatumeni zaista nije svejedno {ta se doga|a i {ta }ebiti s njim.

Va{ nnovi aalbum nne}e ddonijeti nnovi sstil?- Uvijek navodim jedan primjer: da volim

slu{ati country, jo{ iz vremena filmova JohnaWaynea. To sam zavolio i u svakom trenutkuznam {to se doga|a u countryju. Ku}i i u auto-mobilu imam zavidnu kolekciju countryja, kojise kroz razne vremenske intervale modernizirao,tako da su country koji sam slu{ao u djetinjstvui koji slu{am sada razli~iti kao nebo i zemlja, alikad za`miri{ i ~uje{ nekoliko taktova, zna{ da jeto country, zato {to se su{tina nije izgubila, nijetemelj poru{en, tako }e biti i s mojim novimalbumom.

[ta mmo`emo oo~ekivati nna nnovom aalbumu?- Odavno nisam sjeo da napravim jedan novi

ozbiljan CD, ali se spremam. Ako Bog da,odmah poslije Nove godine }u prionuti na po-sao. Idu}e godine navr{ava se 40 godina mogestradnog rada i `elja mi je da tu jubilarnu go-di{njicu obilje`im na poseban na~in, s novim i s

puno pa`nje ura|enim CD-om te nekoliko igra-nih spotova. Planiram i veliku balkansku turnejukoja }e, osim dr`ava koje su nastale iz biv{e namzemlje, obuhvatiti Bugarsku, Rumuniju iMa|arsku.

Koji jje kklju~ uuspjeha zza bblistavu kkarijeru ddugu40 ggodina?

- Nemam formulu i bio bih najve}i la`ov kadbih sad rekao da sam je imao i strogo je se pri-dr`avao. Dodu{e, ako je vjerovanje u sebe, rad isvoje principe formula, onda je to to. Tvrdogla-vost u istrajavanju i odabiru minimuma ukusa,ljudi prepoznaju.

Koliko uu ppjesmama iima VVa{eg pprivatnog `̀ivotai kkoliko jje tto nneophodno dda bbi sse oona iiznijela oonim`arom kkojim jje VVi iiznosite?

- Nema privatnog `ivota, uop}e. Kroz prote-klih 40 godina imao sam u ponudi mnogo pje-sama koje nisam prihvatio, a za koje sam bio si-guran da su odli~ne i ~ak su bile u izvo|enju dr-ugih veliki hitovi, iz prostog razloga {to ih nisamosjetio. Kad meni neko nudi pjesmu i ja je~ujem, ako ona pro|e negdje kroz mene, a lijepaje pjesma, siguran sam kad iza|em pred publikuda ne}u lagati i da }u osje}aje prenijeti na publi-ku. Ne volim interpretirati pjesme nasilu i nemogu ih iskreno iznijeti ako me ne dodirnu.

Koliko VVam jje ttrpio pprivatni `̀ivot zzbog kkarijerei bbrojnih pputovanja?

- Ovaj zanat je takav, ako mu se posveti{, ontra`i i neka odricanja, a ona su upravo ta da te

Nesretne 90-te godine donijele su velike poreme}aje usvim kategorijama, pa i ovom

zanatu. Na sceni su neki „novi apostoli“, koji bi da namprosvijetle vidike i objasne da

sve to {to mi radimo desetlje}ima nije ni{ta?! A onisu, zapravo, obi~ne neznalice

“

» S Kre{imirom Bevandom,

vlasnikom hotela„Bevanda“

»

18/azra 2011.

nema ~esto ku}i. Imao sam sre}u da je moja su-pruga mnogo ambicioznija od mene, tako da jeona izdr`avala sve to i stalno me bodrila, kao idanas. Imao sam i prave prijatelje u okru`enju ukojem sam radio, koji mi nikada nisu dozvolilida se odlijepim od zemlje, mada po prirodi ni-kad nisam bio sklon nekom lebdenju. Rekao bihda sam cijeli `ivot bje`ao od popularnosti, naneki na~in sam se ogra|ivao i jedva ~ekao dado|em ku}i. Nekako sam bio svjestan da je po-pularnost mnogo opasna igra~ka.

Na kkoncertu uu MMostaru pprije rrata rrekli sste ddabiste ddo{li kkad bbi VVas ppozvalo ii 1100 MMostaraca,ostajete lli ppritom?

- Apsolutno, jer to {to sam ja do`ivio 80-ihgodina u Mostaru ne{to je posebno i smatramda treba svako ko se bavi ovim poslom to dado`ivi i ka`e: „Eh, to je to“.

S kkim VVam jje bbila nnajdra`a ssaradnja?

- Bilo je puno dragih ljudi, ali bih svakakoizdvojio dugogodi{nju saradnju s ~ovjekom kojimi je napisao 80 posto pjesama, s kojim opsta-jem tolike godine, a to je Dragan Aleksandri}.Lijepa sje}anja ve`u me i za saradnju s Dobrivo-jem Topalovi}em, kao i s Lepom Brenom, s ko-jom sam proveo predivnih pet godina.

Planirate lli oobnoviti ssaradnju ss BBrenom ii ssni-miti nneki nnovi dduet?

- Ne planiram ni{ta sli~no. Moram re}i da duetenikad nisam ni planirao, a oni koji su snimljeni do-godili su se sasvim slu~ajno. Ina~e, nemam mnogodueta, ali sam zadovoljan {to iz tog vremena imampjesmu „Jedan dan `ivota“ s Lepom Brenom.

Nemam formulu i bio bih najve}i la`ov kad bih sad

rekao da sam je imao i strogo jese pridr`avao. Dodu{e, ako jevjerovanje u sebe, rad i svoje

principe formula, onda je to to.Tvrdoglavost u istrajavanju iodabiru minimuma ukusa

ljudi prepoznaju

“»

20/azra 2011.

AZRAMuzi~ari Nermin PU[KAR

Jo{ kao {estogodi{njak otkrio je strast pre-ma muzici, a danas je uspje{an pjeva~, te-kstopisac i gitarist, kako u BiH, tako i uRegionu. Vrhunac popularnosti sti~e ubendu „Konck Out“ i to kao frontmen iautor. Nakon vrtoglave karijere i raspadabenda, Nermin Pu{kar posvetio se samo-

stalnom radu kao tekstopisac, autor muzike, stu-dijski muzi~ar i producent, te po~inje saradnju svelikim brojem veoma uspje{nih izvo|a~a izbiv{e Jugoslavije. Snima i svoj prvi solisti~kialbum „Novi svijet“. Jedan od posljednjih proje-kata na kojima je Pu{ko u~estvovao jeste„Eurosong 2011“, gdje je s Dinom Merlinom,kao backvokal za pjesmu „Love In Rewind“, pr-edstavljao na{u zemlju. Ali, to nije sve, jer Ner-min je s popularnom slovenskom umjetnicomNeishom snimio duet za pjesmu „Na raskr{}usna“, za koju je snimljen i spot. Njegovo novoostvarenje jeste pjesma „Avanturo“ za koju pla-nira i spot.

JJuuttaarrnnjjaa bbuu||eennjjaa- Veseli me feedback koji dobijam od ljudi,

{to mi na neki na~in poma`e u odre|ivanju pra-vca kojim }e krenuti snimanje albuma. Vjerujemda sam na pravom putu. „Avanturo“ sam sni-mao u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, uz pomo}

Za{titni znakNerminov za{titni znak, kroz sve ove godi-

ne na muzi~koj sceni, jeste duga i njegovanakosa, na kojoj mu zavide mnoge `ene. Na{im~itateljkama otkrio je svoju tajnu.

- Mislim da je to genetika, moji roditeljiimaju dobru kosu, a nekog posebnog receptanema. Savjet - ne {tedjeti na {amponu.

Gitarom osvajao djevoja~ka srca

Mogao bi se opisati kao muzi~ki „3 u 1“: vokal, tekstopisac i gitarist. Svestranibh. muzi~ar objavio je novu pjesmu „Avanturo“, koju je publika odli~no

prihvatila. Za na{ magazin otkriva predstoje}e projekte, ali i tajnu savr{eno njegovane duge kose

Pi{e: Amra KARDOVI]

azra 2011./21

producenta Dejana Radi~evi}a, a producent mo-je prve solo plo~e Mahir Sarihod`i} dovr{io jeposao u studiju „Long Play“ u Sarajevu. Tu smosnimili vokale i ura|ena je postprodukcija. Spotje u planu, ali trenutno sam fokusiran na pokre-tanje snimanja drugog singla pa }emo vidjeti {ta}e donijeti sljede}i period - ka`e Pu{kar.

Da je na{ sagovornik vrlo talentiran, dokazaoje kroz karijeru. Istinski je muzi~ar i ono {to ra-di, zaista voli. To prepoznaju i mnoge kolege, alinajprije njegovi fanovi, koji sve ovo vrijeme pra-te njegov rad i u`ivaju u muzi~kim ostvarenjima.Ipak, svjestan je da }e se ubudu}e morati fokusi-rati samo na odre|eni aspekt posla.

- Da imam vi{e `ivota, definitivno bih samoeksperimentirao, ali mislim da uskoro dolazi vri-jeme da se fokusiram samo na odre|enu stvar.Volim pisati za druge, a bina je na neki na~in

sveto mjesto i veoma volim da koncertiram.Ka`e kako je proces nastanka pjesme veoma

dug i kompleksan, ali mu, ipak, pridaje puno za-dovoljstvo. Za na{ magazin opisao je jednu odnajneobi~nijih situacija.

- Ostalo mi je u sje}anju kako sam praviosvoju omiljenu pjesmu „Vjeruj u snove“, s albu-ma „Novi svijet“. Cijelu pjesmu sam obi~no pi-sao dok sam se budio ujutro i bio u stanju polu-sna. Taj proces je trajao nekoliko mjeseci,uklju~uju}i „~ekanje“ refrena, odre|enih melodi-ja i dijelova pjesme za koje sam znao da su tunegdje... Samo mi je trebao pravi momenat daih ~ujem.

@@iivvoott uu SSlloovveenniijjiiOsim pjevanja i pisanja pjesama, njegova na-

jve}a ljubav pripada onoj iz djetinjstva, gitari. Zanju je posebno vezan. Ona mu je jo{ kao klincupomagala u osvajanju djevoja~kih srca.

- Pa zbog toga sam ipo~eo aktivnije vje`bati,da bih mogao svirati uparku i biti uvijek u fa-zonu. I nije mi pomoglasamo kao klincu, nego ikada sam malo porastao- na{alio se Pu{ko.

Trenutno `ivi i radiu Sloveniji, ta~nije uLjubljani. Tu je i stupiou kontakt s poznatomslovenskom pjeva~icomNeishom, s kojom jesnimio i duet „Na ra-skr{}u sna“, za koji jesnimljen i spot.

- Neisha je odli~an

muzi~ar, autor i performer, tako da smo brzo pr-ona{li zajedni~ku frekvenciju. Ona je od onihosoba s kojima ~ovjek napreduje, tako da je na{eprijateljstvo definitivno konstruktivno. A pjesmaje dobro ispala zahvaljuju}i sinergiji koju smopostigli s Mayom Sar, tekstopiscem, te MahiromSarihod`i}em i Dejanom Radi~evi}em, aran`eri-ma i ljudima koji su sve vodili. Pjesmu uvijekrado izvodimo i ba{ u`ivamo dok pjevamo.

Muzi~ki se odli~no sna{ao u Sloveniji, ali istotako i privatno. Lako se navikao na zemlju i lju-de, a ni domovina nije daleko, pa tako joj i ~estodolazi.

- Kad pogledam na kartu svijeta, koja je ne-kog manjeg formata, mogu primijetiti da cijelana{a regija staje u jednu ta~ku, {to mi svaki putbudi osje}aj da se nisam nigdje ni pomjerio. NaLjubljanu se lako navi}i i grad je super za `ivot,a sve je opet, kao {to sam i naglasio, vrlo blizu,tako da bez problema odr`avam vezu s Bosnom iHercegovinom.

AArrggeettaa bbrriinnee zzaa ssoocciijjaallnnoo-uuggrroo`̀eennuu ddjjeeccuu ii oommllaaddiinnuu

DDoonnaacciijjaa ZZaavvoodd uu PPaazzaarrii}}uuPredstavnici kompanije Argeta, vo|eni humano{}u, posjetili su

Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazari}u,doniraju}i ovoj ustanovi dvije tone delikatesnog namaza Argeta.

„Godinama djelujemo dru{tveno odgovorno i uvijek smo tu dapomognemo na{im socijalno-ugro`enim sugra|anima. Veliko je zado-voljstvo pru`iti podr{ku ustanovama poput Zavoda u Pazari}u i izmamitiosmijehe na lica {ti}enika ove ustanove“, poru~ila je Nata{a Gaon Gruji},direktorica prodaje poslovnog podru~ja Argeta delikatesni namazi.

Uposlenici Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladinePazari}, koji ima oko 400 {ti}enika, nisu krili odu{evljenje donacijom.

„Hvala Argeti na ovoj nesebi~noj pomo}i, koja je od velikog zna~aja za na{e{ti}enike“, istaknula je Sabina ^aji}, referentica za Odnose s javno{}u Zavoda uPazari}u.

Argeta kao kompanija te`i odr`ivoj budu}nosti, a u prilog tome govorekonkretni korisni i dru{tveno odgovorni projekti, koje je Argeta realizirala {iromBiH u posljednjih nekoliko godina.

Da imam vi{e `ivota, samo bih eksperimentirao, ali

uskoro dolazi vrijeme fokusiranjana odre|enu stvar. Volim pisatiza druge, a bina mi je na neki

na~in sveto mjesto

“

» S Neishom jepostao prijatelj

» U studiju s Mahirom Sarihod`i}em

Dra`en Petrovi} jedan je odnajboljih evropskih ko{arka{ate najve}i hrvatski sportistsvih vremena. Njegovu kari-jeru u usponu prekinula jetragi~na saobra}ajna nesre}ajuna 1993., u kojoj je izgu-

bio `ivot u 29. godini. Za volanom je bila njego-va djevojka, njema~ka manekenka Klara Szala-ntyz. Dugo se mislilo da je u automobilu bila iKlarina majka. Me|utim, tek nedavno se u me-dijima obznanilo da je na zadnjem sjedi{tu sjedi-la 23- godi{nja Hilal Edebal. Bila je izuzetno ta-lentirana i perspektivna mlada ko{arka{ica, a da-nas, u 41. godini, jedva pronalazi svoje mjesto udru{tvu. Nikad se nije oporavila od najte`e po-sljedice nesre}e - amnezije. Hilal je tek shvatila

da je nesre}a u kojoj je ona izgubila pam}enjeista ona u kojoj je smrtno stradao Petrovi}. Nesje}a se ni detalja u vezi s nesre}om, a informaci-je crpi iz medijskih i policijskih izvje{taja. Zbogpovrede mozga, kao posljedice nesre}e, ova nesr-etna `ena pati od rupa u sje}anju, psihi~kih slo-mova i stalnih otkaza na poslu.

PPuutt bbeezz ppoovvrraattkkaaEdebal je Turkinja ro|ena u Njema~koj. Na

zahtjev prijateljice Klare, krenula je na put odMünchena do Frankfurta, gdje ih je ~ekao Petr-ovi}. Tamo je hrvatska reprezentacija doputovalaiz Poljske, gdje je igrala kvalifikacije za Evropskoprvenstvo.

Iako je trebalo da s ostatkom tima sjedne naavion za Zagreb, Petrovi} je, zbog `elje da vidisvoju djevojku, odlu~io putovati automobilom.

- Znala sam Dra`ena preko Klare. ^ak sam igledala neke njegove utakmice za „New Jersey“.

22/azra 2011.

AZRAZvjezdana pra{ina Hilal EDEBAL

Jednostavno, to je nepravedno. Sve je bilo

savr{eno u mom `ivotu do togdana i fatalne nesre}e“

Je li Dra`en pro{aobolje od mene?

Prije 18 godina u saobra}ajnoj nesre}i smrtno je stradao ko{arka{ Petrovi}.Njegova saputnica i poslije skoro dvije decenije osje}a te{ke posljedice.

Odlu~ila je kona~no ispri~ati svoju tu`nu `ivotnu pri~u Priredila: Nejra AVDI^EVI]

Bio je vrlo drag ~ovjek - izjavila je Edebal.Kao svi mladi, u automobilu su se zabavljali.

Zbog umora, Petrovi} je zaspao, a njegova dje-vojka je nastavila voziti. Na zadnjem sjedi{tu sje-dila je Klarina prijateljica Edebal. Oko 17 sati i20 minuta „golf“ se punom brzinom zabio u ka-mion, cisternu koja je bila pored ceste. Premapolicijskom izvje{taju, voza~ kamiona iza{ao je izvozila i signalizirao voza~ima nadola-

ze}ih vozila da uspore. Ali, za njihov auto-mobil je, zbog iznimno velike brzine, ve} biloprekasno. Szalantyz je poku{ala skretanjemizbje}i nesre}u, te je Dra`en, na mjestu suvo-za~a, bio neza{ti}en od udarca koji je uslijedio.Ko{arka{, bez sigurnosnog pojasa, izletio je krozprednje staklo, udariv{i u cisternu i poginuv{i namjestu doga|aja.

Hilal je udarila glavom i tijelom od zadnjesjedi{te. Osam sedmica provela je komi, u bolni-ci, sa slomljenim kostima ruke i kuka. Najte`aposljedica za ovu djevojku bila je povreda mo-zga, koja je uzrokovala gotovo totalnu amneziju.

- Ljekari su mi rekli da }e se moj mozak na-kon {est do osam godina u potpunosti oporaviti,da }e biti kao {to je bio prije nesre}e. Na`alost,nisam to do~ekala. Ipak, zahvalna sam {to sampre`ivjela, da mogu barem hodati i govoriti - ka-zala je za „New York Daily News“.

TTee{{kkee ppoosslljjeeddiicceePrije nesre}e Hilal je bila ko{arka{ica Univer-

ziteta „Niagara“, na kojem je zavr{ila prvu sezo-nu. Ubrzo je izgubila pravo na stipendiju, bu-du}i da je osam sedmica provela u komi. Prije

Pitanja bez odgovora

Za{to je Petrovi}, ~ovjek takvog statusa ibogatstva, morao putovati iz Njema~ke u Za-greb ba{ automobilom, a ne avionom? Za{tosam ja morala ba{ tada biti u Njema~koj umje-sto u SAD-u, gdje sam studirala i igrala ko{ar-ku? Za{to sam morala izgubiti karijeru, aDra`en `ivot, dok je voza~ica nastavila ko{ar-ka{ku i karijeru modela? Na kraju, je li Dra`enpro{ao bolje od mene? Odnosno, bi li za menebilo bolje da nisam pre`ivjela? - neka su od pi-tanja koja Turkinja svakodnevno postavlja.

azra 2011./23

» Do nesre}e je do{lo kada je „golf“ udario

u kamion. Dra`en je odmah preminuo

» Bio je jedan od najboljih evropskih ko{arka{a

»

azra 2011./25

dvije godine do`ivjela je mali pomak u smislu sa-mosvjesnosti ~ula, ali i dalje ne `ivi ni pribli`no`ivot kakvom se nadala.

Nakon nesre}e `ivot ove nekada{nje ko{ar-ka{ice nije bio nimalo lagan.

- Bilo mi je vrlo te{ko. Dugo vremena sam bi-la na terapijama. U potpunosti sam izgubilapam}enje. Nisam prepoznavala ni{ta u Münche-nu, gradu u kojem sam odrasla. Gdje god bihkrenula, roditelji bi me morali vra}ati nazad. Je-dnostavno, to {to se desilo je nepravedno. Sve jebilo savr{eno u mom `ivotu do tog dana i fatalnenesre}e.

Edebal se tokom rehabilitacijskog procesa po-ku{ala ubiti. Spasio ju je 24-satni medicinski na-dzor koji je imala.

- Nisam sko~ila da bih se ubila. @eljela sam seprobuditi iz sna. Mislila sam da }u, kad sko~im,prestati sanjati ovu moru - izjavila je za medije.

Danas, nakon lije~enja uspijeva nakratko dase sjeti pojedinih osoba i onoga {to joj se de{ava-lo, a potom opet sve zaboravi. Koliko god da sekoncentrira, ne uspijeva savladavati psihi~ke pa-dove. Neprestano tra`i i dobija poslove, kao kva-lificirana prevoditeljica koja savr{eno barata tur-skim, njema~kim i engleskim jezikom. Poku{ava`ivjeti normalno. Ali, poslodavci nemaju razumi-jevanja za njeno stanje.

- Sve je to zbog mozga. Otpu{taju me, jer nemogu zapamtiti sadr`aj telefonskih razgovora,niti osobe s kojima sam razgovarala. Zabora-vljam na poruke koje bi trebalo da prenesem -ka`e s bolom.

NNoovvii ppoo~~eecciiOno {to ostaje nepoznato u vezi sa slu~ajem

jeste pri~a Klare Szalantyz, koja odbija svaki za-htjev za razgovor o bolnoj temi. Ona je danassupruga direktora njema~ke nogometne repreze-ntacije i biv{eg reprezentativca Olivera Bierhoffa,za kojeg se udala 2001. godine.

Szalantyz je nakon nesre}e provela sedam

dana na intenzivnoj njezi. Jedini trag nesre}emali je o`iljak na lijevom kapku. Nakon ne-sre}e ponovno je vozila bez problema, vratila seposlu fotomodela u Sjedinjenim Dr`avama, tenastavila profesionalnu ko{arka{ku karijeru uNjema~koj.

Manekenka je, prema rije~ima Edebal, bilaizlo`ena velikom emotivnom stresu nakon ne-sre}e, uklju~uju}i i prijetnje smr}u od ko{ar-ka{evih obo`avatelja. Svjesna je da njena neka-da{nja prijateljica snosi najve}u krivicu za nesre-tni slu~aj. Prema informacijama koje je izvuklaiz policijskog izvje{taja, Klara je vozila prebrzo utrenutku nesre}e, ~ak je, za razliku od drugih vo-za~a na putu, neposredno prije sudara ubrzavala.Iako na tom dijelu autoputa nije bilo ogra-ni~enja brzine, drugi voza~i, zbog toga {to su vo-zili sporije, uspjeli su zaobi}i kamion.

- Naravno da nije namjeravala ubiti Petro-vi}a, ali definitivno je vozila prebrzo. I upropa-stila mi `ivot - s tugom je kazala, prisjetiv{i se

kroz maglu da ju je Klara posje}ivala u bolnici.Nije joj poznato da li su ikad razgovarale o ne-sre}i.

Iako je Klara najve}i krivac u ovoj pri~i, na-stavila je `ivjeti normalnim `ivotom, formiralaporodicu, dok Hilal snosi trajne posljedice njenenepa`nje. Danas ova Turkinja `ivi u Istanbulu,gdje je odlu~ila oku{ati sre}u u jednoj turisti~kojagenciji. Nada se da }e joj ova zemlja donijetivi{e sre}e nego je imala u Njema~koj.

- Ne `elim se predati, jer `elim raditi. Premla-da sam za penziju. Bijesna sam, jer je ovo {to mise doga|a nepravedno. Nisam vozila automobil,a ovako patim. Bila sam ko{arka{ka reprezentati-vka. Od tog posla sam mogla `ivjeti. [teta. Petr-ovi} i ja bili smo previ{e mladi. Sve je moglo bitidruk~ije - zaklju~ila je na kraju.

Iako je Dra`en poginuo, postavlja se pitanje{ta bi bilo s njim da je pre`ivio, kakav bi `ivotvodio. Pri pogledu na automobil, jasno je da nebi mogao nastaviti karijeru, {to bi ga, vjerovatno,dovelo u stanje o~aja. Dok ime slavnog ko{ar-ka{a danas `ivi u legendi i di`u mu se spomenici,Edebal `ivi sama u Istanbulu. Sama s nesre}omkoja ju je sna{la. Tragi~na nesre}a upropastila jekarijeru i `ivot mlade ko{arka{ice. Iskreno se na-damo da }e Hilal nastaviti s normalnim `ivo-tom, te da }e iz njenog sje}anja biti izbrisana sa-mo stravi~na nesre}a. �

» Klara Szalantyz upravljala je automobilomkada se desila nesre}a. Nakon toga nastavila

je `ivjeti normalnim `ivotom i udala se

» Petrovi} je poginuo u29. godini `ivota

» Hilal tri godineprije nesre}e. Bila

je izuzetnotalentirana i

perspektivna mlada ko{arka{ica

»

AZRAHaj’mo u planine Sejo SEXON, nesu|eni skija{

Za praznike ne pravi velika sijela.Obi~no se tim danima posvetisupruzi Sa{i, k}erkama Tesi iNori, te sinu Viti, ali i bliskimprijateljima. Prema njegovommi{ljenju, ljudi se danas zatrpa-vaju prazni~nim obavezama, sa

20 vrsta kola~a, 30 vrsta meze... - Ve} dugo nisam na takav na~in praznovao,

dra`e mi je da se pripremi neko prazni~no oku-pljanje, gdje u`ivam ro{tiljaju}i, slu{aju}i dobrumuziku i gledaju}i filmove.

