azra [broj 709, 29.9.2010]

� Sarajevo � Godina XIII � 29. septembar/rujan 2010. god. � 2 KM Izlazi srijedom

D 2

,80

EE�

A 2

,80

EE�

NL

2,8

0 EE

�S

32

,00

SE

K�

CH

4,4

0�

DK

19

,00

DK

K�

H 1

4K

N�

2EE

�1

00

DIN

Pobjednik po ro|enju

709

Vahid HALILHOD@I]

Tardu FLORDUN

Sarah ^ERKEZ

„100

1 no

}“

Milanske zabave s DeenomMilanske zabave s Deenom

Kokainski ovisnik i kafanski razbija~Kokainski ovisnik i kafanski razbija~

Za{to me je izabrala

Angelina Jolie

Zana MARJANOVI]

Iz sadràja

70

66

86

20

64

4 Cafe 38 Kolumna 66 Portret 74 Horoskop

16 Arte punkt

magazin za cijelu porodicuIzdava~ AVAZ-ROTO PRESS

GGllaavvnnaa ii ooddggoovvoorrnnaa uurreeddnniiccaa

Elameri [KRGI]-MIKULI]

ZZaammjjeenniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniiccee

Dèmal D@AKMI]

PPoommoo}}nniikk ggllaavvnnee ii ooddggoovvoorrnnee uurreeddnniicceeAlma RED@EPAGI]

LLeekkttoorriiccaaIndira PIND@O

RReeddaakkcciijjaaLejla LOJO

Elvedina D@AKMI] Najda VRANI]Zana KOLO[

Amela KESEROVI]Selma MULI]FFoottoo--sslluu`bbaa

AVAZ-ROTO PRESSSSttaallnnaa ssaarraaddnnjjaa

Ahmet BAJRI] BLICKOEmira GLUMAC

Hedija MEHMEDI]Jasmin HAD@I]Seid MASNICA

Dèmka KARAÂMelina KAMERI]Veselin GATALO

DDiizzaajjnnLarisa HASANBEGOVI]

DDiirreekkttoorr DDrruu{{ttvvaaSanja ISANOVI]

IIlluussttrraacciijjee Agencija „Shutterstock“

DDTTPP ssttuuddiioo

AVAZ-ROTO PRESSOOrrggaanniizzaacciijjaa {{ttaammppee RADIN PRINT d.o.o. Zmaja od Bosne 4

71000 Sarajevo

AAddrreessaa rreeddaakkcciijjeeTE[ANJSKA 24 b

TTeelleeffoonnii281-426 i 281-444

FFAAXX:: 281-428ee--mmaaiill:: [email protected]

MMaarrkkeettiinngg 281-356, fax:281-441

mail: [email protected]

Rukopisi, fotografije i diskete se ne vra}aju

TTrraannssaakkcciijjsskkii rraa~~uunniiUNICREDIT ZAGREBA^KA

BANKA, TRNbr.3383202266402293

DEV.RN.br.33832048932443

55 NLB TUZLANSKA BANKA TRN br.132731001313169 SWIFT CODE:TBTUBA22 HYPO ALPE ADRIA BANK

TRN.br. 3060510000030742DEV.RN.br.

71004200934630002 BBI Bosna

Bank International TRN br.1410010000001620

SWIFT CODE: BBIBBA22 Identifikacioni br.4200934630002

PDV br.200934630002Porezni broj: 01357333

Denis LATINNova zvijezda „Al Jazeere“?

Samra SULEJMANOVI]

Mama je dobila svoju doktoricu

Vlado JOKANOVI]Bio sam o~ajan |ak

Hikmeta i Mirsad\UGUM Uìtak u zajedni~kim putovanjima

No} zvijezda u Biha}u Donna Ares do{la sa sestrom

Irna SMAKA i Samir IMAMOVI]

32Prvi bra~ni plesuz Jelenu Toma{evi}

azraCafé

4/azra 2010.

Nemam sli~nosti sa [eherzadom

Dok se borila s osje}aji-ma prema Halitu Ergencu(40), koji je bio u braku snjenom kolegicom, ~ijemje vjen~anju i sama prisu-stvovala, Bergüzar Korel(28) imala je zaru~nika.Nakon {to su se kona~noprepustili strasti, nai{li suna osudu javnosti. Ljubavsu okrunili ro|enjem sinaAlija u februaru, a Ber-güzar je danas, kaè, punoopu{tenija.

- Dan mi po~inje Alijevim gugutanjem, koje Halita i mene nasmije do su-za. Tad sam najsretnija - kaè Bergüzar.

Osim {to bi u~inila sve za sina, poput [eherezade, koju glumi u „1001no}i“, s njom nema puno sli~nosti. Glumica kaè da se, za razliku od nje,stalno smije i puno vi{e zabavlja.

Te{ko joj pada jedino razdvojenost od Halita. Zbog snimanja serije„Beskrajna pjesma“, u kojoj glumi ènu koja se ludo zaljubljuje u zauzetogmu{karca, Bergüzar je u Izmiru, 560 kilometara udaljenom od Istanbula. Snjom je i sin Ali, a producenti serije prilagodili su joj snimanje kako bi mogladojiti. Halit se priprema za ulogu Sulejmana Veli~anstvenog. No, svaki slo-bodan vikend putuje svojoj porodici.

- Te{ko je, jer nas razdvajaju poslovne obaveze, ali sve nadoknadimo kodku}e. Tada ìvimo tipi~an porodi~ni ìvot. Oboàvamo fotografirati Alija iku}a nam je puna njegovih fotografija - kaè Bergüzar. �

» Sve bih u~inila za svog sina

Berguzar

KOREL

azraCafé

Modnom revijom u sklopu ovogodi{njeg Milano Fashion Weeka super-model Naomi Campbell obiljeìla je 25 godina manekenske karijere. Iako jenosila sve poznate brendove, sve ove godine bila je vjerna timu modnogdvojca „Dolce & Gabbana“. U Milanu, gdje su je do{li podràti njeni prija-telji, kao i zaru~nik, ruski milijarder Vladislav Doronin, Naomi nije krila za-dovoljstvo, ~ak je i zaplakala. „D&G“ prikazana kolekcija nudi 14 razli~itih modela majica na kojima sunajpoznatije Naomine fotografije koje su napravili: Patrick Demarchelier,Steven Klein, David LaChapelle, Mario Testino, Ellen von Unwerth, BruceWeber, Steven Meisel, Herb Ritts i Peter Lindbergh. Majice su u prodajive} od 10. septembra, prvenstveno u Dolce & Gabbana prodavnici u NewYorku. Zarada od njihove prodaje namijenjena je za „Fashion for Relief“,Naominu humanitarnu organizaciju. �

6/azra 2010.

I bogati pla~uI bogati pla~u» U Milanu se dobro zabavila i glumica Jada Pinkett Smith, kojaje stigla u dru{tvu k}erke Willow

» Vaàn jubilej nije propustio ni Naominin zaru~nik, ruski milijarder Doronin

» Naomi nije krila suze radosnice zbog ~injenice da je 25 godina vjerna modnom dvojcu Stefanu Gabbani i Domenicu Dolceu

azra 2010./7

Ro|endan bez Novaka Odmah po povratku iz Sarajeva, gdje je prije nekoliko dana u~estvovalakao muzi~ka go{}a ovogodi{njeg Izbora za Miss BiH, pjeva~ica Nata{a Bekvalac proslavila je30. ro|endan. Tiho i bez velike pompe lijepa Novosa|anka je zakora~ila u ~etvrtu deceniju`ivota uz pjesmu i to u ku}i Velikog brata na Ko{utnjaku u Beogradu. Nata{a je s bendom pred gostima i kolegama otpjevala pet svojih novih pjesama, i time najavi-la izlazak novog albuma, a me|u zvanicama nije vi|en Novak \okovi}, porodi~ni prijatelj Na-ta{e i njenog supruga, nekada{njeg srbijanskog vaterpoliste Danila Ikodinovi}a.

» Bekvalac: Proslavila

30. ro|endan

» ...kao i manekenka

Alessandra Ambrosio

azraCafé

8/azra 2010.

„Putnik“ za ugo|aj du{e Nakon ~etverogodi{nje pauze od izlaska albu-ma „Leptir“ hor „Hazreti Hamza“ 20. septembra 2010. godine promovir-ao je novi album simboli~nog naziva „Putnik“. Pred gotovo ~etiri stotineljubitelja duhovne muzike, kolegama i pripadnicama javnog i politi~koìvota grada, hor je izveo ~etiri numere s novog albuma.

Na CD-u se nalazi dvanaest novih duhovnih pjesama, za koje je jedana-est aran`mana uradio Eldin Huseinbegovi}, a za jednu Dino [ukalo. Au-tori su Kenan Hadìfejzovi} i Irfan Gazdi}.

Kao gosti na albumu se pojavljuju Elvira Rahi} u numeri „Putnik“, teRijan Hamidovi} i Arduana Kuri}. Jedna numera je ura|ena kao tributeto „Hor Ne{idu-l-huda“, dok se kao back-vokali pojavljuju Ena \apo iMaja Sarihodì}. A.R./M.K.

Ambasada Saudijske Arabije pr-oslavila Dan dràvnosti Pro{lesedmice je u „Holidej innu“Ambasada ove prijateljske zemljeu Sarajevu proslavila 98. Dandràvnosti svoje zemlje. U sr-da~noj atmosferi sluèna je„zemzem“ sveta voda, donesenasa izvora u Mekki. Prema isla-mskom vjerovanju, ova voda na-jbolja je od svih voda i ne moèse pokvariti. Sluèna su i tradici-onalna jela iz Saudijske Arabije, aza goste je improvizirana i tradi-cionalana soba. Miris jela i dobr-odo{lice osje}ao se na svakom kor-aku, a uz ~lanove diplomatskog ko-ra prisustvovale su i brojne doma}ezvanice iz politi~kog, kulturnog ijavnog ìvota. D`. D`./ M. K.

» Doma}ini ponosnina Dan ujedinjenja

» Svoj doprinos albumu dali su i Eldin Huseinbegovi} i Arduana Kuri}

» ^lanovi hora „Hazreti Hamza“ prisutnim su predstavili svoj novi album

» Amir Zuki} sa suprugom i njihovo troje djece do{ao je na promociju „Putnika“ » U publici su bili i Halil Brzina, Denis Zvizdi} i Elvira Rahi}

» Glumac Mirza Mu{ija u dru{tvu ko{arka{a Abdulkerima Mirkovi}a iSamira Avdi}a

„Bayer d.o.o.“- druènje s novinarima i gra|anima Povodom obi-ljeàvanja dvaju internacionalnih doga|aja - Svjetskog dana srca i Svje-tskog dan kontracepcije - „Bayer d.o.o.“ je u petak, 24. septembra, orga-nizirao doru~ak za novinare u restoranu „Pivnica Sarajevo“. Moderatordruènja bio je novinar Aleksandar Hr{um, a gostima su se obratili mr.ph. Irfan Siru~i}, direktor „Bayer d.o.o.“ Sarajevo, i dr. Alma Kapur-He-bibovi}, voditelj Odjela za op}e zdravlje.

Spomenuti doga|aji bili su povod i za humanitarnu akciju besplatnogmjerenja krvnog pritiska i {e}era u krvi, koju je dan kasnije tako|er orga-nizirao „Bayer d.o.o.“ ispred sarajevske Katedrale. Tako|er, mogli su seinformirati i o mogu}nostima prevencije neèljene trudno}e, kontracepti-vnim metodama i reproduktivnom zdravlju uop}e.

U okviru Svjetskog dana srca, koji se ove godine obiljeàva pod motom„Radim srcem“, „Aspirin protect“ obiljeàva i svoj 111. ro|endan. E.D`.

Oktobar - mjesec borbe protiv raka U sklopu mjeseca borbe protiv raka, od 07. oktobra ove godine„Lindex“ }e svojim kupcima u Sarajevu ponuditi PINK kolekciju koju je dizajnirao poznati ameri~kimodni dizajner Narciso Rodriguez. U njegovim kreacijama uìvaju Michelle Obama, Sarah Jessica Par-ker, Kate Winslet, Jessica Alba, Charlize Theron i mnogi drugi. Od ukupne prodaje kolekcije deset po-sto sredstava „Lindex“ }e donirati za pomo} oboljelim od raka dojke.

» Besplatno mjerenje krvnog pritiska i {e}era u krvi ispred Katedrale

azra 2010./9

(Fot

o: N

enad

BO@

OVI]

)

azraCafé[panski art-house producent i distribu-ter Wanda Films kupio je prava za film„Cirkus Columbia“ Danisa Tanovi}a zateritoriju [panije. Dogovor je sklopljentokom San Sebastian Film Festivala,gdje je film bh. oskarovca prikazan uokviru programa „Biseri drugih festiva-la“. Film „Cirkus Columbia“ ovogo-di{nji je bh. kandidat za nominaciju zaOscara.

Pjeva~icu Vannu, koja je pro{le sedmice u sa-obra}ajnoj nesre}i u Koprivnici ozlijedila troje ljudi, sud je kaznio s malo vi{e od hiljadu maraka, ali joj je dopustio da i daljevozii. Uz nov~anu kaznu, Vanna mora plati-ti i pau{alne tro{kove sudskog postupka.

Glumac Branislav Le~i} (55) sredinom oktobravjen~at }e se sa srbijanskom TV voditeljicomNinom Radulovi} (24) u elitnom klubu„Kolonijal san“ u Beogradu. Zanimanje medi-ja za ceremoniju je veliko, a budu}a gospo|aLe~i} izjavila je da ~ak razmi{ljaju da tog danaangaìraju i obezbje|enje.

Prema najnovijim informacijama izHollywooda, ~ini se da brak Ashto-na Kutchera i Demi Moore do{ao dosvog kraja. Slavni par, koji u zadnjevrijeme puni naslovnice tabloidazbog Ashtonove navodne nevjere, uposljednje tri godine u{ao je u ruti-nu. Par se nije oglasio povodomovih pisanja ameri~kih medija.

Rukovodstvo HRT-a izreklo je IviciBlaì~ku opomenu pred otkaz zbog nedo-pu{tenog rada na konkurentskoj televiziji„Sportklub“. Naime, Ivica je prije nekoli-ko dana na „Sportklubu“, skriven iza mo-dificiranog glasa, prenosio dvije utakmiceengleske lige, {to je, razumljivo, najstroìjezabranjeno, jer je rije~ o direktnom ko-nkurentu.

Glumica Katarina Radivojevi} od produce-nata hrvatske sapunice „Najbolje godine“dobila je dozvolu da napravi pauzu u sni-manju, kako bi otputovala u New York.Naime, na Broadwayu }e Katarina odigratipredstavu „Oàlo{}ena porodica“. Premije-ra je zakazana za 3. decembar.

Nogometa{ Thierry Henry (33) nakon {to je po-tpisao ugovor s „New York Red Bullsima“ sadjevojkom, Sarajkom Andreom Raja~i}, ìvjet}e u luksuznom apartmanu u njujor{kom di-striktu Soho. Thiery je ve} uplatio po~etnih de-vet miliona dolara za dva posljednja sprata zgr-ade, a ostalo je jo{ 5,85 miliona.

Me|u poznatim osobama koje su se poslje-dnjih dana zabavljale na 200. Oktoberfestu,izme|u ostalih su se na{li i zvijezda „Heroja“,glumica Hayden Panettiere, njen de~ko, bo-kser Vladimir Kli~ko, te teniska zvijezda BorisBecker i njegova supruga Lilly. Nekoliko danaranije, njihov primjer u njema~kom „raju zapivopije“, Münchenu, najve}em svjetskom fe-stivalu piva, slijedile su i ameri~ka starleta KimKardashian te njena majka Kris Jenner.

Mislim da i propast ima svoj vijek trajanja.

Nijedna zemlja nije propala do kraja tako da u njoj

vi{e ni{ta nije vrijedjelo. Do|e do erozije, do

propasti, ali iz svega toga izraste jedna

generacija, hibridna, oja~ana...

Rije~i kao nadahnu}e“

“

10/azra 2010.

\or|e BALA[EVI]

azraCafé

» Halle je uìvala u shoppingu sk}erkicom Nahlom u Hollywoodu

Nakon u~e{}a na Milano Fashion Weekujedna od na{ih najuspje{nijih manekenki Sa-rah êrkez bila je jedan od modela na revija-ma i prezentacijama ku}e „La Parla“.

- Svake srijede idemo na hacijendu„Pinka“ u Fidenzi i tamo imamo snimanja.U~e{}e na Milano Fashion Weeku bilo je na-porno, ali ipak se trudim da prona|em vrije-me za druènje s Bosancima, koji ìve, radeili studiraju u Milanu. Glavno odredi{te namje bar „Golf“, ~iji je vlasnik Sarajlija, a nalazise blizu Konzulata Bosne i Hercegovine. Ikad ne radim, okruèna sam na{im ljudima.

Ponekad nave~er napravimo mali dernek. Tusu ~esto Haris Dìnovi}, Halid Be{li}, DinoMerlin, Adnan Jakupovi}... Ipak, Deen jezaduèn za sva „fancy“ de{avanja u gradu.Zaista mu se divim kako sve stigne, a me|unajboljim je studentima na fakultetu. On jeuvijek je spreman za party u ekskluzivnimdiskotekama u Milanu - pri~a Sarah za„Azru“, dodaju}i kako je pozirala poznatomfotografu Stevenu Thomasu, radila editorijalza ljetni dodatak italijanskog izdanja „Elle“naziva „Love, Sex& Dance“ kao i photosho-oting kod Federica Putellija. � Z.K.

Sarah u Milanu uìva

u dru{tvu Bosanaca

Sarah u Milanu uìva

u dru{tvu Bosanaca

» êrkez: U~estvovalana Milano Fashion Weeku

12/azra 2010.

Ljubav samo za k}erku Glumica Halle Berry(44) nakon raskida veze s manekenomGabrielom Aubryjem (34), s kojim imak}erkicu Nahlu, ponovo ljubi. Navodno,njen novi izabranik je Olivier Martinez(44), nekada{nji zaru~nik Kylie Minogue.Istina, pred Olivierom je mnogo posla, jerHalle jo{ nije pokazala da je pala na {armzgodnog Francuza, te za sada jedine emo-cije javno ispoljava prema svojoj dje-voj~ici.�

azra 2010./13

azraCafé

14/azra 2010.

Irma

NEZ

IRO

VI]

Nic

i

Pri~u o Davidu i sebi prodala je medijima nakon{to je njen biv{i de~ko pro~itao tajni dnevnik, ukojem je opisala detalje ìvota u Holandiji ukojoj je odrasla kao izbjeglica iz BiH, te u Veli-koj Britaniji i SAD-u.David Beckham odlu~nodemantira aferu, a odrào je rije~ i tuìo tabloidkoji je prvi pisao o tome. Advokati poznatog

fudbalera u petak su podigli tu`bu na sudu u Los Angelesu,tvrde}i da je ~asopis „In Touch“ namjerno objavio la`ne tvr-dnje o tome da je Beckham imao seks s prostitutkama.Tu`ba obuhvata cijelu izdava~ku kompaniju „Bauer Publishi-ng Company LP“, kao i sve firme objedinjene pod njenimimenom. Advokati tvrde da je engleski fudbaler pod stresomnakon objavljivanja pri~e o navodnoj aferi te traè zadovo-lj{tinu za emotivnu bol. Osim u Los Angelesu, ista tu`ba po-dnesena je i u Njema~koj, gdje firma „Bauer“ ima sjedi{te.

UUgglleeddnnoo ppoorriijjeekklloo U tu`bi se spominje ime 26-godi{nje bosanske prosti-

tutke Irme Nici koja je medijima ispri~ala da je spavala sBeckhamom pet puta u 2007. godini. Tako|er je opisalakako je slavni fudbaler gledao nju i jo{ jednu prostitutkuu krevetu i zatim proveo no} s Irmom. Nakon toga su sejo{ nekoliko puta sreli i spavali zajedno. Irmine izjave po-tvrdila je i njena nekada{nja poslodavka, madam KristinDavis koja se vi{e ne bavi najstarijim zanatom na svijetu,ve} je aktivistica za legalizaciju prostitucije.

Biv{a madam Kristin postala je poznata {iroj javnostinakon seks skandala s biv{im guvernerom Eliotom Spi-tzerom, jer je bio redovna mu{terija njenih „zaposlenica“.Za nju je radila i Irma.

- Nazvala me i pitala mogu li joj poslati jednu od svojihcura, za seks utroje. Na njen zahtjev, poslala sam joj „bujnubrinetu“ po cijeni od 2.400 dolara u gotovini. Sljede}i put

Bosanka na sudu s Beck Bosanka Irma Nici, eskort djevojka s

kojom je, navodno, spavao David Beckham, ispri~ala je svoju pri~u za

britanski „Daily Mail“.

kad smo razgovarale, rekla mi je da je klijent Da-vid Beckham - tvrdi biv{a madam za koju se {u{kada je imala jednu od najimpresivnijih „crnihknjiìca“ u hstoriji najstarijeg zanata.

Prema „Daily Mailu“, Irma Nici je ro|ena kaoIrma Nezirovi} u Sarajevu. Navodno je bila u je-dnom logoru i svjedo~ila silovanjima, {to ju je te{ko traumatizi-ralo. Njena porodica je ugledna, jer joj je otac, navodno, biovojno lice, a majka psihijatar. Kada je po~eo rat, Irma je s ma-jkom Nadijom i mla|im bratom Damirom oti{la u Holandiju,gdje joj je bilo veoma te{ko. Po dolasku u London i po~ela ve-zu s bogatim Arapom, on joj je priu{tio sve. [kolovao ju je, ku-pio joj skupi automobil, te su dijelili stan u elitnom dijelu Lo-ndona. Kada su prekinuli, navodno se vratila prostituciji, jer ni-je imala drugog na~ina da pomogne porodici i sebi. S drugestrane, njena porodica, koja jo{ ìvi u Holandiji, ostala je {oki-rana nakon {to su saznali ~ime se Irma bavi.

DDnneevvnniikk ttaajjnnii - Irmin biv{i de~ko je prona{ao dnevnik s njenim tajna-

ma, prijetio je da }e nazvati novinare i njenu majku. Nijemu vjerovala, ali kad je nazvala majku, shvatila je {ta je ura-dio. Njena porodica u Sarajevu je ugledna, pa joj je majkabila veoma uznemirena. Bila je pod tolikim stresom da je udecembru pro{le godine doìvjela mo`dani udar, nakon ~egajoj je privremeno bila paralizirana lijeva strana lica. Kad jeiza{la iz bolnice, Irma je odlu~ila uzeti stvar u svoje ruke iiza}i s pri~om u medije - ispri~ala je Kristin Davis.

Ona je Irmu zaposlila kao elitnu prostitutku.- Lijepa je i inteligentna. Ona je jedna od mojih najboljih dje-

vojaka. Odustala je od fakulteta kada je prekinula s de~kom.Zbog toga je po~ela ìvjeti na relaciji New York - London. U Lo-ndonu je manje zara|ivala, ali ja sam imala problem s njom, jerje na neki na~in krala moje klijente. Momci bi se zaljubili u nju ihtjeli duge veze s njom, a ja nisam zara|ivala od toga. Jedan odklijenata uplatio joj je na ra~un 250.000 i kupio „mercedes“ vri-jedan 150.000 dolara - otkrila je Kristin Davis, koja nije htjelakomentirati pri~u o Beckhamu i Irmi.

Irma je trenutno u SAD-u, a novinari „News of the Worlda“su napisali da je „neispavana, nervozna, te da se stje~e dojam danema snage da se bori s onim {to je pokrenula njena pri~a o na-vodnoj aferi s Bekhamom, koja je objavljena u ‘In Touchu’“. �

» Beckham: Tuìo magazin „In Touch“ i

izdava~ku ku}u „Bauer“

» Bosanka Irma Nici je, navodno,elitna eskort djevojka

azra 2010./15

k hamom

» S majkomNadijom

AArrtteepunkt

16/azra 2010.

Spektakularnim predstavama „Meu Amor“i „Carmen“ u izvo|enju ansambla Baleta Naro-dnog pozori{ta Sarajevo, zavr{en je sedmodne-vni baletni festival „Balet fest“.

Tokom predstave „Meu Amor“ ~esto su se~uli aplauzi, a posebnu ~ar izvedbi „Carmen“dala je ìva muzika Sarajevske filharmonije.

U okviru prvog Balet festa Sarajevo 2010.pro{le sedmice publika u Narodnom pozori{tuu Sarajevu imala je priliku uìvati u predstava„Miris cimeta“ u izvedbi trupe „Bitef Ballet Co-mpany“ iz Beograda.

Novu pozori{nu sezonu Kamerni teatar 55 otvorio je uponedeljak, 20. septembra, predstavom „Bjesnilo“, koju je,prema drami Franza Xavera Kroetza, reìrao Sulejman Ku-pusovi}.

Ova izuzetno angaìrana predstava govori o aktuelnomproblemu maloljetni~ke delikvencije.

- Te{ko je znati {ta se zaista de{ava u glavama mladih ljudi usvijetu gdje zvijezda youtuba postaje dijete koje baca ku}i}e uvodu, a jedna od njihovih nametnutih èlja jeste biti zvijezda. Ite{ko je traìti neki univerzalni razlog za zlo~ine koji se de{avajudanas na na{im ulicama, ali mislim da smo klju~ni problemdjece MI - dru{tvo u kojem oni ìve a koje je kao velika tempi-rana bomba. Porodica od koje bi trebali da dobiju podr{ku,za{titu, ljubav i vrijeme koje dana{nji roditelji u borbi za ìvotsve manje imaju i mediji koji odavno ne biraju sredstva da pro-daju emisije po bilo koju cijenu bez obzira na sadràj - proko-metirala je pona{anje mladih glumica Alma Terzi}, koja u pre-dstavi tuma~i ulogu 13-godi{nje djevoj~ice koja ostaje u dru-gom stanju i nagovara mladi}a da ubije njenog oca.

