autor: tamara Ćirić koautori: marija sinđić jelena matković
DESCRIPTION
OSOBINE LIČNOSTI I PORODIČNI ODNOSI MATURANATA KOJI IMAJU TENDENCIJU DA STUDIRAJU I RADE VAN REPUBLIKE SRBIJE. Autor: Tamara Ćirić Koautori: Marija Sinđić Jelena Matković. P sihološki pristup „odlivu mozgova“. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
OSOBINE LIČNOSTI I PORODIČNI ODNOSI MATURANATA KOJI IMAJU TENDENCIJU DA STUDIRAJU I RADE VAN REPUBLIKE SRBIJE
Autor: Tamara ĆirićKoautori: Marija Sinđić
Jelena Matković
Psihološki pristup „odlivu mozgova“
• Kraj XX i početak XXI veka - veliki porast emigracija mladih ljudi iz Srbije
• Razlozi su višestruki, proučavani od strane različitih nauka (istorije, ekonomije, politike, demografije, sociologije, prava...)
• Usled nesumnjivog značaja porodičnog konteksta odrastanja za razvoj ličnosti mladih i odluka koje donose, važno je ispitati kakvi su porodični obrasci maturanta koji žele da odu iz zemlje, kao i percipirano roditeljsko ponašanje. Takođe, da li određene osobine ličnosti utiču na povećano interesovanje mladih za napuštanje zemlje.
• Psiholoških istraživanja ove oblasti u našoj zemlji gotovo i da nema, naročito kada je reč o parcijalnim delovima teritorije i o posebnim grupama populacije.
Porodica• Porodica je primarna zajednica koja obezbeđuje psihosocijalnu povezanost
članova i u kojoj se razvija ličnost deteta – Golubović (1981)• Porodica je multifukcionalna grupa: biološko-seksualna funkcija, reproduktivna
funkcija, emotivna, ekonomska funkcija , funkcija pružanja zaštite, vaspitna i obrazovna funkcija - Mladenović (1987)
• Potpuna porodica (nuklearna, proširena, porodica usvojitelja i dece, porodica u kojoj jedan od roditelja nije biološki).
• Nepotpuna porodica (smrt u porodici, razvod braka, migrantska porodica, vanbračni samohrani roditelj sa decom, faktički napuštena porodica)
• Percipirano roditeljsko ponašanje (subjektivno doživljena nega i kontrola roditelja)
• Emocionalno topli roditelji prihvataju svoju decu, pružaju im podršku, razumevanje, pažnju i brigu, a odd tehnika discipline koriste objašnjenja, ohrabrivanja i pohvale
Porodica• Afektivna vezanost (attachment) je sistem ponašanja koji se odnosi na
traženje i održavanje blizine sa drugima, i karakteriše sve značajne odnose (sa partnerom, roditeljem, prijateljem…). (John Bowlby)
• Kim Bartholomew - četiri obrasca afektivne vezanosti: sigurni (osobe sa ovim obrascem su otvorene za komunikaciju, istraživanje, spremne na životne rizike, odrastaju u samopouzdane i autonomne ličnosti), preokupirani, odbacujući i bojažljivi (nesigurni obrasci)
• Svojstva i atmosfera u porodici oblikuju i kvalitet afektivne vezanosti
• Značajna životna promena, kao što je migracija, može da utiče na formiranje obrasca afektivne vezanosti sa roditeljima i značajnim drugim osobama u toku razvoja ličnosti. Iako ljudska fleksibilnost omogućava adaptaciju različitim uslovima i sredinama, ova promena može predstavljati veliki stres za pojedinca – Narchal (2007)
Osobine ličnosti• Stabilne, internalne karakteristike, koje uzrokuju ponašanje i poseduju
stabilnost u vremenu i situacijama – Allport
• Petofaktorski model ličnosti (neuroticizam, ekstraverzija, otvorenost, savesnost, saradljivost)
• Ličnost može uticati na odluku da se napusti zemlja (visoka otvorenost i niska saradljivost – „migrantski čovek“) američki uzorak, Jokela (2008)