Bez ikakve kurtoazije, Dan nezavisnosti mu jeveoma drag, jer tvrdi da je to praznik svih nas.

- Nemam ograda naspram ljudi kada je rije~o naciji, religiji... Dobro funkcioniram sa svakim~ovjekom. Nikada nisam pitao odakle je ko ili izkakvog okru`enja dolazi. Zato mi je 25. nove-mbar idealan praznik, po{to imam prijatelja sasvih strana.

SSttoorrnniirraannii pprroojjeekkttiiOsim prazni~nih okupljanja, Sexon tokom zi-

mske sezone ne propu{ta odlaske na planine.Ljubav prema sportu, posebno skijanju, naslije-dio je od oca Ratka, ~lana biv{e dr`avne repreze-ntacije. Iako je s ~etiri godine dobio prve skije,danas se smatra prosje~nim skija{em.

- Moj otac je bio profesionalni skija{. Brat jevi{e od mene naslijedio njegov put. U momslu~aju potvr|ena je teza: „Nije kome je dato,ve} kome je su|eno“. [ta god sam poku{ao radi-ti osim muzike, nije mi uspjelo. Kad sam trebaozavr{iti fakultet, odnosno polo`iti jo{ pet ispita,Bog mi je poslao rat i tako sam se prihvatio gita-re. Danas mi nije `ao {to se ne bavim drugimposlom. Svi moji projekti su iz nekog razloga sveoma visokog mjesta stornirani.

Iako nije postao profesionalni skija{, to }e,izgleda, po}i za rukom njegovom sedmogo-di{njem sinu Viti, koji je dobar i u fudbalu.

- Veoma je talentiran, na djeda, pa mo`danjegova sudbina bude skijanje - isti~e Sejo.

Zbog te skija{ke tradicije svake zime je po-sje}ivao tetka na Jahorini.

- Na`alost, ovog ljeta je umro. Ali, svakako}emo se i dalje nastaviti porodi~no okupljati uku}i na Jahorini, za koju me ve`e mnogo

Tim koji dobija neTako reagira kada ga pitaju ho}e li pro{irivati porodicu. Karijeru je izgradio kaofrontmen „Zabranjenog pu{enja“, a u porodi~nom `ivotu danas najvi{e u`iva

kao otac troje djece, Tese (12), Vite (7) i Nore (1), koji uskoro useljava u vikendicu na Ponijerima kod Kaknja, gdje }e u`ivati u skijanju

Pi{e: Senka TRGOV^EVI] Foto: Sa{a MID@OR-SU^I]

26/azra 2011.

» Harmonija uporodici Su~i}

»

azra 2011./27

Tatina muzi~arka Iz prvog braka s Darijom, Sexon ima

12 godi{nju Tesu, koja, o~ito, ima tatinuumjetni~ku `icu.

- Ve} je i{la u {kolu kod Vlade Podanyja.Izvrsno svira klavir, pa vidjet }emo za {ta }ese na kraju opredijeliti. Ina~e, sasvim je sveje-dno {ta }e moja djeca postati u `ivotu, samomi je va`no da ne budu „{upci“.

treba mijenjati

28/azra 2011.

uspomena iz djetinjstva, od izlijevanja temelja pado skijanja. Zahvaljuju}i odlascima na Jahorinu,upoznao sam ljepote prirode, skijanja, ali imje{alice.

Ova posljednja rije~ odmah ga je asocirala navic, koji se ~esto pri~a u Hrvatskoj.

- [ta su prvi znaci prolje}a? Bosanci namje{alici - ispri~ao je Sexon, koji je za kratko vr-ijeme ljubav prema skijanju prenio na supruguSa{u Mid`or-Su~i}, fotografkinju u „Jutarnjemlistu“.

Kada su se vjen~ali, nije znala skijati, ali je,zahvaljuju}i magli na Jahorini, bez straha savla-dala skija{ke vje{tine.

- Zaista je tako i bilo. Vremena za strah nijeimala, jer pri tolikoj magli nije ni mogla vidjetikakva je staza i {ta je dolje ~eka. Zato je ta tridana super skijala. Me|utim, kada je osvanuoprekrasan dan, rekla mi je: „Pa jesi li ti lud!“ Na-ravno, nije se smjela spustiti.

S vremenom Sa{a je i tu stazu premostila bezpadova i lomova, {to dokazuje da Sejo ima do-bre trenerske sposobnosti.

- Vjerovatno zato {to sam prosje~an skija{.Obi~no su prosje~ni skija{i dobri treneri, istokao i prosje~ni fudbaleri, osim, naravno, lege-ndarnih Ivice Osima ili Safeta Su{i}a. Dobrou~im ljude, jer profesionalci ve}inom nemajustrpljenja, tako da korak po korak volim drugepodu~avati.

Osim Jahorine, i Kranjska Gora posljednjihgodina prirasla mu je srcu, gdje je 10 godina bioaktivan u zimskoj radionici „Djeca - `rtve mi-na“.

- Drago mi je {to sam s ostalim saradnicimataj projekt pro{irio na podru~je ~itavog Regiona.S djecom iz BiH, s Kosova, iz Srbije... prire|ivaosam radionice videa, muzike, filma, pa ~ak i fo-tografije.

Iz tog razloga, ali i zbog manjka slobodnogvremena, po~eo je i porodicu voditi u KranjskuGoru, koja je, prema njegovom mi{ljenju, pogo-dna planina za po~etnike, prvenstveno djecu.

KKrraalljjeevvsskkii oossjjee}}aajjMogu}nost ugodnog boravka i ljeti i zimi

uskoro }e imati na Ponijerima kod Kaknja, gdjetrenutno traju zavr{ni radovi na izgradnji njego-ve vikendice.

- U narednih sedam dana svi radovi bit }e go-tovi, te }u ovogodi{nje zimovanje sigurno tamoprovesti. Na skija{kim stazama nema puno ga-lame i buke, pa mi ba{ prija. Ta je zemlja pri-

padala bosanskim kraljevima, a blizu su Bo-bovac i Kraljeva Sutjeska, pa tu osje}am dasam u srcu na{e zemlje, jer sam i zaljubljenikhistorije.

Zbog nadmorske visine od 1200 metara Po-nijeri su ujedno i zra~na banja, idealna za odmori rekreaciju. Zato je Sexon uz pomo} prijatelja`elio ba{ na ovom izleti{tu imati vikendicu, pakad god bi mu „kapnula“ neka lova, ulagao je unjenu izgradnju i opremanje.

Pritom, ne preferira odre|en stil dizajna inte-rijera ili eksterijera. Gotovo cijeli `ivot bio je po-dstanar, a „sku}io“ se tek prije deset godina.

- Sa 40 godina prvi put sam uselio u svojstan. Tada je nastao problem sa suprugom, kojaje veoma demokrati~na osoba. Naime, stalno meje vodila da biramo plo~ice, kvake, zavjese. Tadasam shvatio da, zapravo, nemam izgra|en stil otome, jer me prije nje nikada niko nije pitao ka-kve `elim plo~ice. Zato je Sa{a u tom smislu di-gla ruke od mene.

Iskreno, `elju za {irenjem porodice ima, ali jepitanje koliko bi se mogao posvetiti i ~etvrtomdjetetu.

- Moj posao nije vezan za ku}u, pa bi se tona kraju svalilo na druge ~lanove porodice uku}i. S troje djece, Tesom (12), Vitom (7) iNorom (1) odli~no funkcioni{em, pa {to bi sereklo: „Tim koji dobija ne treba mijenjati“ - za-klju~io je Sexon. �

Mamin ajvar Sexon priznaje da sa suprugom ne pripre-

ma zimnicu, te ga u tome snadbijeva njegovamajka.

- Sa{a i ja smo cijeli dan na poslu, pa ne-mamo vremena za te stvari. Danas se sa zi-mnicom mo`e veoma kvalitetno snabdjeti ugotovo svim prehrambenim prodavnicama.Ali ni{ta mi ne mo`e zamijeniti mamin ajvar.Obi~no, vladaju ista mi{ljenja koja je najboljaglumica na svijetu, ali za ajvar hiljadu ljudi }esigurno re}i da je ajvar njegove mame najbo-lji. Mislim da uz ajvar, ustvari, komuniciramosa svojim domom, pro{lo{}u i djetinjstvom.Toliko u njemu ima onog maj~inskog da imamagijsku mo} na mene.

» Tesa, Vitoi Nora

» Ovogodi{nje zimovanje provest}e na Ponijerimakod Kaknja

»

AZRARije~ nauke Dr. Amela MORNJAKOVI]-FRANCA

Na{a djeca imaju ve}u {titnja~u od

evropskih standardaMali{ane sam pitala da li osje}aju odre|ene simptome, {to su negirali. Ipak,

ve}ina ih je kazala da imaju stoma~ne tegobe u smislu te`ine u `elucu, mu~nine i povra}anja. Kasnije, u razgovoru s njihovim roditeljima, saznala sam

i da su kod djece primijetili pove}an umor i br`e zamaranjePi{e: Elvedina D@AKMI] Foto: Berjamin NIZI]

30/azra 2011.

Slabost i umor, bezvoljnost, gubitakinteresovanja za igru, gubitak apeti-ta, dobivanje ili gubitak na te`ini,opadanje kose, problemi s ko`om,~este mu~nine - sve to mo`e ukazi-vati na probleme sa {titnom `lijez-dom, od kojih, na`alost, nisu

po{te|eni ni najmla|i. Pokazala je to i studijakoju su jo{ 1999. godine, na preporuku Svjetskezdravstvene organizacije i ICCIDD-a(Internacionalnog vije}a za kontrolu jod defic.poreme}aja), te pod pokroviteljstvom UNICEF-a, proveli ljekari sa KCUS-a.

U timu kojim je rukovodio dr. Husref Tahir-ovi}, bila je i na{a sagovornica, dr. Amela Mor-njakovi}-Franca, specijalistkinja Pedijatrijske ra-diologije.

PPaattoolloo{{kkoo uuvvee}}aannjjeeUra|eno je ispitivanje stanja jodne profilakse

gu{avosti na podru~ju FBiH, koje je uklju~ilo5000 djece {kolskog uzrasta, koje je pokazalo daje na{e podru~je blago do umjereno jod deficita-rno, a u~estalost gu{avosti je bila 27 posto.

U sklopu ovog istra`ivanja, na Institutu zaRadiologiju KCUS-a ura|ena je i pilot-studija ukojoj je primjenom UZ metode mjerena {titn-ja~a u 140 u~enika sarajevskih {kola, koja je po-kazala da na{a djeca imaju ve}u {titnja~u od evr-opskih standarda. Isto je pokazala i studija u ko-ju je dr. Mornjakovi}-Franca uklju~ila 807 djece

(od pregledanih 907) iz Sarajevskog kantona.Veli~ina njihove {titnja~e procjenjivana je krozdob, tjelesnu te`inu, visinu i tjelesnu povr{inu.

- Ova studija dala nam je prve precizne poda-tke o veli~ini {titnja~e kod na{e djece. Njen dru-gi bitan aspekt je taj da je 34 djece ({to je ~inilo3,7 posto ukupnog broja ispitanika) bilo s pato-lo{kim uve}anjem {titnja~e. Ve}ina ih je imaladifuznu strumu, ali i hormonalne poreme}aje usmislu hipotireoze ili hipertireoze - pri~a dr.Mornjakovi}-Franca.

Ovi podaci su, ka`e, bili {okantni za njihoveroditelje, jer su na pregled do{li kao zdrava djeca.

- Mali{ane sam pitala da li osje}aju

odre|ene simptome, {to su negirali. Ipak,ve}ina ih je kazala da imaju stoma~ne tegobe usmislu te`ine u `elucu, mu~nine i povra}anja.Kasnije, u razgovoru s njihovim roditeljima,saznala sam i da su kod djece primijetili po-ve}an umor i br`e zamaranje, kao i spomenuteprobleme s probavom.

VVaa`̀nnoosstt jjooddaaNakon ovih istra`ivanja pove}an je interes za

patologiju {titnja~e u dje~ijem uzrastu. UZ ove`lijezde kod djece po~eo se vi{e koristiti, pose-bno u slu~ajevima s pove}anom incidencom ho-rmonalnih i morfolo{kih poreme}aja {titnja~e,kao {to je diabetes mellitus tip 1 ili inzulin ovi-sni dijabetes.

Doktorica nam je ukazala i na va`nost joda zaljudsko zdravlje.

- S aspekta ljudske ishrane jod je esencijalnielement zbog njegove uloge u sintezi hormona{titnja~e. Ima ga mnogo u ribljem mesu i ulju,jajima i mlije~nim proizvodima.

Njegov deficit je globalni problem, {to ilustri-raju podaci da blizu 600 miliona ljudi ima ende-msku strumu ili gu{u, a gotovo 5,7 miliona na-jte`i oblik retardacije - kretenizam.

- Da bi jod bio dostupan svima i u dovoljnojkoli~ini, iskori{tena je kuhinjska so (kod nas jeto „Tuzlanska so“) kao najpoznatiji vehikulumza jod, ~ija se koncentracija pove}avala na 20-30mg jodida/kg soli. �

Studija nam je dala prve

precizne podatke o veli~ini

{titnja~e kod na{e djece. Njen

drugi bitan aspekt je taj da je 34

djece ({to je 3,7 posto od broja

ispitanika) bilo s patolo{kim

uve}anjem {titnja~e. Ve}ina ih

je imala difuznu strumu, ali i

hormonalne poreme}aje u

smislu hipotireoze ili hipertireoze

“

azra 2011./31

» Dr. Mornjakovi}: Da bi jodbio dostupan svima i u

dovoljnoj koli~ini,iskori{tena je kuhinjska so

32/azra 2011.

AZRAKoncert rodnom gradu Ivan JELI] i Sandra BAGARI]

Osim pjevanjem, mladiZeni~anin uspje{an i u

rukometu. Nije zaboraviorije~i legendarnog

Safeta Isovi}a da jesevdah dio njegovog

identiteta i da je on sinBosne i Hercegovine

Pi{e: Adnan D@ONLI]

Kada neko prire|uje solisti~kicjelove~ernji koncert, zna~i daje iza njega zasigurno impresi-vna karijera. A kada to u 21.godini `ivota priredi drugiput, onda cijela pri~a dobijana zna~aju.

Glasom je osvojio sve koji su imali priliku daga ~uju kako pjeva. Zeni~anin Ivan Jeli}, dugo-godi{nji solist Omladinskog hora iz Zenice, ve}tre}u godinu studira solo pjevanje na Muzi~kojakademiji u Zagrebu, a njegovi tamo{nji profe-sori ka`u da „godinama nisu imali takvog teno-ra“.

Ivan je na svoj solisti~ki koncert u rodnomgradu, koji }e biti odr`an u subotu uve~er, po-zvao sugra|anku Sandru Bagari}, koja godinama`ivi u Zagrebu. Sandra nije nikad nastupala usvom rodnom gradu, pa je predstoje}i koncerttime interesantniji.

Ivan je i aktivni rukometa{, ali, prije svega,skroman mladi}, koji je u maju 2003. godineodu{evio ~etrnaest hiljada posjetilaca u saraje-vskoj „Zetri“, na sada ve} legendarnom koncertu„Safet i prijatelji“, doajena bh. sevdalinke, ra-

hmetli Safeta Isovi}a. Tada je bio dje~ak s trina-est godina i ve} prepoznatim potencijalom. Se-dam i po godina kasnije, u Zeni~koj areni pje-vao je Safetove pjesme na koncertu u spomendoajenu bh. sevdalinke.

- Dok sam `iv, pamtit }u Safetove rije~i te2003. godine, kad sam iza{ao sa scene. On me jezagrlio, a ja sam jo{ bio zbunjen od veli~ine i sa-mog nastupa. Kazao mi je: „Ivane, {ta god bude{u `ivotu radio, ~ime god se bude{ bavio, sjeti seSafetovih rije~i da je sevdah dio tvog identiteta,da si ti sin Bosne!“ Najmanje {to smo mogli

u~initi jeste da mu se odu`imo koncertom i po-ka`emo da je Safetov sevdah jo{ u nama - pri-sje}a se Ivan i najavljuje svoj solisti~ki projekt,koji tek treba pokazati {ta ovaj mladi} zna i umi-je.

^ak i prosje~ni korisnik interneta mo`ena}i desetke Ivanovih izvedbi; od ilahija, rokklasika, balkanskih balada, do arija, tradicio-nalnih pjesama Rusije, Rumunije... Jedan odprojekata koje je iznio zvao se „Od Baha dosevdaha“, a tako je i pjevao s horom. Te{ko jei pobrojati u ~emu se sve oku{ao kao solisthora i u ~emu je sve impresionirao one koji suga slu{ali ili gledali. Kao trinaestogodi{njakizabran je za najbolji vokal Federacije BiH, aubrzo je, na prijedlog Me{e Bajraktarevi}a inastupio na spomenutom koncertu u „Zetri“.Tako je krenulo, postao je solist hora iz svoggrada.

Kad je izabran me|u {est polaznika Muzi~keakademije u Zagrebu, to je bio pe~at na dosa-da{nju karijeru. Na{ao se me|u dvadeset {est ka-ndidata, a svi njegovi „konkurenti“ bili su ve}etablirana imena u pjevanju Hrvatske i Regiona.

Ne}e biti „reprize“- Cijeli koncert smo najavili uz gostovanje

Sandre Bagari}. Ona, na`alost, ve} no} kasni-je ima obaveze u Zagrebu, tako da je nemo-gu}e napraviti „reprizni“ koncert, pa }e izve-dbe 3. decembra biti jedinstvene - `ali Ivan.

Ulaznice za svih 450 mjesta u sali BNP-aprodane su za manje od ~etiri dana, jo{ prijemjesec.

Zenica }e u`ivati urepertoaru od Baha do sevdaha

Zenica }e u`ivati urepertoaru od Baha do sevdaha

» Nastup s Radmilom Bako~evi}

Paralelno, zaigrao je i rukomet za „Medve{}ak“,jer je i u rodnoj Zenici igrao rukomet. Ipak,Ivan je „sav“ u muzici.

- Spremao sam se za prijemni s RadmilomBako~evi}, s kojom sam imao priliku i nastupitina Sakralnom koncertu Omladinskog hora u cr-kvi Sv. Ilije u Zenici. Sada, kad sam tu gdje je-sam, `elio sam se odu`iti gradu u koji se tako ra-do vra}am - kazao je Ivan.

To ~ini i ove jeseni svojim drugim solisti~kimkoncertom. �

Sandrin nastupPrema onome {to nam je Ivan otkrio, Sa-

ndra Bagari} }e izvesti dvije solo numere, dvi-je numere sa suprugom, klaviristom DarkomDomitrovi}em, te dva ili tri dueta s Ivanom.Bit }e to mini koncert na sceni BNP-a. Cijelinastup }e pratiti orkestar Armina Hod`i}a izSarajeva, godinama vjernih pratilaca Omladi-nskog hora i Ivanovih nastupa.

» Pro{logodi{nji prvi

solisti~ki koncert

azra 2011./33

» Nastup sprijateljima

iz hora

» Ivan Jeli}: Ve} drugi solisti~ki koncert

Mlad je glumac, a ve} je usvoju biografiju upisaobrojne pozori{ne uloge ivrijedna priznanja. Pro{legodine je u Zenici, na Fe-stivalu drame, progla{ennajboljim mladim glu-

mcem, a ove godine isto priznanje, koje nosiime „Rejhan Demird`i}“, ovaj ro|eni Tuzlakdobio je na 51. MESS-u.

KKuu}}aa nnaa OObbaallii

Uprkos vrijednim priznanjima, Enes Salkovi}(24) nema stalni anga`man. Onih honorarnihima mnogo i te{ko }ete ga sti}i. Jednog dana jeu rodnoj Tuzli, drugog u Sarajevu, gdje je za-vr{io ASU, tre}eg u Mostaru, gdje je bio zapo-

slen u Mostarskom teatru mladih, ~etvrtog u Za-grebu, petog u Novom Sadu...

- Sje}am se dana kad sam diplomirao, sjeosam na Obali da popijem kafu, zapalio cigaretu i

pitao se {ta dalje? A onda se desila ta luda sre}aili igra sudbine da su me pozvali u Mostar na ra-zgovor i dobio sam stalno zaposlenje u Teatrumladih. U po~etku je sve zaista izgledalo sjajno.Radio sam ono {to volim i `ivio u jednom odna{ih najljep{ih gradova. Tek kada sam odseliodolje bilo mi je jasno za{to su neki od najve}ihumjetnika, poput Alekse [anti}a, Miroslava Kr-le`e ili Mike Anti}a, voljeli ovaj grad.

Ali, njegova sre}a nije bila dugog vijeka. Za-poslenje je dobio u septembru pro{le godine, ave} ovog jula uru~eno mu je rje{enje o otkazu.

- Prije izvjesnog vremena jedna gospo|a jedo{la u Teatar, sve se po~elo zahuktavati i vrlootvoreno nam je rekla da u Mostaru ne mo`e bi-ti sedam muslimanskih radnih ustanova i samotri hrvatske! To je bilo prvi put da mi neko tako

34/azra 2011.

AZRAGlumci Enes SALKOVI]

Oliver Frlji} je ludak u

pozitivnom smislu te rije~i,

~ovjek koji me odu{evio svojim

radom i na~inom razmi{ljanja,

pristupom teatru, poimanju

glume, shvatanju glumca,

predstave. Otvorio mi je mnogo

vidika u `ivotu

“

Od [anti}evog Mostara

ostalo je veoma malo

direktno ka`e te stvari. Najprije sam se pitao je liona normalna, a onda sam pomislio da sam,mo`da, ja lud, jer nisam shvatio gdje sam do{ao.Ipak, ~ini se da je to dolje svakodnevica i zaistame zaboljela ta situacija, jer sam se osje}ao po-ni`eno i povrije|eno. Na`alost, odnosi koji doljedanas vladaju i ekstremna doza nacionalizma,fa{izma, nacizma, daleko su od onog Mostara uvrijeme [anti}a. Pla{im se da }e biti potrebnojo{ dugo vremena da se sve to iskorijeni i posta-ne sredina u kojoj }e se normalno `ivjeti. Nau~i{se nositi sa svim tim, ali se u jednom momentuzapita{ za{to, kako, zbog ~ega i vrijedi li? Mladsam i nepopravljivi optimist. Vjerujem da }edo}i neko ljep{e vrijeme za taj grad. Dolje imaljudi koji znaju kako trebaju raditi svoj posao.To je jedna simbioza umjetnika, knji`evnika, pi-

saca i pjesnika, koja mo`e napraviti promjene.Problem je {to su ti ljudi sada alternativa i sve jemarginalizirano - pri~a Enes.

To ga, ipak, ne spre~ava da na daskama koje`ivot zna~e daje sve od sebe, a to publika, iteka-ko, zna prepoznati. Uloge u predstavama „U tra-ganju za bojom kestena“ i „Pismo iz 1920“ do-nijele su mu nagradu „Rejhan Demird`i}“, zakojeg ga, ka`e, ve`e posebna pri~a.

- Rejhana se sje}am jo{ dok sam bio dijete iznekih serija i filmova, bio sam fasciniran tim~ovjekom. ^itao sam literaturu o njemu i saznaomnogo. Ne vjerujem u slu~ajnosti i mislim da sesve de{ava s razlogom. Kada sam prvi put do{aona MESS, saznao sam za nagradu koja je nosilanjegovo ime i pomislio kako bi bilo divno dobitije jednog dana. Nije mi to bio nikakav profesio-nalni cilj, ali sam to `elio najiskrenije, sa 17 go-dina. Nakon toga sam upisao Akademiju i s vre-menom dobio priliku da zaigram na MESS-u. Aonda, ove godine, dobijem nagradu za najboljegglumca!? Da se ne la`emo, bio sam najsretniji

~ovjek na svijetu. Nadam se skorom zaposlenju,ali vjerujem da }e i mi ova nagrada otvoriti nekenove puteve. Ovo je potvrda da dobro radim, dasam na dobrom putu i to je neko primijetio -optimisti~no }e Enes.

SStteevvaann ii OOlliivveerr

Me|u prvima koji su primijetili njegov talentjeste reditelj Stevan Bodro`a, koji ga je anga`iraoza predstavu „U traganju za bojom kestena“. Di-skutabilno je u koliko uloga se u ovom komaduEnes pojavljuje, a njihov broj varira od 11 do17.