U predstavi, osim Alme Terzi}, igraju: Mirsad Tuka,Sadìda [eti}, Boris Ler, Rade ôlovi} i Senad Alihodì},dok scenografiju i kostimografiju potpisuje Vanja Popovi}.

A.R./J.B.

„Meu Amor„ i „Carmen“ za kraj

Mladala~ko bjesnilo

azra 2010./17

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu otvorena je izlo`ba mladog te{anjskog umjetnika Sa-fera Grbi}a. Rije~ je o ciklusu ulja na platnu naziva „Srebrenica“, kojim je autor èlio prenijeti svojdoìvljaj srebreni~ke tragedije, koriste}i apstraktni likovni izraz.

O slikama je govorila spisateljica i likovna kriti~arka Indira Ku~uk-Sorgu~, koja je naglasilava`nost simbolizma u djelu Safera Grbi}a, koji je, koriste}i triplet boja (bijela-crna-crvena), razviovlastiti model prepoznavanja pobjede ìvota nad smr}u.

- Srebrenica je najprije nastala u njegovom oku, a onda u srcu i naposlijetku u umu. @ivjeti u po-stsrebreni~koj geografiji du{e za Safera Grbi}a zna~i pro}i najprije analiti~ku rekonstrukciju zlo~ina,a onda joj dati emotivnu snagu i osje}ajnost koju moè imati samo mlada, ~ista, neiskvarena osoba.Ta je planetarna tragedija uistinu odredila njegov habitus i unutra{nji sadràj, i preto~ila se u umje-tni~ko djelo visokotoniranih emocija - istakla je Ku~uk-Sorgu~.

Pobjeda ìvota nad smr}u

azraCafé

18/azra 2010.

Pi{e: Emir VRA@ALICA

Uvijek sam se pla{io da }u nekadamorati pisati neki putopis. Pona-jvi{e zbog toga da ne}u imati {tanapisati ili da ne}u znati kako dapo~nem. Sada nisam siguran {taprvo da napi{em, a i strah me da100 stranica ne}e biti dovoljno.

Prvo da se zahvalim magazinu „Azra“, koji mi jepruìo priliku da spojim ugodno s korisnim - fotogr-afiju i putovanje, studiranje i odmor, u~enje i zabavu.Kao student Turizma i za{tite ìvotne sredine put uEgipat sam iskoristio kao jednu veliku praksu (teren-sku nastavu) od osam dana.

S ve}inom podataka o dràvi Egipat ste se upo-znali putem bro{ura, tv-emisija, knjiga... Ali posto-ji mnogo stvari koje nije mogu}e pro~itati u timizvorima. Poku{at }u makar malo da vam ih pri-bliìm.

MMeennttaalliitteettKoliko god ~udno zvu~alo, to je stvar koju sam

prvo zapazio u Egiptu. Mo`da nekome smeta, nekoga je smatrao simpati~nim, nekome je bio i ~udan -

» Na{em pobjedniku Emiru Egipat je bio inspirativan

» Poznata slika za sve koji su pohodili ovu zemlju

» „Azra“ u Egiptu

Sav taj EgipatPobjednik „Azrinog“ izbora za najbolju fotografiju proveo je osam dana u Egiptu. Podijelio je s nama dojmove i pokazao prelijepe fotografije koje je tamo napravio

azra 2010./19

meni je bio fascinantno druga~iji. Zapravo, za na{estandarde mogu se smatrati previ{e napadni, u èljida prodaju neki proizvod ponekad prelaze granicepristojnog - ali to je i ~ar ovog putovanja. Hvatanjeza ruku, cimanje za rukav, glasno dozivanje, maha-nje rukama - sve je to sastavni dio mentaliteta egi-patskih trgovaca i na sve to se morate pripremiti pr-ije puta.

SSaaoobbrraa}}aajjJo{ jedan biser boravka u ovoj zemlji. Vjerujte

mi, nema turisti~ke bro{ure gde }ete se upoznati sasaobra}ajnom (ne)kulturom Egipta. Pravilo brèg jena snazi i dan i no}, 80 km/h je minimalna brzina,kao da nemaju prekida~e za svjetla na automobilu(voze bez svjetala ~ak i no}i - izgovor je da imajuuli~nu rasvjetu), rijetko kada koriste i `migavce,

sporazumijevaju se me|usobno sirenom i rukama.Jednostavno, doìvljaj koji je te{ko opisati rije~ima.

CCjjeennkkaannjjeeCjenkanje treba da se uvrsti u fakultativne izlete.

Interesantnije je nego {to zvu~i - pogotovo kada se na-viknete. Ono ide nekako ovako: „Where are you frommy friend? Bosniaaa! Special price for you my friend.50€!“ Onda ide onaj dio kada vi kaète da je to pre-vi{e. Tada slijedi „Bosnia is good ! 25€-... but for you15€.“ Na kraju sve stvari odu za pribli no 5-10€. Ne-ki od nas uspjeli su da cijene spuste sa 100€ na 10 €.

UUrrbbaanniizzaammRije~ s kojom ve}i dio Kaira nije uop}e upoznat.

To mu daje i najve}u ~ar. Ako tome dodate i nave-dena poglavlja - onda dobijete stvar koju za ìvotamorate iskusiti. Li~nog sam mi{ljenja da to Kairo~ini jednim od najfotogeni~nijih gradova koje samja posjetio u ìvotu.

HHuurrgghhaaddaaJednostavno re~eno - grad sa 20-ak kilometara ho-

tela uz plaù, prelijepim otocima koji se nalaze na okopola sata vo`nje brodom, toplim morem, bezbroj pro-davnica i tr`nih centara, interesantnim fakultativnimizletima i taksi vo`njama koje morate iskusiti. �

20/azra 2010.

Razgovarala: Amela KESEROVI]Foto: Ivan [EBALJ

Denis Latin je samo jednompokleknuo pred pritiscima -1996. godine. S Hrvatske na-cionalne televizije je pre{ao ukomercijalnu. Poslije toga ni-kad. Nijedan reìm ga nijemogao kupiti iz jednostavnog

razloga jer na obraz nije stavio cijenu. Njegov me-ntor su pravda, i ideali mu imaju drugo ime.

U svojim emisijama je pokazao kako bi de-mokratsko dru{tvo trebalo raspravljati o politici,ekonomiji, ideologiji...

Da li }e mo}noj katarskoj televiziji Al Jazeerau narednim mjesecima po}i za rukom me|u vr-hunskim profesionalcima novinarstva u svoje re-dove dovesti i njega, pokazat }e vrijeme.

S Denisom smo razgovarali u Zagrebu, u zgr-adi HRT-a, u redakciji „Latinice“. Mala, ali pro-brana ekipa bavit }e se ponovo Bosnom, njenomuspje{nijom integracijom u Regiji.

� UU kkaakkvviimm ssttee ooddnnoossiimmaa ss nnaaddrree||eenniimmaa.. JJeessuu lliiVVaass ppuussttiillii nnaa mmiirruu??

- Pa, recimo u korektnim. Uspjeli smo pono-vo pokrenuti „Latinicu“ i to je veliki uspjeh.

Odnosi su danas puno bolji, i nadam se da }etako i ostati. Naravno, ne o~ekujem da oni buduidealni, bit }e naravno i problema, jer je emisijatakva, kontroverzna i ona uvijek mora i}i daljeod svih drugih.

� PPoozzddrraavvlljjaattee llii ssee ss HHlloovveerrkkoomm NNoovvaakk--SSrrzzii}}??

- Nisam je vidio, ali da je vidim pozdraviobih je. Nisam ja u osobno tako lo{im odnosimas njom. Ja se s Hloverkom razilazim u nekim pr-ofesionalnim pitanjima, a u osobnim relacijamaona je meni ~ak i simpati~na.

� JJeessttee llii oossvveettoolljjuubbiivv ~~oovvjjeekk.. IImmaattee llii ppoottrreebbuuoossvveettiittii ssee nneekkoommee??

- Mogu re}i da ne. Stekao sam uvjerenje dazapravo ta nekakva kazna za lo{a djela do|e ibez mog djelovanja. Ne moram ja tu ni{ta ura-diti. Taj neko kad-tad dobije po nosu i bezmene.

Nisam osvetoljubiv,kazna stiè sama

Intervju Denis LATIN

Od prije nekoliko dana kultna emisija „Latinica“,koja se s pa`njom prati i u na{oj zemlji, nakon godinu i po ponovo je u programskoj shemi Hrvatske nacionalne televizije. Jedan od najboljih novinara u

Regionu govori o svomstatusu, dana{njim mladim novinarima, ulozi medija,

ali i ljudima koji ga nadahnjuju

Istraìva~ko novinarstvo

je veoma skupo i primijetim da

danas gotovo svi rade na

kompjuteru i prepisuju jedni

od drugih, a to nije novinarstvo.

Novinari, zato se i zovu tako,

trebaju donositi ono {to je novo,

a ne ono {to je staro. Uvijek kad

radim emisiju ho}u da imam

ne{to {to nikad nigdje nije

objavljeno, ho}u ekskluzivu,

ho}u temeljito istraìvanje nekog

problema, ho}u ne{to novo

“

� MMllaaddii ssttee ssee ppoo~~eellii bbaavviittii nnoovviinnaarrssttvvoomm.. UU ssrree--ddnnjjoojj {{kkoollii vvee}} ssttee uurree||iivvaallii jjeeddaann oommllaaddiinnsskkii lliisstt,,vvjjeerruujjeemm iizz iiddeeaallaa.. RRaaddii llii iihh mmnnooggoo ddaannaass iizz iissttiihhppoobbuuddaa??

- Jedan dobar dio da, a da li je to manjina ilive}ina, ne mogu re}i, me|utim, znam mnogo no-vinara koji i danas rade iz ideala. U osnovnoj{koli sam zavolio novinarstvo, a u srednjoj biodopisnik „Slobodne Dalmacije“ iz {ibenskih Vo-dica. Odmah sam zavolio posao, i ta ljubav se vi-djela. I kada sam oti{ao na televiziju, ista stvar seponovila, vrlo brzo sam napredovao, jednostavno,grabio sam naprijed, jer sam volio taj posao.

Istraìva~ko novinarstvo je vrlo skupo i pri-mijetim da danas gotovo svi rade na kompjuterui prepisuju jedni od drugih, a to nije novinar-stvo. Internetski portali donijeli su mnogo dobr-og, ali su, naàlost, i stvorili situaciju da se mno-go toga manje-vi{e ponavlja. Mladi novinari kojivole ovaj posao, oni i grizu, ali ima i onih koji

nisu pretjerano zainteresirani te ga smatrajuusputnom fazom. Ni me|u starom generacijomne treba stvari generalizirati, kako me|u njimaima onih koji su fenomenalno radili i rade svojposao, ima i onih koji su pro{li karijeru bez veli-kih izlaganja i trauma.

Ja uvijek kad radim emisiju ho}u da imamne{to {to nikad nigdje nije objavljeno, ho}uekskluzivu, ho}u temeljito istraìvanje nekog pr-oblema, ho}u ne{to novo. Novinari, zato se i zo-vu tako, trebaju donositi ono {to je novo, a neono {to je staro.

� VVaa{{ nnaa~~iinn rraaddaa zznnaa~~iioo jjee iizzllaaggaannjjee ii ttrraauummee..NNaaggrraa||iivvaannii ssttee,, aallii ii zzaabbrraannjjiivvaannii.. PPeettnnaaeesstt eemmii--ssiijjaa nniikkaadd nniijjee pprriikkaazzaannoo.. SS oovvee vvrreemmeennsskkee ddiissttaa--nnccee,, jjee llii ssvvaa ttaa bboorrbbaa iimmaallaa ssmmiissllaa??

- Pritisci dolaze naj~e{}e od krupnog kapitala,onih koji su najbogatiji i najja~i u dru{tvu jer sesluè sva~im. Nije lako nositi se s tim, ali sav radje imao smisla, jer su se neke stvari u dru{tvu ipomakle i negativnih stvari i neugodnosti je,ipak, danas puno manje u odnosu na, naprimjer,1996. godinu. Uvijek je tu Hloverka (Novak-Srzi},op.a) bila ta koja se najvi{e trudila da naseliminira. Prvi put sam tome dosko~io tako {tosam pre{ao na privatnu televiziju, bio ~etiri go-dine, od 1996. do 2000., a prije godinu i posam rekao da ne}u oti}i, da ne mrdam odavdedok na male ekrane ne vratim „Latinicu“ i viditeuspio sam. Ovo, ipak, vi{e nisu devedesete. To-kom proteklih 17 godina bilo je jako puno lije-pih trenutaka, zapravo svakom emisijom smoèljeli donijeti neku ugodu, zadovoljstvo, ispu-njenje, i to me motivira da radim dalje.

� NNeeddaavvnnaa kkoonnssttaattaacciijjaa hhrrvvaattsskkee nnoovviinnaarrkkee DDiijjaanneeûulljjaakk--[[eelleebbaajj ddaa BBoossaannccii ssaammoo zzaauuzziimmaajjuu mmjjeessttoonnaa jjaaddrraannsskkiimm ppllaaàammaa ggoovvoorrii kkoolliikkoo ssuu nnaa{{ii pprroossttoo--rrii ggllaaddnnii mmee||uussoobbnnoogg zzbblliiàavvaannjjaa,, rraazzbbiijjaannjjaa pprreeddrr--aassuuddaa ppaa uu ttoomm kkoonntteekkssttuu ~~aakk ii ssvvoojjeevvrrssnnoogg cciivviilliizziirr--aannjjaa ~~oovvjjeekkaa.. UUzz ppllaassiirraannjjee nnoovvoossttii jjoo{{ jjeeddaann zzaaddaa--ttaakk mmeeddiijjaa,, nnoo,, oobbaavvlljjaajjuu llii ggaa ddaannaass??

- Trebaju to raditi, jer je to velika funkcijamedija, upravo da civilizira ljude, da ih obrazuje,ali da bi to radili, onda u medijima trebaju raditivrlo, vrlo obrazovani ljudi, a to ba{ danas nije

azra 2010./21

» Latin s ekipom novinara koji rade kultnu emisiju

»

tako kako je bilo prije dvadeset, trideset godina.

� IIzzddaajjee llii VVaa{{aa ppoorrooddiiccaa ssoobbee BBoossaanncciimmaa uu rroo--ddnniimm VVooddiiccaammaa iillii iippaakk ii ttaammoo kkaammppiirraajjuu??

- Ne, ne, mi ne izdajemo. Moja sestra ima resto-ran ve} dugo godina u Vodicama i ona mi je mno-go puta rekla da su joj Bosanci najbolji gosti. Bosa-nci, ne da ostave puno, nego su najbolji potro{a~i.

Mogla je (Dijana ûljak-[elebaj,op.a) re}i iêsi, Slovaci, ne znam..., mogla je re}i ne{to dr-ugo, ali eto, o~ito da ima tu neku predrasudu,zna~i to joj je prvo na pameti kad je rije~ o tomeko su nepoèljni gosti, ko su oni koji malo tro{e,to je njena vizura. Moja nije takva.

� GGoovvoorriimmoo oo oobbrraazzoovvnnoojj uulloozzii mmeeddiijjaa.. KKoo jjee uuppoorraattnnoo vvrriijjeemmee uu ttoomm ssmmiisslluu nnaapprraavviioo nnaajjvvee}}ii ppoo--

mmaakk:: BBiiHH,, HHrrvvaattsskkaa iillii SSrrbbiijjaa iillii ssuu rreezzuullttaattii mmaa--nnjjee--vvii{{ee iissttii??

- U Hrvatskoj su od 2000. godine napravljeniveliki pomaci, kada je do{lo do promjene vlasti,zadnje tri, ~etiri godine, imamo stra{an pad i àonam je zbog toga. Sada kada smo se mi vratili s„Latinicom“ koja nije i{la godinu i po znamo danas ~eka posao, da moramo stvari vra}ati tamo

22/azra 2010.

» Latin: Prije godinu i po samrekao da ne}u oti}i s Hrvatske

televizije, da ne mrdam odavdedok na male ekrane ne vratim

„Latinicu“ i vidite uspio sam

gdje su bile. Ono {to gledam po bh. televizija-ma, pa, nisam nezadovoljan, ~ak bih rekao da suone negdje u sredini u smislu civiliziranja gleda-telja, nije to tako lo{e i ~ini mi se da najmanjetruda u tom smislu ~ine u Beogradu. Kod njih jeuglavnom sve zabava, ki~, Pink, udri brigu naveselje, narodnjaci... mislim da njima ta edukati-vna funkcija uop}e nije bitna, tako ja barem per-cipiram stvari gledaju}i njihov program.

� [[ttaa }}ee uu mmeeddiijjsskkoomm pprroossttoorruu RReeggiioonnaa zznnaa~~iittiippookkrreettaannjjee tteelleevviizziijjee „„AAll JJaazzeeeerraa““??

- Ta televizija ima renome u svijetu i donosine{to {to je potrebno, a to je kapital za koji sma-tram da je najja~a strana svega toga. Njeno po-kretanje je dobro i zato {to u svojim najavamadolaska upu}uje na poku{aj ponovne integracije,

a ne dezintegracije ovog prostora. U trenutnomodnosu snaga kada HTV i Nova TV imaju do-sta veliki utjecaj u BiH i gledanost i u Srbiji, ada s druge strane imate presnaàn Pink i u BiH,mislim da je logi~no da se pravi jedna takva tele-vizija. U svakom slu~aju, konkurencija je dobra,a pogotovo mi se svi|a ta njihova ideja daangaìraju i ljude iz Zagreba i Beograda, dakle

da djeluju integrativno na ove prostore.

� BBuudduu}}ii ddaa }}ee uu ssvvoojjiimm rreeddoovviimmaa ookkuuppiittii ssaammoonnaajjbboolljjee.. UUkkoolliikkoo bbii VVaamm „„AAll JJaazzeeeerraa““ ppoonnuuddiillaarraaddnnii aannggaa`mmaann,, bbiissttee llii ggaa pprriihhvvaattiillii??

- Neke stvari bih odmah odbio kao ideju, aneke ne. Ovo je stvar o kojoj bih razmislio.

� OO BBoossnnii ssttee uu ssvvoojjoomm eemmiissiijjii ggoovvoorriillii mmnnooggoo ppuu--ttaa.. TToo }}eettee,, kkaaèettee,, ~~iinniittii ii uubbuudduu}}ee.. ZZaa{{ttoo ssee iimmaaoobbii~~aajj rree}}ii ddaa jjee BBoossnnaa ssvvaa~~iijjii zzaavvii~~aajj,, aa BBeeooggrraadd iiZZaaggrreebb nnii~~iijjii??

- Iako su, vjerovatno, i moji do{li negdje izBosne, kao ve}ina ljudi u Dalmaciji, za Bosnu,koliko znam, nisam rodbinski vezan niti samkad u njoj ìvio, ali moja profesionalna sudbinaje mnogo vezana za tu zemlju i njene ljude. Ka-

da kaè{ Bosna, zna{ ta~no {ta to zna~i. Zna{ daje to jedna toplina, dobrota, ljudskost. I u tomsmislu ta konstatacija stoji. Zagreb je puno hla-dniji grad, tu nema nikakve sumnje, ali mi vi{eodgovara, jer ta distanca mi pomaè da se maksi-malno posvetim poslu.

U Sarajevu bih sigurno preintenzivno ìvio, aBeograd mi je nekako prevelik.

� PPrrooffeessiioonnaallnnoo ssttee zzaanniimmlljjiivv ~~oovvjjeekk.. JJeessttee llii ttaakkvviiii pprriivvaattnnoo.. [[ttaa kkaaùu VVaa{{ii pprriijjaatteelljjii??

- Kaù da sam veoma duhovit, i da ~esto tuduhovitost ne mogu pokazati u emisijama, jer supreozbiljne. Volim se zezati, volim te neke do-sko~ice, volim da mi bude zabavno, ne samo uemisiji, ve} i u svakodnevnom ìvotu.

� GGooddiinnaammaa ssee bboorriittee ssaa CChhrroonnoovvoomm bboollee{{}}uu.. UUnnjjeennoomm lliijjee~~eennjjuu ssttee pprriibbjjeeggaavvaallii ii aalltteerrnnaattiivvnniimmmmeettooddaammaa.. JJeessuu llii bbiillee oodd ppoommoo}}ii,, kkaakkoo ssttee ddaannaass??

- Dobro sam. To je takva bolest. Alternativnemetode pomaù, ali ne mogu rije{iti problem.Nakon pet operacija koje sam imao mislim dadobro funkcioniram i da se s tom bole{}u moèìvjeti, ali da mi stvara izvjesne pote{ko}e u sva-kodnevnom ìvotu, to da.

� KKoo ssuu VVaamm pprriijjaatteelljjii??- Imam {iroki krug prijatelja. Volim ljude

iz kojih zra~i dobrota i kod kojih vidim da sebore za ispravnu stvar kao i ja, za dobro,onda su ti ljudi, moji ljudi i za njih sam spre-man sva{ta napraviti, ali oni kod kojih vidimda su zli i da gledaju svoj interes, to nisu mo-ji ljudi. �

azra 2010./23

Neke stvari bih odmah

odbio kao ideju, a neke ne.

„Al Jazeera“ je stvar o kojoj

bih razmislio“

[eherzada, Onur, Kerem i Bennu sa-mo su neki od likova koji svaku ve~erdrè prikovanim za male ekraneve}inu gledatelja u na{oj zemlji.No, nije tako samo u BiH. îtavRegion jednostavno je „poludio“ zaovom ljubavnom turskom pri~om,

ispri~anom u sapunici „1001 no}“. Da li surazlozi njene mega gledanosti odli~ni glumci,najvi{i produkcijski standardi, najljep{e ista-nbulske lokacije ili, mo`da, ponovno spozna-vanje pravih moralnih vrijednosti i va`nostiporodi~nih odnosa, ~emu nas u~i ova serija,ostaje tek da se vidi. No, turski producenti i scenaristi ovog putaprona{li su odli~an recept za postizanje na-jvi{eg rejtinga gledanosti. O [eherazdi, kojuigra Berguzar Korel, i Onuru (Halit Ergenc)sve se manje-vi{e zna. No, javnosti je prili~nonepoznat Kerem, kojeg u seriji tuma~i 38-go-di{nji Tardu Flordun.

GGlluummaa uu ddjjeettiinnjjssttvvuu Zgodni Tur~in, kojeg odmilja svi zovu Piti,

glumom se po~eo baviti jo{ kao dje~ak, a ljubavprema ovom pozivu naslijedio je od svog oca,koji je u Turskoj vaìo za veoma popularnogglumca.

- Prvu ulogu sam dobio kao trogodi{njak,zahvaljuju}i mom ocu. U filmu „ôvjek bezbudu}nosti“ igrao sam sina glavnog junaka,kojeg je tuma~io moj otac - uz osmijeh kaèTardu, koji je u Turskoj poznatiji kao pozo-ri{ni, nego filmski glumac. U historiju tur-skog pozori{ta u{ao je kao najmla|i Hamlet.Bilo je to prije 15 godina, a Tardu je upravona tu ulogu i danas najponosniji.

- Ta predstava je trajala punih {est sati. A, je-dnom prilikom sam je igrao sa slomljenom no-gom.

Popularnost u rodnoj zemlji mu, ipak, nijedonijela gluma u pozori{tu, nego u tv-seriji„Stranac u ku}i“. Kada su mu prije ~etiri godine

Zvjezdana pra{ina Tardu FLORDUN

24/azra 2010.

Zbog problemati~nenaravi bio i u zatvoru

Mada u seriji „1001 no}“ tuma~i uspje{nog i uzornog biznismena, Tardu privatno vaì za veoma problemati~nu i svojeglavu osobu. Navodno je

ovisan o kokainu i alkoholu, a nerijetko }e se i potu}i, samo da bi dokazao da su njegovi stavovi ispravni

Priredila: Lejla LOJO

» Iako mu je Onur kaoro|eni brat, posva|at}e se zbog ljubavi i nepovjerenja

azra 2010./25

^im sam pro~itao scenarij, znao sam da `elim

glumiti Kerema. Zbog te ulogesam odbio glavnu ulogu u

serijalu „Doktori“, iako sam ve}bio potpisao ugovor i spremao

se za po~etak snimanja

“

ponudili da zaigra u seriji „1001 no}“, Tardu senije dugo premi{ljao.

- îm sam pro~itao scenarij, znao sam daèlim glumiti Kerema. Zbog te uloge sam odbioglavnu ulogu u serijalu „Doktori“, iako sam ve}bio potpisao ugovor i spremao se za po~etak sni-manja. Mnogi nisu razumjeli tu moju odluku.Ali, shvatio sam da serija kakva je „1001 no}“ uTurskoj nikada nije snimljena i da }e mi se te{kopruìti sli~na prilika.

@@eennee ii bbrraakkSre}om, Tardu nije imao problema s poni{te-

njem ugovora za seriju „Doktori“, ali je produ-centu morao obe}ati da }e jednom raditi na nje-govom projektu.

Ovog glumca privatno prati glas svojeglave iproblemati~ne osobe, pa ~ak i razara~a tu|ihbrakova. Ne preza ni od fizi~kog obra~una ka-ko bi dokazao da su njegovi stavovi ispravni, aprije osam godina je neko vrijeme proveo i uzatvoru, gdje je zavr{io zbog tu~e na javnommjestu. Tada je, navodno, i zbodena èna.Sre}om, njegovi argumenti su bili dovoljnosna`ni za suce Vrhovnog suda, koji su poni{tiliTardunovu presudu i tako ga spasili 18 mjesecizatvora. S druge strane, Tardun javnosti nika-da nije objasnio {ta se zapravo desilo tog tra-gi~nog dana.

- U zatvoru sam ostao mjesec, a kada samiza{ao, do~ekao me slu`beni automobil pozori{tau kojem sam tada radio. Prije nego sam oti{aoku}i svratio sam u pozori{te da pozdravim kole-ge. Jedna od kolegica se zamalo onesvijestila ka-

da me ugledala - kratko je prokomentirao svojboravak u zatvoru.