• Mladi koji hoće da napuste zemlju: razočarani i pesimistični u pogledu budućnosti svoje države, nisu čvrsto vezani za svoju porodicu i svoju naciju, izražena osobina otvorenosti, visoka samoefikasnost i visok motiv postignuća – Singapur, Chan-Hoong (2008)
• Faktori koji utiču na želju mladih da odu: odgovornost prema obavezama, otvorenost, prethodno iskustvo putovanja u druge zemlje, poznavanje još jednog jezika osim maternjeg, pohađanje vannastavnih aktivnosti, u većem broju ženski ispitanici – Naffziger (2008)
METODOLOŠKI OKVIR
Metodologija
• Istraživanje je sprovedeno u periodu od 04. do 11. februara 2014. godine, na uzorku sastavljenom od maturanata niških gimnazija: „Stevan Sremac“, „Bora Stanković“, „9. maj“ i „Svetozar Marković“
• Kratkoročni cilj istraživanja: rasvetljavanje određenih fenomena koji utiču na odluku mladih da napuste zemlju
• Dugoročni cilj: Davanje smernica za formiranje strateškog okvira u cilju sprečavanja migracije visokokvalifikovanih stručnjaka iz Republike Srbije
• Instrumenti: • Upitnik ''Velikih pet'' - The Big Five Inventory-BFI (John, Donahue & Kentle, 1991)• Parental Bonding Instrument, PBI (Parker i sar., 1979)• Upitnik za procenjivanje porodične afektivivne vezanosti - PAVb (Brennan et al., 1995)• Upitnik o demografskim podacima ispitanika
• Sve subskale upitnika primenjenih u našem istraživanju imaju zadovoljavajuću pouzdanost
Hipoteze• Postoje razlike u izraženosti osobina ličnosti, u percepciji porodičnih
odnosa i obrascima porodične afektivne vezanosti kod maturanata koji žele i onih koji ne žele da studiraju i rade van zemlje.
• Postoji povezanost određenih osobina ličnosti percepcije porodičnih odnosa i obrazaca porodične afektivne vezanosti kod maturanata koji žele i onih koji ne žele da studiraju i rade van zemlje.
• Postoje razlike u izraženosti osobina ličnosti, percepciji porodičnih odnosa i obrascima porodične afektivne vezanosti kod maturanata koji žele i onih koji ne žele da studiraju i rade van zemlje s obzirom na kontrolne varijable (pol, struktura porodice, procena prosečnih primanja u porodici, zadovoljstvo materijalnom situacijom, radni odnos majke i oca, školski uspeh i mesto stanovanja).
Struktura uzorka
• Od 533 maturanta niških gimnazija, 348 želi da studira i radi van Republike Srbije
Matu-ranti koji
žele da studi-raju i rade van
Repub-like
Srbije65%
Ostatak35%
Uzorak
Maturanti koji žele da odu na studije i rad van Republike Srbije
39.66%
60.34%
Pol
MuškiŽenski
49.71%50.29%
Materijalna situacija
ZadovoljniNisu zadovoljni
84.48%
14.66% 0.86%
Struktura porodice
PotpunaNepotpunaKombinacija
Niska Srednja Visoka0%
20%
40%
60%
80%
100%
15.23%
70.69%
14.08%
Procena porodičnih primanja
Maturanti koji žele da odu na studije i rad van Republike Srbije
Stevan Sremac
24%
Bora Stanković22% 9.Maj
23%
Svetozar Marković30%
Maturanti koji žele da odu van zemlje raspoređeni po školama
2.30%6.32%
24.71%
66.67%
Školski uspeh
NedovoljanDobarVrlo dobarOdličan
6.03%
93.97%
Mesto stanovanja
SeloGrad
Ma-jka radi68%
Ma-jka ne
radi32%
Radni odnos majke
71.55%
28.45%
Radni odnos oca
RadiNe radi
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Razlike u izraženosti osobina ličnosti kod maturanata koji žele i onih koji ne žele da studiraju i rade u inostranstvu