- U su{tini je 13 likova, ali ne mogu re}i daigram svih 13, jer u mnogo tih situacija sam za-pravo ja, Enes, koji nekim tehni~kim stvarimarje{ava odre|ene situacije. Kada mi je reditelj re-kao da trebam igrati 13 likova, pomislio sam danije normalan, ali kad sam prvi put pro~itao te-kst, rekao sam da se to ne mo`e igrati. Na svusre}u, reditelj s kojim sam radio me podr`ao iveoma sam mu zahvalan. Imao je neko ludo po-vjerenje u mene. Anga`irao me samo na osnovumog CV-a, a ja sam tada imao samo 22 godine.Kasnije mi je rekao da ne zna zbog ~ega, ali jevjerovao da ja to mogu. I, kada imate takav pro-ces rada, takvog partnera i reditelja, neke stvarise poslo`e kako ih ni vi sami ne biste poslo`ili.Dobije se predivan mozaik i ovaj projekt je tekpo~eo svoj `ivotni vijek. U Smederevu smo do-bili nagradu publike za najbolju predstavu i ta

nagrada mi je sigurno jedna od dra`ih.Me|u rediteljima koji su ovom talentiranom

bh. glumcu ukazali povjerenje je i kontraverzniOliver Frlji}, koji je Enesa uvrstio u postavu pr-edstave „Pismo iz 1920“.

- Oliver je jedan ludak u pozitivnom smislute rije~i i ~ovjek koji me odu{evio svojim radomi na~inom razmi{ljanja, pristupom teatru, poi-manju glume, shvatanju glumca, predstave.Otvorio mi je mnogo vidika u `ivotu. Imao samveliku sre}u da sam dospio u takav krug ljudi;bio sam najmla|i u ekipi, a svi su me prihvatiliravnopravno, bez ikakvih predrasuda. Napravilismo predstavu i u vezi s njom se izde{avalo{to{ta, uplela se i politika, a mi{ljenja su veomapodijeljena. Prema mom mi{ljenju, okrenula jenovi list u na{im teatrima, donijela ne{to novo iradikalno, {to u svijetu postoji ve} godinama.

Nama je te{ko djelovati, a ni{ta ne poduzima-mo. Mi nemamo vlast ve} du`e od godinu. UBelgiji se desila sli~na situacija i oni su protestir-ali na razne na~ine. U Gr~koj tako|er, u [panijise studenti protive sistemu, jer je 70 posto mla-dih nezaposleno. Svugdje se ne{to radi, a mi sebunimo samo kada je rije~ o gay paradi. A kadase radi o krucijalnim stvarima o kojima ovisi bu-du}nost na{e djece, ni{ta ne radimo - na krajurazgovora }e Enes, dodaju}i kako jo{ ~eka ulogena filmskom platnu. �

Do{la je izvjesna

gospo|a u Teatar mladih i vrlo

otvoreno nam rekla da u

Mostaru ne mo`e biti sedam

muslimanskih radnih

ustanova i samo tri hrvatske.

Najprije sam se pitao je li

normalna, a onda pomislio da

sam, mo`da, ja lud, jer nisam

shvatio gdje sam do{ao

“

azra 2011./35

ulogama u predstavama„U traganju za bojom kestena“ i „Pismo iz1920“ nagovijestio je veliku karijeru, govori o tome koliko su mu nagrade za najboljegmladog glumca promijenile `ivot, za{to je izgubio posao u Mostarskom teatru mladih, te za{to ga fascinira Mostar, ali i reditelj Oliver Frlji}

Pi{e: Lejla LOJO Foto: Samir JORDAMOVI]

36/azra 2011.

AZRASportisti D`evad POTURAK

^esto zbog vrhunskih rezultatanajve}e `rtve su porodiceuspje{nih sportista, {to nam po-tvr|uje i na{ najbolji K-1 boracD`evad Poturak. Ve} godinama„BH ma{ina“ s velikim uspje-hom predstavlja na{u zemlju na

svim kontinentima, a zbog treninga, stalnih pu-tovanja i me~eva, nema dovoljno vremena zasvoje najbli`e.

BBoorriillaa~~kkii kkaammppUpravo on supruzi Samri, k}erkama D`ejlan i

Bernisi, te svom nasljedniku Benjaminu, pripi-suje velike zasluge i te{ko bi, kako ka`e, napraviosvjetske rezultate da nema njihovu bezrezervnupodr{ku.

- Oni su moja najve}a inspiracija. Uvijek ka-da mi je te{ko u me~u pomislim na njih i dobi-jem dodatni motiv. Neku nadljudsku snagu,zbog koje moji protivnici ~esto zavr{e na podu.Znam da nisam idealan otac, jer K-1 stvarno za-htijeva mnogo odricanja. Treniranje i opet samotreniranje. Ni sam ne znam koliko sati provo-dim u teretani i dvorani. I, tako ve} godinama...Ali, to je cijena velikog uspjeha. Svi znaju za„BH ma{inu“ i s velikim po{tovanjem u bori-la~kim sportovima izgovaraju moje ime i prezi-me - ka`e D`evad Poturak.

Na{eg borca posjetili smo u porodi~noj ku}ina Stupu, u sklopu koje je napravio pravi bori-

Porodica mije najve}ainspiracija

Supruga Samra, k}erke D`ejlan i Bernisa, te sin Benjamin is~ekuju ga s brojnih putovanja. @eli jo{dvoje djece, a ku}ne poslove zaobilazi u {irokom

luku. S bratom se na sparingu pobije kao s najlju}im neprijateljem

Pi{e: Denis ZEBA

» Teretana i ring u

porodi~noj ku}i

azra 2011./37

la~ki kamp za sebe i ekipu ljudi s kojima svako-dnevno radi.

- Tu sam na{ao svoj mir. Vrijedno radim ipripremam se daleko od o~iju javnosti. Zbog to-ga sam oko ku}e napravio veliki bedem, da semogu maksimalno posvetiti treniranju. Nara-vno, ovo je topli dom za moju porodicu i brataD`enana, koji `ivi na spratu iznad mene.

Kada je u Sarajevu, poku{ava maksimalnupa`nju posvetiti djeci i supruzi.

- Samra je gazda u ku}i, a ja u ringu. Ona jejaka i izuzetna osoba, koja se maksimalno posve-tila porodici i odgajanju djece. Stvarno sam sre-tan ~ovjek, jer uz sebe imam jednu takvu `enu.Njena sudbina je zapa~a}ena u vogo{}anskomrestoranu „AS“ jo{ davno. Igrom slu~aja do{la jeda slu{a popularnu Hanu, a po{to sam radio naobezbje|enju objekta, uspio sam da je {armirami dobijem broj telefona. „Kidnapovao“ sam nje-no srce. Porodica je moje najve}e bogatstvo i na

sve sam spreman da bi oni imali siguran i li-jep `ivot. Nismo neki bogata{i, ali smo sre-tni i u`ivamo u svakom zajedni~kom trenu-tku - ka`e D`evad.

Samra isti~e da je D`evad ~ovjek njenog`ivota, mada kao i svaki vrhunski sportist nijeidealan suprug.

RRoo||eennii ppoobbjjeeddnniikk- ^esto nije tu kada nam je potreban. Ipak,

on to sve poku{a poslije nadoknaditi. Istina, nijeneki romanti~ar i ne priprema neke specijalitete,ali uvijek na|e na~ina da me pozitivno iznenadi.On je obezbijedio sve potrebne uslove za norma-lan `ivot. Ni{ta nam ne fali. Kada su ku}anskiposlovi u pitanju, izbjegava ih u {irokom luku ipotrebna mu je ba{ posebna inspiracija da ne{touradi - ka`e supruga na{eg {ampiona.

D`evad je uvijek `elio imati puno djece, aplanira i pro{irenje porodice.

- Ne}u stati na broju tri! Moj kona~ni cilj jepetica, `elim jo{ dvoje djece. Samra ba{ nije zato, a vjerujem da }u i iz ovog me~a iza}i kao po-bjednik, jer ne podnosim poraze. Ro|en samkao pobjednik. Nadam se da }e i sin Benjaminnastaviti tradiciju. Ve} je imao dva uli~na noka-uta s dje~acima, koji su stariji od njega nekolikogodina - ka`e Poturak. �

D`enan je najte`i protivnik

Oko sebe je okupio veliku ekipu saradnika,koju predvode mla|i brat D`enan i Safet Kapo.

- Oni su stra{an tandem. S njima sam natreninzima prolio znoja kao Jablani~ko jezero.Te{ko mi je u po~etku bilo udarati brata, alise sada na sparingu pobijemo kao najlju}i ne-prijatelji. On mi je najte`i protivnik - ka`eD`evad.

» Poturak sporodicom:

@eli jo{ dvoje djece

» S bratom

D`enanom

38/azra 2010.

Stvarno je istina da je bolje da semu{ko ishojca prije braka. Ako se neishojca prije braka, u braku }e garant.Tako se i junak ove pri~e o`enio ~imje pelene skin’o. Da nije, ne{to bi mubilo. Sve bi mu crijevo skrenulo nali-jevo. Poletio ovaj golub k’o da je ona

jedino `ensko na svijetu. Sad ili nikad.I tako njih dvoje, i sami jo{ djeca, dobili djecu.

Jedno `ensko, drugo `ensko, tre}e mu{ko - ma{ala.I stali. Onda se ne{to {kolali i do{kolavali, pa sezadu`ivali za stan, borili za pos’o, lomili u utrciza nafakom. Uglavnom, godine im prohujale s vi-horom. U neznanju. Evo ih sad - nana i dedo. Onjo{ dobrodr`e}i, a ona grohnula k’o da mu je sta-ri~ica majka. Za svakog povr{nog posmatra~a,uklju~uju}i i njegovu `enu, imaju savr{en brak.Samo sad ih popustile obaveze. Djecu na pravi putizveli, poudali i po`enili, sredili se materijalno. Istala `ivotna borba. Vi{ak slobodnog vremenau~inio svoje.

On se okrenuo oko sebe i zapitao: „Gdje sam jabio i {ta sam radio sve ove godine?!“ A kad ~ovjekpo~ne insistirat’ na tim unutarnjim pitanjima,udru`e se |avli (ili an|eli, ko bi ga znao!?) da muna put postave nekog ko }e ga na tom pitanju pro-prat’ bolje nego svi arieli zajedno.

A da su i an|eli i |avli i narcis i grijeh potre-bni za smijeh, kazalo mu se u liku i tijelu djevojkekoja je godi{te njegovih k}eri.

I desilo se ono ~ega se zgra`’o ~itav `ivot. Navuk’o se na nju k’o narkoman na iglu, nasu-

k’o k’o Titanik na santu. Nema spasa. Ona je poda, sve drugo je pod b. [uti k’o riba o svemu. Na-stoji biti diskretan. Ali nemogu}e je ne primijetit’da koristi eliksir mladosti kad hoda u roza pulove-rima i svoje sjedine farba u prirodnu, mladala~kukestenjastu boju.

Gledam i uvijek se iznova za~udim kad vidim{ta mlado `ensko napravi mirnom sredovje~nommu{karcu.

Vidi se da lebdi dok cupka ulicom no{en stiho-vima: „Ja sam uz tebe mlad, meni zavidi grad, la-lala...“

[ta je on njoj, pitam se dok gledam. [valer,otac, za{titnik. Sve skupa izgleda. On nije klasi~nisponzor, a ona nije klasi~na sponzoru{a, iako ima

tih elemenata kod oboje. Pri~a mi njegov prijateljda ga je pit’o {ta radi s djevojkom godi{ta svojek}eri, {ta mo`e pri~ati s njom, kako ispune vrije-me.

Ovaj mu odgovorio da ne budali, da ona i nijetu da se s njom tamo ne{to pri~a - ona je tu da musvojim nezrelim upadicama daje privid da sad `ivimladost koju je presko~io. Ona je tu umjesto fejsli-ftinga i tableta protiv upale prostate.

- Evo, tebi sam do{‘o da ozbiljno pri~am. Onaje tu da se u njoj u`iva, da je se gleda i dodiruje.

Pi{e joj pjesme, {alje cvije}e, organizira roma-nti~ne vikende. Pravi stari Verter, recituje joj sve uHarijevom stilu: „Starac i more to smo ti i ja, umoje bore si se uplelaaaaaaaa.......“

Pitam tog zajedni~kog prijatelja {ta bi bilo danjegovi saznaju.

On sumnji~avo vrti glavom. Istina, njegovi biga sravnili sa zemljom. Ali, ka`e, ~ini mu se da jesve to ni{ta u pore|enju s boli koja bi ga doslovceuni{tila da izgubi svoju novu ljubav.

A izgubit }e, prije ili kasnije. Veli da se ovajeliksir mladosti ve} hladi. Da sti~e imunitet nanjegove stihove i druge vrste pa`nje. Da po~injeizbjegavat’ susrete. I da joj nije mrsko da se okrenepo|ahkad za svojom generacijom.

To junak ove pri~e vidi, ali ignorira. Kao pro}i}e je ako ne bude primje}iv’o. A sve je gore i gore.

Njoj trebaju ekskurzije, spavanje pod vedrimnebom, planinarenje, diskoteke... Sve {to vole mla-di.

On bi bio smije{an da je po~ne u tome pratit’,svjestan je toga. Zato koristi sve adute da je ubijedida bi je pojeo mrak da joj nije njega, da je svijetokrutan, ljudi neiskreni.

Sve su to polovi~na rje{enja. Zna to i ovaj stariVerter u dubini du{e. I ve} unaprijed po~inje pati-t’, iako su formalno jo{ skupa.

Zato, kad biraju, `ene bi trebale postavit’ jo{ je-dan vrlo bitan kriterij - da je izabranik u mladostipro{‘o ono {to treba pro}i. Mada ni to nije stoposto-tna garancija.

Ljudi nisu strojevi da se mo`e za njih garanto-vat’! Uostalom, i strojevi se znaju pokvariti jo{ doksu pod garancijom.

Kad su ljudi u pitanju, kome prijaviti njihovkvar?! �

Jadi starog Vertera

Gledam i uvijek se iznova za~udim

kad vidim {ta mlado `ensko napravimirnom sredovje~nom

mu{karcu. Vidi se da lebdi dok cupka ulicom

no{en stihovima: „Ja sam uz tebe

mlad, meni zavidi grad, lalala...“

Pi{e: IInnddiirraa KKUU^̂UUKK--SSOORRGGUU^̂

Ja, mahalu{a

azra 2011./39

SS TT YY LL I S S I M OOsim novih modnih

trendova, koji u talasima donose

modele iz sezone usezonu, vrijeme je

da se osvrnemo i najedan sasvim drugi pravac,

vintage modu, koja obilje`ava stilove i

trend davnih vremena,

second-hand modele, dobro

o~uvane i veomanosive i u dana{nje

vrijeme. Vintage moda okvirno

obuhvata period od 1920. godine dosredine osamdesetih

i nudi ~itav spektarbo`anstvenih

modela koji suoblje`ili razli~ite

stilove iz tog vremena

Imate li dovoljno hrabrosti za... vintage?

Imate li dovoljno hrabrosti za... vintage?

II jjoo{{:: Globalizacijske

pri~e: @idovska autonomija u Sibiru

Dalila Omerovi}:Vedro lice za „Dobrojutro svima“

Fashion era: Krzneni prsluk, morate ga imati

Savjeti ginekologa i psihologa

Na|e li se putnik na Transsibi-rskoj ruti i iskrca se iz vozana ta~no 8351. kilometruisto~no od Moskve, iznena-dit }e se kad ga na`eljezni~koj stanici do~ekaogromna fontana sa

`idovkim simbolom, menorom na velikom kapi-talnom stubu i natpisom grada na ~istom yiddi-shu. Posjetitelj ostaje zbunjen i ne vjeruje da ku-ltura judaizma opstaje toliko duboko na ruskomdalekom istoku, jer na ulicama nema onih kara-kteristi~nih jednostavnih kapica. Ali, pro{e}ete ligradom, uo~it }ete novoizgra|enu sinagogu, tvo-rnicu kosher hrane i muzej @idovske autonomne

40/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

@idovska autonomija u Sibiru

@idovska autonomija u SibiruG

loba

lizac

ijske

pri~

e

Birobid`an je grad sa stotinjak hiljada stanovnika: naprvi pogled, ne razlikuje se od ostalih ruskih mjesta. Ipak, ovdje je Staljin naselio Jevreje,

yiddishu jezik je ravnopravan ruskom. Mnogi su seodavde odselili u Izrael, ali je dosta i onih koji se

vra}aju. Rabin Mordechai Scheiner je za vrijeme na{e posjete bio u Izraelu, gdje

}e mu `ena roditi sedmo dijete

Pi{e: Hrvoje IVAN^I]

oblasti. Grad, stvoren za `idove biv{eg SSSR-a,pro{ao je svoje najgore dane i danas, 75 godinanakon osnutka budi se iz dubokog sna.

Pored sinagoge, otvorene 2004. godine, nala-zi se `idovski Kulturni centar „Freid“, koji djelu-je i kao humanitarna organizacija. Ovdje se`idovska zajednica brine o najsiroma{nijimgra|anima te regije.

HHooddaajjuu}}aa eenncciikkllooppeeddiijjaaAnatolij, dugogodi{nji zaposlenik Udru`enja,

hodaju}a je enciklopedija historije Birobid`ana. - Eh, nemate sre}e, rabin Scheiner oti{ao je

na praznike u Izrael. On i njegova `ena o~ekujusedmo dijete, pa su oti{li u domovinu da se ta-mo rodi - objasnio je Anatolij i otvorio vrata,koja vode na dugi hodnik, ukra{en tematskimplakatima `idovske hostorije.

Rabin Mordechai Scheiner, rodom iz Izraela,na du`nosti je ve} petu godinu i od njegovogdolaska stvari su se po~ele mijenjati nabolje. Uistom je dvori{tu, uz sinagogu otvorena i {kola,

te kuhinja za siroma{ne. - Sve radne dane primamo siroma{ne i obe-

spravljene. Ovdje su im omogu}eni topli obroci,ljekar i biblioteka - pohvalio se Anatolij.

Prilikom hodanja dugim hodnikom Anatolijje zastao kod slike koja prikazuje jevrejske vojni-ke u Drugom svjetskom ratu, te se prisjetio svogdjetinjstva i rane mladosti.

- Eto, ovdje `ivim cijeli svoj `ivot, dakle 67godina i o ovom kraju znam sve! Jo{ mi je i ma-jka pri~ala o vremenu kada je doselila u tekosnovanu @idovsku oblast. Tada, davnih 1930-ih vladala je velika glad i ljudima je bilo te{ko,ali ipak su svakog dana doseljavali novi. Staljino-va vlada vabila je ljude u ovaj kraj, ali nije uvijekbilo kako su o~ekivali. Vladala je ovdje velikaglad.

Doseljenici su dolazili od kasnih dvadesetih,da bi naposlijetku, 1934. godine, Oblast bilaslu`beno uvr{tena kao federalni subjekt SSSR-a.Stizali su tada uz @idove i Rusi, Ukrajinci, Mo-ldavci, te svi koji su zamislili bolji `ivot na dale-kom istoku Rusije. Projekt `idovske domovine uSSSR-u bio je podr`an i od ameri~kih `idovskihorganizacija u kojima je, naprimjer, od poznati-jih bio i Albert Einstain.

DDaalljjee oodd MMoosskkvveeS druge strane, mnogi analiti~ari tvrde da je

Staljin @idove htio maknuti {to dalje od centramo}i, odnosno 8000 kilometara od Moskve. Ta-kva teorija pokazuje se kao istinita, jer 30-ih suse u SSSR-u dogodili ponovni progoni Jevreja, ada bi se, opet, po~etkom 50-ih ponovili. Ali, bez

azra 2011./41

Rabin Mordechai Scheiner, rodom iz Izraela, na

du`nosti je ve} petu godinu i odnjegovog dolaska stvari su se

po~ele mijenjati nabolje. U istom je dvori{tu, uz

sinagogu, otvorena i {kola,te kuhinja za siroma{ne

» Prvi doseljenici

» U i oko sinagoge su glavna doga|anja

“

»

» obzira na te{ku sudbinu `idovskog naroda, auto-nomna oblast na dalekom istoku Rusije postalaje ~injenica koja opstaje sve do danas, bez obzirana to {to postotak `idovski stanovnika nikad nijeprema{io pet odsto.

- Ja sam ~isti Rus, moja je porodica pravosla-vna, ali sa @idovima imamo vrlo dobre odnose.Pogotovo ja, koji ovdje svakog dana radim -ustvrdio je Anatolij, dok je kroz vrata uudru`enje u{ao prijatelj mu Vladislav.

- Pogledaj Vladislava, rekao bi Rus po imenu,ali on je ~isti Jevrej!

Vladislav je stao ispod slike `idovskih vojnikau Drugom svjetskom ratu, rekav{i.

- Ovo je Litvanska divizija u kojoj se, kao za-povjedni jezik, upotrebljavao yiddish. Naslikaosam je po narud`bi udru`enja „Freid“, ali i osta-le su mi slike inspirirane temama iz `idovske hi-storije - uzdignute je glave rekao Vladislav, tenastavio: - Iako se moj narod kroz historiju susr-etao s brojnim neda}ama, danas bez problemamo`emo prakticirati svoju religiju i njegovati`idovsku kulturu. Ovdje nema antisemitizma, aosje}amo kao da ga nikad nije ni bilo.

Ali, historija, vje~ita u~iteljica i mentorica`ivota, pokazuje druga~iju istinu. Ona govori oantisemitizmu i posljedicama, koje se naziru idanas. Puno je @idova promijenilo vlastita ime-

na i prezimena u ruska, a svoje su k}eri radijeudavali za Ruse, nego za @idove. Mnogi su nataj na~in izgubili dodir s vlastitom kulturom, dabi je, na kraju, u potpunosti zaboravili. Mi-je{anje stanovni{tva rezultiralo je specifi~nim,`idovskim naglaskom ruskog jezika, koji je lakoprimijetiti kod ve}ine stanovnika, a ne samo kodpripadnika `idovske grupe.

Grad Birobid`an, sa svojih 90.000 stanovni-ka, danas broji tek ne{to vi{e od tri posto`idovske populacije, dok su oko 90 posto etni~kiRusi. Bez obzira na mali broj, yiddish i dalje, uzruski, ostaje slu`beni jezik cijele regije. Samaoblast povr{inom je ve}a od Bosne i Hercegovi-

ne i svakako ve}a od dana{njeg Izraela. - ^esto nam dolaze gosti iz Izraela, pa im,

onako u {ali, ka`emo da su samostalni tek 60godina, dok mi postojimo ve} punih 75 - uzsmijeh je dodao Vladislav.

RRuusskkii kkoorriijjeenniiAli, tradicija Oblasti nije bila dovoljno veliki

mamac da privu~e ve}u `idovsku populaciju.Dogodilo se upravo suprotno. Krajem 1980-ih ipo~etkom 90-ih enormno veliki broj @idova pr-eselio je u Izrael. U Birobid`an je tada dolaziokonzul, ne bi li pregledao zahtjeve za vize.

- Tih smo dana imali i do 500 zahtjeva dne-vno, zamislite 500! Sada se taj broj smanjio i go-tovo niko vi{e ne odlazi za stalno. I ja sam bio uIzraelu u posjeti prijateljima, jer imam ih doljejako puno - prisjetio se Vladislav.

Veze Izraela i Birobid`ana postoje, dakle, ve}42/azra 2011.

Staljin je @idove htio maknuti {to dalje od centra

mo}i, odnosno 8000 kilometaraod Moskve. Takva teorija pokazuje se kao istinita,

jer 30-ih su se u SSSR-u dogodili ponovni progoni Jevreja, a da bi se opet,po~etkom 50-ih ponovili

“» Jevreji su pro{li te`akperiod pod Staljinom

» Anatolij je hodaju}aenciklopedija grada

» Osvje`enje uz ruski kvas

azra 2011./43

godinama, isto kao i veze Izraela i same Rusije.Svaki peti stanovnik Izraela ruskih je korijena,odnosno, gotovo milion ruskih @idova trenutno`ivi u Izraelu. Jedan od njih, Aleks, preselio jekao dje~ak, po~etkom 1990-ih, te se i danas sa-vr{eno koristi ruskim jezikom.

- ^esto, kada do|em na aerodrom u TelAviv, dobijem dojam da sam u Rusiji, jer gotovosu svi natpisi, osim na yiddishu i na ruskom jezi-ku. Kad sam bio u vojsci, koristili smo ruski je-zik, jer u mojoj su jedinici bili samo Rusi -objasnio je Aleks, koji trenutno `ivi u sibir-skom gradu Irkutsku, ali se svakako namjeravavratiti u Izrael.

- Imam dvije domovine, Izrael i Rusiju, aliprema Birobid`anu nemam posebnih, patrio-tskih osje}aja. To je samo jedna oblast u Rusi-ji, gdje @idova, ustvari, i nema tako mnogo.

U posljednjih nekoliko godina trend prese-ljenja u Izrael pomalo je okrenuo u supro-tnom smjeru, jer dosta se ljudi vratilo u Rusi-ju. Aleks ka`e da je vrlo te{ko rezervirati let izTel Aviva za Moskvu, jer uvijek su sva mjestapopunjena. Dakako, mnogi odlaze u posjet pr-ijateljima ili dolaze, jer ih nostalgija pod staredane vu~e nazad, u rodno mjesto. Ipak, ima ionih koji se u Izraelu jednostavno nisu prila-godili.