Svoju problemati~nu narav ovaj glumacpo~eo je pokazivati mnogo ranije, jo{ kao tine-jdèr. Navodno se drogirao, te bio ovisan o ko-kainu i alkoholu. Oduvijek je vaìo za velikogzavodnika, kojem djevojke te{ko mogu odoljeti.Mijenjao ih je kao ~arape. Malo se primirio kadaje izgubio prijatelja u te{koj saobra}ajnoj nesre}i.Prema nekim informacijama, Tardu se i danasdrogira i nije se rije{io ovisnosti o kokainu.

Iako javnost ponajvi{e zanima s kim je Piti uvezi i planira li se uskoro skrasiti, poput pravogdèntlmena o svojim ljubavnim vezama daje sa-mo diplomatske odgovore. U turskim medijimapisalo se da je u emotivnoj vezi s kolegicom Ca-nan Erguder (35), koja se pojavljuje u 60. epizo-di „1001 no}i“. Navodno je Canan zbog ljubaviprema njemu ostavila supruga i vratila se izAmerike, gdje je ìvjela 14 godina. Kada su gapitali kakav je njegov odnos s Canan, glumac jekazao:

- Mi smo dobri prijatelji. Lijepo nam je zaje-dno, ali ja nisam krivac za njen razvod. Nas dvojetek trebamo vidjeti {ta nam donosi vrijeme. �

26/azra 2010.

Oduvijek je vaìo

za velikog zavodnika,

kojem djevojke te{ko mogu

odoljeti. Mijenjao ih je

kao ~arape“

» Tardu je diplomirao englesku knjièvnost

» U seriji je u vezis Benu, svojomuposlenicom

Anga`mani

28/azra 2010.

Snimanje filma o kojem svipri~aju posljednju godinu -

rediteljskog prvjenca holivudske dive Angeline

Jolie, po~elo je u Ma|arskoj,nakon ~ega }e se, u prvoj

polovini novembra, Angelinai ekipa preseliti u BiH i

nastaviti rad na ljubavnojpri~i iz minulog rata. Uz

na{e Zanu Marjanovi}, Fe|u[tukana i Branka \uri}a

\uru, koji su ve} otputovaliu Budimpe{tu, u filmu }eigrati Rade [erbedìja i

Nikola \uri~ko, a najvjerovatnije i mlada zeni~ka

glumica Alma Terzi}, te jo{neki glumci iz Regiona

Pi{e: Alma RED@EPAGI]

Film oko kojeg se posljednju godinupodiglo najvi{e pra{ine - rediteljskiprvjenac holivudske zvijezde Ange-line Jolie, polako po~inje dobivatisvoje konture. Naime, na{i glumcikoji su dobili uloge u ovom ostvar-enju, Zana Marjanovi}, Fe|a

[tukan i Branko \uri}, otputovali su u Ma|ar-sku, gdje je po~elo snimanje prvih kadrova. Pro-ducenti filma, ~ija vrijednost se procjenjuje na15 miliona dolara, slavni su oskarovac GrahamKing i njegova producentska ku}a GK „Films“,te Sarajlija Edin [arki} i njegova kompanija„Scout Film“.

- U ovom trenutku sam toliko uzbu|enazbog pruène prilike, da nemam vremena ra-zmi{ljati o onome {to }e biti sutra. Za mene jeova uloga novi uzbudljivi anga`man, ali i velika~ast {to }u raditi s tako izvanrednom glumicom iènom, koja se zbog mnogih stvari potvrdila kaoveliki humanist - izjavila je Zana Marjanovi},koja }e u ovom filmu imati glavnu ulogu, na pr-ess-konferenciji uprili~enoj povodom odlaska nasnimanje u Budimpe{tu.

NNeemmoogguu}}aa lljjuubbaavvRije~ o epskoj drami ~ija se radnja doga|a u

Bosni i Hercegovini izme|u 1992. i 1995. godi-ne, a prema dosada{njim informacijama - pri~a omuslimanki koja zavr{ava u srpskom logoru, gdjese izme|u nje i mladi}a, koji je poku{ava spasiti,rodi strasna, ali nemogu}a ljubav. Film, za koji iscenarij i reìju potpisuje Angelina Jolie, bit }esniman u Budimpe{ti, a dijelom i u Sarajevu.

- Ova pri~a ne promovira nikakve politi~kestavove, ve} je egzaktno ljubavna pri~a, koja se

Ko su balkanu filmu Ang

» » Zana Marjanovi}: Glavna ènska uloga

de{ava tokom rata u BiH. Film „Snijeg“ AideBegi}, te mnoge druge filmske i pozori{ne ulogekoje sam ostvarila, bile su referenca da dobijemovu ulogu, ali su mi pruìle i nu`no iskustvo isigurnost za ulogu koju }u tuma~iti u Angelini-nom filmu - kazala je Zana, dodav{i kako njenauloga u ovom filmu potvr|uje kvalitet bh. glu-maca i poru~iv{i da mladi ljudi u BiH, koji suvrijedni i ambiciozni i ~esto obeshrabreni, treba-ju vi{e vjerovati u sebe.

Zana Marjanovi} ro|ena je 31. maja 1983.godine u Sarajevu. S roditeljima, majkom Ali-som i ocem Gordanom, ìvjela je jedno vrijemeu New Yorku, gdje je zavr{ila srednju {kolu

azra 2010./29

anski glumci ngeline Jolie

» Angelina Jolie: Slavna glumica potpisuje scenarij ireìju za film

»

Toliko sam uzbu|ena

zbog prilike koja mi se pruìla,

da nemam vremena razmi{ljati o

onome {ta }e biti sutra. Ona za

mene predstavlja novi uzbudljivi

anga`man, ali i veliku ~ast {to

}u imati priliku raditi s tako

izvanrednom glumicom i ènom

koja se zbog mnogih stvari

potvrdila kao veliki humanist

“

»Branko \uri}:Suprugaljubomornana Angelinu

30/azra 2010.

„Fiorrelo La Guardia High School od Music,Art and Performing Arts“. Zanimljivo je da je utu {kolu konkuriralo 3.000 u~enika, a primljenoih je svega 40. Na svoje insistiranje, vratila se uSarajevo s roditeljima 2001. godine, gdje je za-vr{ila Akademiju scenskih umjetnosti.

Kasting je odràn prije dvadesetak dana ustrogoj tajnosti u Londonu.

- Na audiciju me pozvao moj agent iz Londo-

na. Nisam znala o ~emu je rije~, kakav projekt jeu pitanju, ko je napisao scenarij, ko je reditelj...Sve je bilo strogo povjerljivo. Tek kada sam u{lau uì krug, saznala sam da je rije~ o filmu kojireìra Angelina Jolie - otkriva Zana Marjanovi}.

Na audiciju u London prije ne{to manje odmjesec pozvano je dvadesetak glumaca iz Regije.No, Jolie i ljudi iz njenog tima za Zanu su se za-interesirali jo{ tokom prve audicije, odrànepo~etkom augusta u Sarajevu. Da ih se ba{ Zananajvi{e dojmila, vidjelo se i po tome {to su na-kon tog kastinga zatraìli da im se dostavi kasetafilma „Snijeg“, gdje ona glumi bosansku udovicui izbjeglicu, koja se nakon rata vra}a u svoje ra-zru{eno selo i poku{ava nastaviti ìvot.

Marjanovi} je dosad glumila u pet filmova, atelevizijskom gledateljstvu poznata je i po uloziSelme u seriji „Lud, zbunjen, normalan“. Pro{legodine se oku{ala kao rediteljica, reìraju}i per-formans o srebreni~kim `rtvama naziva„8.372...“. Uz sve to, njeni prijatelji kaù kakoje mogla postati i pijanistica, jer je zavr{ila sre-dnju muzi~ku {kolu, odnosno skija{ica, jer jeskijanje godinama trenirala.

AAuuddiicciijjaa nnaa SSFFFF--uu Ko je jo{ bio u konkurenciji za glavnu

ènsku ulogu, Marjanovi}eva ne zna, niti je tozanima. Ali, ono {to se pouzdano zna, jeste da jeglavnu sporednu mu{ku ulogu dobio, tako|ersarajevski glumac, Fe|a [tukan. Potvrdu oveinformacije dobili smo li~no od njega, i to ba{ umomentu dok je napu{tao Sarajevo kako bi sepridruìo ekipi na snimanju u Budimpe{ti.

Na kastingu- Ve}ina glumaca ne voli kastinge, jer za ja-

ko kratko vrijeme moramo nau~iti tekst i kroznekoliko scena koje nam ponude shvatiti kar-akter lika kojeg treba da uradimo. I, naravno,glumac bi trebao da bude opu{ten i da se do-padne reditelju, koji u ve}ini slu~ajeva nije nakastingu, nego samo pregleda snimke. Veomaje va`no i da odgovara{ fizi~ki liku, koji je re-datelj zamislio, da ima{ dovoljno godina, aponekad presudni mogu biti samo detalji; bo-ja o~iju, kose i sli~no. Mislim da nema tajneformule na kastingu, kao ni {ta bi glumac tre-bao da pokaè, jer se razlikuju od projekta doprojekta. Iz mog skomnog iskustva nau~ilasam da je najva`nije da budem opu{tena i dane o~ekujem mnogo od bilo kojeg kastinga,jer tek tada mogu da se skoncentriram i ura-dim zadatak koji mi se postavi najbolje kolikomogu u tom momentu - obja{njava odlaskena audicije Alma Terzi}.

» Nikola \uri~ko: Glavna mu{ka uloga

»

- Zvali su me prije desetak dana i obavijestilida bih trebao na snimanje. Ne znam da li }e mi ikoliko ova uloga pomo}i u karijeri, pa se ne opte-re}ujem cijelom ovom gungulom koja je nastalaoko snimanja filma. Za glumce s ovih prostora ra-diti u ovom filmu moè zna~iti puno, ali i ne mo-ra, sve zavisi od toga koliko ko ima sre}e u ìvotu- kratko je prokomentirao [tukan, kojeg smo za-tekli na Sarajevskom aerodromu uo~i odlaska nasnimanje. [tukan je na audiciji za Angelinin filmbio po~etkom augusta, jo{ tokom odràvanja Sar-ajevo Film Festivala. Sarajevskom kastingu nijeprisustvovala slavna holivudska glumica, Gail Ste-vens kasting direktorica iz Londona.

Jednu od zna~ajnijih uloga dobio je i popula-rni sarajevski glumac sa slovenskom adresom ifrontman grupe „Bombaj [tampa“ Branko\uri} \uro. \uro je dobio ulogu, jer ga jeAngelina primjetila u filmu „Ni~ija zemlja“, kojije prije nekoliko godina osvojio Oscara, kao i ufilmu „Triage“, u kojem igra s Colinom Fare-lllom.

Me|utim, velika uloga u dugometra`nom pr-vijencu slavne holivudske glumice donijela muje i neplanirane nevolje. Naime, \uro poslje-dnjih dana razmjenjuje mailove sa glumicom inovope~enom reìserkom koja ih potpisuje sa„Love, Angie“, pa njegova supruga, glumica Ta-nja Ribi~ polako postaje ljubomorna.

- Da mi je neko rekao kako }e mi jedng danasupruga biti ljubomorna na Angelinu Jolie,umro bih od smijeha - rekao je u {ali \uro.

Neke od scena bit }e snimljene i na Jevre-jskom groblju u Sarajevu. Me|utim, najve}i dio

snimat }e se u Ma|arskoj, jer je tamo, kako jenedavno kazao jedan od producenata ovog fi-lma, oskarovac Graham King, puno jeftinije.

Osim ovo troje Sarajlija, ~ini se da bi jo{ je-dna Bosanka mogla zaigrati u filmskom ostvare-nju Angeline Jolie. Mlada i perspektivna zeni~kaglumica Alma Terzi}, koja tako|er ima jednu oduloga u filmu „Snijeg“, vjerovatno }e se pri-druìti svojim kolegama s Akademije na snima-nju. Do zatvaranja ovog broja nije bilo zvani~nepotvrde ove informacije, ali }e, po svemu sude}i,i Alma dobiti priliku da zaigra u ovoj pri~i.

Za Almu Terzi}, koja je nedavno zavr{ila sni-manje omnibusa „Do not forget me Istanbul“, ukojem u filmu „Otel(o)“ igra s Aycom Damaga-ci, kritika tvrdi da je veoma perspektivna glumi-ca. Iako je diplomirala tek prije tri mjeseca, izasebe ve} ima mno{tvo uloga u predstavama i fi-lmovima. Na pitanje da li bi se ulogom u Ange-lininom filmu ostvarili njeni gluma~ki snovi,Alma kaè:

- Jo{ je rano pri~ati o ostvarenju mojih glu-ma~kih snova, jer sam tek na po~etku karijere iimam jo{ mnogo toga da nau~im.

SSttrrooggoo uu ttaajjnnoossttiiUkoliko ode na snimanje, ~ini se da }e predsta-

va „Bjesnilo“, u kojoj tuma~i jednu od glavnih ulo-ga, ponovo morati biti odgo|ena, kao i zimus kadaje njeno davanje prekinuto zbog Almine kratkotra-jne bolesti. U ovoj predstavi, koja je izazvala velikupa`nju pozori{ne publike, Alma tuma~i Hanu, 13-godi{nju djevoj~icu koja upoznaje mnogo starijegmladi}a s kojim ostaje trudna.

- Hana je jedan od likova koji te provocirada istraùje{ i da se informira{ o dana{njem ado-lescentnom periodu: odnosu dru{tva i roditeljaprema djeci, o èljama i ambicijama koje im senude kroz razli~ite medije - a koje oni prihvatajukao li~ni izbor - njihovu informiranost o tema-ma koje poèle i sve ono {to bi moglo da budeuzrokom dana{njeg pona{anja djece na ulicama.Zapravo, trudim se da radim koliko je mogu}evi{e likove koji me provociraju i inspiriraju narad te likova u kojima prepoznam potencijal. Danau~im ne{to novo, ne samo o sebi nego i odru{tvu u kojem ìvim i da ga razumijem - kaèAlma, ne èle}i otkrivati bilo kakve detalje o fi-lmu Angeline Jolie.

Ipak, naga|a se da je holivudska glumica gla-vnu mu{ku ulogu u svom filmu dodijelila po-znatom beogradskom glumcu Nikoli \uri~ku ito na nagovor Radeta [erbedìje, koji }e tako|erglumiti u filmu.

- Naravno da sam odu{evljen, ali imam instr-ukcije da za sada ni{ta o tome ne pri~am - kra-tko je izjavio \uri~ko i samo dodao da ga je sce-narij odu{evio.

Tako|er, u ovom filmskom ostvarenju i Gor-an Jevti} }e imati jednu od sporednih uloga.

- \uri~ko je prvi koji je pozvan na razgovor ofilmu. Bio je odu{evljen i prezadovoljan kadamu je saop}eno da je dobio glavnu ulogu ureìserskom prvjencu holivudske dive.

Nikola \uri~ko je ro|en u Beogradu 9. jula1974. godine. Smatra se za jednog od najboljihglumaca u Srbiji. Unuk je glumice Tomanije\uri~ko, a oènjen je Ljiljanom Ne{i}.

Film, ~ija se vrijednost procjenjuje na 15 mili-ona dolara, zasigurno je izazvao ogromnu pa`njuu cijelom Regionu, a nadati se da }e ova pri~a bitizanimljiva i u cijelom svijetu, te na{im glumcimadonijeti nove uloge na svjetskoj sceni. �

azra 2010./31

» Alma Terzi}: Audicija u LondonuFoto: J. FAZLAGI]

» Fe|a [tukan: Otputovao na

snimanje uMa|arsku

Vjen~anja Irna SMAKA i Samir IMAMOVI]

32/azra 2010.

Medenimjesec naBrijunima

Medenimjesec naBrijunima

» Fotografija zauspomenu

» Irna i Samir s kumom Lejlom Damadì} i kumom Safetom Zaimovi}em

Miss BiH 2003. godine Irna Smaka i njen du-gogodi{nji momak Samir Imamovi} izgovorili susudbonosno „Da“ pro{le subote u Svadbenom sa-lonu „Merkur“ u Kaknju u prisustvu 200 zvanica.Kumovi su bili njena dugogodi{nja prijateljica i ko-legica iz manekenske agencije Lejla Damadì} i Sa-fet Zaimovi}.

Nekoliko dana ranije zajedno s Lejlom Irna jeoti{la po elegantnu vjen~anicu ekskluzivnog salona„ La Perla“ u [iroki Brijeg, dok se njen, sad ve} su-prug, Samir odlu~io za elegantno odijelo ku}e„Granoff“.

- Bilo je, zaista, prelijepo. Zabavljao nas je bend„Modra rijeka“ iz Breze, a za na{ prvi ples specija-lno je nastupila Jelena Toma{evi}. Bilo je to izne-na|enje za sve prisutne. Me|u zvanicama su bili sui Alma ârdì}, bra~ni par Stela i Robert Jovano-vi}, Zdravko Zubak, Blanka Zgonjanin i mnogidrugi - kaè Irna, ~iju }emo manekensku karijeru ubudu}nosti pratiti s prezimenom Imamovi}. Bra~nipar ve} je najavio da }e medeni mjesec provesti naBrijunima. Z.KOLO[

» Trenutak koji su svi ~ekali

» Bra~ni par Imamovi} s Jelenom Toma{evi}

» ...i romanti~ni poljubac

» Mladenci s Irninom sestrom Nailom, Samirovim tatom Nusretom, sestrom Amelom, mamom Jasnom i Irninom mamom Dervi{om » Zdravica s kumovima

azra 2010./33

U posjeti Vahid HALILHOD@I]

34/azra 2010.

Francuzi ga doìvljavajukao ~ovjeka sa

samopouzdanjem, koji ni u ~emu ne u~estvuje

ako nije siguran u uspjeh, drì se date rije~i

i nikada ne zaboravljaodakle je do{ao. Na krajusu ga nagradili i Ordenom

Legije ~asti. Jedan odnajboljih centarfora Evrope,

a danas proslavljeni trener, koji je posljednjimuspjesima zadivio Hrvatsku,govori o Bosni, Mostaru,porodici, bolnim ìvotnim

trenucima i bogatoj fudbalskoj karijeri

Svaki put kada bi obja{njavao sudbi-nu svoje reprezentativne karijere ubiv{oj Jugoslaviji, Vahid Halilhodì}sjetno bi ponavljao: „Prezime mi jebilo preduga~ko da stane na semaforbeogradskih stadiona i novina“. Za-dovolj{tinu nije osjetio ni u poka-

jni~koj re~enici Miljana Miljani}a da je najve}u

gre{ku u svojoj trenerskoj karijeri napravio {toga 1982. godine na Svjetskom prvenstvu u[paniji nije pustio da u dràvnom dresu potvrdiklasu jednog od najboljih centarfora Evrope togvremena, ali zato je Vahid u Francuskoj „napla-tio“ sve i doìvio rijetku slavu.

Francuzi nisu pravili gre{ku, ve} su prezime-nu „Veleòve“ legende dodali i frazu „Svetac“(Marchons sur l’eau - ôvjek koji hoda po vo-di), za {ta im se on zahvalio, stvoriv{i od pro-sje~nog drugoliga{a „Lillea“ ekipu za Ligu{ampiona.

Njihov primjer slijedio je i {ef zagreba~kog„Dinama“ Zdravko Mami}. Istina, bh. stru~nja-ku nije ponudio doìvotni ugovor, kao {to je tosvojevremeno u~inio Louis Fonteneau, neka-da{nji direktor FC „Nantesa“, ali jeste ispisao, zaove prilike rekordni sedmocifreni ~ek, ponadav{ise da }e Vaha i s „Dinamom“ napraviti ~udo

kao {to je to ~inio s „Lilleom“, „Nantnesom“,„Paris Saint Germainom“, „Raja Casablancom“.

NNeemmaa ssttrraannccaa ddoo BBoossaannccaa„Nema stranca do Bosanca“, samo je jedan

od novinskih naslova koji nas je do~ekao u hrva-tskoj prijestolnici. Vahidova popularnost, zaina~e suzdràne Zagrep~ane, u prvi mah nam se~inila neobi~nom. Obasipaju ga komplimenti-ma, svi bi da se rukuju, ne{to kaù... Priredili sumu i fe{tu nakon velike pobjede nad„Villarrealom“.

Uìva on u cijeloj pri~i, ali bogato ìvotnoiskustvo ga opominje da medalja ima i svoje na-li~je. Lijepo je, kaè, biti u novinama, do~ekanje fantasti~no, ali ni u tome ne treba pretjerivati- govori dok prolazimo prostarni hol zagre-ba~kog „Sheratona“.

Bosanci, iako svjesni da uspjeh „Dinama“ re-

Dijana mi je reklada preuzmem„Dinamo“

Pi{e: Amela KESEROVI] Foto: Ivan [ebalj

azra 2010./35

alno nema nikakve veze s njima, njegove pobje-de, posljednjih dana, a bilo ih je {est, doìvljava-ju li~no. Zovu ga, ~estitaju mu.

- Kom{ije smo, tu smo, a BiH bi trebala da sedi~i svakim svojim ~ovjekom koji uspije u inoze-mstvu; nije va`no je li to u Hrvatskoj, Engle-skoj, Francuskoj... Uvijek sam govorio da su Hr-vatsku, ovu malu zemlju, proslavili njeni sporti-sti. ûdi me da im se nije oduìla spomenikom!?Svakako su ga zasluìli. Ali, opet, ne vole to po-liti~ari, jer u tom slu~aju pao bi hlad na njihoveaktivnosti - govori.

Bosni i politici, koja je mnogo puta utjecalana Vahidov ìvot, i privatni i profesionalni, vra-tit }emo se kasnije. Zanima nas za{to je odlu~iovratiti se na biv{e jugoslavenske prostore? Zbog~ega mu i danas izazov predstavlja, za evropskeprilike, male klubove vra}ati u centar fudbalskogzbivanja? Prisjetimo se samo francuskog „Lillea“.

Zatekao ga je u drugoj ligi, a na kraju ostaviopune kase u Ligi {ampiona.

- Ne moète uvijek ni dobiti veliki klub, aizgleda da mi je i sudbina takva da ulazim u rizi-ke, koje mnogi, vjerujem, ne bi htjeli prihvatiti.Nije da me |avo tjera da traìm belaja, niti samovdje prvenstveno zbog novca, jer ga imam do-voljno, a i bilo je i boljih ponuda od ove. Uìvotu nije sve stvar materijalnog, nekad trebatei pomo}i, a s „Dinamom“ su se poklopile mnogestvari. Na koncu i k}erka mi je ro|ena ovdje.

Odmah je zaveo red na terenu i u svla~ionicii igra~ima vratio osmijeh na lica. Kaù da najvi{evremena provodi na stadionu.

- Prijatelji mi znaju re}i da }u jednog danapu}i k’o atomska bomba. Ali, ne znam dru-ga~ije. Ako sam ve} skup trener i dobro pla}en,onda ne èlim ni izigrati ne~ije povjerenje. Predsebe postavljam visoke ciljeve. Sve drugo mi ne-ma smisla.

Supruga Dijana, s kojom ima dvoje odrasledjece, sina i k}erku, ìvi u Parizu. U prvi mahnije vjerovala da }e Vahid prihvatiti zagreba~kuponudu, ali mu je potom i sama sugerirala da jenakon situacije koju je kao selektor pro{ao s No-gometnom reprezentacijom Obale Slonova~e,bolje da do|e me|u ljude koje zna, nego da birasredinu za koju }e mu trebati i deset sati leta.

- Te{ko sam podnio sva de{avanja u Africi,naro~ito jer se politika u sve umije{ala. Predsje-dnik je èlio izbornu pobjedu. Hmmm... èliosam i ja pobijediti, ko ne voli pobje|ivati, ali,desilo se da nakon 24 utakmice bez porazadoìvimo i taj jedan, protiv Alìra u ~etvrtfinalu.Igra~i su bili pod pritiskom terorista, poraz im jelaknuo. Cijenu sam platio ja. Na kraju dobijetesamo jedan faks, papir na kojem vam neko na-pi{e: „Niste osvojili Afri~ki kup, prekidamo sara-dnju“. Niko nema snage da vam tu nepravdu sa-op}i u lice. Tu no} ne}u zaboraviti. Steglo mi seu prsima... SP nisam mogao ni gledati. Do{aosam na odmor u Promajnu i izolovao se od sve-ga... Bio sam ljut. Sve {to sam stekao oduzeto mije jednim papirom. A, to pravo nema niko, ~akni {ef dràve!

Mo`da je do{lo vrijeme da nepravde ispravitena kormilu na{e nogometne reprezentacije?

- Zvali su me mnogo puta, ali ja mislim daoni Boga mole da ja ne do|em tamo, jer znajuda bi se u tom slu~aju mnoge stvari radikalnopromijenile. Nemam orahe u dèpu, nikad uìvotu nisam bio kvaran, nisam varao ljude.Mo`da sam bio naivan, jer u prvim kontaktimavjerujem ljudima i èlim im biti prijatelj. Mo`dasam bio i mangup, jer, kad si mi neprijatelj,onda ti vra}am sto puta vi{e! Me|utim nikad u

Ponosan na djecu - Kao ~ovjek najvi{e sam ponosan na svoju

djecu. Na pravom su putu, dobri su ljudi i ve-oma sam sretan {to su zavr{ili fakultete. Radu-je me, mada znam da im ne}e biti lako, {to nevole da im se mije{am u odluke i poduhvate.Samostalni su i sve èle posti}i sami. Suprugaje u njihovom odgoju odigrala va`nu ulogu.Ja sam se bavio fudbalom, a ona ku}om i dje-com. Ko je podnio ve}u `rtvu, ne znam.Mo`da ona, a mo`da ~ak i ja, jer fudbal mi je,istina, dao mnogo, ali mi je mnogo i uzeo.Uzeo mi je vrijeme s njima.