• Kod ispitanika koji žele da studiraju i rade u dijaspori značajno izraženija otvorenost (t= 2.97, p<0.01) i značajno niža saradljivost (t=-2.12, p <0.01)
• Jokela (2008) - „migrantski čovek“ - pojedinci koji su stalno u pokretu, imaju potrebu za novim uzbuđenjima i stimulacijama, crtu otvorenosti prema novim iskustvima, predispoziciju za ponašanje koje se vezuje za migracije, intelektualnu radoznalost
• Frieze and Li (2001) „migrantska ličnost“ –ima predispoziciju za migracije i nije uslovljena situacijskim faktorima, može manifestovati u emigraciji sa jednog mesta na drugo, ali i u izraženoj želji za putovanjima radi odmora ili drugih razloga
• Boneva (2001) - osobe koje imaju izraženiji afilijativni motiv, koji je povezan sa saradljivošću, imaju manje izraženu želju za napuštanje zemlje
• Morrison and Wheeler (1976) „pionirska ličnost“ - potreba za novim, sama po sebi, može igrati odlučujuću ulogu u odluci da se emigrira., pojedinci koji preferiraju promene mesta življenja
Razlike u percepciji porodičnih odnosa i obrascima porodične afektivne vezanosti kod maturanata koji žele i onih koji ne žele da studiraju i rade van zemlje
• Hipoteza da postoje razlike u obrascima afektivne vezanosti kao i u percepciji porodičnih odnosa, između maturanata koji žele i onih koji ne žele da odu, nije potvrđena. Svi maturanti u proseku vide roditelje kao tople i popustljive, i pripadaju u najvećem broju sigurnom obrascu afektivne vezanosti (oko 75% iz obe grupe)
• Porodica nije faktor koji direktno utiče na odluku da se ode, već neki drugi faktori utiču na porodicu i posredno na želju da se ode
Povezanost osobina ličnosti sa negom i kontrolom majke, negom i kontrolom oca kod maturanata koji žele da odu van zemlje
Pozitivna povezanost:
• Neuroticizam sa kontrolom majke, kontrolom oca, preokupiranim, odbacujućim, bojažljivim obrazac
• Estraverzija, saradljivost i savesnost sa negom majke, negom oca, sigurnim obrascem afektivne vezanosti
• Siguran obrazac sa negom majke i negom oca, nesigurni sa kontrolom majke i kontrolom oca
• Adolescenti koji percipiraju roditeljsku toplinu pokazuju tu toplinu i prema drugima – Opsenica-Kostić (2012)
• Bilo koji od nesigurnih obrazaca je rezultat neadekvatne pažnje i ljubavi koju osoba dobija od svojih roditelja i osećaja nedovoljne kontrole ili uticaja na interprsonalne relacije - Noftle & Shaver (2006)
Pol
Na poduzorku maturanata koji žele da studiraju i rade u inostranstvu: Otvorenost (t=-2.50, p <0.05) i neuroticizam (t=-6.46, p <0.01) izraženiji kod devojaka
Kontrolna grupa: Saradljivost, savesnost, nega majke i oca izraženiji kod devojaka (p <0.05)
• Smederevac i Mitrović (2006) otvorenost obuhvata sklonost ka maštanju, osetljivost za umetnost, estetsko iskustvo i snažno doživljavanje emocija – karakteristike koje se pretežno vezuju za ženski pol
• Jovanović i Jerković (2012) devojčice postižu bolje rezultate u školi nego dečaci na skalama neuroticizam, ekstraverzija, savesnost, otvorenost prema iskustvu
• Otvorenost izraženija kod devojaka što se slaže sa nalazom da devojke u većoj meri žele da odu
• Salisbury (2008): ženski ispitanici u većoj meri žele da studiraju van zemlje • Mihić i Petrović (2009) devojke izveštavaju o kvalitetnijem odnosu sa majkom u odnosu
na mladiće
Zadovoljstvo materijalnom situacijom