- U Izraelu je svakodnevica bitno druga~ijanego u Rusiji. Puno je vi{e discipline i nemaonog bezrazlo`nog ljen~arenja. Opet, tu je ijezi~ka, s kojom su se mnogi susreli, jer ako`ivi{ u Izraelu, mora{ znati yiddish - opisao jeAleks realnost ruskih @idova, te kroz smijehdodao: - S druge strane, ruske psovke ve} sudobro ukorijenjene u Izraelu i danas ih poma-lo koriste svi, a ne samo doseljenici iz Rusije.

@idovska autonomna oblast neuspjeli je po-ku{aj stvaranja `idovske domovine na Ruskomdalekom stoku. Iako je uz ruski i yiddishslu`beni jezik, na ulicama glavnog grada Biro-bid`ana ne mo`ete ga ~uti. Da Staljinova idejanije za`ivjela, dokazuje i vrlo mali postotak`idovskog stanovni{tva, isto kao i tendencije

preseljenja u Izrael.Me|utim, Birobid`an, kao glavni grad ru-

skog federalnog subjekta, kotira vrlo visoko naljestvici ekonomskog razvitka. Godine 2004.dodijeljena mu je posebna nagrada - „Zlatnarublja“ za privredni razvoj, jer regija je trenu-tno izvor velikog bogatstva. Nova otkri}a na-fte i plina u ovaj kraj mame nove investicije,isto kao i blizina Kine, s kojom raste trgovi-nska razmjena. @idovska zajednica svakog da-na sve vi{e napreduje, gradi i obnavlja se ukvantitetu i kvalitetu. Svakog se dana sve vi{epa`nje posve}uje prou~avanju `idovskih kori-jena i podu~avanju `idovske kulture. U javnimje {kolama obavezno predavanje na yiddishu, apostoje i kursevi tradicionalnih plesova, te fe-stival koji se odr`ava svake godine u ljetnimmjesecima.

Na kraju, kada se sve historijske istine zbroje,mogli bismo re}i da tek danas pripadnici`idovske manjine u potpunosti u`ivaju sva prava,koja su im godinama bila uskra}ivana. Danas jesasvim sigurno da }e kultura judaizma u Rusijiopstati sve dok je pojedinaca poput Vladislava,koji su ponosni na svoje `idovske korijene istokao i na svoju, rusku domovinu.

» Na pijaci je uvijek `ivo» Mnogo je lijepih Ruskinja

» Vladislav je uradio ve}inuslika u Kulturnom centru „Freid“

Birobid`an, kao glavni grad ruskog federalnog

subjekta, kotira vrlo visoko naljestvici ekonomskog razvitka.Godine 2004. dodijeljena mu

je posebna nagrada - „Zlatna rublja“ za privredni

razvoj, jer regija je trenutno izvorvelikog bogatstva. Nova otkri}anafte i plina u ovaj kraj mame

nove investicije

“

44/azra 2011.

S TT YY L I S S I M O

Neodoljivizimski

dodatak

Neodoljivizimski

dodatakMo`da ste ve} zapazili kako su prsluci pose-

bno moderni ove zime. Mo`ete ih primijetiti uizlozima radnji, na prolaznicama, zvijezdama imodnim pistama. Prsluci su pogodni za sve vr-ste stilova. Krzneni prsluk neizostavan je komadove zime koji se treba na}i u ormaru svake tre-ndseterice, jer uz njegovu pomo} svaka odjevnakombinacija postaje glamurozna.

Obucite ga na cvjetnu ili gipsy haljinu, usketraperice ili uz uske ko`ne hla~e. Nabacite vrto-glave potpetice i budite diva barem na jedandan. Poka`ite ga na poslovnom sastanku, na su-botnjoj {pici ili u ludom no}nom provodu, pove-dite ga na skijanje, tr~anje, rolanje... Neka vamprimjer budu neke od holivudskih zvijezda.

» Elizabeth Hurley:

Prsluk od bijele dlake

za crveni tepih

azra 2011./45

» AlessandraAmbrosio:

Svilena bluza i krzneni prsluk

» Savr{eno ideuz ko`nu jaknu

» Khloe Kardashian

» AnaLynneMcCord: Sivi

prsluk uzsivu suknju

» Glumica DebraMessing izabrala

je du`i prsluk

Skoro svakog dana mo`emo ~uti novena~ine i raznovrsne dijete s ciljem{to efikasnijeg mr{anja. U moruinformacija, ekspres dijeta, proizvo-da za mr{anje i savjeta dobronamjer-nih ljudi, mno{tvo je opre~nosti, ta-ko da je vrlo te{ko razlu~iti {to treba

uraditi ukoliko `elimo posti}i idealnu te`inu.Najbitnije je donijeti kona~nu odluku i zauzeti~vrst stav. U nastavku vam donosimo nekolikosavjeta, koji }e vam uistinu pomo}i ako ih se bu-dete pridr`avali.

RReeddoovvnnii oobbrroocciiZdrava ishrana i vje`banje predstavljaju tajnu

dugoro~nog uspjeha. Redovni obroci su od izu-

zetne va`nosti. Poslu`ite se trikovi-ma, kad god ste slobodni, odvojitedva-tri sata, spremite hranu izamrznite je. Tako }ete ostalihdana u sedmici trebati samo da obr-ok podgrijete, ili u najgoremslu~aju, staviti da se skuha. Na tajna~in }ete i u nedostatku vremena pojestizdrav, a pritom i ukusan obrok. Jo{ jedan odtrikova zdrave ishrane jeste da u posudi na posludr`ite ne{to vo}a ili svje`eg povr}a. Ono {to jeklju~no u zdravoj ishrani jeste planiranje. A ako

odvojite dnevno vremena i za razne fizi~kevje`be, imat }ete vi{e snage da se nosite sa stre-som.

VVrriijjeemmee zzaa kkuuhhaannjjeeIzgovori tipa „nemam vremena da ku-

ham“ zaista nisu utemeljeni. Korisnije izdravije je da vrijeme za pravljenje ku-hanog obroka sebi i porodici, nego dale`ite i gledate tv. Samo 20 minutakuhanja }e biti dovoljno da sprije~iteunos nepotrebnih kalorija, koje bistekupili u pekari ili brzom hranom. Zdravobrok vas ne}e u tolikoj mjeri ugojiti, pane}ete morati da gubite vrijeme u teretani.

Ljudi koji jedu kuhanu hranu kod ku}eu pravilu jedu zdravije i imaju manje kilogra-ma nego oni koji objeduju van ku}e. Kada sa-mi pravite obroke, svjesni ste koje sve sasto-jke stavljate, a prilikom odlaska u restoranpojedete sve {to vam se servira na tanjir.

ZZddrraavvaa iisshhrraannaa jjee pprreesskkuuppaa?? Mnogi ~esto padaju u zabludu kada je rije~ o

visokim cijenama zdrave ishrane. Ako `elite dase hranite zdravo, to vam svakako ne bi trebalopredstavljati problem. Preskupo je samo akoishranu kupujete u prodavnicama zdrave hrane,jer }ete je tamo naj~e{}e skupo platiti. Vo}e ipovr}e na pijaci i nije toliko skupo. Najbolja va-rijanta je da sami u vrtu posijete osnovne namir-nice, jer onda ste apsolutno sigurni da jedetezdravo. Tako|er je zdravo i smrznuto vo}e i po-

vr}e, a cijene su pristupa~ne. Pri kupoviniobratite pa`nju da kupujte se-

zonsku ponudu.

DDiijjeettaa kkaaoo ssttiill `̀iivvoottaa

Dijeta zna da pr-edstavlja zaista veli-ki napor, pogoto-vo jer ljudi sami

46/azra 2011.

Cilj dijete nije gladovanje, ve} normalniji princip ishrane.Ako ste na dijeti i gladni ste,

vjerovatno ste izabrali nerealanprogram ishrane

“

S TT YY LL I S S I M O

Efikasno smanjenjetjelesne te`ine

Nije jednostavno uspostaviti zdrav princip ishrane i `ivota op}enito. Ako ste~esto na dijetama, a ne gubite na kila`i, ne{to radite pogre{no. Prona}i odgovaraju}u dijetu koja }e pomo}i u gubljenju suvi{nih kilograma bez

prevelikog odricanja, koja je uz to zdrava i daje dugotrajne razultate, san jevelikog broja ljudi s prekomjernom te`inom

» Sastavite popis novog re`ima ishrane kojeg }etese zaista pridr`avati

negdje u psihu smjeste misao „opet moram nadijetu!“. Ono {to je klju~no, ako imate namjeruda smr{ate, jeste da dijetu prihvatite kao novi stil`ivota. Trebate proanalizirati dosada{nju ishranui sami potcrtati koje su to lo{e namirnice kojeupotrebljavate, a koje vam ne dozvoljavaju daskinete kilograme. [ta je to bez ~ega ne mo`ete,a ~ega biste se mogli odre}i? Potom sastavite po-pis kojeg }ete se zaista pridr`avati. Bitno je da sene preforsirate i ne odviknete odjednom svihlo{ih navika. Treba postepeno isklju~ivati iz ishr-ane visokokalori~ne namirnice, tipa slatki{a.Umjesto navike da svakodnevno konzumirateove namirnice, potrudite se da to bude svakogdrugog dana. Ili jednostavno, prepolovite ko-li~inu. Ako vam ovakav popis predstavlja pro-blem, odvojite vrijeme za posjetu nutricionisti,koji }e vam olak{ati muke. Umjesto slatki{a ku-pujte, recimo, orahe i bademe. Istra`ivanja su

dokazala da i ako jedete samo 200 kalorijamanje na dan, {to je prava sitnica, nakon

godinu }ete osjetiti promjenu i izgubit}ete ~ak devet kilograma.

NNee ggllaadduujjttee!!Gladovanjem tijelu

uskra}ujete potrebne hranji-ve nutrijente, a mo`ete iza-

zvati razli~ite zdravstvene pro-bleme. Kad ste gladni, nemate

energiju potrebnu za cjelodnevnofunkcioniranje. Bolesti poput

anoreksije mogu izazavati osteopor-ozu i trajno o{tetiti zdravlje. Cilj di-

jete nije gladovanje, ve} normalnijiprincip uno{enja nutritijenata. Ako ste

na dijeti i gladni ste, vjerovatno ste izabr-ali nerealan program ishrane. Nau~ite da pr-

epoznate pravu glad i da je razlikujeteod navike da ne{to `va~ete. ^e{}e pijtevodu, jedite vo}e, pa ne}ete mije{atiosje}aj `e|i i glad.

PPrraavviillnnoo ii rreeddoovvnnoovvjjee`̀bbaannjjee

Vje`banje nije lako, ali zapravo re-zultira ve}om koli~inom snage negoprije njega. Pravilna i redovna tjelo-vje`ba direktno utje~e na zdravlje.Tijelo se osna`uje spavanjem, hra-nom i vje`banjem. Pokret stvaraenergiju. Srce pumpa sna`nije,toksini se izbacuju i br`e se zagr-ijemo. Osim toga, osje}amo sesigurnijima u sebe. Na vje`ba-nje treba gledati kao na dne-vnu obavezu koju morateispuniti. Ali, obratitepa`nju! Mnogi `elesmr{aviti nepravilnimna~inom vje`banja i iscr-pljivanjem organizma pr-etjeranom fizi~kom akti-vnosti. Na taj na~in semo`ete ozlijediti zbogvelikog pritiska na zglo-bove i vezivno tkivo.Ako ste sasvim zanema-rili vje`banje, ne forsira-jte se, nego po~nite sa sva-kodnevnim laganim isteza-njem. Tijelo se mora postepe-no naviknuti na vje`banje. A akoi dalje jedete nezdravu hranu i vodite ne-zdravi na~in `ivota, prekomjerno vje`ba-nje vam ne}e pomo}i da smr{ate.

» U posudi na poslu, negdje nadohvatruke, dr`ite vo}e ili svje`e povr}e

» Zdrav obrok vas ne}epretjerano ugojiti, pa

ne}ete morati gubitivrijeme u teretani

azra 2011./47

S TT YY LL I S S I M O

48/azra 2011.

Nes

eser

sla

vnih

Koliko vvremena ddnevno pprovodite iispr-ed oogledala?

- Danas veoma malo. Prije, prostor ukojem je bilo veliko ogledalo bio je mojomiljeni kutak. Ispred ogledala sam seigrala, pa i pri~ala sama sa sobom. Da-nas je sve potpuno druga~ije. Maloimam vremena za „lickanje“, ali i daljemoja ku}a ne mo`e biti bez velikogogledala, gdje se, priznajem, ponekadznam zadr`ati.

Kada sste sse pprvi pput nna{minkali ii jjesteli iimali oobi~aj pposu|ivati mmaminu{minku?

- Bilo je to davno. Nisam samo{minku posu|ivala, prisvajala sam i{tikle, pa kuckala po parketu, kao i sva-ka djevoj~ica. Mama ka`e da sam lijepoznala „na{krabati“ svoje lice. Dugo je totrajalo, sve dok mi tata nije po~eo ku-povati „{minku“ za djecu, koja je bilasve {areno, divno, primamljivo, ali nika-ko nije bila {minka, samo se tako zvala.

^ije ssavjete, kkada jje rrije~ oo {{minkanju,uvijek pprihvatate?

- Bilo kome na Hayat TV-u da po-stavite ovo pitanje, svi }e vam odgovori-ti jednako - E{efa Zorni}, divna vi-za`istica koja poznaje svaki dio moga li-ca, mo`da ~ak bolje i od mene. Nekadase tako borim s njenim sugestijama inare|enjima, koji mi na prvu ba{ i neodgovaraju, ali, na kraju, uvijek izgurasvoje i poslu{am je, pa makar to biloposlije godinu. Uvijek se poka`e da jebila u pravu. Mada, imam jednu navi-ku, kojoj me je mama nau~ila, a to jeda {minkom istaknem samo o~i.

Koje ppreparate kkoristite zza nnjegu rrukui nnoktiju, pposebno ssada uu vvrijeme zzimskogperioda?

- Nokte ma`em limunom, a s obzir-om na to da moj posao zahtijeva, prijesvega, njegovane ruke, izrazitu pa`njupoklanjam njezi ruku. Izbor kreme zavi-si od godi{njeg doba, ali je svakako mo-ram imati u torbi, u ku}i, na poslu.

Postoji lli nneki rrecept iiz kkuhinje kkojisami sspravljate zza nnjegu llica ii ttijela?

- Zaista nikada nisam stavljala nitijednu masku na svoje lice. Ali nikada.Vjerujem u obi~nu plavu „Nivea“ kre-mu i to je sve {to koristim.

Koje ppreparate kkoristite zza sskidanje{minke ii kkoliko VVam tto vvremena ooduzi-ma?

- Obi~ne vla`ne maramice.

Za kkoje kkozmeti~ke ppreparate iizdvajatenajvi{e nnovca?

- Kupke, kreme za tijelo, na to zaistatro{im mnogo novca, mada bi nekakologi~no bilo da u`ivam i u kupovini pa-rfema, ali tu ljepotu i slobodu izbora mije nesebi~no oduzeo moj tata. Svakogmjeseca u`iva da me obraduje novimparfemom, a o njegovom izboru nesmijem se usuditi ni pri~ati, jer ni samane bih znala bolje odabrati.

Vedro lice za„Dobro jutro

svima“

Vedro lice za„Dobro jutro

svima“

Poklon za ~itatelje

Kozmeti~ka ku}a „Estee Lauder“ odlu~ila jenagraditi vjerne ~itatelje na{eg magazina. Sve {totreba da u~inite jeste da odgovorite na pitanje:

Kako se zovu dva nova „Estee Lauder“make-up seta?

Odgovor {aljite na broj: 091 510 101, tako {to}ete prvo ukucati klju~nu rije~: OK, a zatimodgovor na pitanje. Sretnog ~itatelja o~ekuje po-klon iz kozmeti~ke ku}e „Estee Lauder“.

azra 2011./49

Voditeljica jutarnjeg programa na Hayat TV-u ka`e da je nekada puno vi{e vremena provodila ispred ogledala, ali da joj brojne obaveze danas to ne dozvoljavaju. U njenom neseseru najva`niji preparat je krema za ruke, a za

njegovanje noktiju koristi prirodne proizvode kao {to je limun

180.00 KKM

60.15 KKM

„Estee Lauder Swarovski“

„Estee Lauder Sumptuous Extreme“ maskara za volumen i produ`enje trepavica

Kompaktnipuder

Korektor 55.83 KKM

53.68 KKM

„Estee Lauder Blockbuster“ 210.00 KKM

„Estee Lauder“ sjajilo za usne

86.24 KKM

„Estee Lauder Double Wear“ puderiza hidrataciju i potpuno prekrivanje

nedostataka na ko`i

Te~ni puder

86.24 KKM

53.68 KKM

38.81 KKM „EsteeLauder“lak zanokte

„Estee Lauder“mono sjene za o~i

50/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M OEm

ina

SALE

TOVI

]

U stalnoj potrazi za vintage blagom

U stalnoj potrazi za vintage blagom

Umjesto da kupujemosve vi{e stvari (i time

stvaramo vi{esme}a), prepravljaju}i

i nose}i neki takav komad, vra}amo mu

`ivot, a tako u{tedimonovac, koji mo`emo

potro{iti na mnogo bitnije stvari, naprimjer,

putovanja. Ovo je modna filozofija

studentice engleskog jezika i bloggerke iz Tuzle

Pi{e: Elvedina D@AKMI]

azra 2011./51

»

Iako ne po{tuje savremene modne„zakone“, Tuzlanka Emina Saletovi} jedjevojka ~iji }e vas styling ostaviti bezdaha. Njene zanimljive modne kombi-nacije ne}ete prona}i u izlozima s po-sljednjim kolekcijama odje}e. Ona ihpronalazi u second hand du}anima, na

buvljacima, internetu, u maminom ormaru... Sve je po~elo u tinejd`erskoj dobi, od `elje da

bude druga~ija, da ima stvari koje niko drugine}e imati. U po~etku je sama {ila, ali i prekraja-la posve novu odje}u. Tako je, priznaje, uni{tilapola svoje garderobe.

- Mami se to nije svidjelo, pa mi je jednomdonijela hrpu stvari iz nekog second-handa i re-kla: „Evo ti sad, sjeckaj do mile volje!“ Stvari sumi se svidjele, pa sam i sama po~ela obilaziti se-cond-handove i buvljake. Nakon {to sam pro-na{la nekoliko dizajnerskih komada na takvimmjestima, moja potraga za „blagom“ pre{la je uovisnost - pri~a Emina.

SSvviilleennii {{aallSve to se, ka`e, odli~no uklopilo s njenom

ljubavlju prema starim filmovima i glumicama.Vintage, koji je posljednjih 20 godina u svijetustekao ogromnu popularnost, postao je i njenmodni izra`aj.

- Kada je u pitanju odje}a, ovaj termin seodnosi na odjevne predmete iz perioda od 1920-ih do sredine 1980-ih godina. Sve prije ovog pe-rioda je ve} antikvitet, a poslije ovog perioda su,

uglavnom, stvari koje u velikim koli~inama da-nas mo`ete na}i po second-hand prodavnicama.Treba znati i razliku izme|u vintage stvari iobi~nih starudija. Da bi se neki predmet stavio uvintage kategoriju, mora biti iznimno visokogkvaliteta, u ograni~enim koli~inama i po`eljnood neke priznate dizajnerske ku}e - objasnilanam je Emina.

Neke od vintage komada koje je prona{la pr-edstavila je i na svom blogu vintage-dreams-shop.blogspot.com, a me|u najdra`ima su joj„Celine“ i „Mulberry“ torbe, „Pringle of Scotla-nd“ pletiva i „Hermes“ svileni {al.

- Volim vintage komade, jer uvijek nose nekupri~u, jedinstveni su i puno kvalitetniji od stvarikoje se danas proizvode u milionima primjeraka.Ne mo`e{ se osje}ati posebnim u ne~emu {toima jo{ milion ljudi. A tu je i taj aspekt buntaprema konzumerizmu dana{njice, kao i ono {toje u dana{njem svijetu jako bitno - recikla`a.Umjesto da non-stop kupujemo sve vi{e stvari (itime stvaramo vi{e sme}a), prepravljaju}i i no-se}i neki takav komad vra}amo mu `ivot, a u{te-dimo i novac, koji mo`emo potro{iti na mnogobitnije stvari, naprimjer, putovanja.

Emina, ka`e, preure|uje sve {to joj do|e podruku. Tako ni cipele nisu izuzetak.

- Vjerujem da je obu}a jako bitan (ako ne i

najbitniji) faktor pri obla~enju, pa joj zato po-sve}ujem puno pa`nje. Cipele koje nosim su iline{to {to sam sama „sklepala“ ili ih naru~ujemputem interneta, jer se takve stvari kod nas,na`alost, jo{ ne mogu kupiti. Zbog njih me dje-vojke ~esto znaju zaustaviti na ulici i pitati gdje ikako mogu nabaviti ne{to sli~no.

Jedna od njenih vintage dragocjenosti je i kr-agna od bisera. Uz nju }e i najobi~nija mala, cr-na haljina izgledati fantasti~no.

- Tu kragnu sam kupila na buvljaku uBr~kom i cjenkala sam se punih pola sata zanju. Iako sam je za svoj ukus skupo platila,

Ususret ’Lucky marketu’

- S obzirom na to da sam jo{ student iimam mnogo obaveza, poku{avam nekako dastignem sve: vodim online radnju, pi{em blog,a nedavno sam dobila ponudu da pi{em za je-dan online magazin... Ipak, ne `alim se, nijemi te{ko, jer je to ne{to u ~emu iskrenou`ivam. Nadam se da }u se sti}i spremiti za de-cembarsko izdanje „Lucky marketa“. Donijet}u mnogo predivnih vintage komada u Saraje-vo, ve}inu sam sama preuredila i prilagodiladana{njim trendovima i mjerama kupaca.

Ne mo`e{ se osje}ati posebnim u ne~emu {to ima

jo{ milion ljudi. A tu je i taj aspekt bunta prema

konzumerizmu dana{njice, kao iono {to je u dana{njem svijetu

veoma bitno - recikla`a

“

» @eljela sambiti druga~ija

52/azra 2011.

» to je ne{to {to se mo`e nositi na vi{e na~ina i~itav `ivot, tako da je vrijedno te investicije.

Ova studentica ~etvrte godine engleskog jezi-ka i knji`evnosti namjerava jednoga dana otvori-ti vlastiti vintage shop.

- Ve} dugo u glavi imam tu ideju, ra-zra|enu do najsitnijih detalja. Osim {to bi setu mogle kupiti unikatne i dizajnerske vintagestvari, mogao bi se popiti i ~aj na engleskina~in, poslu{ati neki dobar jazz s gramofonai, jednostavno, prebaciti se u neko drugo do-ba. Planiram to realizirati ~im zavr{im faku-ltet, jer jo{ nemam dovoljno novca da bihulo`ila u prostor i sve {to ide uz jednu takvuradnju. Stvari, zasad, prodajem samo puteminterneta.

MMoojjee bbllooggggeerrkkeeOvakvim na~inom kupovine se i sama

„zarazila“. - Online shopping je neophodno zlo, jer je

kod nas jako te{ko kupiti i do}i do nekih stvari.Preporu~ujem oprez. O tome sam mnogo pisalai na blogu, jer dobivam puno mailova s takvimpitanjima. Kod nas su ljudi generalno nepovjer-ljivi prema takvoj vrsti kupovanja. Kao najboljuonline radnju bih svakako izabrala i preporu~ila„Asos“.

Putem interneta se upoznala i sprijateljila s

brojnim djevojkama/bloggerkama istih ili sli~nihmodnih sklonosti. Sama je organizirala njihovoprvo dru`enje.

- Ono je prema{ilo sva moja o~ekivanja. Kadpratite ne~iji blog iz dana u dan, nekako stekneteutisak da tu osobu ve} dugo znate, znate {ta voli,{ta ne voli i onda je puno lak{e po~eti razgovor,pogotovo kad imate mnogo zajedni~kih tema.Tako bismo mi mogle brbljati danima. Blog mi jedonio mnogo lijepih stvari, a jedna od najva`nijihsu svakako ta nova poznanstva. Radujem se i svimna{im budu}im dru`enjima.

Te{ko je biti druga~iji

- U Bosni je te{ko biti druga~iji, pa je bilo imnogo negativnih komentara na ra~un mojeodje}e, pa onda onih zgledanja tipi~nih za na{egradove... Najbolje se osje}am kad odem negdjevani, gdje nikog ne znam, negdje gdje mo`e{ i gopro}i ulicom, a niko se ne}e okrenuti.

» [opingholi~arkasam, priznajem to

» Namjerava jednoga dana otvoriti vlastiti vintage shop

» Vintage je posljednjih20 godina u svijetu stekaoogromnu popularnost

» Veliku pa`nju poklanjaizboru detalja koje nosi

» Za bisernu kragnu sam se pola

sata cjenkala na buvljaku u Br~kom

S TT YY LL I S S I M OJu

lia G

unth

el a

lias

Zlat

a

@ena zmija vas vodi kroz 2012.