Stojim na Rondou izme|u

dvije vatre: specijalaca iz Ni{a,

koji trebaju po~eti sukob, i na{e

policije; protivim se fa{isti~kim

idejama, repetiraju na mene i

samo ~ekam rafal...

Nikad to ne}u zaboraviti.

Desilo se i da sam tada sam

sebe slu~ajno ranio iz

„{korpiona“. U stra`njicu.

Smije{no, ali istinito

“

»

36/azra 2010.

ìvotu nisam bio |ubre. Niko me ne moè po-tkupiti, niti mi narediti. A, takav ~ovjek nije do-brodo{ao u reprezentaciji, naro~ito bosanskoher-cegova~koj - kategori~an je Halilhodì}.

KKoobbnnaa MMoossttaarrsskkaa nnoo}}

Iako je Reprezentacija za njega u ovom trenu-tku zatvoreno poglavlje, ne odustaje od Bosne.Svojevremeno su i Francuzi analizirali veliku Va-hidovu popularnost u njihovoj zemlji, ustvrdiv{ida ju je stekao ba{ zato {to je bio ~ovjek sa sa-mopouzdanjem, koji ni u ~emu ne u~estvuje akonije siguran u uspjeh, koji se drì date rije~i i ko-ji nikada nije zaboravio odakle je do{ao. Francu-skoj je bio zahvalan, jer mu je pruìla mogu}no-st da radi svoj posao.

- Danas, kada kaèm da idem ku}i, to zna~ida idem u Francusku, ali i da ho}u, ne mogu za-boraviti odakle sam do{ao. Kako mogu re}i dane znam gdje sam proveo djetinjstvo? Druga jestvar {to me mnoge stvari bole. [to, kad do|em

u Mostar, vidim da se stvari nisu pomakle s mr-tve ta~ke... One koje su mi u ìvotu u~inili nepr-avdu ne èlim ni da vidim! Ali, opet nikoga nemrzim. Volio bih da se narod osvijesti, stvariuzme u svoje ruke i promijeni vlast koja nikomenije donijela ni{ta dobro.

U rodnoj Jablanici ostali su mu ~lanovi fami-lije i grobovi roditelja, a u Mostaru je izgubiosve.

- Kada vidim gdje sam sada, a mogao sam de-vedesetih u Mostaru glavu izgubiti, sledim se. Je-dnu no} i u njoj tih deset sekundi, najduìh uìvotu, stojim na Rondou izme|u dvije vatre:specijalaca iz Ni{a, koji trebaju po~eti sukob, ina{e policije; protivim se fa{isti~kim idejama, re-petiraju na mene i samo ~ekam rafal... Nikad tone}u zaboraviti. Desilo se i da sam tada sam sebeslu~ajno ranio iz „{korpiona“. U stra`njicu. Smi-je{no, ali istinito. Za otad`binu sam u tom vre-menu dao mnogo, a na kraju iz nje iza{ao u far-merkama i ko{ulji. Sve mi je popaljeno i

Kada ima{ novac, onda si i lijep i pametan i

svi èle biti s tobom, ali ne smije{ dopustiti da te on

isklju~i iz dru{tva i da krene{pogre{nim putem. Mora{

sa~uvati i ljudsku dimenziju! Je li ona mogu}a u

fudbalu? Nekad se pitam isam? îni se da sam posljednji dinosaurus koji ima utopisti~ku

viziju dru{tva

“

» Igra~e koje vodim,volim, dragi su mi, adragim osobama nemoète ~initi zlo inepravdu

oplja~kano. Nemam ni fotografije za uspomenu.Niko mi nije pomogao, niti zahvalio, a sada~ujem komentare: „Vaha je zaboravio ‘Vele`’, za-boravio je grad“. Kako? Zato, jer tek ove godineim nisam dao novac. Odem u bolnicu u Mostarui doktor mi kaè: „Gledaj kako je ovo napravlje-no“, a ja mu odgovorim: „Znate li da sam prvidonator ove ustanove sa 10.000 dolara bio ja“?Ne zna? I vi mi kaète da trebam do}i i razmislitio Reprezentaciji. [ta trebam, za pomo}nike uzetipopa, hodù i fratra? Udarate mi na emocije.

- Gospodine da li ste zavr{ili s ru~kom,moèmo li ovo odnijeti - pita ljubazna konobari-ca.

- @uri Vam se, imate voz - pita Halilhodì} u{ali i dodaje: - Ne, nije slobodno, jo{ uvijek.

Vidjev{i osmijeh na licu „Dinamovog“ {efa,laknulo je i konobarici. Vrijeme je bilo za drugeteme iz bogate sportske karijere. Mogli smopri~ati o njegovom statusu u francuskomdru{tvu, prijateljstvu s tamo{njim uglednicima,rijetkoj slavi koju je doìvio u marokanskoj Ca-sablanci, ali vrijeme je bilo za telefonski poziv.Vahida je zanimalo kako je pro{la operacija je-dnog od njegovih igra~a, brinuo se kako proti~epostoperativni postupak i je li u stanju primititelefonski poziv.

- U medijima ostavljate potpuno druga~iji do-jam, djelujete strogo i autoritativno - kaèmo munakon {to smo upoznali i drugo trenerovo lice.

MMeerrlliinn ii „„MMoossttaarrsskkaa““- Mnogi su mi isto kazali {to i vi sada. Emoti-

van sam ~ovjek, iako na prvu ne delujem tako.Igra~e koje vodim, volim, dragi su mi, a dragimosobama ne moète ~initi zlo i nepravdu. Va`noje samo znati razgrani~iti s tim emocijama, uprotivnom nisi dobar trener.

Halilhodì} je jedan od rijetkih koji je imao pr-iliku trenirati fudbalske zvijezde kakve su Ronaldi-nho i Drogba. [ta jednog igra~a ~ini velikim?

- Mora biti dobar ~ovjek i dobar igra~.Naàlost, vidio sam mnogo velikih sportista kojinisu veliki ljudi. Nemojte, molim vas, samotraìti da vam kaèm imena. Ronaldinho je zai-grani dje~a~i}, on fudbal ne shvata kao biznis, aon to jeste, ve} kao igru. I to je, zapravo, Rona-ldihova dra` kao igra~a.

Prav k’o strijela, visok, markantan, mogao jebirati s kim }e biti... uvijek je volio lagodno ìvjeti,opisuju poznanici Vahidovu mladost. Zanima naskoliko je on uìvao u svim pogodnostima.

- Kada ima{ novac, onda si i lijep i pametan isvi èle biti s tobom, ali ne smije{ dopustiti da teon isklju~i iz dru{tva i da krene{ pogre{nim pu-tem. Mora{ sa~uvati i ljudsku dimenziju! Je liona mogu}a u fudbalu? Nekad se pitam i sam?îni se da sam posljednji dinosaurus koji imautopisti~ku viziju dru{tva. Sada mi kaù kako uZagrebu postoji pokret „Vaha“... Ma, kakav po-kret, dajte molim vas! Mladi igra~i nisu ni svje-sni kako sva ta popularnost brzo prolazi. Imaosam 42 godine kada sam putovao u iznajmlje-nom automobilu, kako bih pratio treninge veli-kih klubova. Spavao sam u autu i jeo sendvi~,nije bilo vina i restoranskih ve~era. Nisam imaoposao, sa suprugom i djecom sam ìvio u 29kvadrata, a kada bi me odbijali za posao, onda bito obi~no glasilo: „Ali, vi nemate francusku di-plomu, nemate dràvljanstvo“, a do prije polagodine sam ìvio u ku}i od 400, 500 kvadrata,drào lokale, butike, imao auta i {ta sve ne. Nakraju doìvi{ da ti Francuzi daju Orden legije~asti! Pa to je van svake pameti, ali sve je toìvot. Padao sam, ali sam se uvijek i dizao - kaèHalilhodì}.

Za kraj pri~e smo se sjetili Merlina i stihovanjegove „Mostarske“: „Kako si, Vaha, ima{ li da-ha? Jo{ jedna tekma na tebe ~eka...“ Zna i on daga nakon utakmica odigranih u biv{oj Jugoslavi-ji, Francuskoj, Maroku, Obali... ~eka jo{ jedna.A, nju treba igrati u BiH. �

azra 2010./37

» Halilhodì}: Prijatelji mi znaju re}i da}u jednog dana pu}i k’o atomska bomba.Ali, ne znam druga~ije. Ako sam ve} skuptrener i dobro pla}en, onda ne èlim niizigrati ne~ije povjerenje

Juìna

Oni veliki plakati poredceste su tu da se vide izauta. Jedan od njih, na-jiritantniji (bar {to semene ti~e), ~ini da ubr-zam i za`mirim dok vo-zim, rizikujem nov~anu

kaznu uz snimak koji }u, naravno, platiti,ina~e ne mogu registrovati auto. Na jednomod njih, prete`no crvenom, stoji Hrvat poslu`benoj du`nosti, @eljko Kom{i}, vampir-ski retu{iran i s osmijehom ~ijoj bi blesavo-sti pozavidio osmijeh Svena Alkalaja, mini-stra vanjskih poslova BiH.

Ne iritira me politi~ki nepismena figurana slici. Ne mislim sad trenutno o tomkako prijeti stranim dràvnicima u moje iva{e ime, kako ~ar{ijanerski ma{e rukama ibe~i o~i na TV-u, ne smeta mi {to je u pa-rtiji koja stalno prijeti ratom. Ni{ta je to uzemlji u kojoj ìvimo, {to nije ve} vi|eno iproìvljeno. O~i mi, naime, bode ono„Dràva za ~ovjeka“, ispisano svijetlim slo-vima na krvavocrvenoj pozadini, iznadmediokritetskog osmijeha sredovje~nog~ar{ijskog glasnogovornika kafanskog regi-stra.

Dràva za ~ovjeka? Kojeg? Mene? Neka,hvala za ponudu. Ako je po mojoj mjeri,bolje da je i nema. I za{to samo za ~ovjeka?I za{to ne bi bila za ~ovjeka, ho}e li je oniuljuditi, tu dràvu? I, pobogu, je li to nekadràva bez èna? Za{to ne „Dràva za ènu?“„Dràva za sve“? Za nastavak biolo{ke egzi-stencije na{ih triju naroda potrebne su samoène i banka sperme. Za kraj dràve trebaju,dodu{e, mu{karci. Oni znaju stvoriti samoono {to se gradi ru{enjem. Kao {to su odJugoslavije napravili vi{e manjih dràva odkojih je ova u kojoj ìvimo u najve}oj„banani“. A kad stvarno treba napraviti

ne{to dobro, onda im se oduzmu i ruke ipamet. Ne dao Bog da su u Njema~koj,umjesto samih èna i pokojeg mu{karca,ostali samo mu{karci i pokoja èna. Ne sa-mo da ne bi bilo Njema~ke, ne bi bilo ni„Mercedesa“ ni „Volvoa“, danas se izbijelje-ni ~ar{ijski bard ne bi imao ~ime voziti uPredsjedni{tvo i tamo prodavati m... hm,bijele bubrege pod bubrege. Boè, koji idio-tizam! Pa, gospodo draga s bilboarda, ovo ijeste dràva za ~ovjeka. Za ljude kakvi stevi, da laète i zamajavate javnost frazetina-ma od prije 50 godina.

Za ène nije, pogledajte malo oko sebe.Ne, moje dame, nisam poput onih zapje-

njenih feministkinja koje bi gurnule ène urudnike i podmornice, koje bi ih bacile uarene i gledale kako jedna drugoj lome no-snu hrskavicu i rebra, poput onih koje bi daguraju pu{ke u ènske ruke, da ubijaju dje-cu koju su druge ène u mukama ra|ale.Nije to za ènu, nije nikada ni bilo. Svaka~ast apsolutnoj ravnopravnosti, ali nije to takvrgava japija. Prljave poslove je i Bog na-mijenio mu{karcima. To primitivno plaka-tiranje, recimo. Hm, izviri s ponekog plaka-ta i retu{irano pomu{kara~eno ènsko~eljade po mu{kom ukusu, ali o tome samve} pisao pa ne}u sada.

Pa, ako se pitate za{to zbog svega ovoga{to mislim ne promijenim spol, re}i }u vami to. Prevelik sam, brate. I predlakav. A iznam sebe, da sam ènsko - bio bih lezbijka.A u ovoj zemlji je dovoljno lo{e i bitiènsko. Jo{ homoseksualno ènsko, hej!Moète zamisliti kakav bi mi ìvot bio. Ne-ma nijedno mu{ko petlje za bit’ ènsko. A{ta bih ako zemlju bude jednom vodila onapartija sa sloganom s po~etka kolumne, a?[ta ako ovo jo{ vi{e bude „dràva za ~ovje-ka“? �

Postoji li, zaboga,dràva za ènu!?

I, pobogu, je li to nekadràva bez èna? Za{to ne„Dràva za ènu?“ „Dràva

za sve“? Za nastavak biolo{ke egzistencije

na{ih triju naroda potrebnesu samo ène i

banka sperme. Za krajdràve trebaju, dodu{e,

mu{karci. Oni znaju stvoritisamo ono {to se gradi

ru{enjem. Ne dao Bog dasu u Njema~koj, umjesto

samih èna i pokojegmu{karca, ostali samo

mu{karci i pokoja èna. Ne samo da ne bi bilo Njema~ke, ne bi bilo ni

„Mercedesa“ ni „Volvoa“

Pi{e:

VVeesseelliinn GGAATTAALLOO

38/azra 2009.

azra 2010./39

SS TT YY LL I S S I M O

I jo{:� Tajne mog izgleda:

Maja êngi} � Njegovo veli~anstvo:

odijelo� „Bosfamove“ rukotvorine:

Lijepo i na{e� Novi vlasnik licence za Bh.

izbor Miss planete Zemlje: Drago Gavranovi~

� Vlado Podany: Tragovi krvi na klaviru

Stilovi, trendovi, zdravlje i lifestyle novostiSociolozi i antropolozi kaù da je

„promjena“ ono {to najbolje opisuje Balkan i njene stanovnike.

Dakle, u na{em genskom kodu je prenagla{ena èlja za promjenom. I tako, va{

pogled u ogledalo je dosadan,samopouzdanje je na

nuli, ne svi|ate se sebi... mijenjali biste ne{to!

Donosimo vam pri~u sa Senadom [ehi}em,

koji je u Barceloni saznao{ta je hit ove sezone

kada je rije~ o frizurama

Promijenite frizuru

Maja ^ENGI]

40/azra 2010.


»

Ormar je ogledalo mog

ìvota

azra 2010./41

Lijepa voditeljica BHT-a kaè da je njen odjevni stil odre|en njenim trenutnim raspoloènjem, te da, poput prave Vage, uìva u lijepim stvarima.

Upravo zbog toga u njenom ormaru nekada }e se na}i lijepi, ali neiskori{teni komadi odje}e, obu}e ili modni detalji

Foto: Ivan [EBALJ Razgovarala: Lejla LOJO

Uprkos izloènosti svjetlimareflektora i konstantnoj,te{koj televizijskoj {minci,voditeljica Maja êngi},koju }emo uskoro s kole-gom Dejanom Kukri}emgledati u novoj sezoni zaba-

vne emisije „Kona~no petak“, uspijevasa~uvati svje` i blistav izgled lica. Tajne do-brog izgleda lijepa voditeljica BHT-a podi-jelila je i s na{im ~itateljima, otkrivaju}i dajedino sretna i zadovoljna èna moè bitiistinski lijepa, te da se, ma koliko tozvu~alo kao kli{e, najbolje osje}a upravou vlastitoj koì.

� KKaakkoo bbiissttee ooppiissaallii ssvvoojj ooddjjeevvnnii ssttiill??

- Potpuno podre|en raspoloènju,a samim tim podloàn promjenama...nekada i vi{e puta na dan. Obla~imse ta~no onako kako se osje}am udatom trenutku. Izuzetak su samoposebne prilike koje striktnoodre|uju dress code.

� KKoojjiihh kkrrppiiccaa jjee nnaajjvvii{{ee uu VVaa{{eemmoorrmmaarruu??

- Rade}i redovno „sezonsko“ po-spremanje ormara, nekidan samshvatila da je on, zapravo, oli~enje

mog ìvota. Imam svega pomalo, a istovremenotaman onoliko koliko mi je potrebno da budemzadovoljna.

� JJeessuu llii VVaamm vvee}}ii „„ppoorrookk““ ttoorrbbiiccee,, cciippeellee iillii,,mmoo`ddaa,, nnee{{ttoo ttrree}}ee??

- Poput prave Vage, veoma volim lijepe stva-ri.Tako da se ~esto uhvatim u situaciji da samne{to kupila samo zato {to mi se dopada dizajn,a ne zato {to mi je istinski potrebno. I to seodnosi na apsolutno sve odjevne predmete,obu}u ili pak modne dodatke. Ipak, moram pri-znati da u ovom trenutku mo`da najve}i dio or-mara pripada cipelama i ~izmama kojima, o~ito,ne mogu odoljeti.

� JJee llii ddoollaazzaakk ssvvaakkee nnoovvee sseezzoonnee iizzggoovvoorr zzaa ddoobbaarrsshhooppppiinngg iillii VVaamm zzaa ttoo,, uuoopp}}ee,, nnee ttrreebbaa iizzggoovvoorr??

- U su{tini, shopping u mom slu~aju ovisi odraspoloènja i prilike koja se naj~e{}e pruà naraznim putovanjima. Tada se trudim da naba-vim ono {to u Sarajevu ne mogu, bilo da je rije~o novom kupa}em kostimu, ~izmama ili kaputu,sasvim svejedno.

� SS oobbzziirroomm nnaa ttoo ddaa,, zzbboogg ppoossllaa,, ~~eessttoo nnoossiitteettee{{kkuu {{mmiinnkkuu,, kkaakkoo ooddmmaarraattee ii rreevviittaalliizziirraattee lliiccee??

- Tako {to svaki trenutak kada to ne moram,{minku gotovo da i ne koristim. Znalo mi se de-siti da u toku jednog dana imam vi{e snimanja i

jedan od najboljih savjeta koji sam dobila od ma-ke up artistice Renate Ponjevi} je taj da lice oba-vezno umijem i odmorim prije narednog{minkanja a ne, kao {to se to ~esto radi, samo„popravim“ izgled dodatnim nano{enjem pudera.Za konkretan odmor koè lica pored obaveznog~i{}enja i sna, najve}e osvjeènje mi pruà hidra-tantna krema iz linije „Clinique“ proizvoda.

� IImmaattee llii nneekkii rreecceepptt ((nnpprr.. bbaakkiinn)) zzaa bbrrzzoo ii eeffii--kkaassnnoo ppoossttiizzaannjjee ssvvjjeeèegg iizzgglleeddaa??

- Slu~ajnost ili ne, ali mene je ba{ moja bakau~ila da je za postizanje svjeìne, lice potrebnobrzim pokretima umiti hladnom vodom, nekoli-ko puta se „u{tinuti“ za jagodice i to je to!

� KKoommee ppoovvjjeerraavvaattee bbrriigguu oo VVaa{{oojj kkoossii??

- Zahvaljuju}i poslu, imala sam priliku sa-ra|ivati s brojnim frizerima, ali sam posebno sr-etna {to sam upoznala Ensara Dervi{begovi}a,kojem bezuvjetno vjerujem. On je zasluàn za to{to sam nakon brojnih eksperimenata kona~nodobila boju kose kakvu sam oduvijek htjela.Ipak, bar jednom sedmi~no na feniranje idemkod Aldijane koja, kako to samo èna zna, frizu-ru prilago|ava mom raspoloènju.

� NNeekkaaddaa ssttee iimmaallii dduugguu kkoossuu,, kkoojjaa ffrriizzuurraa VVaammssee vvii{{ee ddooppaaddaa??

- Imala sam i jako dugu i jako kratku, i crnu,

Jedino sretna, zadovoljna

i nasmijana èna moè biti

u potpunosti lijepa! Sve

ostalo su samo asesoari “

42/azra 2010.

i ljubi~astu kosu. Sve su to bile faze i vrlo ~estohirovi, koji se nisu ba{ uvijek pokazali ispra-vnim. Sada sam kona~no sretna i s bojom i sduìnom, ali prije svega zdravljem svoje kose.

� IImmaa llii ddaannaa kkaaddaa nniissttee zzaaddoovvoolljjnnii ssvvoojjiimm iizzggllee--ddoomm??

- Ima li dana kada jesam...? Kao i ve}inaèna, tako i ja iz godine u godinu pronalazim nasebi nove mane i nedostatke, ali je valjda toupravo u ènskoj prirodi. [alu nastranu, zado-voljna sam time {to sam shvatila da je najbitnijeosje}ati se dobro u svojoj koì, a ne zbog drugihi onoga kakvim bi te oni htjeli vidjeti.

� KKoo VVaass nnaa ssvvjjeettsskkoojj sscceennii oodduu{{eevvlljjaavvaa mmoo--ddnniimm ssttiilloomm ii zzaa{{ttoo??

- Iako se iz sezone u sezonu u filmskoj imuzi~koj industriji pojavljuju brojne no-ve zvijezde, koje svojom pojavom i sti-lom odmah budu progla{ene novim

»

modnim ikonama i name}u nove trendove, je-dna i jedina koja me izgledom odu{evljava jeCharlize Theron. Jednako dobro zna nositi pre-skupe i elegantne toalete, kao i farmerice uko-mponirane s najobi~nijom bijelom majicom. Iuvijek isti~e ono najbolje na svom tijelu.

� KKoojjee ssuu VVaamm oommiilljjeennee bboojjee??- U su{tini volim sve boje, ali ipak u mom or-

maru ima najvi{e ljubi{~astih i crnih krpica.

� VVaa{{ nnaajjddrraaìi ppaarrffeemm jjee........??- Do prije nekoliko dana to je bio Armani

„She“, a sada sam dobila novog „ljubimca“ -„Miss Dior Cherie“.

� VVoolliittee llii nnoossiittii nnaakkiitt ii kkaakkaavv pprreeffeerriirraattee??- Uop}e ne nosim nakit, osim kada je to po-

trebno za snimanje emisije ili neku drugu speci-jalnu priliku. Tada obi~no stavim na ruku zani-mljivu narukvicu, koja moè da upotpuni cjelo-kupan izgled.

� UU ~~eemmuu jjee èennaa nnaajjlljjee{{aa??- U onome u ~emu se najbolje i osje}a. Bilo

bi dobro da je to vlastita koà, jer jedino tada jeapsolutno neva`no koji odjevni predmet ima nasebi, tako je bar u mom slu~aju. Zvu~i kao fraza,ali vjerujem u opravdanost te ~injenice.

� NNeeddaavvnnoo ssttee bboorraavviillii uu IIttaalliijjii,, aa zzaa IIttaalliijjaannkkeekkaaùu ddaa ssuu mmee||uu nnaajjlljjeepp{{iimm èennaammaa nnaa ssvviijjeettuu..KKaakkvvoo jjee VVaa{{ee mmii{{lljjeennjjee??

- Lijepih èna ima svugdje, ali tako besprijekor-no dotjeranih u svako doba dana i no}i kao u Ita-liji, zaista nema puno. I tu ne mislim na tonu ne-potrebne {minke na plus ~etrdeset, nego na sa-vr{enu prilago|enost vremenu i mjestu na kojemse nalaze. One su jednostavno izgradile jedan po-seban stil, jednako vidljiv dok {etate ulicom, ali i uno}nim klubovima. A, Italijani? Za moj pojam pr-eniski, prekvarcani i previ{e „u{minkani“.

� JJeessttee llii iikkaaddaa bbiillii nnaa ddiijjeettii??

- Je li ovo neka {ala? Pa, ja sam stalno na dije-ti, (smijeh)! Nekada sebi dozvolim da pojedemba{ sve {to mi se u tom trenutku jede, ali ondadanima ispa{tam, jer, u mom slu~aju, naàlost,svaki „izlet“ te vrste se odmah odrazi na izgledu.

� [[ttaa VVaamm ssee iizz vveelliikkoogg ppoovvrraattkkaa ‘‘8800--iihh nnaa mmoo--ddnnuu sscceennuu nnaajjvvii{{ee ddooppaaddaa ((hheellaannkkee,, nnaarraammeennii--ccee......))??

- Generalno, volim {arenilo koje vra}aju ‘80-e! To je, prema mom mi{ljenju, moda koja voliènu, ènu sa svim oblinama, koje se isti~u, a nesakrivaju. Posebno mi se dopadaju haljine na je-dno rame, uske helanke u {ljoki~astoj varijanti initne na cipelama, torbama, kai{evima!

� JJeessttee llii ssaaggllaassnnii ss mmii{{lljjeennjjeemm ddaa lljjeeppoottaa èennee ddoo--llaazzii iizznnuuttrraa??

- Naravno! Jedino sretna, zadovoljna i nasmi-jana èna moè biti u potpunosti lijepa! Sveostalo su samo asesoari! �

azra 2010./43

Izgledom me odu{evljava

samo Charlize Theron. Jednako

dobro zna nositi preskupe i

elegantne toalete, kao i

farmerice ukomponirane s

najobi~nijom bijelom majicom

“

44/azra 2010.

» Za crveni tepih Cate Blanchett izabrala je odijelo u srebrenoj boji

» Heidi Klum: Odijelo u uo~ljivoj pink boji

Njegovo veli~anstvo Njegovo veli~anstvo o


azra 2010./45

» Crno odijelo s nagla{enim strukom

i {irokim nogavicama izbor je Tyre Banks

Mnogi od nas jo{ sebi ne èlepriznati, no ljetu je do{aokraj i vrijeme je da nabavi-te novu jesenju kolekciju.Iako je odijelo uvijek do-brodo{lo u va{em ormaru,jer ga moète obu}i za sva-

ku priliku, nekako se u jesenjem pe-riodu da najbolje iskoristiti. Bezobzira na to da li ste poslovnaosoba ili ne, poslovno odijelo jeza ène postalo potreba isto kaoi mala crna haljina.