Maturanti koji žele da studiraju i rade u inostranstvu: Otvorenost (t=-2.30, p<0.01), neuroticizam, i kontrola majke (p<0.05) izraženiji kod onih koji nisu zadovoljni materijalnom situacijom i koji prosečna primanja u porodici procenjuju kao niska, nega majke i nega oca veći kod onih koji su zadovoljni materijalnom situacijom (p<0.01)
Značajno više ispitanika koji su zadovoljni materijalnom situacijom pripadaju sigurnom obrascu afektivne vezanosti (x²=7.64, p <0.05)
• Todorović (2005) govori o povezanost socio-ekonomskih činilaca i vaspitnih stilova, u porodicama u kojima postoje povoljniji materijalni uslovi prisutni su i stimulativniji uslovi za razvoj deteta
• Zotović, Mihić, Jerković (2006) ispitanici koji svoj materijalni status procenjuju kao bolji, izveštavaju i o boljoj porodičnoj klimi
Radni odnos roditelja i školski uspeh
• Maturanti koji žele da studiraju i rade u inostranstvu: Otvorenost izražnija kod ispitanika kojima otac ne radi (t=-2.55, p<0.05), Nega oca veća kada majka radi (t=-2.15, p<0.05)
• Otvorenost i savesnost izraženiji kod ispitanika sa boljim školskim uspehom (F=7.16, p<0.01)
• Zotović (2007) - Ukoliko majka radi, očevi se više uključuju u druženje sa svojom decom
• Otac koji nije u radnom odnosu posredno utiče na želju da se ode
• Belsky(2009) otvorenost veća kod dece koja roditelje vide kao negujućeg sa niskom kontrolom
• Laidra (2007) savesnost i otvorenost ka iskustvu najčešće povezane sa školskim uspehom
Zaključak• Oko dve trećine maturanata želi da ode da studira i radi van zemlje. Devojke u većoj
meri žele da odu i nezadovoljnije su svojom materijalnom situacijom u odnosu na mladiće. Naši ispitanici u najvećem broju žive u gradu, imaju odličan uspeh i pripadaju potpunim porodicama u kojima su oba roditelja u radnom odnosu, a svoja novčana primanja u porodici procenjuju kao srednja. Međutim, kada se osvrnemo na ove druge porodice - nepotpune, proširene, sa nezaposlenim roditeljem, dobijeni rezultat ukazuje na to da one u značajno većem broju žele da odu, a ne da ostanu
• Postoje individualne razlike u odluci da se ode, a one se ogledaju u izraženoj otvorenosti i nižoj saradljivosti maturanata koji su se izjasnisli da bi studirali i radili van zemlje
• Obe grupe maturanata u najvećem broju pripadaju sigurnom obrascu afektivne vezanosti i u proseku roditelje percipiraju kao tople i popustljive, te razlike na osnovu toga nisu nađene. Međutim, nezadovoljstvo materijalnom situacijom, nezaposlenost oca, bolji školski uspeh posredno utiču na želju da se ode
• Dakle, na želju da se ode utiču određeni unutrašnji pokretači, ali pored njih i spoljašnji, najčešće nepovoljni uticaji. Oni utiču najpre preko porodice, sredine koja kako se pokazalo, ne odoleva spoljnim uticajima
Implikacije nalaza
Doprinos proučavanju problematike „odliva mozgova“
Fenomen „migrantske ličnosti“
Identifikovanje populacije mladih koji žele da odu i sa kojom bi mogli da radimo
Organizovanje tribina na temu „Za i protiv života u dijaspori“, povezivanje maturanata sa studentima koji studiraju u inostranstvu
Širenje svesti kod institucija koje bi mogle da preduzmu konkretne mere u sprečavanju odliva mozgova
Širenje svesti o značaju naučno-istraživačkog rada za problematiku „odliva mozgova“, kao i za saradnju dijaspre i matice uopšte
HVALA NA PAŽNJI!