Poze koje zauzima „obi~nim smrtnicima“ mogu izgledati bolno, ali ova 24-godi{njakinja ih radi s neopisivom lako}om

54/azra 2011.

Zlata Julia, Ruskinjas njema~kom adre-som, vlasnica je je-dnog od najsavitlji-vijih tijela na svije-tu. Poze koje zau-zima „obi~nim

smrtnicima“ mogu izgledati bolno,ali ova 24-godi{njakinja ih radi sneopisivom lako}om. Zbog toga jeu{la i u Guinnesovu knjigu rekor-da.

Svoje umije}e „`ena zmija“, kako je zovu, po-kazuje na pozornicama {irom svijeta. S njim jene tako davno dospjela i u polufinale njema~keverzije showa „Supertalent“.

Gipkost njenog tijela ostavila bez daha i~uvenog fotografa Nikitu Zlotareva, pa je sni-mio vi{e od sto hiljada fotografija i stotinjak vi-dea o toj neobi~noj djevojci.

Posljednji plod njihove saradnje je kalendarza 2012. godinu, s kojeg Zlata u 12 poza po-ru~uje: „Fleksibilnost nikada nije bila tako fasci-nantna“. Dvije varijante kalendara, „Umjetnostsavitljivosti“ i „Fetish Calendar“ mogu se naru~itiputem web-stranice Amazon.com. � E. D`.

azra 2011./55

» Ovako izgleda

oktobar

» U martu jedegro`|e u krevetu

» Crveno-bijela kombinacija za juli

SS TT YY LL I S S I M O

Alkoholizam - bolestljekara i advokata?

I u dobru

i u zluNa{a subkultura podrazumijeva

konzumiranje alkohola kao uo-bi~ajeno dru{tveno prihvatljivo po-na{anje, u „ dobru i u zlu“. Ovajopijat uvodi u ~itav niz drugih pro-blema, na radnom mjestu, u sao-bra}aju, u porodici. Alkohol na-ru{ava psihofizi~ko zdravlje,o{te}uje pojedine organe i organskesisteme. Zbog ove bolesti porodicepropadaju, djeca pate, dolazi dogubitka posla, a samim tim i egzi-stencije. Veliki broj saobra}ajnihnesre}a, ubistava, samoubistavaimaju u podlozi poreme}aje uzro-kovane djejstvom alkohola - kazalaje dr. Begovi}-Oki}.

56/azra 2011.

azra 2011./57

»

Uvrije`eno je mi{ljenje da suupotrebi alkohola najvi{eizlo`eni ljudi s niskim stepe-nom obrazovanja i slabog fi-nansijskog stanja, koji ne zna-ju kakve su posljedice ove bo-lesti. Ono {to je zaprepastilo

javnost jeste nau~no istra`ivanje Britanske zdra-vstvene asocijacije, kojim je konstatirano da uuglednim i visokokvalificiranim zanimanjimapostoji izuzetno veliki procent alkoholi~ara. Lju-di kojima doslovno prepu{tamo `ivote, poputhirurga, stomatologa, pa i advokata, skloni suopijanju. Stru~njaci procjenjuju da svaki petnae-sti ljekar ima problema s alkoholom, a da gotovo24 posto advokata tokom svoje karijere bivajusuo~eni s problemom prekomjernog pijenja.

NNeeppoossttoojjaannjjee iissttrraa`̀iivvaannjjaaNismo mogli da se ne zapitamo je li rije~ o

globalnom stanju i je li ovakva situacija prisutnai u na{oj dr`avi. Odgovor na pitanje potra`ilismo kod predstavnika komora navedenih zani-manja.

Kontaktirali smo prof. dr. Fahrudina Ku-lenovi}a iz Ljekarske komore Kantona Sar-

ajevo, koji nam je rekao da u BiH nijeprovedeno istra`ivanje ovakve vrste.

- Zaista ne bih `elio kategori-zirati i globalizirati. Mislim da

u na{oj dr`avi nije takavslu~aj. Smatram da ljekari

piju manje od ostalihgra|ana, najvi{e iz ra-

zloga {to znaju ko-je posljedice

alkohol nosi.Jedino {to

bih mo-gao konstati-rati i {to me ra-zo~aralo, jeste daljekari u velikom brojupu{e. Nagla{avam da ne-mamo zvani~no istra`ivanje uovom domenu.

Nakon ove izjave, nismo mogli a da se ne pi-tamo znaju li ljekari koje su negativne posljedicepu{enja. Ako su im poznate posljedice, a ipakpu{e, vjerovatno}a je i da piju, a pritom su svje-sni {tetnih posljedica koje ono nosi.

Za na{ magazin govorio je i predsjednik Fe-deralne komore stomatologa, prim.dr. Edin Mu-hi}, koji smatra da je posao ljekara veoma stre-san i da je to, vjerovatno, razlog odavanju ovomopijatu.

- U na{oj zemlji ne postoji toliki broj alkoho-li~ara u navedenim bran{ama kao u zemljamaZapada, gdje se tvrdi da je izuzetno velik proce-nt. Ovdje nikada nije ra|ena studija o tom pita-nju. Svaki stomatolog prilikom u~lanjivanja uKomoru potpisuje izjavu da nije ovisnik o drogii alkoholu. Na taj na~in dajemo sve od sebe daza{titimo pacijente - kazao je doktor Muhi}.

Komentar iz Federalne advokatske komorenismo uspjeli dobiti, jer je, prema rije~ima sekr-etarice, predsjednica AKFBIH Amila Kunosi}-Ferizovi} na slu`benom putu, a niko drugi nijenadle`an da odgovori na to pitanje.

BBoolleesstt oovviissnnoossttiiDa bismo se bolje upoznali s tom problemati-

kom, obratili smo se {efici Dnevne bolnice naOdjeljenju za alkoholizam, mr. sci dr. RasemiBegovi}-Oki}, koja nam je odgovorila na nekaod osnovnih pitanja u vezi s ovom bole{}u. Ovi-snost o alkoholu je poreme}aj koji naru{ava zdr-avlje pojedinca, njegovu porodicu, a predstavlja iproblem dru{tvenoj zajednici.

Prema rije~ima doktorice, kroz programeDnevne bolnice u Zavodu za alkoholizam go-di{nje biva tretirano od 125 do 130 pacijenata, au savjetovali{tu obavljeno blizu 4000 pregleda.

Na`alost, zbog ove bolesti najvi{e pate djecakoja rastu u okru`enju alkoholi~ara, te usvajaju

Nau~na istra`ivanja kazuju da sve ve}i broj doktora, zubara i advokata ovisi o alkoholu. Postavlja se pitanje kome mi u ruke prepu{tamo `ivote,

naprimjer prilikom hirur{kog zahvata. Tim povodom kontaktirali smo komore navedenih struka, ali i Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije, kao

nadle`nu instituciju u na{oj zemlji za ovu problematikuPi{e: Nejra AVDI^EVI] Foto: Ivan [EBALJ

» [efica dnevne bolnice naOdjeljenju za alkoholizam,

Rasema Begi} - Oki}: Za alkoholom se

pose`e s ciljem podizanjasamopouzdanja i

smanjenja napetosti

U op}oj populaciji

mnogi ljudi konzumiraju alkohol

neobavezno o obrazovnom,

edukativnom, statusnom ili

nekom drugom nivou, {to ne

zna~i da su oni ovisnici. Ali,

razvoj bolesti ne bira spol, rasu,

naciju ili zanimanje

“

» model pona{anja koji vlada u primarnoj porodi-ci. Iako se alkoholi~arima smatraju samo mu{ka-rci, treba naglasiti da se bolest javlja i me|u`enama. Iza `enskog pijenja, kao i pijenjaop}enito, uvijek stoje psiholo{ki razlozi - stres,anksioznost, `alovanje, nezadovoljstvo, bezna|e,koje poku{aju sublimirati u alkoholu. @ene subiolo{ki osjetljivije, potrebna im je manja ko-li~ina alkohola da razviju ovisnost, a komplikaci-je bolesti nastaju br`e.

Alkohol se naj~e{}e po~ne konzumirati prijedvadesete godine `ivota, intenzivira u kasnimdvadesetim i ranim tridesetim godinama, da bise ovisnost kao bolest razvila izme|u 35. i 40.godine. U po~etku on se konzumira u sklopuop}eprihva}ene dru{tvene potro{nje, ali s vreme-

nom preraste u {tetnu upotrebu, da bi se razvilaalkoholna ovisnost.

Za alkoholom se pose`e s ciljem postizanjasamopouzdanja, smanjenja napetosti, `elje zapostizanjem ugode. ^esto su to mla|e, nesigur-ne osobe kojima pi}e daje snagu i podi`e samo-pouzdanje.

Doktorica Rasema naglasila je da pacijentiobi~no do|u na lije~enje kada su nastali ozbiljniproblemi u porodici i na poslu, te sukobi sa za-konom, {to mo`e biti primarni motiv za po~etaklije~enja, ali i dovesti do stabilne apstinencije iuspje{ne rehabilitacije pacijenta.

Nismo mogli a da ne upitamo doktoricu uvezi s istra`ivanjem koje je provedeno u Britani-ji, o velikom broju advokata i doktora koji su

alkoholi~ari. Kazala nam je da u op}oj populacijimnogi ljudi konzumiraju alkohol neobavezno oobrazovnom, edukativnom, statusnom ili nekomdrugom nivou, ali to ne zna~i da su oni ovisnici.Razvoj bolesti ne bira spol, rasu, naciju ili zani-manje.

Izlje~iti se od ove bolesti je mogu}e, samo jepotrebna izuzetna motivacija i volja za promje-nama. Apstinencija od alkohola ne podrazumije-va samo prestanak pijenja, ve} promjene na svimpoljima funkcioniranja, promjene pona{anja,izmijenjen odnos prema obavezama, poslu, sara-dnicima, supru`niku, djeci.

Prema stavu Svjetske zdravstvene organizacije,pacijent se smatra izlije~enim ako apstinira petili vi{e godina.

SSttrraahh oodd gguubbiittkkaa ppoossllaaBi li neko od nas dozvolio da ga operira pija-

ni hirurg ili prepustio neki od va`nih sudskihsporova advokatu sklonom alkoholu? Zbog stra-ha od gubitka posla, ali i osude okoline, oni svo-ju ovisnost prikrivaju i odga|aju lije~enje.

Alkohol, kao i droga, ne bira profesije. Profe-sori u {kolama i na fakultetima, estradni umjetni-ci, vlasnici velikih firmi - svi su oni potencijalnialkoholi~ari. Mo`da zbog ~injenice da mogu ku-piti ve}e koli~ine alkohola ili {to su vi{e izlo`enistresu. Ipak, te{ko je povjerovati da neko visokoo-brazovan, uspje{an, pronalazi spas u boci.

Budu}i da je rije~ o rastu}em i ozbiljnom pr-oblemu u svijetu, konstatacija da u na{oj zemljinikada nije provedeno istra`ivanje o broju do-ktora ili advokata alkoholi~ara, uistinu je po-ra`avaju}a. Broj ovisnika mo`da nije kao u razvi-jenijim zemljama, ali ne znamo ko su. Oni, vjer-ovatno, ne}e potra`iti stru~nu pomo} dok imposao ne bude ugro`en. �

» Zavod za alkoholizam i drugetoksikomanije, uistinu, radi u

skromnim uvjetima

58/azra 2011.

» Prof. dr. Fahrudin Kulenovi}:

Ljekari pijumanje od ostalih

gra|ana, jer znajukoje posljedice

mogu imati

» Predsjednica AKFBIHAmila Kunosi}-Ferizovi}

zbog slu`benih obaveza nije

odgovorila na navode

AZRAHorovi „Arabeske“

Hor Zagreba~ke d`amije„Arabeske“ jedan je od ri-jetkih horova pri vjerskojinstituciji koji je velikupopularnost stekao zahva-ljuju}i raznolikoj publici.Njihove interpretacije,

osim muslimana, danas slu{aju ljudi i drugihvjera, a djevojke pitaju kako da im se pri-dru`e.

TTrruudd ssee iissppllaattiioo- @ao nam je {to moramo odbiti ljude koji

nisu islamske vjere, jer to vi{e ne bi bilo to.Mislim da bi se time izgubila na{a temeljnavrijednost. Ali, svakako nam je drago kad vi-dimo koliko se na{ trud i rad isplatio - kazala

je 23-godi{nja Amina Omanovi}- Kazaferovi}. A postigle su da budu jedan od najtra`eni-

jih horova na me|ureligijskim manifestacija-ma, gdje ~arobnim glasovima i maestralnomsinhronizacijom predstavljaju praznik za o~i iu{i u zemljama na{eg regiona, ali i u Nje-ma~koj, Austriji i Turskoj. Osnovane su1993. godine pri Islamskom centru u Zagre-bu. Od tada su kroz hor pro{le generacije dje-vojaka, a dana{nju postavu ~ini 11 stalnih~lanica. Me|u njima, jedino su zubotehni~ar-ka Selma Tahmi{d`ija i profesorica engleskogjezika Mediha Dubravi} Bosanke, dok ostaledjevojke vode porijeklo iz BiH, ali su ro|eneZagrep~anke. Alisa Hasanbegovi}, Amina Alilii Alma Davarovi} jo{ poha|aju srednju {kolu.

- Djevojke sti`u na probe, uprkos tome {to

Pet solistica Za razliku od dana{njih 11 ~lanica, Meri-

ma Salki} i Lamija Ali~elebi} više ne moguuskladiti sve obaveze u `ivotu, pa su prestaleraditi s „Arabeskama“, ali su se pridru`ileAmini, Almi i Selmi kao ~lanice grupe„Shadrwan Code“.

- Prije nekoliko godina predstavljale smopet solistica „Arabeski“, kada smo po~ele radi-ti sa „Zabranjenim pu{enjem“. To je odli~anspoj, koji je sarajevska publika vidjela nana{em premijernom nastupu u Bosankom ku-lturnom centru. Presretne smo, jer smo se po-kazale u punom sjaju - zaklju~ila je Amina.

60/azra 2011.

Praznik za o~i i u{iKroz hor su pro{le generacije djevojaka. Neke od njih su studentice ili su zaposlene,

druge su majke, ali sti`u na probe. @ive u Zagrebu, najmla|a ima 15, a najstarija 35 godina. Izvode}i ilahije, kaside i sevdalinke, uspjele su posti}i da ih tokom 15 godina

postojanja slu{aju ljudi svih vjera i nacija. O njihovom radu govori Amina Omanovi}-Kazaferovi}. Kako je nastao „Shadrwan Code“

Pi{e: Senka TRGOV^EVI] Foto: Samir JORDAMOVI] i arhiva

azra 2011./61

studiraju i dva fakulteta, zaposlene su ili supak udate i majke - ka`e studentica Pravnogfakulteta Amina, osim koje u bra~noj zajedni-ci u`iva i voditeljica hora Selma Ibrulj.

Njena kolegica, 24-godi{nja BelmaHad`ovi}, uz Fakultet prometnih znanosti re-dovno poha|a Odsjek flaute na Muzi~koj aka-demiji u Zagrebu. Tolike obaveze tako|er nemogu sprije~iti ni Almu Srebrenikovi} da dvaputa sedmi~no odlazi na probe „Arabeski“,uskla|uju}i s tim posao i polaganje ispita, jerje apsolventica turisti~kog menad`menta. Uradnom odnosu su jo{ Jasmina Merdanovi} iAmina Ajala.

Kao i ostalim ~lanicama, tako i njima dje-lovanje u „Arabeskama“ ne donosi nikakvu fi-nansijsku korist.

- Kad ne bismo ovaj posao radile iz ljubavi,ne bismo do`ivjele ovoliki uspjeh. Snimanje iizdavanje na{a posljednja tri albuma „Da se Bo-sni vratim“, „Hori, hori vasiona“ i „Ti si vjetar,ja sam plamen“, finansirala je Zagreba~kad`amija, tako da ni od prodaje CD-a nemamoprihode, {to nam je sasvim normalno.

VVjjee`̀bbaa ~~iinnii ~~uuddaaNajve}i dio njihovog repertoara su ilahije,

zatim kaside i sevdalinke.- Volimo eksperimentirati i s drugim

`anrovima, pa znamo izvoditi i obrade rockbalada. To je uveo na{ prvi umjetni~ki vodite-lj Ismet Kurtovi}, pjeva~ i gitarist nekada{njegrupe „Drugi na~in“. Najljep{e su mi obradepjesama „Ru`ica si bila“ i „Pro|e ovaj dan“.Na tome smo mu i danas zahvalne, a kakavput slijedimo i s dana{njom voditeljicom Se-lmom Ibrulj.

Ona im daje, kako ka`u, punu ravnopra-vnost pri odabiru pjesama, te svaku pjesmu iliilahiju prvo pomno analiziraju kako jeosje}aju, a dalje interpretiranje dolazi im samopo sebi.

- Po nama se vidi da vje`ba ~ini ~uda. Pro-be traju po dva sata, a pred nastupe i du`e.Na po~etku se upjevavamo, pa kre}emo s vo-kalnim vje`bama i na kraju izvodimo reperto-ar za predstoje}i nastup.

Nakon toliko zajedni~kog vremena i danasim je ~udno kad vide koliko ljudi poznaje rad„Arabeski“, s obzirom na to da nije rije~ o ko-mercijalnoj muzici, niti se posebno reklamira-ju. U narednim mjesecima posvetit }e se pri-premanju ~etvrtog albuma, za koji }e, kao i zatri prethodna, tekstove pisati na{ pjesnikD`emaludin Lati}. Tajna njihovog uspjeha jemo`da, kako tvrdi Amina, u istom ku}nomodgoju i kulturnim vrijednostima. �

» „Shadrwan Code“

nastao iz „Arabeski“

Jasmina DIZDAREVI],

klini~ki psiholog

SMSKako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima, magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona 061-142-015.

Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.

SS TT YY LL I S S I M O

62/azra 2011.

@@iivviimmoo uu sskkllaaddnnoomm bbrraakkuu ii iimmaammoo jjeeddnnoogg ssiinnaa,, kkoojjii jjee pprrvvii rraazzrr--eedd oossnnoovvnnee {{kkoollee.. ^̂eessttoo,, kkaaddaa iimmaa pprroobblleemm,, nnee oobbrraa}}aa nnaamm ssee rrii--jjee~~iimmaa nneeggoo ssvvoojjee uuttiisskkee,, mmoollbbee ppii{{ee nnaa ppaappiirr ddaa pprroo~~iittaammoo.. NNaapprr--iimmjjeerr,, „„hhaajjmmoo ssee ppoommiirriittii““,, „„jjaa vvaass vvoolliimm““,, „„kkaadd ssaamm ttuu`̀aann,, `̀eelliimmddaa mmee zzaaggrrlliittee““.. MMii nnaassttoojjiimmoo ddaa iimmaammoo oottvvoorreenn kkoonnttaakktt,, iiggrraammoossee ss nnjjiimm,, ddrruu`̀iimmoo,, ppaa ssee ppiittaammoo zzaa{{ttoo nnaamm ssvvoojjee oossjjee}}aajjee nnee kkaa`̀ee,,nneeggoo iihh mmoorraa nnaappiissaattii.. TTaakkoo||eerr,, nneekkaaddaa mmee mmuu`̀ pprreedd nnjjiimm zzaaggrrlliiii,, iiaakkoo zznnaamm ddaa mmuu nnee ffaallii lljjuubbaavvii,, ppooggoottoovvoo oo~~iinnsskkee,, oonn ttoo pprriiggoo--vvaarraa ii kkaa`̀ee:: „„VVii ssee ssaammoo ggrrlliittee,, aa nniikkaadd mmeennee..““ [[ttaa nnaamm ssaavvjjeettuujjee--ttee?? ZZaabbrriinnuuttii rrooddiitteelljjii..

�Lijepo bi bilo kada biste pustili da vam sin i dalje svojaosje}anja, primjedbe i prijedloge pi{e umjesto saop}ava, a

da vi kao njegovi roditelji malo vi{e obratite pa`nju na njegovopona{anje u ku}i kada je sam sa sobom. O~ito je da je va{e di-jete usamljeno u va{em prisustvu i da se ne osje}a uklju~enimu va{u svakodnevicu, da mu ne posve}ujete pa`nje onoliko ko-liko bi on `elio. Zbog toga je zatvoren, srame`ljiv i otu|en, pamu je lak{e da se dopisujete nego da vam to otvoreno ka`e. Uovome nema ni{ta lo{e, i odrasle osobe ~esto koriste ovu tehni-ku komunikacije i u braku, jer im se ~ini da je to mnogo ja~ekada ima pisanog traga, koji se pamti, koji nas podsje}a i kojise ne zaboravlja. Diskretno va{em djetetu prakti~no poka`itekoliko ga volite, koliko vam zna~i i koliko imate vremena zanjega. A to {to pi{e godit }e samo razvoju njegove li~nosti injegovoj inteligenciji. To zna~i da je nadaren, da stvara, pi{e isvoja razmi{ljanja prenosi na papir. Mo`da imate budu}egknji`evnika.

MMoojjaa kk}}eerrkkaa iimmaa lljjuubboommoorrnnoogg mmuu`̀aa,, kkoojjii jjee ssvvaakkooddnneevvnnoo mmaallttrree--ttiirraa.. OOnnaa jjee vvjjeerrnniiccaa ii ttaakkvvee ssttvvaarrii jjoojj nnee ppaaddaajjuu nnaa ppaammeett.. NNee--mmaajjuu ddjjeeccee,, ppaa ssee ~~uuddiimm {{ttoo ggaa ii nnaakkoonn 2200 ggooddiinnaa bbrraakkaa ttrrppii.. PP..LL..SSaarraajjeevvoo

�Ljubomora, naro~ito ona patolo{ka u kojoj nema osnoveza sumnju, ali u kojoj je partner ubije|en da mu se ne{to

doga|a, sprema, obmanjuje, da se sve urotilo protiv njega, uka-zuje na ozbiljan psiholo{ki problem koji treba lije~iti. Tu nepoma`u ubje|enja, obja{njenja, dokazi... Sumnja je ja~a odsvega, osoba `eli da vjeruje i u ono {to ne vidi, kako bi hranilasvoje nezadovoljstvo, svoju sujetu, svoje frustracije. Va{a k}erkaga sigurno i dalje voli, pa ga zbog toga ne napu{ta, ve} mu `elipomo}i. Brak bez djece zna ~esto biti mnogo ~vr{}i, odaniji,stabilniji, jer su partneri usmjereni samo jedno prema drugo-me. Zato i svaka sumnja, ljubomora, nepovjerenje zna punovi{e da boli.

IImmaamm 5555 ggooddiinnaa ii vvee}} mmjjeesseecc bbeezz iikkaakkvvee nnaappeettoossttii oossjjee}}aamm ttrrnnjjee--nnjjee jjeezziikkaa,, rruukkee,, nnooggee.. KKaaoo ddaa iihh nnaa mmoommeennttee nnee oossjjee}}aamm.. KKaaddaalleeggnneemm ddaa ssppaavvaamm,, ssvvee pprroo||ee.. IImmaamm ppoorrooddiiccuu,, ssrreettaann bbrraakk,, aallii nnaa--ppoorraann ppoossaaoo.. BB..SS.. SSaarraajjeevvoo

�Ono {to uvijek moramo imati na umu jeste da pratimo si-mptome svoga tijela. Ono nam upu}uje signale koje ne

treba da zanemarujemo. Pojava koju opisujete mo`e biti psi-hi~kog karaktera, napetost, uznemirenje, briga, ali i simptoma-tologija ozbiljnih organskih oboljenja srca, krvotoka, cirkulaci-je, mozga. Oti|ite ljekaru, on }e Vas uputiti dalje, pretrage }epokazati razlog Va{eg stanja. I ne zaboravite, {ta god da je, sna-ga volje lije~i sve bolesti. �

Psiholog

Za{to nam dijete pi{e

poruke

Za{to nam dijete pi{e

poruke

azra 2011./63

SS TT YY LL I S S I M O

GinekologGinekologprim. dr.

Taib DELI]

SMSNa stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja kojasu na{e ~itateljke uputile dr. Taibu Deli}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvih dilema u vezis ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona 061/142-015. Dovo-ljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno prazno mjesto, a zatim opi{eteproblem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na stranicama posve}enim gine-kolo{kom zdravlju.

GGiinneekkoolloogg jjee oorrddiinniirraaoo aannttiibbiioottiikkee ii zzaa mmoogg ppaarrttnnee--rraa.. JJee llii ttoo iisspprraavvnnoo??