Ako ste neodlu~ni koju bo-ju da izaberete, nikada ne}ete

pogrije{iti odlu~ite li se za crnu,

tamnoplavu ili sivu, ali i svaka neutralna boja,poput be` nijansi, bit }e dobrodo{la. Jednobo-jno odijelo ili kostim u~init }e vas i vizuelnomr{avijima. Tako|er, moète birati izme|u odi-jela kojeg ~ine sako i hla~e i druge varijante sasuknjom. Sve zavisi od vas samih i onoga u~emu se bolje osje}ate.

Ukoliko vam to mogu}nosti dopu{taju,mo`da bi bilo najprakti~nije nabaviti i jedno idrugo. U vrlo formalnim prilikama najbolje jeposegnuti za suknjom, a hla~e sa~uvajte za po-slovna okruènja. Holivudske zvijezde }ete neri-jetko vidjeti kako se ba{ u odijelima {e}u crve-nim tepihom. Tada je najbolje izabrati odijelaskrojena od nekog neobi~nog materijala i ona uuo~ljivoj boji. �

» Uma Thurman u sivom odijelu

» Za klasiku se odlu~ilai Mary Louise

Parker

odijelo odijelo

» Monica Bellucci:

Klasika u crnom

» Glumica Jessica Bielu modernom odijelu sdvorednim kop~anjem


Kad lice (pro)govoriVa{e lice pri~a o va{em na~in ìvota. Ako se niste dovoljno dobro brinuli o njemu u

tinejdèrskim danima i dvadesetim godinama, o{te}enja na koì kasnije }e biti uo~ljivija i to u obliku kapilara, tamnih mrlja i bora. Razmislite o investiranju u skuplje,ali provjereno djelotvorne kreme, koje se sa starenjem bore na molekularnom nivou

Dior „CaptureNight“ kolekcija

Nova kolekcija ku}e Dior „Capture Night“ do-nosi ~arobne preparate koji s va{eg lica bri{uo~ite znakove starenja.Tretman „21 Night Renewal“ je najefikasnijipreparat ove ku}e, koji tokom tri sedmice ko-ri{tenja kroz tri faze vra}a va{oj koì glatko}u i

svjeìnu, sjaj, bolju teksturu i pobolj{ava tonus.Nakon ovog koncentrata nanesite „Capture To-tale Intensive Night Restorative“ kremu, koja }evam pomo}i da sa~uvate svoje „novo lice“ {toduè. A Dior „Intensive Night Restorative Rich Cre-me“ donosi vam energiju i oìvljava va{u koùtokom no}i da biste blistali tokom dana. Onastimulira proizvodnju anitioksidansa, uklanjaznakove starenja. Svakog jutra uvjerit }ete se urezultat ove djelotvorne kreme.

„Total Effects“ linija posjeduje sedam anti-ageing u~inaka u jednom proizvodu ~ija jeokosnica Vita-niacin, jedinstveni Olay ko-mpleks vitamina i minerala, uklju~uju}i vita-mine B3, E i C, te provitamin B5. Tako da sesada moète boriti protiv sedam znakova stare-nja: fine linije i bore, stara~ke pjege, koà bezsjaja, diskoloracije, nejednaka tekstura, suho}akoè i vidljive pore. Preparat je namijenjenènama nakon 30. godine koje èle multifu-nkcionalan anti-ageing proizvod. � „Total Effects“ hidratantna dnevna krema sa-drì UV za{titu koja pomaè u spre~avanjuo{te}enja koè uzrokovanih {tetnim UVA iUVB zrakama. Ja~a i krijepi koù hrane}i je ihidratiziraju}i, vra}aju}i joj sjaj i blistavost.� „Total Effects“ hidratantna no}na krema ima

nemasnu teksturu koju koà brzo upija. Poti~eproces obnavljanja koè tokom no}i.� Olay „Gentle Clensers“ je osvjeàvaju}a kupka

za lice. Nje`no i efikasno uklanja ne~isto}e i{minku. Sadrì ekstrakt aloje i krastavca kojikoù njeguju i ~ine je bar{unastom i mekanom.

Dior HommeIntenzivan i sofisticiran „Dior Homme“ do~ekuje vas cvje-tnim i drvenim akordima, a sastav osvaja notama lavande,irisa, puderaste vanile, ambera, cedra iz Virdìnije i vetivera.

Kolekcija„Olay Total

Effects“

Clarins „Foaming Cleanser“

Clarins „Foaming Cle-anser“ za normalnu ilimje{ovitu koà njeànje kao mlijeko za~i{}enje, a istovremenodjelotvoran kao sapunte stvoren da zadovoljipotrebe svih tipovakoè. [titi koù, dajejoj sjaj i ravnoteù.

„Avon“ iluminiraju}e perlice u ku-tijici novog dizajna donose roma-nti~ni sjaj na va{e lice. Neka va{eobraze dotakne zlatni sjaj, jer dolaziva{e vrijeme.

„Avon“ iluminiraju}e perle

Davidoff„Champion“„Champion“, novi miris za

mu{karce ku}e „Davidoff“,probudit }e èlju za razvija-njem va{ih potencijala. Po-stanite istinski {ampion.Ovaj mu{ki miris donosi ci-trusne akorde u po~etku(limun, bergamot), srce muje oplemenjeno mu{katnomàlfijom u savezu s galbanu-mom, dok je osnova kombi-nirana od drvenih nota cedrai hrastove mahovine. Bo~icaizdanja simbol je muèvnosti,energije i snage.

Givenchy „HydraSparkling“ kremaGivenchy „Hydra Sparkling“ krema je ~isti izvor energijei hidratacije. Va{a }e koà blistati uz pomo} ove kremeoboga}ene mineralnom vodom. Nakon kori{tenja koàje intenzivno hidratizirana, mekana na dodir i sjajna.

Ku}a „Givenchy“ predstavlja vam kolekciju specijalno formulira-nu za njegu koè koja pokazuje znakove starenja. Uz pomo} ovekolekcije radikalno }e se promijeniti na~in na koji njegujete iuop}e razmi{ljate o svojoj koì. Ovo je pravo antiaging oru`je ko-je vam nudi kompletnu njegu u okviru koje }ete prona}i najboljesastojke visokih performansi za u~vr{}ivanje i njegu protiv bora.Ovo je antiaging rje{enje za sve va{e probleme. Potraìte svojuGivenchy „Radically No Surgetics Age- Defining& Unifing Mu-ltiprotective“ kremu i „Age - Defining Perfecting“ puder.

Givenchy„Radically No Surgetics“kolekcija Dior „Instant Gentle Exfoliant“ koristite

do tri puta sedmi~no, a bogata emulzijaizvr{it }e neagresivan peeling koè va{eglica. Omogu}ava obnovu }elija, {to je bi-tno za vitalnost i sjaj koè. Osje}aj svile-nkaste glatko}e i udobnost nikog ne}eostaviti ravnodu{nim.

Dior Instant Gentle Exfoliant

46/azra 2010. azra 2010./47


48/azra 2010.

„Pretty Woman“ „Pretty Woman“

Poznate osobe ve} ih nose, a i na na{im ulicama trendsetterice moète vidjeti u ~izmama

~ije sare doseù visoko iznad koljena. Ovaobu}a postigla je planetarnu popularnost kad ih je obula Julia Roberts u jednom od

najromanti~nijih filmova svih vremena

Dugi prsluciPopularni duì prsluci obiljeìt }e sezo-nu. Moderni su oni od pletenine ili kr-zna. Modeli duìne do koljena ili sasvimkratki bez kop~anja izuzetno su {ik, amoète ih nositi u kombinaciji sa svimodjevnim predmetima. Prsluke od krznakombinirajte sa sportskom odje}om. M

ust

have

Elegantni {e{iriElegantni {e{iri bili su ultra popularni tokomljeta, a ostat }e moderni i tokom jesen i zi-me. Fedora {e{iri}i ne izlazi iz mode, amoète ih nositi sa svim odjevnim kombina-cijama- od haljina do farmerica.

azra 2010./49

ponovo na ulicama ponovo na ulicama

îzme iznadkoljenaPoznate dame ve} ih nose, a i nana{im ulicama trendsetterice moètevidjeti u ~izmama ~ije sare doseù vi-soko iznad koljena. Ova vrsta obu}epostigla je planetarnu popularnostkad ih je lijepa Julia Roberts nosila ufilmu „Pretty Woman“. Ipak, sad ihmoète prona}i u razli~itim bojama iod svih materijala. Platforme, visokeili ne{to niè potpetice su va{ izbor,a ove ~izme nosite s kratkim haljina-ma, uz helanke ili skinny traperice.

Tankikai{eviKaputi i jakne, sakoi,haljine i prsluci ovesezone imaju jednuzajedni~ku osobinu -ukra{eni su tankimkai{evima. Iako su hitoni sasvim uski, de-bljinu pojasa moèteprilagoditi va{emodjevnom izboru igra|i.

ZagrljajkrznaKako jednostavno do-dati notu luksuza usvoj odjevni stil?Odgovor potraìte ukrznenim dodacima -od ukrasa na jaknama,kaputa od ovog materi-jala, sve do sara va{ihnovih ~izama. Jakne odvje{ta~kog krzna nositeuz jeans.


50/azra 2010.

Pa vi{e nije u modi

Pi{e: Zana KOLO[

Senad [ehi} jedan je od rijetkih na{ihfrizera koji stalno ulaè u edukacijui uvijek pomjera granice u profesiji,znaju}i da samo oni koji stalno idunaprijed mogu ostati na vrhu. Ovajumjetnik s makazama prije nekolikodana vratio iz Barcelone s „Framesi

Meetinga“, na kojem su predstavljene nove boje,tehnike {i{anja, ali i trendovi koje donosi pre-dstoje}a sezona jesen-zima.

- Svake godine ovaj svjetski skup stru~njakau oblasti frizura odràva se na nekom egzo-ti~nom mjestu, pa je do{ao red i na [paniju. Uz300 u~esnika iz svih zemalja svijeta, prisustvovaosam ovom doga|aju u funkciji tehni~ara„Framcolor Glamoura“ za BiH s kolegom, distr-ibuterom Markom [ari}em. Prezentirane su no-ve linije frizura za sezonu jesen-zima. Ono {tome posebno odu{evilo su nove boje ove ku}e -pri~a Senad.

Nova linija boja obradovat }e, kaè, sve klije-ntice, ali i frizere, jer je izuzetno jednostavna za

kori{tenje, nakon kojeg nema o{te}enja kose nitieksperimentiranja u kombinacijama boja.

- Hidrogen koji koristimo uz „Glamour“ sa-drì kokosovo ulje, koje ~uva kosu od isu{ivanja.Ove boje donose glamurozan novi sjaj, ìvost,energiju i lepr{avost va{oj kosi. Nijanse su 50posto postojanije od drugih sli~nih proizvoda,{to }e odu{eviti i najzahtjevnije dame.

Nakon prezentacija Senad je s grupom od 40frizera u~estvovao u radionici, odnosno direktnoprimjenjivao boje „Glamour Framesi“, uz pose-ban dio predavanja o novim linijama frizura, ko-

Senad [EHI]

je }emo uskoro vidjeti i na na{im ulicama.- Definitivno je da pa` vi{e nije u modi, po-

gotovo onaj sasvim ravnih linija. Hit su kra}efrizure. U carstvu boja primat ima plava s nija-nsama jeseni, laganim primjesama sme|e. Te-hnika {i{anja donosi dominaciju repova i stepe-nasto {i{anje.

Zna~ajno je {to ova vrsta {i{anja nakon pra-nja kod ku}e, ne zahtijeva specijalne metodeodràvanja frizure.

- Uz plavu, crvena nijansa je, tako|er, izuze-tno moderna. Ovdje ne mislimo na jarke tono-ve, a pramenovi su ponovo hit. Svoje mjesto ujesenjim kolekcijama ima i sme|a boja s crve-nim nijansama. Moderne frizure za mu{karcesu, tako|er, duè, a izbrijavanje je totalnoisklju~eno kao jedna od modernih opcija {i{anja- kaè na kraju Senad [ehi}. �

azra 2010./51

Jedan od na{ih najtrofejnijih frizera prije nekoliko dana vratio se iz Barcelone, gdje je prisustvovao

prezentaciji i radionici u okviru „Framesi Meetinga“,odakle nam donosi nove trendove u carstvu

frizura za predstoje}u sezonu jesen-zima

» Detalj s prezentacije u Barceloni


52/azra 2010.

Em

ir G

RA

NO

V

Bez mentalnehigijene nema napretka

Bez mentalnehigijene nema napretka

Fudbalsku karijeru po~eo u svom„Sarajevu“, gdje je pro{ao sve selekcije ibio kadetski reprezentativac. Ve} u 22.godini oti{ao je u inozemstvo, u Portu-galsku ligu. Dobre igre u prvoliga{u

„Farenzeu“ bile su mu preporuka da stigne uBudimpe{tu i klub „Ujpe{t“, jer Ma|arska je uto vrijeme po~ela da ulaè u nogometni biznis.U Ma|arskoj je ostao sezonu, a sjajne igre pre-poru~ile su ga [pancima, gdje u dresu „RayoVallecana“ doìvljava vrhunac karijere. Jedno vr-ijeme boje ovog kluba branio je zajedno s Elvir-om Boli}em. Dakako, rije~ je o Emiru Granovu,danas uspje{nom biznismenu i vlasniku Modneku}e „Granoff“.

Najve}e zadovoljstvo ipak mu je bilo branitiboje svoje dràve BIH, na {to je najponosniji.Fudbalsku karijeru je zavr{io vrlo rano, u 27-ojgodini, kada je bio u naponu snage i kada spor-tisti postiù najbolje rezultate. Na prekid karije-re nagnale su ga brojne povrede. Logi~an slijedje bio nastaviti porodi~nu tradiciju. Kada smo gapitali da li je Granoff najprepoznatljiviji bosa-nski brend, rekao nam je da on to ne zna, ali damu je drago ako je tako. Ono {to je sigurno jesteda je sredstva zara|ena od nogometa uloìo u bi-

znis u svojoj zemlji. Danas ima vi{e od 80 zapo-slenih, ali je zadrào vitku sportsku liniju.

11.. [[ttaa ssvvaakkooddnneevvnnoo ~~iinniittee zzaa ssvvoojjee zzddrraavvlljjee??- Svakodnevno zahvaljujem dragom Bogu {to

mi je dao zdravlje. Nastojim imati redovnu izdravu ishranu, ali i redovno uzimati odgovara-ju}e vitamine, uz obavezno bavljenje sportom.

22.. OOddllaazziittee llii rreeddoovvnnoo nnaa lljjeekkaarrsskkee pprreegglleeddee??- Imam naviku nekoliko puta godi{nje kontr-

olirati krvnu sliku i uraditi op}i pregled.

33.. JJeessttee llii ddoo ssaaddaa iimmaallii nneekkiihh zzddrraavvssttvveenniihhttee{{kkoo}}aa??

- Vi{e u djetinjstvu nego sada. Kao djetetu sumi operirani krajnici i slijepo crijevo, a imaosam i meningitis. Kao profesionalni fudbalersam imao dosta te{kih povreda (frakture ruku,lobanje, operaciju i va|enje slezene, repa guste-ra~e, nagnje~enje crijeva, pucanje ligamenataitd.), a u posljednjih nekoliko godina imao samte{ke napade bubre`nog kamenca. Hvala Bogu,sada sam zdrav!

44.. VVjjeerruujjeettee llii vvii{{ee aalltteerrnnaattiivvnnoojj iillii kkoonnvveenncciioonnaa--llnnoojj mmeeddiicciinnii??

- Prednost bih, ipak, dao konvencionalnoj.

55.. PPooddiijjeelliittee ss nnaa{{iimm ~~iittaatteelljjiimmaa rreecceepptt nnaarrooddnneemmeeddiicciinnee kkoojjii ssee sspprraavvlljjaa uu VVaa{{oojj kkuu}}ii..

- Iskreno, samo sam jednom koristio receptnarodne medicine, kada sam pokidao no`ne li-gamente, ali ga se sada dobro ne sje}am. Znamda se upotrebljava korijen biljke gavez, pa se mi-ksa s mlijekom i privija na bolno mjesto. Ali, de-talja se ne sje}am.

66.. JJeessttee llii hhiippoohhoonnddaarr?? - Ne.

77.. [[ttaa zzaa VVaass zznnaa~~ii mmeennttaallnnaa hhiiggiijjeennaa?? - Prema mom mi{ljenju, mentalna higijena je

veoma bitna. Odràvanje psihofizi~kog stanjauveliko nam moè pomo}i prilikom obavljanjasvakodnevnih aktivnosti. Bez mentalne higijenenema ni nade, a ni volje za napretkom.

88.. OOmmiilljjeennii ddoorruu~~aakk??- Tost s razli~itom vrstom namaza uz ~a{u

mlijeka ili sok od narandè.

99.. KKoojjiimm ssee ssppoorrttoomm bbaavviittee??- Poslije profesionalne karijere vi{e sam se po-

azra 2010./53

Rekreacija je za menadèra na~in opsta-nka, sredstvo protiv stresa, za odràvanje sna-ge i zdravlja, neophodnih za uspje{an posao.Ali, ona je i uìtak, prilika za poslovni susr-et, pa i testiranje fizi~kih granica.

Nema sumnje, najzabavnije je bizni-smenima koji se okupljaju na zajedni~kimterenima, na skvo{u, badmintonu, tenisu,malom nogometu ili odbojci, jer se krozigru i takmi~enje lak{e zaboravljaju boloviu mi{i}ima, prebrodi privatna ili poslovnakriza, jednostavnije podnese bol u slezenizbog ve}ih napora.

Sva ta iskustva korisna su u poslu iìvotu. Ve}ina biznismena je uvjerena da bidosad u poslu ve} nekoliko puta dobili infa-rkt da nisu u odli~noj tjelesnoj, ali i menta-lnoj kondiciji. Najva`nija lekcija kojuizvla~imo iz sporta je iskustvo da se na krajuuporno{}u uvijek izvu~e{ iz te{kih situacija.

Isto tako danas u doma}em poslovnomsvijetu vi{e gotovo da i nema menadèrakoji ne shvata va`nost dobre tjelesne ko-ndicije i snage, odnosno brige o svomzdravlju, bilo da je rije~ o ~ovjekumla|e generacije ili ne{to stariji-ma. Svima je postalo jasnoda posebno zahtjevne,stresne zadatke, poslovevisokog rizika i te{kihodluka ne mogu oba-vljati ljudi lo{e tjelesnekondicije. U zdravom ti-jelu zdrav je i duh, i ta sestara mudrost danas pose-bno odnosi na menadèr-ski kadar, jer od njega svi- podre|eni i nadre|eni -uvijek o~ekuju zdraveodluke i rje{enja. Iakomnogi mir duha i snagutijela pronalaze u tereta-nama, pilates-studijima iwellness-centrima, zani-mljivo je da nema sportaili rekreacije kojim se nebavi i neki vrhunski me-nadèr.

Dakle, iako se cijelajedna industrija trudiupravo taj dio populacije pridobitiza sebe, na{i menadèri i menadèricevrlo su kreativni, pa rekreaciju i sporto-ve biraju prema svojim temperamenti-ma i sklonostima ili trenutnom ìvot-nom ritmu. Stoga bi te{ko bilo izdvojitiili prona}i aktivnost kojoj nije sklon barponeki menadèr ili menadèrica. Ho}e lise odlu~iti za individualne ili kolektivnesportove, naj~e{}e je pitanje karaktera.�

Rije~ stru~njaka

Kondicijom protivinfarkta

mmrr..ssccii MMaarriijjaannaa AArraappoovvii}},, vveerriiffiicciirraannii iinnssttrruukkttoorr aaeerroobbiikkaa ii ppiillaatteessaa KKlluubb ssppoorrttaa „„FFIITT && FFUUNN““ wwwwww..aaeerroobbiicc..ccoo..bbaa

Zbog brojnih povreda rano je prestao s aktivnimbavljenjem sportom. Nije hipohondar, ali redovno

kontrolira zdravlje, vje`ba inastoji biti u dobroj

kondiciji. Puno pa`nje posve}uje ishrani, a

konvencionalnoj medicinidaje prednost nad

alternativnom

svetio individualnim sportovima kao {to su te-nis, squash, stoni tenis, tr~anje, bodybuilding isl.

1100.. NNeezzddrraavvaa nnaavviikkaa kkoojjee bbiissttee ssee rraaddoo rriijjee{{iillii?? - Konzumiranje jela i pi}a poslije 19 sati.

1111.. SSmmaattrraattee llii ddaa uussppjjee{{aann mmuu{{kkaarraacc mmoorraa bbiittii iipprriivvllaa~~aann??

- Mi{ljenja sam da uspjeh ne dolazi s izgle-dom, nego s predano{}u prema poslu ili funkcijikoju obavljamo. A veoma bitan faktor je i sre}a.

1122.. KKoolliikkoo bbrriinneettee oo ssvvoomm iizzgglleedduu??

- Nastojim svakodnevno odràvati svoj izgledkroz sportske aktivnosti i odràvanje higijene.

1133.. [[ttaa mmuu{{kkaarrccaa ~~iinnii uussppjjee{{nniimm ii pprriivvllaa~~nniimm??

- Mislim da su i uspjeh i privla~nost u o~imaposmatra~a.

1144.. [[ttaa mmuu{{kkaarrccaa ~~iinnii ddèennttllmmeennoomm??

- Primjereno pona{anje i odijevanje, {arm,karizma, stil, odnos prema partneru i dru{tvu.

1155.. [[ttaa ssmmaattrraattee ssvvoojjoomm nnaajjbboolljjoomm oossoobbiinnoomm??- Upornost. �


54/azra 2010.

» Veliki i mali }ilimi...

Tuzlanski „Bosanski kulturni centar“minule sedmice je bio doma}in sajmarukotvorina „Bosanska tradicija, ljepo-ta i rad“. Kao i prethodne, i ove godi-ne su jedan od glavnih inicijatora i or-ganizatora sajma bile ~laniceUdruènja „BOSFAM“ Tuzla, koje suna sajmu okupile 19 izlaga~a s po-dru~ja cijelog Kantona.Sajam je bio izlo`beno-prodajnog kara-ktera, a ponuda je bila i vi{e nego do-bra. Vode}i se izrekom „Od igle do lo-komotive“, na ovom sajmu se mogloprona}i od ~arapica za bebe, prekomodernih {alova za djevojke, pa sve dovunenih ~arapa i dèmpera za onene{to starije osobe.Naravno, vrijedne ruke bosanskih ènasve predmete su izradile ru~no i to odprirodnih materijala. D`.K./A.B.B.

Lijep

» Papu~e iz „1001 no}i“

» Bilo je i mnogo neizostavnih tradicionalnih bosanskih no{nji

» Srcoliko jastu~e za mladence

» Atraktivne vunene torbe kao da su izra|ene prijenekoliko decenija

azra 2010./55

» Ru~no ra|ene ukrasne salvete

» Jo{ jedna vunena torba `ivih boja

po i na{e

» Lijepe djevojke nosile su prelijepe

BOSFAM-ove kreacije

56/azra 2010.

Jasmina DIZDAREVI],

klini~ki psiholog

SMSKako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima, magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona 061-142-015.

Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatraìte savjet psihologinje, ~ije}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.


SSvvee oovvoo {{ttoo ssee ddee{{aavvaa uu nnaa{{eemm ddrruu{{ttvvuu -- ddeelliikkvveenncciijjaa,,rraazzvvooddii,, kkrriimmiinnaall,, uubbiissttvvaa -- ddee{{aavvaa ssee zzaattoo {{ttoo ppoorrooddiiccaavvee}} ooddaavvnnoo nnee ffuunnkkcciioonniirraa.. KKaakkoo ddaa ppoonnoovvoo ìivviimmoooonnaakkoo sslloo`nnoo,, lliijjeeppoo ii ssrreettnnoo kkaaoo pprriijjee.. Z.A. Sarajevo

�U pravu ste kada konstatirate da sve potje~e izporodice - i dobro i lo{e. Ranije je svega bilo

manje zato {to je porodica bila stabilna, ~vrsta, za-to {to su odnosi izme|u supru`nika bili harmo-ni~ni, zato {to su se u takvom ambijentu odgajaladjeca koja su znala za lijepo pona{anje, kulturu di-jaloga, hijerarhiju autoriteta, po{tivanje starijeg,uvaàvanjem drugog i druga~ijeg. Znao se sistemvrijednosti, svi su i{li ka istom cilju, posti}i vi{e ibolje, ~asno i po{teno. Sada je sve kontra ovoga {tosam nabrojala. Ali nije kasno. Vratimo porodicizna~aj i vrijednost koju je imala prije. Pa to sve sa-mo od nas zavisi. Mi smo gazde u svojoj ku}i. Mizavodimo red i pravila pona{anja. Ne trebaju nika-kve teorije pedagogije i psihologije, samo kopira-jmo na{e roditelje. Kako su oni odgajali nas, tako

odgajajmo mi na{u djecu. Budite sigurni da }emoim obezbijediti sretnije djetinjstvo. Mi smo imalimalo a smijali se vi{e, oni imaju mnogo, a spavajunemirno.

PPuunniihh 1188 ggooddiinnaa ssaamm ìivvjjeellaa uu vvaannbbrraa~~nnoojj zzaajjeeddnniiccii ss~~oovvjjeekkoomm ss kkoojjiimm ssaamm zzaajjeeddnnoo uullaaggaallaa uu kkuu}}uu,, vviikkee--nnddiiccuu,, aauuttoo.. PPoo{{ttoo ssmmoo uu ssrreeddnnjjiimm ggooddiinnaammaa,, nniissmmooiimmaallii ddjjeeccee.. OObboojjee iimmaammoo ppoo jjeeddaann bbrraakk pprriijjee.. SSaaddaassmmoo ssee rraazzii{{llii.. JJaa ssaamm oossttaallaa ggoottoovvoo nnaa uulliiccii,, aa oonn uuìivvaauu ssvveemmuu.. G.M. Banja Luka

�Ne znam kako ste pristali da toliko stvarate uzajednici u kojoj niste razmi{ljali na eventua-

lije u ovakvim stvarima. Ipak, postoji nada. Poro-di~ni zakon je izjedna~io bra~nu i vanbra~nu zaje-dnicu. Prava i obaveze su isti. Uz svjedoke moètedokazati sudski {ta je Va{e i podijeliti imovinu stv-orenu u vanbra~noj zajednici. Bez obzira {to ne-mate djece, Zakon Vas {titi.