�Ta praksa je poznata kao EPT - ubrzanaterapija partnera, koja dozvoljava ljekari-

ma da izdaju recept za antibiotike i omogu}elije~enje partnera svojih pacijentica za koje sepretpostavlja da ne}e oti}i do ljekara. Kakomu{karci nemaju simptome kod ve}ine seksua-lno prenosivih bolesti (STD), uo~ene su ~estereinfekcije kod pacijentica i to su motivi kojinas navode da se lije~e oba partnera. Nelije~eneSTD, naro~ito klamidija, mogu uzrokovati tra-jna o{te}enja jajovoda i posljedi~ni sterilitet,tako da su koristi od propisivanja antibiotikapartneru mnogo ve}e od potencijalnih rizika

kori{tenja antibiotika. Praksa propisivanja anti-biotika bez prethodnog pregleda dopu{tena jeu 27 zemalja, potencijalno dopu{tena u 18, azabranjena u osam. Stavovi ACOG-a (Ameri~kikoled` opstetri~ara i ginekologa) poti~u ubrza-nu terapiju partnera i preporu~uju legalizacijutog stava u zemljama gdje ta problematika nijepravno rije{ena (kao u BIH).

JJee llii iissttiinnaa ddaa kkoonnttrraacceeppttiivvnnee ppiilluullee mmoogguu ssmmaannjjiittiisseekkssuuaallnnuu `̀eelljjuu??

�Mogu}e nuspojave kontracepcijskih pilulasu, izme|u ostalih, smanjena `elja za seksom

kao i mu~nina, nadutost, pove}anje i osjetljivostgrudi, intermenstrualna krvarenja, glavobolja.

Najbolji na~in da rije{ite problem jeste da se javi-te svom ginekologu i odlu~ite koja je kontracepti-vna metoda najbolja za Vas.

IImmaamm kk}}eerrkkuu oodd 1133 ggooddiinnaa,, pprriijjee {{eesstt mmjjeesseeccii jjee ddoo--bbiillaa pprrvvuu mmeennssttrruuaacciijjuu.. JJee llii vvrriijjeemmee ddaa jjee ooddvveeddeemmnnaa pprrvvii ggiinneekkoolloo{{kkii pprreegglleedd,, kkaakkoo bbii vvee}} sstteekkllaa nnaavvii--kkuu ddaa vvooddii rraa~~uunnaa oo ssvvoomm zzddrraavvlljjuu??

�Op}enito govore}i, tinejd`erice bi prvi puttrebalo da posjete ginekologa izme|u 13. i

15. godine, vi{e radi upoznavanja i razbijanja pre-drasude o odlasku ginekologu. Ta prva konsulta-cija je prikladan put da mlade `ene dobiju infor-macije o `enskom zdravlju, kontracepciji i spolnoprenosivim bolestima. �

Va`no je lije~enje obapartnera

Muhamed studira pravo ivjeruje da }e biti uspje{anadvokat, sudija. Mnogenjegove kolege ne znajuda on ne stanuje u stude-ntskom, nego da je ~lanporodice Doma za djecu

bez roditeljskog staranja „Dom-porodica“ u Ze-nici. Jedan je od 131 {ti}enika ove ustanove.

PPoorrooddiiccee vvaassppiittaa~~aa Iako je napunio 18 godina, uprava Doma ne-

ma namjeru da ga „pusti na ulicu“, dok mu neprona|e adekvatan smje{taj, stan, novac damo`e pla}ati ra~une, `ivjeti.

- U domu je 119 {ti}enika, a njih dvanaest`ivi u „dislociranom odjeljenju“, ku}i u naseljuRadakovo - ka`e nam Branko Dilber, direktor„Dom-porodice“.

Bosnu su posljednjih godina „preplavila“SOS sela, izgra|ena i dijelom odr`avana uz po-mo} stranih organizacija. Daleko od medijskepompe jedan pravi „SOS grad“ `ivi u centru Ze-nice, tik uz policijsku stanicu Crkvice,„izmije{an“ s ostalim zgradama, stanarima, ni po~emu se ne razlikuju}i od kom{ija.

- Mi smo taj princip implementirali osamdese-tih godina. Na{i vaspita~i rade u smjenama, ali sasvojim porodicama `ive tik uz „porodice“, koje surazvrstane po godinama - obja{njava Dilber.

Muhamed je najstariji, ima 21 godinu, a nadan izlaska ovog broja „Azre“ najmla|a stanarkaDoma imat }e tek dvanaest dana.

- Zabluda je da su ova djeca bez roditelja. Naprste ruku se mogu nabrojati oni koji nemaju rodi-telje, zato mi ka`emo da su ovo djeca bez rodite-ljskog staranja. Poreme}aj porodi~nih prilika dove-de ih ovdje. Neki budu sedmicu, neki ostanu ~itav`ivot. Razlozi su uglavnom sli~ni - neprihvatanjeod biolo{kog oca, nemogu}nost izdr`avanja...

Svakog posjetioca posebno dojmi odjel u ko-jem su smje{teni najmla|i ~lanovi, bebe. Ima ihdvadesetak. Brojka se svakodnevno mijenja. Je-dne roditelji uzmu natrag, drugi prolaze proce-duru usvajanja i odlaze u, nadati se, sretniju por-odicu i okru`enje.

Iako znatno unaprije|en, Porodi~ni zakon naosnovu kojeg se vr{i usvajanje i dalje ima nelo-gi~nost da bilo koji od biolo{kih roditelja, iakone `eli nazad svoje dijete, mo`e uvijek osporitida njegovo dijete usvoji druga porodica.

- Imamo odjel beba do tri godine, pred{kolski

64/azra 2011.

AZRANa{a pri~a „Dom-porodica“ Zenica

Kuhinja koja hrani grad

U ovoj ustanovi postoje dvije odvojene kuhi-nje. Jedna sprema hranu za djecu, {ti}enike, adruga dnevno spremi vi{e od 2.000 obroka zasocijalno ugro`ene Zeni~ane. Na dvadesetak pu-nktova Narodne kuhinje u ~itavom gradu mje-se~no se distribuiraju tone hrane, hljeba, koje sedijele prema spiskovima Centra za socijalni rad.Ve}ina korisnika, pa ni Zeni~ana, ne zna da sehrana spravlja upravo u „Dom-porodici“.

Dom za 131 ostavljenogmali{ana iz cijele BiHNajmla|em {ti}eniku je dvanaest dana, najstariji zavr{avaju fakultete, a broj se

svakodnevno mijenja. Njihov dom ni po ~emu se ne razlikuje od ostalih zgrada na Crkvicama. Koje su sve manjkavosti Porodi~nog zakona. Ugostili brojne poznate li~nosti

Pi{e: Adnan D@ONLI]

» Najmla|i ~lanovi

neobi~ne porodice

odjel, te {kolske „porodice“ s djecom od 6 do 12i od 12 do 18 godina. Naravno, ako imamo bio-lo{ke brata i sestru, smje{tamo ih u istu porodi-cu. Ukupno imamo jednu pred{kolsku, trimla|e i ~etiri starije {kolske porodice, koje `ive uprostranim stanovima - ka`u u Domu.

PPoozznnaattii ggoossttii Daleko najve}u pomo} proteklih ratnih i por-

atnih godina Dom je dobijao iz Italije, u kojudvaput godi{nje putuju mali{ani na ljetovanje izimovanje. Italijani iz Fjorencole su izgradili iopremili dvoranu za {ti}enike. Njema~ka fonda-cija „Jens Jeremis“, ~iji je ~lan Hasan Saliha-mid`i}, donirala je 100.000 KM za obnovu kro-va, a niz pojedinaca dolazilo je u posjete i poma-galo. Mali{anima je puno vi{e zna~io dolazak idru`enje s poznatima.

- Na{i dragi gosti bili su pokojni To{e Proe-ski, zatim Dino Merlin, Semir Ceri} Koke, Ar-min Muzaferija, nogometa{i „^elika“, internaci-onalac Hasan Salihamid`i}, nedavno Dra`en@eri} @era, predstavnici „BH Fanaticosa“. To{eje bio kod nas dva mjeseca uo~i stradanja. No-gometa{i „^elika“ su se umalo rasplakali s beba-ma. Hasan nam se redovno javlja, a pomagaonam je kao pojedinac, ~ovjek i kao ~lan nje-ma~ke fondacije - veli Dilber.

Redovni gosti Doma pred novu godinu subajkeri zeni~kog „Kondora“, koji, obu~eni uDjeda Mrazove, do|u, pogledaju program kojiim prirede mali{ani, podijele im paketi}e i dru`ese nekoliko sati. A mali{ani svakog do~ekaju kaobrata, prijatelja... I ka`u, `elja im je da upoznaju

bh. nogometne reprezentativce. �

Zavr{avaju i fakultete

Muhamed nije jedini koji studira, a {ti}enikje „Dom-porodice“. Velida studira politi~kenauke, Elvedin je ~etvrta godina ekonomije iuz studiranje radi. Na njegovom radnom mje-stu ka`u da se ponose ovim vrijednim mla-di}em. Gora`danin Almir dobio je nedavno za-poslenje u jednoj komunalnoj firmi, a proteklesedmice dvojicu punoljetnih {ti}enika uposlilisu u novootvorenoj pekari.

azra 2011./65

» Sje}anje na onekoji su oti{li iz Doma

» Pokojni To{e Proeskiodr`ao koncert u Domu

» Hasan Braco Salihamid`i} u posjeti

66/azra 2011.

AZRAZimski bazar 2011 Senka MESIHOVI]-DINAREVI]

Iove godine }e, 3. decembra, u saraje-vskom „Uniticu“ biti uprili~en „Zimskibazar“ - tradicionalna godi{nja dobro-tvorna manifestacija u okviru kojemo`ete isprobati jela me|unarodnih ku-hinja, kupiti zanimljive suvenire, ali ihumanitarno djelovati. Naime, sav pri-

kupljeni novac od „Bazara“, koji organizira Fo-ndacija „Ruke i srca koji poma`u“, namijenjenje za pomo} i podr{ku pacijentima Pedijatrijskeklinike „Jezero“, te dje~ijim domovima „Bjelave“i „Egipat“, ali i brojnim drugim najmla|im su-

gra|anima, kojima je pomo} itekako potrebna.Upravo tim povodom, razgovarali smo sa prof.dr. Senkom Mesihovi}-Dinarevi}, {eficom Pedi-jatrijske klinike na KCUS-u, koja isti~e zna~ajdonacija za ovu kliniku.

AArrhhiitteekkttoonnsskkaa rrjjee{{eennjjaa - Ova, kao i sve ostale donacije humanitar-

nih organizacija i pojedinaca, imaju veliki zna~ajza pacijente Pedijatrijske klinike KCUS-a. I pre-thodnih godina su ljudi dobre volje i prijateljiPedijatrijske klinike svojim ljudskim toplim ge-

stom doprinijeli uljep{anju boravka na{ih pacije-nata, nabavci opreme za bolje lije~enje pacijena-ta, kao i dijagnostici razli~itih oboljenja udje~ijem uzrastu.

Mada je situacija na Pedijatrijskoj klinici tre-nutno zadovoljavaju}a, dr. Mesihovi}-Dinarevi}isti~e da uvijek mo`e biti bolje.

- Treba nabaviti novu opremu u trendu sasavremenom dobrom medicinskom praksomadekvatnog lije~enja populacije uzrasta odro|enja do 18 godine, a prioritet je nabavkamobilnog rendgen aparata za pacijente inte-

Tradicionalna godi{nja humanitarna manifestacija „Zimski bazar“ odr`at }e se i ovog decembra u sarajevskom „Uniticu“, a organizatori se nadaju

kako }e prikupiti dovoljno novca za pomo} najmla|im pacijentima na Pedijatrijskoj klinici „Jezero“. O potrebama najmla|ih pacijenata i zna~aju

donacija govorila nam je {efica ove klinikePi{e: Lejla LOJO Foto: Ivan [EBALJ

Pomozimona{im najmla|im

Pomozimona{im najmla|im

azra 2011./67

nzivnih njega - Pedijatrijske i Neonatalne,inkubatora i respiratora, portabilnog ultrazvu-ka. Klinika radi u novim savremenim prostor-ima od 15. marta 2009. godine na lokalitetuJezero s kapacitetom od 160 kreveta, od ~egaje 30 kreveta intenzivne njege, poliklini~kimblokom, mini laboratorijom i rendgenolo{kimkabinetom. Godi{nje se ostvari vi{e od 4.000prijema pacijenata, a kroz savjetovali{ta pro|eblizu 42.000 pacijenata iz cijele BiH. Stoga jepotrebno izgraditi i paviljon za majke pratilje,amfiteatre za nastavu i dovesti dje~iju hirurgi-ju, uz akcent revitalizacije na{e Dje~ije bolniceu Cavtatu.

Pritom ne treba zanemariti ni interijer u ko-jem borave na{i najmla|i pacijenti. A, neka odarhitektonskih rje{enja osigurala je upravo Fo-ndacija „Ruke i srca koji poma`u“.

KKuuppoovviinnaa iiSSttaattaa- Veoma bitan koncept je u pitanju, sretni

smo da primjenjujemo oblik lije~enja adekva-tnim arhitektonskim rje{enjima Fondacije „Rukei srca koji poma`u“, koji su zaista na lijep na~inoslikali prostore Klinike, od odjela, igraonice,pasarela, uklju~uju}i i oplemenjavanje prostoraispred Klinike, malog parka s rastinjem, klupa zaroditelje, pacijente i posjetioce - ka`e Senka, do-daju}i kako je i na dr`avu red da zavr{i svoj dioposla, da bi na{i najmla|i imali najbolju i ko-mpletnu njegu.

- Potrebno je jo{ zavr{iti projekt revitalizacijeokolnih zgrada, kako bi se pod jednim krovomvr{ila dijagnostika i tretman djece iz cijele BiH,uz adekvatan broj uposlenih, ~ime bi se i odr`aorejting vrhunske ustanove tercijarne njege i tera-pije pedijatrijske populacije, za ~iji rad i organi-ziranost smo nebrojeno puta dobili pohvale -isti~e doktorica.

A, jedan od glavnih ciljeva ovogodi{njeg Zi-mskog bazara bit }e prikupljanje novca za kupo-vinu iStat aparata, koji }e pomo}i u odgovara-ju}em tretmanu i dijagnostici pacijenata sdje~ijim bolestima. Pro{le godine odr`ana jedobrotvorna tombola od koje je sav prihod bionamijenjen za kupovinu iStat ure|aja za brzuanalizu krvi. S obzirom na to da nije prikuplje-no dovoljno sredstava, organizatori i ovog putaplaniraju uprili~iti tombolu, nadaju}i se da }etako prikupiti 7.500 eura potrebnih za kupovi-nu iStata. �

Kao i prethodnih godina, u~estvovanje na„Zimskom bazaru“, koji po~inje 3. decembra u 12sati, najavile su brojne ambasade, koje }e predstavi-ti proizvode i hranu iz zemalja iz kojih dolaze. Po-

sjetitelji }e tako imati priliku isprobati nacionalnajela iz Danske, Filipina, Hrvatske, Irana, Ju`ne Ko-reje, Kanade, Kuvajta, Malezije, Nizozemske, Nor-ve{ke, Poljske, [vedske, Turske i Velike Britanije.

U~esnici „Bazara“

68/azra 2011.

AZRADirektori D`enan JUSUFOVI]

Kada je prije godinu i po izabr-an za direktora Me|unarodnegalerije portreta u Tuzli,D`enan Jusufovi} je imao sa-mo jedan cilj: vratiti Galerijibar dio nekada{njeg sjaja. Napo~etku mandata imao je pre-

dvi|enih deset, a realizirao je pedeset projekata.Jedan od njih je i ovogodi{nji Internacionalnibijenalni festival crte`a i grafika INTERBIFEP,koji je okupio umjetnike iz 51 zemlje svijeta.

- Ovaj festival je zvani~no zavr{en, ali za nasjo{ nije, jer moramo vratiti radove umjetnicima.Ima tu puno posla. Mnogo smo uradili, a sada,

kad se sve sumira, mo`emo re}i da je ovo sigur-no bio najve}i likovni projekt ove godine u Bo-sni i Hercegovini. Kritike su odli~ne, umjetnicisu zadovoljni, a uspjeli smo snimiti i dokume-ntarni film. Bile su tu i likovne radionice, pro-mocije knjiga, koncerti... Ve} sada planiramoniz izlo`bi za narednu godinu. @elimo u stalnupostavku vratiti jedinstvenu kolekciju Titovihportreta, kao i stalnu postavku slika Adele Ber.Tako|er, namjeravamo pokrenuti kolektivnuizlo`bu akademskih slikara s podru~ja Tuzla-nskog kantona, tako da bismo jedne godineimali tu izlo`bu, a naredne INTERBIFEP. Time}emo pokazati da je ova galerija, zapravo, insti-

Francuskinjazbog D`enanazavoljela Tuzlu

Francuskinjazbog D`enanazavoljela Tuzlu

Preporodio je Galeriju portreta, organizirao grandiozni INTERBIFEP, tuzlanskojkulturi odredio dobar pravac. Kako je upoznao suprugu Eleonore

Loue-Faichter, zbog ~ega su napustili Sarajevsku filharmoniju i za{to su dvoje profesora muzike zanemarili klarinet i obou

Pi{e: D`emka KARA^A Foto: Ahmet BAJRI] Blicko i privatni album

Na po~etku mandata

imao predvi|enih deset,

a realizirao je pedeset projekata.

Jedan od njih je i ovogodi{nji

Internacionalni bijenalni festival

crte`a i grafika INTERBIFEP,

koji je okupio umjetnike iz

51 zemlje svijeta

“

azra 2011./69

tucija ovda{njih akademskih slikara. Trenutno jeu Galeriji postavljena izlo`ba slika FikretaIbri~i}a, a 2. decembra obilje`avamo godi{njicuro|enja Ismeta Mujezinovi}a - govori Jusufovi}.

DDoobbaarr pprraavvaaccA da bi sve to uspjeli, Galerija mora kadro-

vski oja~ati. Trenutno su zaposleni samo Jusufo-vi} i jo{ jedan radnik. Tre}i je na bolovanju. Ne-maju kustosa, sekretara, ra~unovo|u, spre-ma~icu... Ipak, direktor ne voli kukati. Prihvatioje ovaj posao, kojem se u potpunosti posvetio.Ne mo`e ga, veli, raditi polovi~no.

- Pokazali smo da Galerija ide u dobrom pra-vcu i da }e uskoro i kadrovski oja~ati. Imamospoljne saradnike, ali ipak je te{ko dvojici ljudiiznijeti velike projekte. OrganizacijomINTERBIFEP-a pokazali smo vedriju stranu idokazali da mi to, ipak, mo`emo.

I Jusufovi}eva muzi~ka karijera stavljena je umirovanje. Otkad je direktor Galerije, profesor kla-rineta nije odr`ao nijedan koncert. Samo dva putase negdje pojavio s omiljenim instrumentom. USrednjoj muzi~koj {koli zadr`ao je nekoliko u~eni-ka, s kojima }e dovr{iti zapo~eti posao. Mnogo tru-da ulo`io je u muzi~ko obrazovanje. Na Muzi~kojakademiji D`enan je bio student generacije, a po-stdiplomski studij je zavr{io u Austriji. Deset godi-na je radio u Sarajevskoj filharmoniji.

- Davno sam pokrenuo klasu klarineta u Mu-zi~koj {koli u Tuzli, rat je bio. Nismo imalini{ta, dao sam svoj instrument i note. Sada mojiu~enici ve} rade, imaju porodice. Ve`em se zau~enike. Kada Galerija stane na noge, ponovo }use posvetiti muzici. Zanemario sam i udru`enje„Maestro“, koje se bavi kulturom, a koje sam jaosnovao. Pisao sam muziku za dokumentarce i pre-dstave, imao trio sa suprugom i Edom Had`i}em, igrupu „So“, ali to je sve zbog Galerije u nekom dr-ugom planu - odmahuje Jusufovi}.

PPoonnoossii ssee ssuupprruuggoommSvoju suprugu, Francuskinju

Eleonore Loue-Feichter, upoznaoje dok je radio u Sarajevskoj fi-lharmoniji. Ona je iz Francuskekao ispomo} u Filharmonijudo{la 2007. godine, samo na dvamjeseca. Ali, svoj boravak je pr-odu`ila, i to mnogo.

- Ona je, tako|er, muzi~arka,svira obou i zavr{ila je konzervato-rij. Danas se bavi novinarstvom iglavna je urednica portala„Courrier de la Bosnie Herzego-vine“. Studentica je i tre}e godi-ne Pravnog fakulteta u Tuzli.Ponosim se njome. Studira nana{em jeziku i sve ispite redo-vno pola`e. Poma`e mi i okoGalerije, zbog koje je i ona,na`alost, zapostavila muziku.

Problema u vezi s prela-skom u Tuzlu iz Sarajeva ni-je bilo. D`enan govori kakonije trebalo da nagovara suprugu Eleonore.Sama je odabrala `ivot u Gradu soli.

- Dok smo `ivjeli u Sarajevu, dolazili smo u Tu-zlu i ona je upoznala moje prijatelje i rodbinu. Re-kla je kako su joj simpati~niji i pristupa~niji ljudi u

Tuzli. Sretni smo oboje. Sadasmo ovdje, a ne znam gdje }emobiti za pet godina.

U Galeriji i D`enanov peda-go{ki rad dolazi do izra`aja. @eljamu je da djeca, koja poha|ajuGimnaziju „Ismet Mujezinovi}“,ali i ostale {kole, znaju gdje suatelje i ku}a ovog umjetnika i dau skopu nastavnog plana i progra-ma imaju obavezne posjete Galeri-ji, kako bi pogledali djela ovog, alii ostalih velikih umjetnika poput

Haima Pinte ili Franje Ledera.- U Galeriji ima vi{e od ~etiri i po hiljade djela,

koja mo`e svako pogledati, a naro~ito u~eniciosnovnih i srednjih {kola. Iako se nalazimo u Tu-

zli, cijela BiH treba da podr`i rad ove institucije.A da bi ovo postala prava institucija, potrebni suljudi od kojih }e svako biti odgovoran za svoj po-sao. Aktiviramo ponovno i Fondaciju „Ismet Mu-jezinovi}“, koja je uga{ena 1991. godine. Sve idenekim finim tokom - zadovoljan je D`enan.

Popisali su fundus i fotografirali djela kojamoraju unijeti u softverski program, kako bimogli aplicirati Zavodu za za{titu spomenikaBiH. @elja im je da Zavod pod svoju za{tituupi{e djela Ismeta Mujezinovi}a i jedinstvenukolekciju portreta Josipa Broza Tita.

- Kada bismo stavili na papir {ta je ura|enoza godinu i po, mogao bih re}i da sam mandatzavr{io. Namjera mi je da ostanem do kraja i ur-adim za Galeriju i grad {to vi{e mogu - za-klju~uje D`enan. �

» D`enan i EleonoreJusupovi}: Odabrali Tuzlu

» Vratio Galerijuna pravikolosijek

70/azra 2011.

AZRAKipari Drago HANDANOVI]

Drago Handanovi} (78) je He-rcegovac po ro|enju, izOstro{ca kod Jablanice, Bo-sanac po mjestu odrastanja i`ivljenja - Derventa i Doboj,nadaleko je poznati umje-tnik, kerami~ar i vajar. Obi-

lje`io je i 50 godina umjetni~kog rada i doista seima ~ime pohvaliti.

UUmmjjeettnniikk ii ddjjeellaaJo{ kao dijete po~eo je oblikovati predme-

te od gline, pa su mu prorekli blistavu bu-du}nost i nisu se pokajali. Rade}i kao pro-svjetni radnik u Dobojskoj gimnaziji, Ha-ndanovi} je usavr{avao svoj talent, vajaju}ibrojne biste. Tako i danas dobojski Centralnitrg ukra{avaju biste narodnih heroja iz Dru-gog svjetskog rata: Milo{a Kupresa, IsmetaKapetanovi}a, Todora Pani}a, Todora Vuja-

Znanje prenosi na mlade uDobojskommuzeju

Znanje prenosi na mlade uDobojskommuzeju

Doboj je poodavno spoznao Handanovi}eve umjetni~ke vrijednosti, a atelje je pretvorio u galerijsku postavku. U 50 godina rada predavao je keramiku i u [koliza primijenjenu umjetnost u Sarajevu, dobitnik je nagrada „Collegium artisticuma“

tri puta, a ~lan je i Me|unarodne akademije za keramiku pri UNESCO-uTekst i foto: Hasan ^ALI]

» Njegovgolub je u

dobojskomparku

azra 2011./71

sinovi}a, Refika Be{lagi}a, u Gra~anici je njegova bista Hasana Kiki}a, udobojskim parkovima su njegova djela „golub“ i „vo“, biste u Te{nju...

Handanovi} je tih i skroman ~ovjek, umjetnik ~iji je stvarala~ki opusspoznan u Doboju poodavno, pa mu je dodijeljen stan, a uz njega i atelje,koji je pretvorio u stalnu postavku u kojoj se nalazi vi{e od {ezdeset njego-vih najboljih djela.