IImmaamm 7755 ggooddiinnaa ii nniikkaaddaa ssee nniissaamm uuddaavvaallaa.. LLuuddoossaamm vvoolljjeellaa jjeeddnnoogg mmoommkkaa zzaa kkooggaa mmii nniissuu ddaallii ddaassee uuddaamm.. JJaa ssaamm iizz bbeeggoovvsskkee ppoorrooddiiccee,, aa oonn iizz ssiirroo--mmaa{{nnee ii nneeuugglleeddnnee.. NNiikkaaddaa ggaa nniissaamm pprreebboolljjeellaa.. OObboojjeessmmoo ìivvii.. OOnn ssrreettnnoo ooèennjjeenn,, aa jjaa ssaammaa.. NNiikkaaddaa nniissaammoossjjeettiillaa ssllaasstt lljjuubbaavvnnoogg ìivvoottaa.. @@aaoo mmii jjee zzbboogg ttooggaa,, aavvrriijjeemmee nnee mmoogguu vvrraattiittii.. IImmaallaa ssaamm ssvvee:: ddiipplloommuu,, bboo--ggaattssttvvoo,, ppuuttoovvaannjjaa,, aallii ssvvee bbeezz lljjuubbaavvii.. PPiittaamm ssee zzaa {{ttaassaamm ìivvjjeellaa,, ii jjee llii mmoogglloo ddrruuggaa~~iijjee.. [.P. Jajce

�U Va{im godinama, a i prije, obi~no se svodiìvotni saldo i gleda unazad. I obi~no se àli za

propu{tenim i neostvarenim. Ipak, ~itaju}i Va{e pi-smo, primje}ujem da ste se Vi u svemu ostvarili. Po-stigli ste sve. Karijeru, posao, ugled i uz to ste sve vr-ijeme voljeli ~ovjeka svoje mladosti. Ta ljubav vamje davala snagu. Zbog njega niste primje}ivali druge.I dan-danas nakon toliko proìvljenih godina onVam je ostao drag i ne{to najsvjetlije {to ste doìvje-li. Pa imate vi{e razloga za sre}u. Mnogi to nisudoìvjeli, a u braku su i imaju unu~ad.�

PsihologDobro i lo{e dolazi iz porodice

Pi{e: Dèmka KARAÂFoto: Ahmet BAJRI] Blicko

i privatni album

Mnogi ljudi, naro~ito mladi,~esto spominju ameri~kisan. Jedni samo gledajuholivudske filmove iuzdi{u, drugi odu u tu ze-mlju i onako izbliza sanja-ju, a oni koji se dovoljno

potrude „American dream“ i ostvare.Jedan od ovih posljednjih, malo odva`nijih,

jeste Denis Prci}, predsjednik Ameri~kog unive-rziteta u Bosni i Hercegovini. Kao devetnaesto-godi{njak, ratne 1994. godine, on i njegova dje-vojka s torbama u rukama i ameri~kim snom umislima odlaze preko okeana.

SSttuuddiijj uuzz rraaddNije poznavao engleski jezik i nije imao ni-

koga svog u toj dalekoj zemlji. Njegov prvi po-sao bio je u prodavnici pi}a. Dok je radio, shva-tio je da je u toj zemlji znanje jedina formula zauspjeh.

Upisao se na „Rocherster Institute of Tehno-logy“. Iako je paralelno radio i studirao, nije za-ostajao za svojim kolegama. Naprotiv, bio je je-dan od najboljih studenata i predsjednik Unije,koja je brojala gotovo 36 hiljada studenata.

- Tokom studija usvajao sam znanje, ali iizgra|ivao karakter. Bio sam lojalan, borio se iradio. Iako sam bio mlad, morao sam se {kolo-vati, ali i raditi i zara|ivati novac, kako bihizdràvao porodicu koju smo moja biv{a supru-ga i ja osnovali veoma rano. Dok su moje kole-ge i prijatelji imali leèran ìvot, zezali se iuìvali, ja sam gradio karijeru i porodicu.

Sa samo 22 godine dobio sam sina Michaela,

Iako je paralelno radio istudirao, nije zaostajaoza svojim kolegama. Naprotiv, bio je jedan

od najboljih studenata i predsjednik Unije, koja

je brojala gotovo 36hiljada studenata


58/azra 2010.

Ameri~ki san mojaje stvarnost

Den

is P

RC

I]

koji se rodio na ro|endan moje biv{e supruge,njegove majke Selme, a zatim i k}erku Isabellu,koja se rodila na moj ro|endan, te najmla|eg si-na Dennisa, koji je ro|en 4. aprila. Sretan {toimam troje zdrave i prelijepe djece koje moguodgajati i obrazovati i truditi se da ih kao rodite-lj izvedem na pravi put. Kad su ovdje, po-ku{avam ih odvesti da vide Sarajevo, Banju Lu-ku, Mostar, Zagreb, Beograd... U~im ih o na{ojhistoriji i kulturi.

BBrroojjnnaa ppuuttoovvaannjjaa Denisova djeca ìve s majkom u Americi. Ia-

ko su sve troje ro|eni u Americi, ipak savr{enogovore na{ jezik i poznati su im na{i obi~aji. Na-jstariji sin Michael je imao svega {est mjeseci ka-da su ga roditelji prvi put doveli u Bosnu. Ljetnerapuste provode u domovini svojih roditelja idruè se s brojnim ro|acima. Kaù da im je uBosni jednako lijepo kao i u Americi.

înjenica da ih dijeli okean bila bi im svimateà da Denis svaki drugi mjesec ne putuje u

Ameriku. Kao predsjednik AU ima brojne pro-fesionalne obaveze u New Yorku i Washingto-nu, koje mu kao profesionalcu nije te{ko ispu-njavati. Putovanja su mu mnogo lak{a kada znada }e tih desetak dana mo}i provoditi i sa svo-jom dje~icom.

- Meni su ta putovanja svakodnevica. Samo se

treba prilagodii i prihvatiti da je to dio posla.Zbog odgovornosti prema poslu mnogo toga`rtvujem. Naàlost, ne moè se maksimalno uskla-diti porodi~ni i profesionalni ìvot, ali poku{avamvrijeme s djecom provesti {to kvalitetnije.

A Denisu je ova poslovna godina posebno dra-ga, jer je upravo ove godine na Ameri~kom unive-

rzitetu diplomirala prva generacija studenata.- Sada, kad je prva generacija iza{la, uvjeren

sam da sam ostvario svoj ameri~ki san. Sa svojih35 godina uspio sam uraditi puno toga, kako pr-ivatno, tako i poslovno. Mnogo ~ega sam se odr-ekao i puno sam se `rtvovao, ali vrijedjelo je, jersada sam sretan i uspje{an ~ovjek. �

» Imam zdravu i prelijepu djecu

» Uspio sam uraditimnogo toga

azra 2010./59

Sa samo 22 godine dobio samsina Michaela, koji se rodio naro|endan moje biv{e supruge, njegove majke Selme, a zatim ik}erku Isabellu, koja se rodila namoj ro|endan, te najmla|eg sinaDennisa, koji je ro|en 4. aprila

“

Ve} na tonskoj probi

osjetio sam laganu bol u

jagodicama, ali u zanosu

svaki umjetnik to ignorira.

I onda su spojevi nokata

i jagodica pukli na svim

frontalnim prstima ve} na

prvoj tre}ini koncerta.

Prsti su se lijepili za tipke

“

60/azra 2010.

Krv i zVl

ado

POD

ANY

@ivot je posvetio muzici, grade}i karijeru korak po

korak i rade}i na edukacijimladih, a na aktuelnimizborima jedan je od

kandidata Saveza za boljubudu}nost BiH - Fahrudin

Radon~i} za Skup{tinu Kantona Sarajevo. Za na{magazin otkriva detalje sprvog solisti~kog koncer-

ta, analizira stanje u oblasti kulture, te poja{njava

razloge za politi~kianga`man


azra 2010./61

Pi{e: Zana KOLO[

Vlado Podany cijeli ìvot posvetioje muzici. êtvrt vijeka je pro{lootkako je kao klavijaturist po~eokarijeru zajedno sa @eljkom Be-bekom, da bi dvije godine ka-snije postao ~lan „Divljih jago-da“. Nastupao je i s Mladenom

Voji~i}em Tifom i grupom „Crvena jabuka“. Ratnii postratni period u ìvotu ovog muzi~ara ozna~ioje rad u Muzi~koj produkciji „Rasa“, a obavljao je ifunkciju muzi~kog urednika TVBiH. U~estvovaoje na Izboru za pjesmu Evrovizije u Dablinu, sa-ra|ivao s brojim zvijezdama bh.estrade, te bioangaìran na projektima u razli~itim teatarskimku}ama. Pro{le godine Vlado se odlu~io na totalnipreokret u karijeri: promovirao je solisti~ki materi-jal „Piano album“, postavljaju}i nove standarde uovoj vrsti muzi~kog izraàja na bh. sceni. Sredinommaja ove godine odu{evio je publiku koncertom uNarodnom pozori{tu u Sarajevu.

- Nakon promocije albuma iznenadila me rea-kcija publike, koja je prepoznala vrijednost onog{to èli da konzumira. Koncert je bio kruna cijelepri~e. Morao je biti druga~iji - pri~a Vlado za„Azru“.

EEmmoottiivvnnii aarraann`mmaanniiI bio je. Popularne pop-rock kompozicije pre-

dstavljene su na koncertu „My way“ u sasvim dru-ga~ijem, emotivnijem aran`manu. Publika je toprepoznala, a Vlado je, trude}i se da pruì maksi-

mum, dokazao ono {to je ve} decenijama poznato- da prave stvari oslikavaju i doslovno krv i znoj.Naime, nakon koncerta ekipa jedne bh. medijskeku}e snimila je tipke klavira na kojem je svirao.Bile su krvave!?

- Nije, zaista, bilo nikakvog foliranja. Desio semoment koji je i mene veoma iznenadio. Naime,ve}ina pijanista nekoliko dana prije koncerta odla-zi na manikuru. Postoji ta~no odre|ena duìnanokta s kojom moète izvoditi kompoziciju, a jasam to napravio samo dan prije koncerta. Ve} natonskoj probi osjetio sam laganu bol u jagodica-ma, ali u zanosu sviranja to sam ignorirao. Spojevinokata i jagodica pukli su na svim frontalnim pr-stima ve} na prvoj tre}ini koncerta. Prsti su se lije-pili za tipke. Pogledao sam bolje i vidio da je desnidio klavijature crvenkast. Na neki ~udan na~in bi-lo mi je drago {to mi se to desilo. Jer krv i znoj je-su prava slika rock &rolla - kaè Vlado, dodaju}ikako energija koju nosi umjetnik mora ostaviti tr-ag. Kako na licu, tako i kompletnom bi}u, pa i nako{ulji natopljenoj znojem i krvavim tipkama.

- Pokazao sam kako èlim da iza|em iz funda-mentalne estrade i podigao kriterije u organizacijiovakvih doga|aja. Ne èlim vi{e da se poisto-vje}ujem s hiperprodukcijom.

Nagla{avaju}i da svakodnevicu oslikava instantestradni uspjeh, na{ sagovornik potcrtava nastoja-nje mladih muzi~ara da do rezultata do|u veomabrzo. Ipak, iskustva koja je stekao vode}i vlastitiMuzi~ko-edukativni centar „Academia“, jesu opti-misti~na.

- Kad sam otvorio Centar, moj osnovni motiv

nije bio samo djecu nau~iti da sviraju. Danas mla-di, ukoliko èle ne{to savladati, to mora biti brzo ikvalitetno. Zbog toga sam, recimo, odlu~io sam iheducirati kako da sviraju klavijature, a ne klavir.Evo i za{to: taj instrument pristupa~niji je za ku-povinu i nudi mno{tvo mogu}nosti. Nove genera-cije su, istina, veoma kreativne. Brzo pamte i repr-oduciraju ono {to su savladali.

PPoolliittii~~kkii aannggaa`mmaannUz bogato iskustvo u organizaciji muzi~kih do-

ga|aja i uspjeh u karijeri Vlado bi, kaè, èlio dapomjera granice i u bh. realnosti. Samo pripadanjeumjetnosti, nagla{ava, iz ~ovjeka izvla~i sve ononajbolje. Zbog elana i èlje da se kona~no usposta-vi sistem u oblasti umjetnosti i kulture, odlu~io sepoliti~ki angaìrati. Na predstoje}im izborima je-dan je od kandidata Saveza za bolju budu}nostBiH - Fahrudin Radon~i} za Skup{tinu KantonaSarajevo.

- Politi~ki anga`man ~ovjeku se dogodi u je-dnom momentu u ìvotu. Mislim da je najboljekad se to desi u dobi kad prebolujete sve one„dje~ije bolesti“ i izvagate i shvatite za {ta ste, zapr-avo, sposobni. Ljudi iz vrha SBB-a ra~unaju namene. Dobio sam motivaciju, a pruà mi se mo-gu}nost da utje~em na stvari u oblasti kojoj pripa-dam - kulturi. Jedna od va`nih ta~aka koju mora-mo ispo{tovati za ulazak u EU jeste po{tivanje au-torskih prava i borba protiv piraterije. U svim sfer-ama dru{tvenih odnosa najva`nije bi bilo da seangaìraju profesionalci. To je jedini i pravi put -uvjerava nas na kraju Vlado Podany. �

» Detalj sa solisti~kog koncerta u

Narodnom pozori{tu

i znoj za pravi cilj

Cilj mi je u oblasti

kulture kona~no poredati

stvari. Jedna od va`nih

ta~aka koju moramo

ispo{tovati za ulazak

u EU jeste po{tivanje

autorskih prava i borba

protiv piraterije

“


62/azra 2010.

Dra

go G

AVR

ANO

VI^

Ljepotice s peticom iz turizma i ekologije

azra 2010./63

Vlasnik licence za bh. izbor Miss planete Zemlje govori nam o ovom

izboru, koji planira vratiti na nekada{njinivo, te poziva sve djevojke da se

prijave na castinge u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru. Na

ovogodi{njem izboru u Vijetnamu na{u zemlju predstavljat }e

Ema Golijanin

Pi{e: Lejla LOJOFoto: Muhidin @IVOJEVI]

Dèjla Glavovi}danas s pravomvaì za naju-spje{nijeg bh.modela i mane-kenku. Po-dsje}anja radi,

profesionalnu karijeru po~ela je kaobh. predstavnica na Svjetskom zboruza Miss planete Zemlje, gdje je po-bijedila 2002. godine i tako ~itavunaciju u~inila ponosnom, a pa`njusvjetskih medija skrenula na na{umalu zemlju. Naàlost, na{e predsta-vnice tokom narednih godina nisuostvarivale zna~ajniji uspjeh, a samizbor sve vi{e je gubio na kvalitetu.Stoga je Svjetska uprava izbora zaMiss planete Zemlje odlu~ila po-traìti novu agenciju u BiH kojoj bipovjerila ovaj izbor. Tako je pro{logmjeseca ta ~ast pripala agenciji„Metropola Media“, ~iji je direktorDrago Gavranovi~ s nama podijelioovu radosnu pri~u.

BBrrzzii ddooggoovvoorr- Ideja o uzimanju ove licence ni-

je nova, jer je „Metropola Media SI“ve} tri godine partner tog izbora uSloveniji, tako da smo dobro upo-znati sa sistemom takmi~enja ina~ina kako se to radi. Kada je na{aagencija dobila poziv od svjetskogorganizatora da kupi licencu za BiH,nisam nimalo razmi{ljao, jer je tajizbor kompatibilan s na{im proje-ktom „Beauty Weekenda“, koji jeve} poznat na ovom prostoru. Sa-mim tim }e i „Beauty Weekend“ pr-erasti okvir regionalnog i postat }esvjetski izbor. Zato smo se i brzodogovorili s organizatorima - pri~ana po~etku razgovora Drago,obja{njavaju}i da smo, naàlost, ovegodine zakasnili s organiziranjemzvani~nog Izbora, ali }e na{a zemlja,ipak, imati predstavnicu na Svje-tskom izboru za Miss plenete Ze-mlje, koji se u novembru odràva uVijetnamu.

- Jednostavno, ove godine nismoimali vremena ni mogu}nosti da na-

pravimo izbor, ali smo dobili dozvo-lu od organizatora da izaberemo ka-ndidatkinju prema nekom na{emkriteriju s tim da mora ispunjavatisve uvjete koji su oni postavili. Dalismo {ansu najbolje plasiranoj djevo-jci na zadnjem „Beauty Weekendu“u Porotroù, tako da }e BiH pre-dstavljati 18-godi{nja Ema Golija-nin. Ema je ve} pro{la sva testiranja,~ime je i zvani~no potvr|ena kaoovogodi{nja bh. predstavnica.

SSuuppeerrffiinnaallee uu LLjjuubblljjaannii Izbor bh. predstavnice za narednu

godinu te}i }e prema svim pre-dvi|enim pravilnicima, tako da se dje-vojke ve} mogu prijavljivati na casti-nge, koji }e trajati do 15. decembra.

- Castinge }emo organizirati uSarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Mosta-ru, gdje }emo izabrati 12 djevojakakoje }e u}i u zvani~ni izbor, a zva-ni~ni program manifestacije po~inje15. januara. înit }e ga talk show,talent show, gala modna revija i su-perfinale. Superfinale }emo organizi-rati svake druge godine u drugojdràvi, pa }e superfinale za 2011.godinu biti u Ljubljani, a narednegodine u BiH. Primarni cilj i temaovog izbora jeste ekologija, {to }e bi-ti i glavna tema talk showa. Finali-stice }e morati poznavati tu temati-ku. Svaka zvani~na manifestacija }ese bodovati, a djevojka s najvi{im br-ojem bodova bit }e pobjednica. Svedjevojke koje su zainteresirane za pr-omoviranje turizma i ekologije svojezemlje, a da uz to dobro izgledaju,mogu se prijaviti na casting. Kriterijiza casting objavljeni su na na{em zva-ni~nom siteu: www.metropolame-dia.ba, gdje se nalaze i online aplika-cije - poja{njava Drago, dodaju}i daje jedan od osnovnih kriterija staro-sna dob, te da se mogu prijaviti samodjevojke od 18 do 26 godina.

Superfinale u Ljubljani }e istovr-emeno biti i Izbor za Lice BautyWeekenda Ljubljana 2011. godine.Za ovu titulu takmi~it }e se 12 dje-vojaka iz BiH, kao i iz Slovenije, apobjednica }e kao glavnu nagraduosvojiti photo shooting u Las Vega-su. �

Ema Golijanin

Ovu priliku samdugo ~ekala

Ove godine na Izboru za Miss planete Zemlje u Vijetnamu ta-kmi~it }e se 89 dràva, a osim titule Miss planete Zemlje, djevojke}e se takmi~iti i za titule Miss vode, Miss vjetra, Miss interneta,Miss fotogeni~nosti, Miss prijateljstva. Tako|er }e se birati i najbo-lja kreacija, {to je savr{ena prilika za afirmiranje na{ih dizajnera usvijetu. Ema }e ove godine nositi kreaciju Jasne Bekri}, a na talentshowu }e se predstaviti pjevanjem.

- Pjevam od malih nogu i vjerovatno }u izvesti neku baladu od To-ny Braxton ili Leone Lewis. Ovo je prilika koju sam dugo ~ekala imnoge djevojke to prièljkuju. Dosta sam samouvjerena i o~ekujemdobar plasman i vrijedno iskustvo za moju dalju karijeru, koje }e mepripremiti za nove poslovne izazove - kaè za na{ magazin Ema.�

Znanje je mo} Samra SULEJMANOVI]

Mama je dobil a

Pi{e: Elvedina D@AKMI]

Foto: Nenad BO@OVI]

Pri~e o studentima medicineproète su divljenjem i po{tova-njem prema ovim mladim ljudi-ma, koji su odlu~ili svoj ìvot po-svetiti spa{avanju tu|ih. Jedna odnjih je Samra Sulejmanovi} iz Ka-knja. Sada ve} doktorica, jer smo

intervju s njom obavili na dan kada je odbraniladiplomski rad na Medicinskom fakultetu u Sar-ajevu. S prosjekom ocjena 9,24 - kako su namrekli u Studentskoj slu`bi - Samra je i jedan odnajuspje{nijih studenata. Na licu joj je blistaoosmijeh, jer je upravo ostvarila jedan od velikihìvotnih ciljeva. Na ovaj veliki dan uz nju su bi-li ~lanovi porodice i prijatelji, svi oni koji su jepodràvali tokom proteklih godina.

- Presretna sam. Odbrana je protekla dosta do-bro, ponajprije zahvaljuju}i mom mentoru, prof.dr. Nenadu Vanisu. On me je nasmijavao sve vri-jeme, komisija je pozitivno reagirala na moje izla-ganje, a kompletna atmosfera je bila opu{tena, jersam o~ekivala da svi budu ne{to ozbiljni.

MMaallii pprreeddaahhTema koju je obra|ivala („Utjecaj faktora ri-

zika na pojavu krvarenja gornjeg probavnog tra-kta“) je iz podru~ja gastroenterologije, oblastimedicine koju je zavoljela tokom studija i kojojbi se u budu}nosti voljela vi{e posvetiti.

U èlji da promoviramoznanje, mlade i obrazo-vane ljude u BiH, ovog

puta predstavljamo vamstudenticu medicine,

ta~nije dr. Samru Sulejmanovi}, koja je

diplomirala na dan kadasmo s njom uradili

ovaj intervju

Roditelji i bratSamra je rodom iz Kaknja, gdje je zavr{ila

Op}u gimnaziju „Muhsin Rizvi}“. Mama jojje profesor fizike, a tata dipl. in`. rudarstva.Ima starijeg brata, koji je diplomirani krimi-nalist

64/azra 2010.

- Svaka tema za diplomski zahtijeva istraìva-nje, pa tako i moja. Po{to je to retrospektivnastudija, radili smo po historijama bolesti, obradi-li kompletnu statistiku s KCUS-a, da bismo na-pravili pore|enje sa studijama koje smo uzeli odAmeri~kog dru{tva za gastroenterologiju. U pri-ncipu, svi koji rade na klinici rade na taj na~in -pri~a Samra.

Znanje ste~eno na fakultetu spremna je pri-mijeniti u praksi, ali, kako kaè, nakon kra}egodmora.

- Sada mi je potreban mali predah. Ipak jeiza mene cijeli studij, koji nije nimalo lagan.Bilo je ~ak i trenutaka kada sam se pokajala{to sam upisala medicinu, kao {to se i svakistudent pokaje kada nai|e na prvu veliku pre-preku. Ipak, nije ni teàk kako se pri~a. Bitnoje dobro se organizirati, u}i u jedan krug, vo-ljeti to... Poslije sve ide samo od sebe, na|e{vremena i za izlaske, a ne kao {to neki misle

da mi po cijeli dan sjedimo u ku}i i u~imo -kaè Samra.

PPoosslljjeeddnnjjii ~~aassMedicinu je, kaè, izabrala u posljednji ~as. Pr-

vobitno je htjela studirati Akademiju scenskihumjetnosti. Glumu je zavoljela zahvaljuju}i anga-`manu u lokalnoj, dramskoj, amaterskoj sekciji.

- Radili smo s jednim rediteljem iz Zenice.On nas je ohrabrivao da studiramo glumu i mi-slila sam da }u to uraditi. S druge strane, pri-vla~ila me i medicina. Humana je, dinami~na...Na kraju, desilo se to da su prijemni ispiti naMedicinskom fakultetu i na ASU zakazani naisti datum. U posljednji ~as pobijedila je medici-na i sada sam sretna {to je bilo tako. Moja mamaje sretna zbog toga, jer je oduvijek htjela da imasvoju doktoricu - isti~e Samra.

S navikavanjem na prizore koji se mnogimagade i kojih se pla{e (bolest, krv, ljudski le{evi)nije imala problema.

- Malo bude neugodno, prvih nekoliko minu-ta, ali sve se brzo savlada kada shvatite da je sveto ljudsko, normalno. Tijela koja godinama stojeu formalinu za vas nisu li~nosti, ne~iji roditelji,bra}a ili sestre, ve} samo sredstvo za u~enje i naosnovu kojeg }ete sutra pomo}i nekom drugom,ìvom ~ovjeku. �

» Na odbrani diplomskog uz Samru su bili porodica i prijatelji

Tijela koja godinama stoje

u formalinu za vas nisu li~nosti,

ne~iji roditelji, bra}a ili sestre,

ve} samo sredstvo za u~enje i

na osnovu kojeg }ete sutra

pomo}i nekom drugom,

ìvom ~ovjeku

“

l a svoju doktoricuTr~anje,odbojka, plivanje

- TV serije s medicinskom tematikom po-gledam samo ponekad. Od sjedenja pred tele-vizorom draè mi je bavljenje sportom. Vo-lim tr~ati, igrati odbojku, plivati...

azra 2010./65

66/azra 2010.

Portret

Najbolje se dr Zapravo, svi su pomrli, aNikole [krbe, Reihana

Demirdì}a, RudijaAlva|a, Vlade Dijaka,

Zvonka Zrn~i}a, mnogise i danas sje}aju,

posebno Mome i Uzeira.Kako mu je Me{a Selimovi} postao

sudbina, a kolegica i saputnica Josipa i prijebraka glumila supruguna pozornici. Za{to je

pozori{te za njega samoprava umjetnost, {ta

kaè o dana{njim glumcima i kako je

postao ValterPi{e: Dèmal D@AKMI]

Foto: Fuad FOÔ i privatni album

Ne voli pri~ati o sebi, jer se,veli, ponavlja, a reprize nevoli. Mada bi komotno mo-gao izbje}i ta ponavljanja, jerimao je buran ìvot kao i li-kovi koje godinama tuma~i,kako na daskama koje ìvot

zna~e, tako i u tv-serijama, filmovima...Kad pri~a o sebi i godinama, odmah se na-

smije, jer zna da ih je prevalio mnogo. Ro|en jedavne 1929. godine u Doboju, odakle su gaodnijeli, a ne odveli, sa dvije godine u BosanskoPetrovo Selo na Ozrenu, gdje mu je otac bioapotekar. Mala kasaba, ni selo ni ~ar{ija. Danasga zovu Petrovo i op}ina je. Nakon zavr{eneosnovne {kole upisali su ga u Gimnaziju u Tuzli1941. godine.

- Zahvaljuju}i Anti Paveli}u, zavr{io sam prvirazred. Bio sam o~ajan |ak, a Paveli} je po preu-zimanju Bosne i Hercegovine naredio da nikone smije pasti na godinu. Tako sam i ja pro{ao,mada nezasluèno. Lako mi je bilo u osnovnoj{koli. Bio sam povla{ten, jer otac je bio apotekari trebao kako seljaku, tako i u~itelju. A u~itelj,zagrièni Srbin, sje}am mu se prezimena Bre{i},iz Poàrevca je bio i ~etiri godine nas je u~io sa-mo }irilicu. Do|em u Tuzlansku gimnaziju i

Vlad

o JO

KAN

OVI

]

dobijem diktat na latinici. Naravno, nisam ni{tanapisao, jer nisam znao ni slova.

@ivot mu je neraskidivo bio vezan za velikogMe{u Selimovi}a. Jedan drugoga su, smije se, tr-pjeli tri puta, a kasnije se i po{tovali i cijenili.Bio mu je razredni starje{ina u prvom gimnazije.Strog, ali pravedan.

LLoo{{ uu~~eenniikk

- Do{la moja majka da ga pita kakav sam |ak,a on je odgovorio: „Drugarice, dijete Vam je gr-ozno! Hajde {to ne razumije gradivo, ali {to ne-ma pojma o u~enju uop{te, e to je ve} problem“- smije se doajen na{eg glumi{ta.

Drugi put s Me{om se sreo kao s profesoromna Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a tre}i putkao direktorom Drame Narodnog pozori{ta.Malo je onih {to znaju da je Me{a i reìrao nekepredstave, a Vlado je igrao, sje}a se, u tri. Me{aje kriv i {to je na{ sagovornik uop}e postao pro-fesionalni glumac, a kasnije su postali i prijateljii ravnopravno sjedili u legendarnoj „Parku{i“.Mnogo su razgovarali, mada je veliki pisac biodosta {utljiv.

- Dok je bio profesor na Filozofiji, nismoznali da ne{to ozbiljno pi{e. Znali smo za pripo-

vijetke, ali to nije bila neka velika literatura. Akada je napisao „Dervi{a“, nismo vjerovali, misli-li smo da mu je to neko drugi napisao. Naga|alismo ko bi mogao biti - Borislav Mihajlovi} Mi-hiz ili Krleà, ali Me{a nikako! Nemogu}e! A na-pisao je autohtonu bosansku literaturu, skoro

» Ostvario snove dolaskom u Narodno pozori{te

» Supruga Josipa kao Ofelija, a Vlado kao Hamlet

» S pokojnim Drag~etom Popovi}em u „Hamletu“

Nikada nisam volio film,

serije, niti TV-drame. Neugodno

se osje}am u tim ulogama.

Pozori{te je jedina prava

gluma, u predstavi nema

vra}anja i to je prava umjetnost.

Nema ponavljanja unedogled

dok ne{to ne ispadne dobro

“

»

r ìm od svoje generacije

[estoaprilskanagrada

Bilo je to, ~ini mi se, 1977. godine. Jednaod najplodnijih sezona u gluma~koj karijeri.Znam da sam dobio nagradu za igranje i do-bra ostvarenja u tri predstave. Jedna od njihje bila „Golgota“.

azra 2010./67

68/azra 2010.

autobiografski roman. Nikada sebi nije oprostio{to nije sprije~io bratovljevo strijeljanje i ~itavìvot je proveo s tom gor~inom u èlucu. Nalo-godavac je bio, niko drugi do njegov brat TeufikSelimovi} Bu|oni, visokopozicionirani slu`benikUDBA-e. Sve je to protkano u oba njegova gra-ndiozna djela i „Dervi{u“ i „Tvr|avi“.

MMee{{iinnoo ppiissmmooSelimovi} i Vlajko Ubavi} su ga primili i u Pozo-

ri{te. Zapravo, bio je pozori{ni amater bez pozori{ne{kole. Apsolvirao je srpskohrvatski jezik i knjièvno-st na Filozofskom fakultetu. Me{a mu je predavaoTeoriju knjièvnosti, Salko Nasi~i}, tako|er biv{i di-rektor Pozori{ta, Narodnu knjièvnost, a RikardKuzmi}, blistavo ime i poliglota, kojeg samo rijetkispominju, predavao je Staru knjièvnost i staroslo-venski jezik. Odli~na garnitura profesora! Zaposliose na Radiju Sarajevo, prvo kao spiker.

- Studirao sam ja knjièvnost, ali me ne{to sta-lno vuklo k teatru. Pravio sam amaterske predsta-ve u tim nekim druìnama, u gimnaziji, na faku-ltetu. Trebalo mi je zaposlenje, pa sam se na{aona Radiju. Kratko sam bio spiker, a onda postaourednik Radio drame. Po~eli smo raditi javna sni-manja u velikom studiju. Reìrao sam „Julija Ce-

zara“ Williama Shakespearea i igrao Bruta. Na je-dno od tih snimanja do{li su Me{a, Vlajko i na-jbolji tada{nji reditelj u Narodnom pozori{tu Va-so Kosi}. Kazali su: „Ovoga malog treba dovesti uDramu Narodnog pozori{ta“. [utio sam na sve toi oti{ao u vojsku 1956. godine. Jednog dana od

Me{e mi je stiglo pismo u kome me pita da li bihpristupio Drami kao pisac? Meni se san ostvaru-je... Bilo mi je 27 godina, {to je bio zadnji mome-nat da se ode u vojsku, jer nije se moglo vi{eodga|ati, odnosno eskivirati kao {to su neke mojekolege. Bila mi je to jedna od najteìh godina u

»

» S tatom Stevanom... » ...i mamom Zorom » Kao vojnik 1957. godine

» Sa suprugom Josipom

» Prijatelj s Hozeom Monleoneom, nave}im autoritetom {panske teatarske umjetnosti

» êstitka Marka Foteza koja mu puno zna~i

» U „Borisu Godunovu“ drugi zdesna (Reihan Demirdì} s krunom)

azra 2010./69

ìvotu. Odmah po demobilizaciji javio sam se uNarodno pozori{te i ostao zauvijek. Ubavi} je odmene traìo da ne reìram, {to sam mu i obe}ao,ali sam nekoliko godina potom reìrao kako uNarodnom pozori{tvu, tako i u Kamernom tea-tru. Kaù da i nije bilo tako lo{e, iako se nikadanisam osje}ao kao reditelj. Danas iz te generacijeto jo{ radi veoma uspje{no Ka}a Dori}.

I tako duè od 50 godina. Uz plejadu velikihimena kakvi su bili Nikola [krba, Reihan Demi-rdì}, Vlado Dijak, Rudi Alva|, Zvonko Zrn~i},Zvonko Markovi}, \or|e Pura, Miodrag Margeti},Drag~e Popovi}. On i reditelj Vaso Kosi} umrli sumladi, s ne{to vi{e od 50 godina. Posljednji je umroMi{o Mrvaljevi} prije nekoliko godina.

- Najbolje se drìm od svoje generacije, jersam jedini. Nema moje generacije - {ali se Vladoi dodaje: - A sjajno smo se druìli. Jedne zgodegostovali smo u Kosovskoj Mitrovici i Pri{tini.Zamalo da nas sve pohapse, a mi se ponapijali uZve~anu i nagovorili policajce da legitimirajuReihana Demirdì}a. On nije shvatio igru i na-pao policiju. Jedva smo se izvukli uz intervencijuVlajka Ubavi}a, vjerovatno najkarizmati~nijeli~nosti koja je prekora~ila prag Ku}e na obali.

Igrao je u tri komada koje je reìrao Selimovi},a posebno mu je u sje}anju predstava „Rat i mir“prema Tolstoju, u kojoj je imao zapaènu ulogu,a reìrao ju je s Vladom Jablanom. Te{ko je s ovedistance, re}i }e Vlado, govoriti kakav je bioreìser, ali je svakako bio bolji pisac. Za njegovamandata glumio je i Hamleta i Horacija, igrao u„Magbetu“...

PPrraavvaa gglluummaaVrlo je kriti~an prema sebi i nikada nije sma-

trao da je neki izuzetan glumac, ve} da radi nor-malan dru{tveni posao. Na{alit }e se i kazati daneko mora biti i glumac. Ipak, gode mu priznanjaod ljudi koje je izuzetno cijenio. Recimo, za ulogu

Hamleta, 1961. godine, dobio je telegram s ~esti-tikom od prof. dr. Marka Foteza, poznatog teatr-ologa i utemeljitelja Dubrova~kih ljetnih igara,~ovjeka koji je Hamleta prenio u Sarajevo.

- Nisam bio odu{evljen tim ostvarenjem, alisu drugi mislili tako. Ili priznanja kolega zaodre|ene uloge. Godi to, ali mi nije presudno.

Radio je s glumcima iz desetak generacija.Govorio je na sahrani mnogo mla|eg kolege Zo-rana Be~i}a, radi sa, sada ve} zrelim glumcimaMirvadom Kuri}em, Mirajem Grabi}em, AcomSeksanom, Erminom Sijamijom...

- Be~i} je 10 godina mla|i od mene. Njegovageneracija je Darinka \ura{kovi}. Nada \urevskaje mnogo mla|a, a ovi mladi momci su ve} sazreli.Mirvad, Miraj, Seksan i Sijamija u najboljim sustvarala~kim godinama. Vrlo su talentirani i vrlopristojni momci. Puno me po{tuju i smatrajuu~iteljem, mada ja to ne znam biti. Gluma je,uglavnom, Boìji dar, ali ima stvari koje se trebajui nau~iti. Recimo Ali-pa{u radim s odli~nim Adna-nom Haskovi}em. Mlad je, sjajan glumac, ali znada okasni, jer mu fali sna. Vlajko Ubavi} to nijetolerirao. Znao je da „spava~e“ ostavi u hotelu, aautobus s ostatkom ekipe ode u Sarajevo.

Bogata je karijera iza Vlade Jokanovi}a. Zani-mljive uloge ostvario je u tv-serijama kao i na fi-lmu. Zna {ta ga ho}emo pitati pa nas prekida:

- Nikada nisam volio film, serije, niti tv-dra-me. Neugodno se osje}am u tim ulogama. Pozo-ri{te je jedina prava gluma, u predstavi nemavra}anja i to je prava umjetnost. Nema ponavlja-

nja unedogled dok ne{to ne ispadne dobro. Pamnogi natur{~ici su na filmu ostvarivali zapaèneuloge, a da nikada nisu odigrali ni ulogu na po-zornici. Recimo, Pavle Vujisi} nikada nije ni{taodigrao u pozori{tu, a bio je odli~an filmski glu-mac. Volim uloge koje se same nametnu kao {tosu u „Neprijatelju naroda“ Henrika Ibzena, ureìji Tomislava Durbe{i}a, za koju sam na-gra|en u Jajcu. Draga mi je i uloga u „Ali-pa{i“,za koju sam dobio nagradu u Br~kom. Male ulo-ge ostaju u sje}anju. Recimo, gostovali smo uTemi{varu i Bukure{tu sa „Dundom Marojem“Jo{ka Duvan~i}a. Aco Mi~i} je igrao Pometa, aja Pasimaha, neznatnu ulogu. Dobio sam mnogove}i aplauz usred Bukure{ta i dugo mu nisamdao ìva mira. Draga mi je i uloga {erifa u„ê`nji pod brijestovima“ Judìna O’ Nila.

Supruga Josipa tako|er je bila glumica. Mo-gla je razumjeti taj posao, a njegovu supruguglumila je i prije braka. Vladi se to dopalo i na-kon predstave joj je predloìo da to prenesu ustvarnost i da mu bude èna. Uslijedio je kratak,ali jasan odgovor:

- Nikada!A to nikada pretvorilo se u 38 godina zaje-

dni~kog ìvota. Sve do prije pet godina kada jeumrla. Od tada ìvi sama~kim ìvotom, ali nepriznaje godine i sa 81-om opona{a Valtera ukostimu supermena. Ho}e li odbraniti Sarajevo iBosnu i Hercegovinu, ali i ostvariti poruku izpjesme „Dubioze kolektiva“, znat }emo nakonoktobarskih izbora. �

» Vlado Jokanovi} kao Valter

ValterJednog jutra do{li Vladi ku}i ljudi iz Age-

ncije „Fabrika“ i predloìli mu saradnju nasnimanju spota za bend „Dubioza kolektiv“.Objasnili su mu da Valter u svom poslje-dnjem magnovenju èli da uradi ne{to za Bo-snu. Pristao je uz uvjet da se ne spominje bilokoja stranka, dogovorili visinu honorara.Kaè da su ga napatili, a posebno im je, veli,trebao naplatiti komentare ljudi na ulici da je„Vlado prolup’o“.

- Brzo smo se dogovorili. Previdio sam dase taj kostim Supermena kop~a samo nale|ima, a ja imam pro-blema s prostatom. Ci-jeli dan sam glumiobudalu, ulazio u ka-fi}e, u{ao u Be~ku ka-fanu Hotela „Europa“.Ide mi se u toalet, a nemogu sam da skinemkostim. Preznojio samse desetak puta. A na-jgore mi je bilo kadame na ulici vidio i pre-poznao jedan od prola-znika, a nije vidio kamere. Saàljivim glasomje rekao: „Eno ga, i Vlado prolup’o!“ I jesam,~im sam pristao na takav kostim.

70/azra 2010.

Pi{e: Elameri [KRGI]-MIKULI]Foto: Muhidin @IVOJEVI]

Usvakoj generaciji postoje ljudikoji idu korak ispred svog vr-emena. Oni su nu`ni za pro-gres, a namijenjena sudbinaod njih ne ~ini sretnike.Obi~no su uskra}eni za dioovozemaljskih uìtaka, ali nji-

hova `rtva je ujedno jedina njihova zadovolj{ti-na. Nove nara{taje podare zna~ajnom ostav{ti-nom, a dobiju divljenje i ljubomoru.

Jedan od takvih je doktor Mirsad \ugum, kojije svom humanom dodao jo{ jedno opredjeljenje -politi~ko, kandidat je Saveza za bolju budu}nostBiH - Fahrudin Radon~i} za Zastupni~ki/Predsta-vni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH. Prvikoji je napustio rad u klinici i posvetio se priva-tnoj praksi, ukazuju}i da je jedino takav izbor upotpunosti profesionalan i po{ten. Jedan od na-jboljih u mirenju konvencionalne i tradicionalnemedicine. I u ovom ~asu ima pacijenta zbog kojegje udruìo znanja i oru|a jednog i drugog pristu-pa. Znaju}i da je kompeticija odli~an filter kvalite-ta ljekara, uspio je uvesti privatne ordinacije u di-jagnosti~ki proces u okviru zdravstvenog osigura-nja. I sve samo zbog pacijenta.

Posjetili smo ga u njegovom domu. To nijedizajnerski hram, niti muzejski prostor, kako bi

se moglo o~ekivati od ~ovjeka koji u svojoj poli-klinici posjeduje 17.000 kartona pacijenata.Kaù da je savr{eni dom znak proma{enogìvota. Porodica \ugum ìvot traì na zaje-dni~kim putovanjima, vikednici, gdje se druè sprijateljima, uìtku u poslu, a ne u zidovima.

Funkcionalni prostor za ~etvero~lanu porodi-cu opisuju tople boje. Namje{taj u boji cigle,boja breskve na zidovima i tople zavjese zao-kruùju cjelinu. Do~ekali su nas Hikmeta, sinAmar (13) i Mirsad. Stariji sin Semir (18) namaturalnoj je ekskurziji. Kako odgajati puberte-tlije. Ve}ina roditelja osje}a tremu pred tim dije-lom ìvota svoje djece.

- Najva`nije je prou~iti strukturu li~nostisvog djeteta i koliko je mogu}e uporediti je sasobom. Pravila nema. Nekad potpuno zdravaatmosfera u domu i dobar roditeljski pristup re-zultiraju nesre|enim djetetom. Najva`nije je dase sna|e{ u tim situacijama, usmjerava{ ga, osta-lo je do djeteta - kaè nam Mirsad.

PPoommaakk uu zzddrraavvssttvvuu

Hikmeta nam otkriva da se dje~aci ~e{}eobra}aju ocu kad imaju neke dileme. U ve~er-njim satima ~ekaju da mama ode na spavanje irazgovaraju.

Hikmeta i Mirsad su se vjen~ali 1992. godi-ne, kako kaù, sedam dana nakon krvave svadbekoja je ozna~ila po~etak rata na ovim prostori-

ma. Ubrzo su poslovno putovali u Sloveniju,gdje su do~ekali po~etak agresije na BiH. Kakose nisu mogli vratiti u Sarajevo, oti{li su u njiho-vo rodno Duvno. Mirsad je bio na prvim linija-ma odbrane, ali hrvatsko-bo{nja~ki sukob odveoga je put Njema~ke, gdje je proveo 11 godina.Kad se vratio, po~eo je s formiranjem poliklinike„Atrijum“. Jesen ove godine ostat }e u sje}anjupo velikom pomaku u bh. zdravstvu.

- U su{tini, do{lo je do primjene zakonskihmogu}nosti koje datiraju jo{ 1997. godine u pro-cesu ujedinjavanja javnog i privatnog sektora. Pr-edsjednik sam Udruènja ljekara privatnog sekto-ra KS i deset godina sam radio na ovom procesu.Ako stavljamo pacijenta kao centar zbivanja uzdravstvu, onda je to sigurno zna~ajan pomak. Bit

Inside Hikmeta i Mirsad \UGUM

Atrium mirai ljubaviAtrium mirai ljubavi

Ovo nije dizajnerski hram, niti muzejski prostor, kako bi se moglo o~ekivati od ~ovjeka koji u svojoj

poliklinici posjeduje 17.000 kartona pacijenata. Kaù da je savr{eni dom znak proma{enog ìvota.

Porodica \ugum ìvot traì na zajedni~kim putovanjima, vikednici, gdje se druè s prijateljima,

uìtku u poslu, a ne u zidovima

» Hikmeta je najsretnija kada se porodica okupi

za trpezarijskim stolom

azra 2010./71

»

}e manje gu`vi, a {to je va`nije mo}i }e birati lje-kare koje èle za tu uslugu - kaè nam Mirsad.

Za ovu godinu predvi|eno je da se samoodre|eni broj pregleda ustupa privatnom sektorua to su ultrazvuk srca, stomaka, {titne `lijezde, idojke, s tim da je data mogu}nost da se i fizikalneterapije mogu obavljati u privatnom sektoru.Odluka je dakle donesena samo za preglede i inte-rvencije gdje su najduè liste ~ekanja.

- Postoje naznake da }e se ta lista pro{iriti.Za ove preglede pacijenti }e morati imati pose-bne uputnice koje }e se ovjeravati u PIO-u iZavodu za zdravstveno osiguranje. S tim upu-tnicama pacijent dolazi u jednu od privatnihpoliklinika. Do sada je potpisan ugovor s desetprivatnih poliklinika ili ordinacija. Ugovor nemoè biti potpisan s privatnom poliklinikomili ordinacijom koja u dopunskom radu imazaposlene ljekare koji rade u dràvnoj ustanovi.Ne moè se davati novac za jedne i druge pre-glede - dodaje.

Doktor \ugum u ovom procesu ne vidi po~etak

reforme zdravstva ve} vid pomo}i pacijentu. Jo{ nisuu~injeni koraci koji bi pomogli privatnim ordinacija-ma i poliklinikama, odnosno omogu}ili njihov ra-zvoj. Ugovor je napravljen za ovu godinu i vjerova-tno }e se otvarati prema drugim sektorima.

- „Atrijum“ je jedina privatna poliklinika kojaeducira svoj kadar. Ja sam do sada dao tri speci-jalizacije iz interne medicine. Educiranjem mla-dih ljudi nastojim napraviti svoj tim a ne saku-

pljati stru~njake. U privatnom sektoru imamnogo prostora za zapo{ljavanje ljudi i pro{iri-vanje kapaciteta, na dobrobit pacijenta, ali i zdr-avstvenog radnika. Ukoliko se ne uklju~e u si-stem zdravstvenog osiguranja, privatne ordinaci-je se ne osje}aju sigurnim za pro{irenje kapacite-ta i kupovinu savremene opreme.

RRoottaarryy kklluubbMirsad \ugum je jedan od malobrojnih ljekara

koji jednako djeluju konvencionalnom i alternati-vnom medicinom, da bi pomogli pacijentu.

- @elja da se educiram u tom smjeru datirajo{ iz studentskih dana, {to sam i uradio u BiH,ali i Kini, Otvorenom univerzitetu u Kolombu,gdje sam doktorirao iz oblasti tradicionalne me-dicine. I moje je mi{ljenje da je bolji holisti~kipristup. [ta je su{tina holisti~kog pristupa? Gle-danje pacijenta u kompletu. Ne mora zna~iti daje rije~ samo o glavobolji, ako ga boli glava, na-primjer. Vjerujem da takav pristup pomaè u ra-zja{njavanju dijagnoze i ispravnom lije~enju.

Trenutno imam pacijenta

kojem je do{lo do pucanja

aneurizma, koji je doveo

do oduzetosti lijeve strane.

Udruènim snagama

konvencionalne i tradicionalne

medicine napravili smo

zna~ajne korake

“

72/azra 2010.

Imamo mnogo dijagnoza koje nisu orga-nskog tipa. Trenutno imam pacijenta kojem jedo{lo do pucanja aneurizma koji je doveo dooduzetosti lijeve strane. Udruènim snagama ko-nvencionalne i tradicionalne medicine napravilismo zna~ajne korake. Ta osoba ve} pomaloosje}a lijevu stranu, a ja vjerujem u sretan ishodcijelog lije~enja. Tako|er, kombinacija ovih dvi-ju metoda odli~na je kod facijalne pareze, gdje jenu`no brzo reagiranje.

Akupunktura pokazuje dobre rezultate u li-je~enju glavobolja. Savremena medicina nepoznaje lijek za glavobolju. U tim slu~ajevimauzimamo analgetik koji otklanja bol, ali ne iuzrok. Akupunkturom se djeluje na energetskibalans koji se stabilizira i smanje se tegobe.Sve studije su pokazale da u 60-70 postoslu~ajeva ima pomo}i s akupunkturom -obja{njava \ugum.

Svestrani Mirsad je godinama ~lan „Rotary“kluba, njegovo ime vezali iz intrigantne Masone.Kako kaè, u „Rotary“ klubu nema ni{ta tajno,radi se o ljudima koji su ujedinjeni oko huma-nih zada}a i te`nji za kvalitetnijim ìvotom. Ne-davno je u be~kom „Rathausu“ proslavljena 100.godi{njica postojanja Kluba i \ugum sa supru-gom je bio me|u zvanicama.

- înjenica da je „Rotary“ klub inicirao va-kcinaciju stanovni{tva protiv poliomijelitisa na-jbolje govori o njegovim tendencijama. Mnogoje jo{ humanih projekata Kluba koji se ne plasir-aju u javnost jer takav je na{ princip.

U BiH se organiziraju druènja ~lanova ovogkluba (Diskrit 1910 iz Be~a). Mnogo dobrog sudonijeli na{oj zemlji, dionacije za popravak Vi-je}nice, dobavljanje ortopedskih pomagala isli~nih.

Hikmetina slatka obaveza je kuhanje za svojemu{karce. Kako kaè, pomno bira hranu, uvje~noj je potrazi za onima koji proizvode orga-nsku.

- Niti jedno ~ovjekovo osjetilo ne moè odre-diti onu koja je dobra od one koja je zatrovanahemijom, ali trudim se iznalaziti izvore koji bibili najsigurniji - kaè Hikmeta.

Ova porodica investira u putovanja. Brojnedestinacije upisali su u svoje paso{e. Putovanjasu prilika da se duh otme provincijalizmu, da sesazna mnogo, ali i da se provodi zajedni~ko vri-jeme.

- Osim putovanja, zajedni~ka nam je strast~itanje. Ne mogu zaspati ako ne pro~itam baremnekoliko stranica knjige - kaè Hikmeta. �

»

» Intimni dnevni boravak za intimnu porodi~nu atmosferu

» Hikmeta i Mirsad sa Sanjom Mozer na 100. ro|endanu

„Rotaryja“ u Be~u

înjenica da je „Rotary“klub inicirao vakcinaciju

stanovni{tva protiv poliomijelitisanajbolje govori o njegovim

tendencijama. Mnogo je jo{ humanih projekata Kluba koji se ne plasiraju u javnost, jer

takav je na{ princip

“

» Amar je dugo trenirao tenis, ali se zasitio, tu`na je majka

azra 2010./73

» Kuhinja je Hikmetin prostor. De~ki tamo ulaze samo po vodu

» Dje~aci su se nedavno pobunili, vi{e ne}e dje~iju sobu,

ve} moma~ku. Evo kako ju je Hikmeta osmislila

» “Manje je vi{e“ - krilatica koju po{tuje ova porodica » Detalji su odlika dobrog stila

» Uspomene s brojnih putovanje

» Sje}anje na Budimpe{tu

» Omiljena Mirsadova slika koja pokazuje

dio duvanjske ~ar{ije u kojoj je odrastao

74/azra 2010.