- Obi~no umjetnik ne govori o sebi, o njemu treba da govore njegovadjela. Pogledajte, pa recite, procijenite, dajte o mom radu sud ili neka tourade va{i ~itatelji. Meni je va`no da sam u Doboju prije ~eterdeset godi-na, zajedno s Pavlom Stani{i}em i Esadom Kresom, osnovao Umjetni~kugaleriju i likovni salon, koji `ive. Prija mi kada ka`u da sam prvi predava~keramike u [koli za primijenjenu umjetnost u Sarajevu, da sam tri puta(1983.,1984. i 1989. godine) dobijao nagrade „Collegium artisticuma“ uSarajevu i da sam ~lan Me|unarodne akademije za keramiku „AIC“ priUNESCO-u - ka`e Handanovi}.

Drago je do danas uradio vi{e od 30 spomenika i 15 skulptura koje supostavljene na javnim mjestima, imao je vi{e od 30 samostalnih i desetkekolektivnih izlo`bi. Prije rata bila je njegova, jedinstvena u Bosni i Herce-govini, stalna postavka skulptura u So~kovcu (fabrici crijepa i cigle) kodGra~anice i Na{icama u Hrvatskoj.

ZZaabboorraavvlljjeennii zzaannaattiiDanas, Drago Handanovi} na sve mogu}e na~ine nastoji znanje i talent

prenijeti na mla|e, i to radi uspje{no.Pri Dobojskom muzeju ~ika Drago, kako ga svi odmilja zovu, svakog

dana s osnovcima i srednjo{kolcima, pa i odraslima, organizira radionicepod motom „Grn~arstvo kao zaboravljeni zanat“. Svoje bogato iskustvoprenosi na njih. Kako ka`e mlada pedagogica i andragog Zorica Erceg,djeca su se jednostavno „zarazila“ glinom, pa dolaze i na tri na~ina, na trito~ka izra|uju posu|e od gline.

- Dragi Bog nam je dao Dragu. Kao iskusni pedagog i veliki umjetnik,mladima zorno pokazuje kako se izra|uje posu|e od gline na ru~nomto~ku, starom 150 godina, no`nom i japanskom to~ku, koje sami u~enicimodeluju, ukra{avaju i na koncu peku u specijalnoj pe}nici. Djeca su za-voljela ovaj hobi i ~ika Dragu, pa je kroz na{e radionice pro{le i ove godi-ne pro{lo stotine djece, srednjo{kolaca, a onda ho}e i veliki da nam se pri-dru`e - ka`e pedagogica Erceg.

Ko zna, mo`da }e neko od mladih Doboja jednog dana postati velikimajstor-kerami~ar ili vajar. Imaju od koga nau~iti, jer Handanovi} nese-bi~no nudi znanje, a rado je prihva}en gdje god da se krene, u svom Do-boju i cijeloj Bosni i Hercegovini.

Svakog dana s osnovcima i srednjo{kolcima, pa i odraslima, organizira

radionice pod motom „Grn~arstvo kao zaboravljeni zanat“. Svoje bogato iskustvo prenosi

na njih. Djeca su se jednostavno „zarazila“ glinom, pa dolaze i na tri na~ina, na tri to~ka

izra|uju posu|e od gline

“» Pred bistom narodnog heroja Ismeta Kapetanovi}a

» S osnovcima-~lanovimaSekcije mladih kerami~ara i pedagogicomZoricom Erceg

72/azra 2011.

AZRAVje~nici Frank SINATRA

^uveni „Glas“snimio je

porno film?

^uveni „Glas“snimio je

porno film?

U njegovoj posljednjoj biografiji

„The Boudoir Singer“, ~iji je autor

Darwin Porter, holivudski

senzacionalisti~kipisac, otkriven

je novi detalj koji je uzburkao

svjetsku javnostPripremila:

Elvedina D@AKMI]

»azra 2011./73

@ivot slavnog Franka Sinatre obi-lje`ili su brojni hitovi, filmskeuloge, prijateljstvo s predsjedni-kom Kennedyjem. Stranice `ute{tampe punio je pri~ama o pro-palim brakovima, u`ivanju ualkoholu, navodnim vezama s

mafijom i aferama s holivudskim ljepoticama. U njegovoj posljednjoj biografiji „The Bou-

doir Singer“, ~iji je autor Darwin Porter, holivu-dski senzacionalisti~ki pisac, otkriven je novi de-talj koji je uzburkao svjetsku javnost. Pritisnutsiroma{tvom 19-godi{nji Sinatra je 1934. godi-ne, navodno, snimio porni} „Maskirani bandit“.Za ovu ulogu pla}eno mu je sto dolara.

KKoonnttrroovveerrzznnaa oossoobbaaNavodno je Sammy Davis, jedan od ~lanova

kultnog „Rat Packa“, pustio taj film na privatnojzabavi pred Sinatrom. Franka niko nije prepo-znao, jer je nosio masku, ali tada ve} slavnompjeva~u i glumcu nije bilo do smijeha. Vrlo ljutzatra`io je od Davisa da uni{ti film, a ovaj ga jeposlu{ao. Ipak, cijelog `ivota je strahovao da po-stoji kopija i da }e je neko objaviti.

Iako su i drugi Sinatrini biografi saglasni daje na po~etku karijere jedva spajao kraj s krajem,niko od njih nije ~uo za ovaj porni}. Darvin jeza film ~uo od Petera Lawforda, dugogodi{njegSinatrinog prijatelja. Upravo tu le`i problem, jerJames Kaplan, tako|er stru~njak za Sinatru, tvr-di kako je Lawford sve izmislio zbog sva|e saslavnim pjeva~em.

Sinatra je bio `ivu}e utjelovljenje ameri~kogshowmana, ali i prili~no kontroverzna osobaizvan pozornice. Sin italijanskog emigranta,ro|en je u radni~koj porodici. Kao mladi}po~inje se baviti muzikom, prvo u maloj skupi-ni, a zatim samostalno. Bio je potpuno samouk.Nikada nije poznavao note, te se uvijek oslanjaosamo na svoj odli~an sluh i savr{en osje}aj za ri-tam.

Nakon nekoliko kra}ih pjeva~kih anga`mana,1939. godine na jednoj je zabavi Sinatri pri{aoveliki Tommy Dorsey i upitao ga je li zainteresi-ran za mjesto pjeva~a u njegovom bandu. Takoje po~ela vrlo plodna trogodi{nja saradnja tokomkoje je Sinatra stekao hordu mladih obo`avate-lja, {to mu je kasnije i omogu}ilo prelazak u solovode.

VVeelliikkii kkrraahhU novembru 1946. izdava~ka ku}a

„Columbia Records“ objavljivala je jednu Sinatr-inu plo~u mjese~no, a jo{ je fascinantnije to dasu se u to vrijeme njegove plo~e prodavale u de-set miliona kopija godi{nje. Pa ga je tako agenci-ja za mlade talente, koja se brinula za njegovupromociju, reklamirala sloganom „The voicethat thrilled millions“, a novinari su mu u to vr-ijeme nadjenuli, danas op}epoznati, nadimak„The Voice“, odnosno „Glas“.

Na vrhuncu slave 1945. Sinatra osvaja i pose-bnu nagradu Ameri~ke filmske akademije zaulogu u filmu „The house I live in“. Tada sestvari po~inju kretati nizbrdo. Prvo su ga jednenovine prozvale da druguje s mafija{kim {efomLuckyjem Lucianom, a zatim ga je i ~uveniOdbor za protuameri~ke aktivnosti optu`io za

» Nikada nije poznavaonote, te se uvijek oslanjao samo na svojodli~an sluh i savr{enosje}aj za ritam

» Sa sinom Frankommla|im i starijom

k}erkom Nancy

saradnju s mafijom i komunistima, {to je bioslu~aj s velikim brojem javnih osoba u SAD-utog vremena. Nakon {to je udario novinara tra~rubrike novina „Hearst“, zbog toga {to ga je na-zvao „digi}em“, iste se novine obru{avaju na nje-ga, a slijede otkazivanja koncerata u New Yorku,te raskid ugovora s izdava~kom ku}om„Columbia“.

DDrruuggii bbrraakkKrah je do`ivio i u privatnom `ivotu. Zbog

javne afere s glumicom Avom Gardner raspao senjegov prvi brak s Nancy Barbato, koja mu jerodila troje djece - Franka mla|eg, Nancy i Chr-

istinu. Nakon svih tih udaraca Sinatra u 34. go-dini `ivota pada na samo dno.

Iako su ga prijatelji poku{avali natjerati da setrgne, sam Sinatra je, ipak, bio taj koji je pokre-nuo sebe. Pro~itav{i scenarij za „Odavde dovje~nosti“, uvi|a da je uloga Maggija, malog Ita-lijana koji odbija biti slomljen, kao stvorena zanjega te odlazi do {efa „Columbia Picturesa“,Henryja Cohna, i uspijeva dobiti tu ulogu, kojamu donosi i Oscara.

Iako je cifra od 8.000 dolara, koliko je dobioza taj film, jako mala u odnosu na njegove ranijefilmske honorare od 150.000 dolara, taj trenu-tak Sinatru je vratio na put s kojeg do kraja svo-je profesionalne karijere, pa i samoga `ivota,ne}e silaziti.

U to vrijeme Sinatra se intenzivno dru`i s Ke-nnedyjevima i radi na promociji Johna Kenne-

» Suprugu Nancy Barbato i troje djeceostavio je zbog afere s glumicomAvom Gardner

74/azra 2011.

» @ene su bile lude za njim

Posljednji glasNije podnosio `ene koje puno pu{e i piju,

te one koje stavljaju previ{e parfema. Nije vo-lio pe~enu janjetinu, zelene salate, a od ljudifolere i laskavce. Bio je, naravno, pravi do-ma}in, u skladu s italijanskim korijenima iodli~an kuhar. Omiljena zdravica bila mu je:„Da mi po`ivite do stote, i da posljednji glaskoji budete ~uli bude moj.“

» ^etvrta supruga,Barabara, ostalaje uz Franka donjegove smrti

»

azra 2011./75

dyja tokom njegove predsjedni~ke kampanje.Poznat je tada{nji Sinatrin ma~o gest, kada jekao nagradu Kennedyju javno ponudio da dijeledjevojku Judith Campbell Exner, {to je JFK i pr-ihvatio.

Kap koja je prelila ~a{u bilo je Sinatrino upo-znavanje Exner s ~ika{kim mafija{kim {efom Sa-mom Giancanom, nakon ~ega je vo|stvo Demo-

kratske stranke, odnosno porodica Kennedyodlu~ila prekinuti sve odnose s Judith Exner, alii sa Sinatrom.

Njegov drugi brak, s Avom Gardner, trajao jemanje od {est godina. Ve}inu tog vremena nisubili skupa. Ava je bila mnogo druga~ija od mirneNancy. Kada joj je 1951. godine poklonio za-ru~ni~ki dijamantni prsten, u napadu bijesa glu-mica ga je bacila kroz prozor. Vjen~ali su se ne-koliko sedmica kasnije.

Mnogi ka`u da je Ava bila ljubav njegovog`ivota. Kada su se jedne prilike posva|ali, pocije-pao je Avinu fotografiju koju je najvi{e volio.Potom ju je poku{ao ponovo zalijepiti, ali nedo-stajao mu je jedan komadi}. Momak koji ga jeprona{ao ispred hotela za nagradu je dobio zlatnisat.

Kad je opisivala svoj odnos sa Sinatrom, Gar-dner je rekla:

- U krevetu smo bili sjajni. Problemi biobi~no po~eli ve} na putu do toaleta.

Tokom braka Gardner je dva puta ostala tru-dna, ali oba je djeteta pobacila. Nakon kona~nograzlaza ovog para, Sinatra je ljubovao s LaurenBacall, udovicom Humphreya Boggarta, ju`noa-fri~kom plesa~icom Juliet Prowse, Marilyn Mo-nroe, Ginom Lollobrigida, Natalie Wood, JudyGarland...

Godine 1966. o`enio je 30 godina mla|u Mi-ju Farrow. Par se rastao ve} nakon 16 mjeseci.Deset godina kasnije ~etvrta supruga postala muje Barbara Marx, biv{a `ena Zeppa Marxa, koja}e ostati uz njega sve do smrti.

PPrroobblleemmii ss aallkkoohhoolloommOna je na Franka djelovala smiruju}e. Plavo-

kosa Barbara bila je podjednako lijepa kao i nje-ne prethodnice, ali je bila starija i zrelija od njih.Zbog nje je Sinatra prestao piti, ali samo prednjom. Barbara u svojoj knjizi isti~e da je zbogalkohola ~esto znao biti lo{e volje.

- Prijetila sam mu da ne}u vi{e biti s njim akonastavi piti. Ipak, udisati s njega mirise lavande,cigareta „Camel“ i „Jack Daniel’sa“ bilo je pravoopijanje. Ne bih ni{ta radila nego sam udisala dasa~uvam taj miris. A imao je i nevi|enu seksua-

lnu energiju. ^ak se ni Elvis Presley, kojeg samjednom upoznala u Las Vegasu, nije mogao snjim mjeriti.

Barbara je i preko drugih stvari olako prelazi-la, kada je Frank bio u pitanju. On joj se, pri-znaje Barbara, nikada nije izvinjavao, a ona sepravila da ne zna da ima i druge `ene pored nje.Svoj brak sa Sinatrom opisuje u samo jednojre~enici:

- Bila sam najsretnija `ena na svijetu!Umro je od sr~anog udara 14. maja 1998. go-

dine. Njegov prijatelj Tony Bennet tada je re-kao: „Najve}i nas je napustio, ali njegov }e Glaszauvijek `ivjeti.“

» S Avom sevjen~ao u predgra|uPhiladelphije,pred dvadesetakzvanica

» Gardner i Sinatra: Strastvena i burna veza

Probu{en bubnji}Kao veliki patriot Sinatra je htio slu`iti do-

movini, ali u vojsku nije primljen zbog pro-bu{enog bubnji}a kojeg je zaradio tokom tu~eu kojoj ga je jedan momak udario lancem bi-cikla po glavi.

» S 30 godinamla|om MiomFarrow u brakuje ostao16 mjeseci

» Radio je na promociji Johna Kennedyja tokom njegovepredsjedni~ke kampanje

AZRAMetro

Umor Pippa Middleton izgledala je vrloumorno ve} od ranog jutra. Jedna od na-jpo`eljnijih Britanki krenula je na posao, a kafuje ponijela da je usput popije. Nedavno je raski-nula ljubavnu vezu s Alexom Loudonom, aliutjehu je prona{la u dru{tvu Georgea Percyja, skojim je oti{la na odmor. Iako se tek vratila sodmora, Middleton se nije doimala odmornom.

» Neraspolo`enai umorna

76/azra 2011.

» Pippa Midleton

Skrivena kutija cigareta Po-znata glumica Eva Longoria pr-kosi godinama i kalorijama redo-vnom vje`bom. Njoj je karakteri-sti~an uvijek besprijekoranizgled. Izjavila je da nikada nepazi na kalorije, a da zavidnu li-niju duguje genetici i brzom me-tabolizmu. Ipak, da nije savr{ena,pokazuje fotografija na kojojispod majice sakriva kutiju s ci-garetama. Zna li Eva kolikopu{enje {kodi njenom tenu?

» Lijepa Eva sakriva porokepod majicu

» Redovnatjelovje`ba

» Eva Longoria

Nova kolekcija Pjeva~ica i dizajnerica,Gwen Stefani je s mu`em Gavinom Rossdale-om pro{etala do ku}e prijatelja. Gwen seudru`ila s robnom ku}om „Target“ s kojompriprema mini „Harajuku“ liniju za djecu. Uliniji se nalazi odje}a za bebe i djecu u predti-nejd`erskoj dobi. Pretpostavlja se da }e Gwenostvariti dobar profit od ove kolekcije. Stefanije sve modele isprobala na svom sinu, Ki-ngstonu Rossdaleu, prije pu{tanja u prodaju.

» Gwen u dru{tvusupruga Gavina

Rossdalea

» U posjeti prijateljima

azra 2011./77

Izuzetna promjena IzgledBritney Spears posljednjih go-dina zaista se promijenio. Posli-je brojnih poku{aja, ka`e da osavr{enoj liniji iz mla|ih danamo`e samo sanjati. Izjavila jeda mrzi vje`bati, tim vi{e {to bimorala ustajati ranije. Osim {tone radi vje`be, otkrila je i damnogo voli grickati razne ~oko-ladice. Zaista se na njenomizgledu to mo`e i primijetiti.

» Primjetno je da posrnulapop diva u velikoj mjeri konzumira slatki{e

» Britney nekada...

» ...i sada

AZRAMetro

Pokloni za najdra`e Jedna od poznatih„o~ajnih ku}anica“, Marcia Cross, u duhu pra-znika odlu~ila se za kupovinu poklona najmiliji-ma. Zvijezda popularne serije nedavno je izjavilada u privatnom `ivotu i nije savr{ena, kao {to jeu ulozi koji tuma~i u seriji. Budu}i da je majkadviju k}eri, blizanki Eden i Savannah, izjavila jeda joj te{ko pada uskla|ivanje poslovne karijerei maj~instva.

» Marciji te{ko padauskla|ivanje karijerei maj~instva

» Marcia Cross

78/azra 2011.

Mjuzikl „Rocky“ SylvesterStallone, Vitali i WladimirKlitschko pozirali su ispred„Kehrweider Theatera“ uHamburgu, gdje su trajalepripreme za mjuzikl naziva„Rocky“. Najslavniji filmskiboksa~ Stallone prihvatio jeideju bra}e Klitschko i pri-stao da bude koproducentmjuzikla „Rocky“. Kroz mju-zikl }e biti ispri~ana muzi~kaverziju slavnog filma o bo-ksa~u Rockyju Balboi. Bra}a}e obu~avati glumce tehnika-ma udaraca, a Stallone jedo{ao u Hamburg da bi sveto nadgledao. Predstavit }e sezaista veliki broj pjeva~a iglumaca. Premijera je pre-dvi|ena za 2012. godinu.

» Bra}a Klitschko i Sylvester Stallone

» Ponosan {to }e „Rocky“ biti ispri~an kroz mjuzikl

Kupovina s Lou Slavna njema~ka manekenka Heidi Klum s k}erkicom LouSulola Samuel oti{la je u kupovinu. Malena fr~kava Lou na sebi je imala presla-tku suknjicu od jeansa, majicu s leptiri}ima, a da poka`e da je prava gospo|ica,ponijela je i torbicu. Djevoj~ica je najmla|e dijete manekenke, iako Heidin zai-sta ne izgleda kao da je majka ~etvero djece. ^ini se da Klum, uistinu, u`ivaprovoditi vrijeme s Lou.

Ponosni roditelji SelmaBlair iza{la je u {etnju s~etveromjese~nim sinomArthurom. Selmi maj~inst-vo itekako pristaje. U{etnji im se naknadno pri-klju~io i Jason Bleick. Ja-son je ponosno dr`ao sina,a par je izgledao izuzetnoraspolo`eno i sretno. Blairje izjavila da je Arthur pre-divna beba, a da su suprugi ona, naprosto, zaljubljeniu njega. Ipak, glumica na-mjerava potra`iti dadilju,jer se ne posve}uje dovo-ljno ulozi supruge otkad jepostala majka.

azra 2011./79

» Heidi Klum snajmla|omk}erkom Lou

» [etnja storbicom

» Selma sa sinom Arthurom

» Mali Arthur -slika i prilika

oca Jasona Bleicka

» Maj~inpoljubac

MIR

OSLA

V M

ARKO

VINO

VI]

azra 2011./81

RJE[ENJE 1 HADSON, ISAURA, RISKIR, OMAN, T, VI, ADE, ILIRIK, TAN,OTA, SOR, TRI Rje{enja1: VANESA, INATAN, NARONA, SLA, AM, LEVAT,ETIMON, SRA, TIN, EJA, LIR

RJE[ENJE 2 MOS, AKT, KER, SA^, INATAN, MOTIKA, ALITER, LO, ALI,AZINAT, NIT, [A Rje{enja3: BRK, LEA, AST, NPA, APA[I, ROLERI, SMOTAK, LAN, TOADITON, NAMIRA

GLUMICA SASLIKE

BEZ SMISLA ZAPOLITIKU (LAT.)

NIJEKATI,OPOVRGAVATI

DIO TENISKOGME^A

RASULO, NERED PRIJEVREMENI VOLT

AMERI^KAPTICA

KUKAVICA

BRIGA OKOKONJA

SVIRA^ NAOKARINI

ST. HRV.NOGOMETA[,KRASNODAR

OSMATRA^,POSMATRA^

(LAT.)

REKVIZITNOGOMETA[AILI KO[ARKA[A

NIKOLA ODMILJA

AMERI^KI MEDVJEDI]

INTERNAT.LABOUR

ORGANIZATION(SKR.)

GRADITELJ(TURC.)

TAJITI, SKRIVATI

PUT, DRUM EMA TOMPSON NAPREZANJE,TRUD INERTAN, SPOR AUTOOZN.

ITALIJE

ST. FILM. GLU-MICA, D@EJN

IME ST. KOMEDIOGRAFA

DR@I]A

[ARENA PAPIGA

SR@, SU[TINA

STOTI DIOMETRA

AVARI

RIBARSKASTRUNA, MEPS

STARI SLAVENI

^IST GORNJIZRAK, ETER

PRISTA[AARIVIZMA

PRIVREDNABANKA SARA-JEVO (SKR.)

SIMBOL NATRIJA

HROMATSKIPOV[INE TON

„A“

SIMBOLSUMPORA

NAKRATKOPORAZGO-

VARATI

DRUGA NOTASOLMIZACIJE

VOJNI^KIKRUH, KOMI[

SIMBOL ARGONA

UGRU[CI KRVI,TROMBOCITI

(KRA]E)

HUNSKIVOJSKOVO\A„BI^ BO@IJI“

OZNAKAENERGIJE

OTOK NA JADRANU

ITALIJA

ZRAK (LAT.) POSPANI,SANJIVI

SLAVNAENGLESKA

KNJI@EVNICAAGATA

PREDSJEDNIKVLADE

OBNOVITI,POPRAVITI

(LAT.)

ZNAK ZAUZBUNJIVANJE

SIMBOLSILICIJA

BUBULJICE,„PRI[TI]I“

POVRTNA BILJKA,

PRAZILUKTENISA^ HEMIJSKI

ELEMENT (PO)NJEMA^KI

PISAC, TOMASFOTOS, SNIMKA

AUTOOZN.KOTORA

STVAR IZDAVNIH

VREMENA(LAT.)

GRAD U RUSIJI

REZATI, SJE]I(POKR.)

EPIFANIJA ODMILJA

NEPOSOLJENO

NA KOJUSTRANU, KUDA

ROK MUZI^ARSA SLIKE

SO KROMNEKISELINE

IME ST.OPERNE DIVE,

POLAK

IRVIN ODMILJA

POENI UD@UDOU

MAJKL ROLINS

METALNEZAKIVICE

NA[NOGOMETA[

EDIN

AMERI^KI MEDVJEDI] RAZ, RAZINA SASTAVNI

VEZNIK

JOZA IVAKI]

GRAD NAISTOKU BIH

IZASLANIK UMISIJAMA

DJELATNOSTLOVACA

PJEVA^ICA IGLUMICA SA

SLIKE

NADIMAK ST.NOGOMETA[A

BULJANA

GO, NEODJEVEN

IME PJEVA^ICELENOKS

PTICAGRABLJIVICA

ANA MOFO

LIK ^OVJEKADIGNUTIH RUKU

PRI MOLITVI (LAT.)

IME GLUMCAHARISA

RIMSKI: 1000

KIRA NAJTLI

ST. HRV.PJEVA^, MI[O

AMERI^KIPISAC, MARK

NEUTRON

JAPANSKAPJESMA, UTA

REOMIR

LE@AJ BEZNASLOVA,

DIVAN (MN.)

RUKOVODILACMUZI^KOGORKESTRA

AZRARazonoda

SUPER MMAMICA

„PUKLA TTIKVA“

azra 2011./83

Vrijeme je zaStrijelce

Priprema: Hedija MEHMEDI]

Ljubav: Perspektiva je odli~na. Veza cvje-ta, uprkos malim smetnjama u komuni-kaciji s voljenom osobom. Oslobodite seta{tine. Posao: Potpuno ste nezainteresirani i indife-rentni prema poslu. Kako }e na to gledatipretpostavljeni ili kolege, veliko je pitanje. Zdravlje: Objavite rat kilogramima.

OVAN 21.III - 20.IV

Ljubav: Situacija je stabilna, vladaju poziti-vne vibracije. Ra~unajte na ljubav, prepusti-te se sre}i, maksimalno u`ivajte uz partnera.Posao: Iznenada imate priliku za ve}u za-radu. Odmah }ete je prepoznati. @ustroreagirajte, ne dopustite da vas preteknu. Zdravlje: Sve je pod kontrolom.