Horoskop

Vrijeme je

za Vage

Priprema: Hedija MEHMEDI]

Ljubav: Sve se poklapa s va{im vrelim te-mperamentom. Nema opasnosti od pretjer-ivanja. Sve {to èlite, ostvarit }ete. Posao: Ako ste planirali ne{to va`no, boljeje da sve odgodite. Ako ni{ta ne moète pr-omijeniti, ne donosite radikalne odluke. Zdravlje: Treba vam vitamina i ~istog zraka.

�OVAN 21.III - 20.IV

Ljubav: Srest }ete osobu koja }e vam punozna~iti, mo`da za cijeli ìvot. Ako ste u sre-tnoj vezi, o~ekujte prekrasne trenutke.Posao: Dobro ste krenuli, pogotovopo~etkom sedmice. Odustajanje zna~i gu-bitak, naro~ito na materijalnom planu. Zdravlje: Nema razloga za brigu.

��BIK 21.IV - 22.V

Ljubav: Uìvate u svakom trenutku. Znateda ste neodoljivi. Ako ste u kvalitetnoj vezi,osjetit }ete prave ~ari ljubavi.Posao: Va{e ideje se s lako}om ostvaruju.[ta god da vam i stane na put, ne brinite. Ifinansije su u uzlaznoj liniji. Zdravlje: Ne bi trebalo biti iznena|enja.

�� BLIZANCI 23.V - 22.VI

Ljubav: U nedoumici ste kome pokloniti sr-ce. Budite odlu~niji, ne moète pogrije{iti.Ako ste u vezi, osje}ate se voljeno.Posao: Pobolj{ali su se izgledi da u~initeva`ne korake. Budite odlu~niji, pogotovoako èlite pokrenuti privatni biznis.Zdravlje: Trebate se dovoljno odmarati.

�� RAK 23.VI - 22.VII

Ljubav: Tragate za pravom ljubavi. Na do-brom ste putu da je na|ete. Ako ste u~vrstoj vezi, uìvajte u nje`nostima s par-tnerom. Posao: Po~inje dobar period. Ako ne{to pr-odajete ili kupujete, ne odstupajte od cije-ne. Uspjeh slijedi na svim planovima. Zdravlje: Nema mjesta za strah.

��LAV 23.VII - 22.VIII

Ljubav: Kao da vas hvata mala kriza. Buditemudri i oprezni, poku{ajte razgovorom, ane {utnjom. Malo snizite kriterije.Posao: Najuputnije je da, bez pretjeranihambicija, plasirate svoje ideje. Ako ide -ide, ako ne, vrijeme je na va{oj strani. Zdravlje: Osje}ate umor.

��DJEVICA 23.VIII - 22.IX

Ljubav: Pred vama je burna sedmica. Punaavantura, ali i mogu}nosti za pravu vezu.Uìvat }ete u svakom trenutku.Posao: Prijeti mali zastoj, ali bez va{e krivi-ce. Kraj sedmice je veoma dobar, iznad pro-sjeka. Mogu}a je i vanredna zarada. Zdravlje: Izbjegavajte masno}e i za~ine.

�� VAGA 23.IX - 22.X

Ljubav: Potpuno }ete osvojiti osobu kojuvolite. Ako ste slobodni, pred vama je sja-jan po~etak s nekim vrlo zanimljivim.Posao: Izuzetnim zalaganjem stekli ste si-mpatije, ali dobit }ete jo{ vi{e obaveza. Nemr{tite se, to zna~i i ve}u zaradu.Zdravlje: Premorenost rije{ite snom.

[KORPIJA 23.X - 22.XI

Ljubav: Prona|ite istu talasnu duìnu s par-tnerom. Naravno, i sami ne{to morateu~initi. Ako ste slobodni, promijenite takti-ku. Posao: Ne gubite glavu i uzalud se ne sekir-ajte zbog malih prepreka. Probleme rje{ava-jte postupno, ma{tovito, takti~no. Zdravlje: Tegobe zbog nerviranja.

STRIJELAC23.XI - 22.XII

Ljubav: Voljenoj osobi dajete samo onolikokoliko mislite da je neophodno. Uz to,traìte i da vas mnogo ne zapitkuje?!Posao: Mirni ste i staloèni, pa ne}ete do-pustiti da vam izmakne dobra zarada. I uzve}e obaveze, probleme lako rje{avate. Zdravlje: Nemate dovoljno energije.

�� JARAC 23.XII - 21.I

��VODOLIJA 22.I - 19.II

RIBE 20.II - 20.III

Monica BELLUCCI,prelijepa itali-janska glumicas internaciona-lnom karijer-om, koja sva-kodnevno za-divljuje svojefanove, kako izgledom, glu-mom, tako i ~injenicom dajoj je porodica na prvommjestu, veoma je kreativnaosoba. Tu je i hrabrost, sva-kako, koja se iskazala, napri-mjer, kada se u poodmaklojtrudno}i sa svojim drugimdjetetom, u 42. godini slikalanaga za naslovnicu poznatog~asopisa. Monica voli da jojse dive. U svakom slu~aju, iromanti~na je i saosje}ajnaosoba. Naravno, znak Vaga(30. IX 1968.) najvi{e je„odgovoran“ za njen dobarizgled i specifi~nu eleganciju.

STING, slavnimuzi~ar, ko-mpletan umje-tnik, ali i fila-ntrop, izuze-tno je {arman-tan, nename-tljiv i izdr`ljiv,ima nepresta-nu potrebu za nje`no{}u, ana-liti~an je, jasan, pa i prakti~an.Posjeduje veliku znatièlju, pr-ivla~e ga tajne. Kao tipi~naVaga (2. X 1951.) stalno je upotrazi za istinom i pravdom.Najvi{e voli diplomatskarje{enja, rijetko gubi strplje-nje. Ljudi ga doìvljavaju dvo-jako: ili kao nekoga koga trebaza{tititi ili mu neprestanopri~aju o svojim problemima.Spolja, izgleda veoma sao-sje}ajno. Me|utim, zna izne-naditi svojim pribranim i ura-vnoteènim stavom.

AlisonSWEENEY, veli-ka ameri~kazvijeza, kojuna{a tv-publikanajbolje pozna-je iz sapunice„Na{i najboljidani“ („Days ofOur Lives“), a za ulogu Sama-nte Sami Broda dobila je nagr-ade „Soap OperaDiest“ i„Emmy“ publike, prije svega,izuzetno je senzualna osoba.Kao prava Vaga (29. IX1978.), posjeduje smisao za li-jepo, elegantno i dobro, ali uva`nim poslovnim stvarima ve-oma je realna. Lijepa je, elo-kventna, {armantna, uporna,avanturist. Kod Alison je na-gla{ena emotivnost, odsustvoprakti~nih interesa.

��Umjetni~ke du{eVagu uvijek moète prepoznatina prvi pogled. Vidite li,naj~e{}e visokog ili srednjeg ra-sta, mu{karca za kojim se okre}uène na ulici, koji miri{e kao daje sada iza{ao iz najskuplje parfi-merije i koji je savr{eno obrijan iodjeven po posljednjoj modi, na-jvjerovatnije je ro|en u znaku Va-ga. I za ènu vrijede jednaka pravi-la. Bilo kako bilo, jedan od najse-ksepilnijih i najzavodljivijih znako-va Zodijaka, svakako je Vaga.Na glasu su i kao najbolji ljuba-vnici, koji vole formu, vanjskiizgled osobe s kojom jesu, zna-kove pa`nje, mirise, svije}e, to-plu kupku i zavo|enje uz muzi-ku. U Vaginom domu uvijek}ete na}i puno dobre muzike, fi-nu i skupu hranu, lijepe slikekoje ukra{avaju dom i daju jojdodatni dojam prefinjene osobe. Za Vagu su ljudi s kojima radi je-dnako va`ni kao i posao koji oba-vlja. Zbog toga je za nju veoma bi-tno da prona|e ugodnu atmosferuna poslu. Voli da dijeli odgovorno-st i da s partnerom i svojom ra-dnom ekipom donosi zajedni~keodluke. Novac joj je potreban da bisvoj ìvot upotpunila lijepim stvari-ma, ali nikada ne}e raditi s lo{imljudima da bi postala bogata.Na profesionalnom planu uro|enitakt, osje}aj za pravdu i nepristra-snost im moè donijeti uspjeh unauci, obrazovanju, pravu, diplo-matiji, posredovanju. Naklonjenisu umjetnosti, a posebno dobrerezultate postiù u muzici, slikar-stvu, glumi, dizajnu. Zapaènimogu biti i kao trgovci, komerci-jalisti, socijalni radnici, kozme-ti~ari, u modnoj industriji.Gotovo sve Vage su veoma lijepe i{armantne, ìvahnog i veselogosmijeha. Ponekad znaju puno dapri~aju, ali isto tako znaju da budui odli~ni slu{aoci. S vremena na vri-jeme upadaju u lijenu fazu i tadaim je sve te{ko. Poslije te, slijedi fa-za velike zauzetosti i rada, ba{ kaoda su u pitanju dvije razli~ite osobe.Dono{enje odluka za Vage je ve-liki problem, jer su neodlu~nezbog svoje prirode vje~itog vaga-nja izme|u dvije strane. Po{tenesu, savjesne i marljive i praveumjetni~ke du{e.

Ljubav: Veseli izlasci dodatno doprinose do-brom raspoloènju. @elje postaju stvarnost,jer moète ra~unati na voljenu osobu.Posao: Stvari ne stoje ba{ tako dobro. Na-juputnije je da se, koliko je mogu}e, pri-mirite. Radite samo {to je neophodno. Zdravlje: Pove}ajte unos vitamina.

Ljubav: Dosta vam je napetosti, rasprava,neprijatnih scena. Sve to, naglo }e se smir-iti. Ne mije{ajte èlje i stvarnost.Posao: Ne ide ba{ sve onako kako ste za-mislili. Osje}ate da neko èli da vam po-dvali. Obradovat }e vas nov~ani dobitak. Zdravlje: Tro{ite previ{e energije.

Poznati suprepoznajte se

Metro

76/azra 2010.

- Nisam jo{ sasvimzadovoljna kakoizgledam nakon {tosam rodila Valenti-nu, no radim natome - izjavila jenedavno AdrianaLima (29), kome-ntiraju}i svoj izglednakon poro|aja. Prema fotografija-

ma snimljenim pri-je nekoliko dana naodmoru u Miamijusupermodel i za{ti-tno lice modnogbrenda „Victoria’aSecret“ Adriana Li-ma pokazala je za-vidnu figuru. ^inise da je vi{esatnovje`banje, ipak, da-lo rezultate.

Ad

rian

a L

IMA

Odmor u Miamiju

» Lima: Odu{evila

izgledom na Floridi

azra 2010./77

Zvijezdavi{estruko na-gra|ivane serije„30 Rock“ AlecBaldwin pozir-ao je s ponijemi psom,~lanovima „BigApple“ cirkusapred okuplje-nom publikomkoja ga je do{lapozdraviti pri-likom njegovoggostovanja uveoma popula-rnom ame-ri~kom televizi-jskom„Lettermanshowu“ u NewYorku. Glumac seodli~no zaba-vio, a poziranjei ne ~udi, bu-du}i da je svo-jevremeno bioaktivist za pra-va `ivotinja.

Iako je zauzeta re`iranjem svog filma „W.E“,pop kraljica Madonna prona{la je vremena iza promociju svoje nove linije odje}e„Material Girl“ u New Yorku. Madonna jedo{la u dru{tvu svoje k}erke Lourdes Leon(13), koja je jo{ jednom odu{evila zvanicesvojim odjevnim stilom. S njima se pojavila iTaylor Momsen, za{titno lice modne linije. Odjevena u jednostavnu, vi{e konzervativnucrnu haljinu Madonna je svjesno ostavilamogu}nost da pred fotoreporterima, ipak,zablista njena k}erka kojoj je u svom filmudodijelila ulogu u~enice. Nema sumnje da}e se Lourdes uskoro otvoriti vrata uspjehau filmu i u modi.

Prvo poni, pa Letterman

Prvo poni, pa Letterman

.Ale

c B

ALD

WIN

Promovirala„Materijalnu

djevojku“

Mad

onna

» Madonna s k}erkom

i za{titnim licem

linije „Taylor

Momsen“

» Baldwin: Poziranje s

ponijem i psom pred dolazak

na gostovanje u televizijskom

showu kod Lettermana

Metro

78/azra 2010.

Jedna od najljep{ih glumica me-ksi~kih sapunica, Lucero (41), nedavnoje o{tro kritizirala slavne kolegice {to pr-ibjegavaju plasti~nim operacijama kakobi duè zadràle mladoliki izgled. Zvije-zda telenovele „Soy tu duena“ smatra daèna treba svaku fazu ìvota intenzivnoproìvjeti i uìvati, a ne godine provodi-ti u ratu s borama.

- Protiv sam plasti~nih operacija, na-ro~ito ako im èna pre~esto i bez kontr-ole pribjegava. U kona~nici mi nismotijelo, mi smo puno vi{e od toga - izja-vila je Lucero, dodaju}i da je mnogo dr-ugih na~ina zahvaljuju}i kojima ènamoè izgledati lijepo. �

Lucero

Ne podràvam plasti~ne operacije

» Lucero: @ena nijetijelo, ve} mnogo

vi{e od toga

azra 2010./79

Razonoda

RJE[ENJE 1 PRSTAC, LATINIZACIJA, EMA, TOSKANAC, KARSON, IRIS, S, MENISK,CIN, ILAN, STATIKA, GALIOTI, ARAK, RAKEL VEL^, VERA, A, AVATAR, NATAL-ITET, KOMASACIJA, AKIRA

M. M. VR[ITI LICITACIJU

IME GLUMCAMARFIJA

SIROÊ (TURC.)

STARIJI[AHOVSKI

VELEMAJSTOR,BENT

IME ST. GLUMCAGIMISA

RIMSKI 501TVORNICAUMJETNOG

GNOJIVA

KO PRISTAJENA MINIMALNE

USTUPKE

[ARENA PAPIGA

STARIJINOGOMETA[

„CRVENEZVEZDE“ DRAGAN

SIMBOL ITRIJA

NADIMAKTRENERA

MIROSLAVABLA@EVI]A

NA[AMANEKENKA SA

SLIKE

ÎNITI [TO IDEALNIM

VRSTAMUZI^KOG@IÂNOG

INSTRUMENTA(MN.)

POKAZNAZAMJENICA

]OVJEK ASTE-MI^NE GRA\E

RADIJUS

SITNA MORSKARIBA

SASTAVNIVEZNIK

TRA@ITI, ZAHTIJEVATI

MUSLIMAN. M. IME

CRNA^KASKUPINA USUDANU

PLJA^KA OTI-MANJE (PJESN.)

PREDMETIPISANJA ILIRAZGOVORA

OSAMA,USAMLJENOST

]ILIM, IRAMA(PERZ.)

OVOJI, PAKETI

IBRICA JUSI]

SO AZOTNE KISELINE

NADIMAKFRANC. SLIKARA

LOTRENA

AUTOOZN. KOTORA

IME ST. KOSOVSKEPJEVAÎCE NIMANI

ORGAN NJUHAENGLESKAPLEMI]KA

TITULA

SURINAMSKANOVINSKAAGENCIJA

(SKR.)

OBLAST UNJEMA^KOJ

KINESKA MJERA(60 KG)

JEDAN PRAVACU UMJETNOSTI

„PRAZAN HOD“MOTORA

PROMJENLJIV,NESTALAN

BAR MALO

KELI OZBORN

SVEÂNAODJE]A

SVE]ENIKA(LAT.)

IZVEDBA NANO-VO OBRA\ENE

PJESME

NEPER

[AV NA@ENSKOJÂRAPI

LUMEN

TRGOVACSLANINOM

MAJSTORI ZAKOTLOVE

M.M.SLAVNI PISAC,

VALTER

TAKMIÊNJEU BRZINI,UTRKA

GORNJI DIOSTOPALA

AUTOOZNAKAANKONE OZNAKA TEMPA

IME ST. GLUMICELUPINO

GLUMICA SASLIKE

KRVNI ILIZRA^NI

PRITISAK

ALIJA ISAKOVI]

MJESTAPOGUBLJENJA,

GUBILI[TA

KRILO PROZORA

TOMSOJER

NAPRAVITIPROREZ

PRITOKANERETVE

SIMBOLSUMPORA

MU[KIPJEVA^KI GLAS

VRSTA CVIJETA, LJILJAN

ISPAD,PREKR[TAJ

LJEKOVITABILJKA, METVI-

CA

DIO RUKE ILINOGE

PLANINA U BIH

OBLIK NOGUKAUBOJA

@. IME, MARIJA

ST. AMER.POLITIÂR, DIN

SITAN GR^KISREBRENI NOVAC

ITALIJAN.REPREZENTATIVCI

OZNAKAENERGIJE

PISAC ANALA

PLANINSKIMASIV UÊ[KOJ

RIJE^NA RIBABULJE[

LUKAVAC,AININ (TURC.)

VE]E PROZNOKNJI@EVNO

DJELO

60 SEKUNDI,MINUT

ST. GENER.SEKRETAR UN-A KOFI

ST. ÎLEANSKINOGOMETA[,

IVAN

NASTASJA ODMILJA

POSTATI STISNUTIM

SIMBOL ARGONA

LUKA NA JUGUBURME

VRSTASTARINSKE

VAGE

NOSNI GLAS

U^VR[]IVA^ZA KOSU

KO@NO TEKSTILNAINDUSTRIJA

(SKR.)

OSIGURANAOSOBA

UMA TURMAN

PRISTA[A ETATIZMA

SASTAVNIVEZNIK

NAILOVAIMENJAKINJA

BOG SUNCAPERUANSKIH

INKA

MIR

OSL

AV M

ARKO

VINO

VI]

Sa sinom na tekmu

RJE[ENJE 2 KAKA, OMASTITI SE, NER, ALADAR, TRAKT, NEKA, RIKA, ATAR,DENIZ RIÂRDS, LAT, PLES, TRASA, ASIMA, BROSNAN, VIRA, EJ, LEK, RITI-NAR, RAN^, VRONSKI, ANALISTI

80/azra 2010.

azra 2010./81

82/azra 2010.

azra 2010./83

84/azra 2010.

azra 2010./85

POTR

A@IT

E N

A K

IOSC

IMA

NO

VI B

ROJ

OO nnoovvoomm bbrroojjuu„„EExxpprreessssaa““pprroo~~iittaajjttee::

Za{to je pjeva~icaSeka Aleksi} tuìlasarajevsku starletu

i novinarku HanuHadìavdagi}?

Za{to [aban [auli}nikada nije volio

Draganu Mirkovi}?

Kako }e Bora ôrba do~ekati Dinu Merlina u

Beogradu?

Na kioscima svakog ~etvrtka

azraParty Zone

86/azra 2010.

Publika glasala za „Sitne sate“Festival narodne muzike „Biha} 2010“, odrànprotekle sedmice u organizaciji Muzi~ke produ-kcije „Dado Music“ u Biha}u, ostao je vjeran tr-adiciji dugoj 16 godina. Prva ve~er u cijelosti jebila posve}ena izvornim bosanskim sevdalinka-ma, koje su podjednako virtuozno izvodili lege-ndarni Muhamed Mujkanovi}, Nedàd Imamo-vi} i brojni stariji pjeva~i, ali i mla|e snage, pre-dvo|ene Enesom Begovi}em i [erifom Konje-vi}em. âst da otvori „Sevdah fest“ imao je bi-ha}ki na~elnik dr. Hamdija Lipova~a, pozdra-viv{i brojnu publiku i goste iz „sevdah Krajine“iz koje se uvijek upu}uju poruke prijateljstva imuzi~kog bogatstva. Drugi dan je donio mnogo uzbu|enja za 24izvo|a~a narodne muzike koji su se borili zanaklonost publike i ìrija u takmi~arskom di-jelu Festivala. Atmosferu su u revijalnom dije-lu do usijanja doveli specijalni gosti AdnanNezirov, Ibrahim Jukan, Ermin Redì} Bubi iSemir Draganovi}. Potom je uslijedio naju-

zbudljiviji trenutak - progla{enja pobjednika.[eki Bihorac s pjesmom „Korak iza oblaka“imao je najvi{e razloga za slavlje. Stru~ni ìridodijelio mu je prvo mjesto, a u~esnici Festi-vala zlatnu plaketu. Presretna je bila i ZehraBajraktarevi} koja je ponovno zablistala iodli~nom izvedbom zasluèno osvojila drugomjesto, a tre}e je, prema ocjeni ìrija, dijelilodvoje mladih uspje{nih pjeva~a: Dènana Ne-zirov i Mujo Isanovi}. Najvi{e simpatija i gla-sova publike, pjevaju}i pjesmu „Sitni sati“,osvojio je miljenik Bi{}ana [ekib Mujanovi},drugo mjesto pripalo je njegovom iskusnijemestradnom kolegi Aliji Durakovi}u Gume-nom, a tre}om nagradom publika se za dugo-godi{nju vjernost oduìla Seji Kala~u. Nakonzvani~nog festivalskog dijela uslijedio je urne-besni after party u popularnom „ârdaku“.Raspjevanu ekipu do~ekala je ogromna slavlje-ni~ka torta, a prvo par~e su odrezali direktorFestivala Dilvad Feli} Dado i ovogodi{nji po-bjednik [eki Bihorac. � E. G./S. B.

Biha}

» [ekib Mujanovi}: Miljenik Bi{}ana

» [erif Konjevi} i AntePrka~in: Druènje nakon nastupa

azra 2010./87

» Biha}ki na~elnik Hamdija Lipova~a i direktor Festivala Dilvad Feli}

» U ve~eri posve}enoj sevdalinkama nastupio i Ned`ad Imamovi}

» Zehra Bajraktarevi}:Zablistala na pozornici,

a i van nje

azraParty Zone

88/azra 2010.

» Po{tovanje prema legendarnoj

grupi iskazao je i Dado Topi}

„Indexi i prijatelji“priredili spektaklu Gradskoj areni

ZenicaTekst i foto: Jasmin HAD@I]

Uznak sje}anja na pokojne Davorina Popovi}a,Slobodana Kova~evi}a, te \or|a Kisi}a, u Gra-dskoj areni u Zenici, 24. septembra, koncert suodr`ali „Indexi i prijatelji“. Blizu ~etiri hiljadeposjetitelja u`ivalo je u hitovima „Indexa“ koje

su izvodili: @eljko Bebek, Hanka Paldum, Zoran Predin, Kali-opi, Dado Topi}, @eljka Katavi}, Ivan Jeli}, Seid Memi} Va-jta, Irina Kapetanovi}, Hari Mata Hari, Tifa, Zijo Valentino,Aki Rahimovski, Goran Karan i Massimo Savi}. Veliki aplauz za izvedbu pjesme „Ispili smo zlatni pehar“ do-bio je Ivan Jeli}. S odu{evljenjem u publici su do~ekani ZijoValentino („Predaj se srce“), te Tifa („Sve ove godine“), kojidugo nisu nastupali u Zenici.

» Zijo Valentino

izveo „Predaj se

srce“

» Publika pjevala

uglas s izvo|a~ima

azra 2010./89

Izvo|a~i pohvalili publikuNakon dvostanog koncerta na po-zornicu su iza{li svi izvo|a~i, kakobi se zahvalili publici za podr{ku.

SSeeiidd MMeemmii}} VVaajjttaa:: - Ovaj koncert mogu opisati samosa jednom rije~ju - savr{enstvo! Je-dnostavno, nema mane i nema ni-kakvog propusta u organizaciji, a ipublika je odli~na.

HHaannkkaa PPaalldduumm::- Publika, u kojoj je je bilo mnogodjece, prijatno me iznenadila. Pje-vali su uglas s izvo|a~ima, {to je zasvaku pohvalu.

GGoorraann KKaarraann:: - êtrdeset godina sam lutao posvijetu i nikada nisam dolazio uZenicu. Mogu re}i da sam nakonprvog nastupa odu{evljen. Nadamse da }u uskoro uz pomo} svogaprijatelja, Tomislava Ka{ljevi}a,uspjeti da organiziram koncert uovom gradu.

KKaalliiooppii:: - Ostala sam bez teksta. Publika jedokazala da }e „Indexi“ ìvjetivje~no.

„Predizborno zagrijavanje“ u gra-du na Uni Pred gotovo 4000 posjeti-telja ~lanovi grupe „Dubioza kole-ktiv“ odràli su koncert u Biha}u.Na koncertu je vladala izvrsna atmo-sfera, a ~lanovi DK-a su nekolikoputa ponavljali va`nost izlaska naizbore i glasanja za promjene, odno-sno protiv pet vladaju}ih partija uBiH, koje nisu uradile ni{ta u prote-kle ~etiri godine da bi opravdale po-vjerenje gra|ana.- Mi na ove izbore gledamo kao nareferendum o tome koliko su vlasti uprotekle ~etiri godine ispunileobe}anja. Jasno je da nas spomenutapetorka drì u konstantnom strahu,kako ne bismo mogli vidjeti gdje ne-staje lova od prodanih firmi i raznihkredita koje uzmaju vlastodr{ci. Ali, nekoliko hiljada mladih ljudi koji su se okupili ve~eras jasno surekli onima koji vi~u „jo{, jo{ i daj, daj“ da ta pri~a vi{e ne pije vode - poru~ili su.Nakon Biha}a, „Dubioza kolektiv“ nastavlja mini turneju „Predizborno zagrijavanje“ u Zenici (1.10., igrali{te Papirna), te u Tuzli (2. 10., park pored Muzi~ke {kole). E. G./S. B.

Biha}

» Donna Ares je na koncert stigla sa sestrom i njenim momkom

azra [broj 709, 29.9.2010]

Documents