BIK 21.IV - 22.V

Ljubav: Nema previranja, sva|a i nerazu-mijevanja. Ljubav sama nalazi put.Va`no je da ste u pravo vrijeme prona{lipravu osobu.Posao: Krase vas ambicija i mudre procjene.Nemogu}e vas je prevariti ili izigrati. Ovonije vrijeme kada treba da otkrijete sve karte. Zdravlje: Ne pretjerujte s jakom hranom.

BLIZANCI 23.V - 22.VI

Ljubav: U zavodni~koj ste fazi, ali to nezloupotrebljavajte. Slijedi zanimljiv susrets osobom koja }e vas, na prvi pogled,oboriti s nogu.Posao: Strpljivo ~ekajte pravi trenutak zaakciju. Ne}ete imati dovoljno vremenaza sve {to biste `eljeli da uradite. Zdravlje: Zdravi ste i veseli.

RAK 23.VI - 22.VII

Ljubav: Mogu}e je kratko pogor{anje re-lacija s partnerom. Sre}om, to ne}e ni{tabitno promijeniti u va{im najdubljimosje}anjima.Posao: O~ekuju vas izvrsni rezultati.Va`no je da ne izgubite svoj ritam. Nepla{ite se neuspjeha. Kontaktirajte s isku-snijim kolegama.Zdravlje: Nema razloga za zabrinutost.

LAV 23.VII - 22.VIII

Ljubav: Ovo je dobar period, pametno gaiskoriste. Sve {to ulo`ite u ljubav, vi{estruko}e vam se vratiti, kroz emocije i nje`nosti. Posao: Nemojte se olako upu{tati u posloveu kojima se tra`e velika ulaganja. Dr`ite seuobi~ajenog, izbjegavajte konflikte. Zdravlje: Sve je dobro.

DJEVICA 23.VIII - 22.IX

Ljubav: Spremite se za pravi vrtlog strasti.Nemojte ni trenutka ~ekati i oklijevati.Sve lijepo podijelite s osobom koju volite. Posao: Aktivnosti rastu, ali niste u mo-gu}nosti sve pratiti. Prijateljska pomo}dobro bi vam do{la. Finansije vas nemu~e puno. Zdravlje: Prebrodit }ete male tegobe.

VAGA 23.IX - 22.X

Ljubav: Slijedi prava ljubavna ~arolija.Svaki trenutak uz voljenu osobu do`ivlja-vate kao dar. To vam daje i novu snagu. Posao: Drugi dio sedmice znatno je bolji i di-nami~niji od njenog po~etka. Mo`ete o~eki-vati i poprili~an, iznenadni nov~ani dobitak. Zdravlje: Sve je odli~no!

[KORPIJA 23.X - 22.XI

Ljubav: Intenzivan dru{tveni `ivot pru`avam priliku za zanimljivo poznanstvo.Sve mo`e rezultirati avanturom, a mo`dai pravom ljubavi.Posao: Bez ve}ih napora ostvarivat }etezna~ajne rezultate. Mogu}i su i dodatni po-slovi, koji }e u~vrstiti finansijsku situaciju. Zdravlje: Jedite vi{e vo}a i povr}a.

STRIJELAC 23.XI - 22.XII

Ljubav: Sve je pomalo uzburkano, jer se sta-lno morate dokazivati. Osje}ate odgovor-nost i za voljenu osobu, ho}ete mnogo vi{e. Posao: Nastupa mali kreativni zastoj. Ne-dostaje vam ideja. Ni oni koji vas bolje po-znaju, ne}e shvatati {ta se s vama doga|a. Zdravlje: Brzo prevazilazite probleme.

JARAC 23.XII - 21.I

VODOLIJA 22.I - 19.II

RIBE 20.II - 20.III

Britney SPEARS,koja je trenutnona uspje{noj, po-vratni~koj, svje-tskoj turneji, nakojoj joj se, kaonedavno u Brazi-lu, ~esto pridru`emajka, dvojica sinova ide~ko, vrlo je neposrednaosoba. Osjetljiva je na izazo-ve. Kontradiktorna je, volivelike poteze, vrlo je strastve-na. Kao ve}ina Strijelaca (2.XII 1981.), ne dr`i pretjera-no do materijalnih stvari,mada voli da ima dovoljnonovca, kako bi mogla komo-tno `ivjeti, putovati, priu{titisebi i bliskim osobama lijepestvari. U su{tini je nje`na ifina, ~emu doprinosi po-dznak u Vagi. Potpuno sedaje, poslu i osobama kojevoli, ali tra`i isto zauzvrat. JAY Z, kralj hip-hopa, uspje{anposlovni ~ovjek,uskoro otac be-bice koju nosinjegova supru-ga, slavna pje-va~ica Beyonce(Djevica), kojegje ~asopis „GQ’“ proglasiomu{karcem godine, veoma jebri`an ~ovjek. Za{titni~ki jetip Strijelca (4. XII 1969.),iako se iza toga krije `ivotnistav tipa „lako }emo“. Jay Zima izuzetno izra`en avantu-risti~ki duh, ali ~esto zra~i i~istim optimizmom. To mu,svakako, pru`a osje}aj sigur-nosti, zapravo totalnu samo-uvjerenost. Podznak u Rakudaje mu i osobine sanjalice,{to kao prakti~ni i snala`ljiviStrijelac mo`e i ostvariti. Tyra BANKS, jednaod najboljih mo-dela svih vreme-na, sada uspje{natv-voditeljica, sre-tni je ljubopitlji-vac - lutalica,uvijek u pokretu.Ova dupla doza Strijelca (4.XII 1973.) daje joj vedar,optimisti~an imid`. Ljudivole da su u njenomdru{tvu. Otvorena je i bezograda ka`e ono {to misliili osje}a. Ali, ponekad su-vi{e rizikuje. Voli vrijemeprovoditi na zraku, u priro-di. Sama je sebi duhovniblizanac, sama sebe najboljedopunjava. Ipak, na mnogeprakti~ne stvari ne obra}apa`nju. Najvi{e voli da putuje.

Otvoreni i sretni ljudi

Skloni ste da obe}ate vi{e nego{to ste u stanju da ispunite, i ~estose oslanjate na sre}u. Teorijski, va-ma je jasno kako treba postupati snovcem, ali u praksi izgleda davam novac, jednostavno, klizi krozprste ili ga tro{ite na provo|enje udjelo neke od svojih brojnih ideja.

De{ava vam se da vi{e stvari ra-dite odjednom. Sebe suvi{e forsir-ate, ne ostavljaju}i dovoljno vre-mena za odmor i razmi{ljanje.Imate mnogo fizi~ke snage i ener-gije, ali i pored toga de{ava vam seda pretjerate. Morate savladativje{tinu kontroliranja svog tempe-ramenta ili na}i neki ventil.

Oni koji poku{aju da vas zau-zdaju, naprosto vas izlu|uju. Slo-boda je za vas najva`nija. Sve ono{to vas ko~i, a naro~ito onda kadaste u punom zamahu i vo|eni ve-likom idejom, mo`e na vas djelo-vati kao hladan tu{. Va{ ~udesnismisao za humor upotrijebite zaotvaranje novih mogu}nosti. Va-ma je potreban sport koji }eteupra`njavati u dobrom i ugodnomdru{tvu.

Dobri ste u sportovima kodkojih se upotrebljavaju noge:tr~anje, aerobik, skijanje, vo`njabicikla, jahanje, posebno tenis. Dabi Vas zainteresirao, sport morabiti pun akcije i sadr`avati eleme-nt rizika, takmi~arski duh i uzbu-dljivost.

Ako Strijelac ustanovi da je ne-koga uvrijedio, osje}a se stra{no.Zato {to je prekratak put od onog{to misli, do onog {to ka`e. Radijenego se smijati prijateljima, voli sesmijati s njima. Uvijek u potraziza uzbu|enjima, nije ba{ najboljiprijatelj preozbiljnim, nervoznimljudima koji strahuju od promje-na.

^esto osjeti `elju da svojim pri-jateljima ispri~a {ta je `ivot. Odnjih o~ekuje da ga pa`ljivo slu{ajui smiju se njegovim vicevima. Po-trebni su mu otvoreni i sretni pri-jatelji, saputnici u traganju za slje-de}om avanturom.

Ljubav: Zaokupljeni ste sami sobom. Po-nestaje vam entuzijazma, {to vam par-tner veoma zamjera. Ipak, ne dajte seisprovocirati. Posao: Dobri su vam izgledi za preokret.Tako dobru priliku objeru~ke zgrabite.Nova prijateljstva su va`na za budu}nost. Zdravlje: Trebaju vam san i mir.

Ljubav: Mogu}e je da s voljenom oso-bom planirate i pro{irenje porodice. Usvakom slu~aju, provest }ete sedmiculjubavi i nje`nosti.Posao: Elan }e vam malo splasnuti. Ne-ma potrebe da cijele dane izbivate odku}e. Ne ulije}ite u nove poslove, takomo`ete samo izgubiti. Zdravlje: Morate se vi{e posvetiti sebi.

Poznati suprepoznajte se

AZRAHoroskop

84/azra 2011.

AZRAArte (i) fakti Predstave

Mahalanje i u Domumladih

Najve}i ovogodi{nji pozori{ni hit u BiH, ca-baret predstava „Ja, mahalu{a“, zbog velikoginteresa publike, osim u Kamernom teatru 55,igrat }e i u drugim dvoranama glavnog grada.Tako }e se 10. decembra „mahalati“ na kultnojsarajevskoj sceni Doma mladih, koji }e za ovupriliku biti pretvoren u zatvoreni amfiteatarskiprostor. Predstava „Ja, mahalu{a“ dosad je imala28 izvo|enja, koje je publika nagradila s isti-nskim odu{evljenjem. Za ovu komediju omu{ko-`enskim odnosima tra`i se karta vi{e, jernudi originalnu zabavu kroz jedinstven bosanskihumor, lucidan tekst, osmi{ljen izbor muzike,pokret i plesne ta~ke. Predstava je ra|ena premabestseleru Indire Ku~uk-Sorgu~ „Ja, mahalu{a“,a glavnu ulogu tuma~i Nela \enisijevi}, koja jedosada{njim izvo|enjima pobrala sve simpatijepublike. Re`iju i dramaturgiju potpisuje MirelaTrepani}, a osim Nele u predstavi igra NenadTe{i} uz Ansambl „Cabaret“. D`. D`.

» Originalnazabava

azra 2011./85

Produkcijska ma{inerija Bosanskognarodnog pozori{ta „Zenica“ pri-prema petu premijernu izvedbu u62. sezoni. Bit }e to prva predstavaizvedena na preimenovanoj Malojsceni, koja od pro{log vikenda nosinaziv - Mala scena „@arko Mijato-

vi}“ u spomen na nedavno preminulog doajenabh. i zeni~kog glumi{ta.

- Predstava „Ekstremisti“ ra|ena je prema te-kstu Njujor~anina Williama Mastrosimonea. Na-slovne uloge tuma~e Sne`ana Vidovi} i RobertKrajinovi}, teatarskoj publici poznat i dobro uigr-an gluma~ki partnerski tandem, a druge dvije ulo-ge tuma~e Lana Deli} i Merima Lepi}. Re`iju pr-edstave potpisuje Robert Krajinovi}, glumac ovogpozori{ta. Nekoliko dana nakon zeni~ke premije-re predstava „Ekstremisti“ bi trebalo da do`ivisvoju sarajevsku premijeru u Kamernom teatru55, u sklopu sporazuma o saradnji i razmjeni pre-dstava ovih dviju teatarskih ku}a - kazao nam jeportparol BNP-a Dino Deli}.

Ovaj komad je svoju praizvedbu do`ivio 1982.godine u „Westside Theatreu“ u New Yorku. Tre-nutno se, osim u New Yorku, izvodi u Londonu,Berlinu, Dublinu, Münchenu, Nju Delhiju... abavi se problemom nasilja nad `enama.

- @ene su najbrojnija populacija me|u`rtvama nasilja svakog oblika, ne samo seksua-

lnog ve} i mentalnog, ekonomskog, fizi~kog isvakog drugog nasilnog nametanja ne~ije voljei `elja. U komadu glavna junakinja biva `rtvapoku{aja silovanja i, nakon {to se krajnjim na-porom uspije osloboditi nasrtaja i savlada na-silnika, iz revolta i povrije|enosti sama postajenasilnik, preuzimaju}i pravdu u svoje ruke i

brutalno se fizi~ki obra~unava te vr{i torturunad silovateljem - obja{njava reditelj i nosilacjedne od dvije glavne uloge Robert Krajinovi}.

U jednom trenutku `rtva i nasilnik izmjenjujuuloge i izjedna~avaju se po zlo~inu. Postavlja sepitanje ima li `rtva pravo da sama sudi i presudiili treba da pusti da sudski organi rade svoj posao.U komadu se pojavljuju jo{ dva `enska lika(cimerice glavne junakinje), koja razli~ito poimajuovo vje~no pitanje.

- Predstava je na neki na~in `anrovski determini-rana kao psiholo{ki triler, s napetim i izne-na|uju}im prevrtljivim doga|anjima, koje prate du-hoviti elementi crnog humora - ka`e Krajinovi}.

Zbog eksplicitnih scena nasilja i seksa pre-dstava je zabranjena za mla|e od 16 godina.

A. D@ONLI]

Predstava s povodom Rezolucijom Vije}a Ujedinjenih nacija 25.

novembar je progla{en Me|unarodnim danomborbe protiv nasilja nad `enama, te se ovom pr-edstavom BNP Zenica pridru`uje spomenutojsvjetskoj inicijativi i plemenitom ~inu za{tite pr-ava svih ljudi, osu|uju}i svaki oblik nasilja.

Dan

i bor

be p

rotiv

nas

ilja n

ad `

enam

a

„Ekstremisti“ u BNP-u i Kamernom teatru 55U predstavi Robert Krajinovi}, Sne`ana Vidovi}, Lana Deli} i Merima Lepi}. Ovaj

komad, pun obrata, trenutno se izvodi na scenama velikih svjetskih gradova

» Iz predstavezabranjene za mla|e od16 godina

86/azra 2011.

AZRAParty Zone

Aleksandra odu{evila Tuzlake Srbijanskapop pjeva~ica Aleksandra Radovi} proteklog vi-kenda odr`ala je koncert u Bosanskom kultur-nom centru u Tuzli. Karte su bile rasprodate jo{prije mjesec, tako da je sala bila ispunjena doposljednjeg mjesta.

Fanovi su uglas s Aleksandrom pjevali njenestare i nove hitove. Tako su se nizali: „^uvamte“, „Kao so u moru“, „Ako nikada“, „Biv{i dra-gi“, „U inat pro{losti“...

Publika, me|u kojom je bilo i onih koji sudoputovali iz Splita, Zagreba, Novog Sada iNovog Be~eja, pjeva~icu je vra}ala na bis. Ale-ksandra im se zahvalila pjesmama, ali i ri-je~ima da je upravo tuzlanska, njena najvjerni-ja publika. D`.K./A.B.B.

» Ulaznice rasprodanemjesec prije koncerta

Lepa Brena u Austriji Nakon {to je odr`alaspektakularan koncert u Beogradskoj areni, na-jve}a folk zvijezda na ovim prostorima obrado-vala je i svoju publiku u Be~u. Brena je nastupa-la u be~koj „Prater galeriji“ i to pred 3.500 lju-di, a specijalni gosti bili su Bane Moji}evi} iSlavica ]uktera{. Nakon ovog nastupa, Brenanastavlja s koncertnim aktivnostima. Ve} 3.decembra pjeva u Sofiji, a pet dana kasnije je uhali „^air“ u Ni{u. Ne}e odmarati ni u novo-godi{njoj no}i, a ulazak u Novu godinu prosla-vit }e s crnogorskom publikom u Petrovcu namoru. /Lejla Lojo/

» ...Do|e jednom sa Istoka...

» Brena s ~lanovima akrobatske grupe USB,koja je imala svoju ta~ku na koncertu

Be~

Tuzla

Spektakl u Skenderiji Vi{e od 8.000 posjetilaca u`ivalo je na prvom solisti~kom koncertuEnesa Begovi}a u dvorani „Mirza Deliba{i}“. Time je na{ pjeva~ proslavio 25 godina rada, na~emu su mu ~estitale kolege Mladen Voji~i} Tifa, Elvira Rahi}, Nihad Alajbegovi}, Branka So-vrli}, Kemo Hasi}, Mir~e Gljiva i bliski prijatelji. Najemotivniji trenutak do`ivio je s ~lanovi-ma porodice, kada nije mogao sakriti suze, zagrliv{i suprugu i djecu. Prije nego {to je s Tifom,Elvirom, Du{kom Kuli{em i Naidom ]ati} otpjevao hitove, publiku su odu{evili stihovi kojeje recitirao na{ glumac Izudin Bajrovi}. Koncert je uveli~ao i mladi sevdalija Ibrahim Bublin,izvode}i retrospektivu pjesama Begovi}eve karijere, koja je, sude}i prema ovom koncertu, osta-vila veliki trag u narodnoj muzici BiH. S. Trgov~evi}/B. Nizi}

» Sa suprugom i djecom

» Dobro raspolo`enAmar Osim

» U zanosu sDu{kom Kuli{em

» Tifa i Elvira Rahi}

» Emotivankoncert

» Zahvalnost publici

za 25 godina podr{ke

» Mladi sevdalijaIbrahim Bublin » Branka Sovrli} iNihad Alibegovi}

Sarajevo

azra 2011./87

88/azra 2011.

AZRAParty Zone

Promocija vina „Vipava“ U restoranu „Royal“ u Tuzi, pro{le sedmiceuprili~ena je promocija i degustacija vina slovenske vinarije „Vipava“ iagencije „PoSvet“, koja ba{tini enolo{ku tradiciju jo{ od davne 1894. go-dine. U ugodnoj i prijatnoj atmosferi okupio se veliki broj poznavalaca iljubitelja vina. Refik Asanovi}, somelijer kompanije „Vipava“, koji iza se-be ima dugogodi{nje iskustvo, gostima je na poseban na~in do~arao oku-se i mirise vrhunskih vipavskih vina, a sve to uz gastronomski u`itak bo-sanskih jela.

U nizu „Vipavinih“ vina prvo je predstavljen {ampanjac napravljen odautohtone vinove loze koja raste u Vipavskoj dolini. Kako ka`u iz„Vipave“, najponosniji su na svoje polusuho vino „Zelen“, u ~ijem suokusu gosti posebno u`ivali.

Kada je rije~ o vinima, „Vipava“ je svakako najprepoznatljiviji slove-nski brend u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da su na na{e tr`i{teu{li prije 16 godina. Godi{nje se u BiH proda blizu milion litara„Vipavnih“ vina. Ina~e, „Vipava“ proizvodi 38 vrsta vina, 70 posto bije-lih i 30 posto crvenih, a njihova vina prepoznatljiva su i van granica ovihprostora, pa tako svoje proizvode izvoze u SAD, Veliku Britaniju, zemljeEU, Rusiju, Kinu, Japan i J. Koreju.

Majstor trube Dejan Petrovi} s „Big bendom“odu{evio je sarajevsku publiku na prvom soli-sti~kom nastupu u „Coloseum clubu“. ^arobnizvuci trube ispunili su srca brojnih posjetilaca, ko-ji su tri sata u`ivali u {arolikom muzi~kom opusuprve trube svijeta - od srpske tradiconalne muzikedo doma}ih i stranih hitova. Vi{estrukog pobjedni-ka Sabora u Gu~i slu{ale su na{e poznate li~nosti.Najve}u pa`nju izazvao je dolazak ~lanova porodiceDeliba{i}, Slavice i njenih sinova Danka i Darija.Tako|er, prisutni su bili i Ned`ad Pod`i} Pocko iAlmir Tucakovi}, koji su se rado slikali s DejanomPetrovi}em. S.T./N.N.

» Dejan Petrovi} s„Big bendom“

» Danko Deliba{i} uvijek u `enskom dru{tvu» Slavica Deliba{i}

» Ned`ad Pod`i} Pocko, Dejan

Petrovi} i Almir Tucakovi}

» Somelijer Refik Asanovi}

AZRALuda Planeta

azra 2011./89

Majmunska gozba Svake godine svi majmu-ni iz provincije Lopburi (150 km sjeverno odBangkoka) „pozvani“ su na gozbu od vo}a i po-vr}a za vrijeme festivala u ~ast Rame, heroja gra-da Ramayana koji je, kako legenda ka`e, nagra-dio svog prijatelja i saveznika, kralja majmunaHanumana, darovav{i mu provinciju Lopburi.Organizatori za ovaj festival upotrijebe blizu3.000 kilograma vo}a i povr}a.

Zlatna {olja Na Svjetskom samitu toaleta,odr`anom u Haikou u Kini, predstavljena jezlatna wc {olja, koja vrijedi ~ak 150.000 eura.Osim inovativnih i zanimljivih wc {olja, na sa-mitu su predstavljene i neke inovativne ideje.Najbolju ideju iznijela je 16-godi{nja takmi~ar-ka. Rije~ je o blokiranju izlaza iz toaleta dok nepustite vodu.

Stipendija za nevinost Vlasti grada Bo u Siera Leoneu nude petogodi{nju stipendiju djevojkamakoje obe}aju da }e sa~uvati nevinost do kraja studija. Cilj ove neobi~ne odluke je da se smanji brojtinejd`erskih trudno}a. Timovi `enskih ljekara bit }e zadu`eni da potvrde nevinost kandidatkinja.

Britanski Big Foot Britanac Carl Griffith jesa 14 godina nosio obu}u broj 52. Danas ima19 godina, a njegova stopala narasla su do ve-li~ine 57. Obu}u uvijek mora naru~ivati, {to gako{ta mnogo vi{e nego da kupuje u radnjamagdje tako velikih brojeva nema. Carl u {ali ka`eda se ~esto de{ava da mu ljudi stanu na stopala,jer ih je „te{ko izbje}i u gu`vi“.

AZRAPreporu~uje

Ljubavni napitak za zimske no}i

Zima dolazi, temperature padaju. Trebate ne{to za zagrijavanje?! Ako ste ve} prona{lisvog princa, poput Dougless Montgomery, junakinje novog romana Jude Deveraux,

preporu~ujemo vam da ga obradujete ljubavnim napitkom. Vru}a ~okolada pravi je izbor:ve} sam naziv asocira na vru}i nastavak ve~eri, a op}epoznato je i da je

~okolada, osim {to je u`itak za nepce, pravi afrodizijak

Za sve ljubitelje dobre sevdalinke „Mostar Sevdah Reunion“ pri-prema koncerte u Sarajevu, 8., i Tuzli, 10. decembra. Pa`ljivoodabranim repertoarom, koji predstavlja kombinaciju izvorne se-vdalinke i elemenata etna, jazza, soula, bluesa posjetiteljima na-mjeravaju priu{titi nezaboravnu ve~er. Planirano je dasva mjesta na koncertu budu zasjedenje. 1

Laboratorij „Vichy“ u linijiproizvoda za problemati~nuko`u „Normaderm“ predsta-vlja novi proizvod s trostru-kim djelovanjem: njegu za~i{}enje „Normaderm tri-activ“. A njegova posebnost?

Tri na~ina upotrebe u samo jednoj teksturi:uklanja ne~isto}e i sebum, ot~epljuje pore, dje-luje kao maska. Tekstura maske mo`e se jedno-stavno isprati.

2

Dougless Mo-ntgomery, moder-na djevojka, zate-kla se sama i slo-mljena srca u star-oj engleskoj crkvinakon {to ju je

napustio ~ovjek kojeg je volje-la. Nikad nije ni sanjala da jetamo ~eka ljubav sna`nija i odsamog vremena. Dok se nijepojavio Nicholas Stafford, grofod Thornwycka, vitez iz 16.stolje}a. Osjetiv{i kako seizme|u njih u trenutku uspo-stavila sna`na veza koja prkosirazumu, Dougless je znala daje Nicholas ~udo: mu{karackoji je ne}e poku{avati promi-jeniti i koji je smatra sa-vr{enom upravo takvom kakvajest. Postoje li takvi u stvarno-sti ili samo u ovoj knjizi, auto-rice Jude Deveraux?

3

Kombinacijom ~okolade, za~ina, vrhnja i mlijeka, uz do-datak {e}era, va{ }e `ivot postati sladak. Ne zaboravite,receptura je za dvoje, a najvru}a je ljubav ona uz vru}i~okoladni napitak! Evo kako ga napraviti:U 400 ml mlijeka dodajte dva vanilina {e}era, dvijeka{ike sme|eg {e}era, {tapi} cimeta i ~ili papri~icu. Zagr-ijte do vre-

nja. Dodajte 150 grama~okolade izlomljene na ko-madi}e i mije{ajte na laga-noj vatri dok se ~okoladane rastopi. Maknite s va-tre, nakon desetak minutaza~ine izvadite, a ~okolad-ni napitak ponovno zagri-jte do vrenja. Ljubavnomnapitku dodajte ka{ikuamaretta, pa ga ukrasite{lagom i strugotinama~okolade.

4

90/azra 2011.