, ,. in Zara.

ži kao nab­k za imanje ~nina. Preb-

i oženjeni. goobi. Pri­

a skrb olw

••••• ~ 2:a privre-uzničkog

oa u Zaoru

, plata 2.80 og boplatka e na pokra­nih invaliba

lrogata­sapun.

bok svota.

.Apostolica

lita re.

co ntiene comp les-

1gUo 1917.

le lot terie ;strasse 5, ito a Bulla· lettorie llel , Telegrafi, oco gratis.

e se.

~Ilo Stato.

ke prooaje roka

era

lli< OVCU

Ltložke al njega ~ ovime

30R.

eko· ~tar.

Tvrtke :urne 1

enom.

L

God. XXX. U Zadru, u Subotu 30 Lipnja l 917. Br. S2.

Dodatak "Objavitelj u Dalmatinskomu"

(La as se Cijena je na godinu • «J b j a v i t e l j u D a l m a t i n s k o m u • i • S m o tr i D a l m 1.1 t i n s k o j • z.a Austro=Ugarslw ll

Kr. 12.-; samom •Objavitelju Dotm1.1tinskomu> Kr. 6.-: samoj •Smotri Dalmatinskoj• Kr. 8.-: Na polugodište i no tri mjeseca ploća se surozmjerno. Pojedini brojevi stoje 10 para, a zostoreni paro 20.

N. V. Cesar Karlo u Trentu. TREnT, 27 . jučer i7iutra prispio je Cesar u

Trento. n a sta nici docel<aŠt: ga zaj:.ovjednik vojne shu pine feldmaršal Conrad Hoetzendorf i vojni zapovjedni!< FZffi. Scheuchens ttil. Cesar se odmah odveze na visoravan, koji zadnjih dana bijaše po­zoriš tem tako žestokih bojeva, pa obagje čete, l<o je su u ljutim bojevima radi Porte Lepozze novu lavu s tekle. Boraveć i megju ovim junačl<im četama Cesar upravi zapovjedniku jugo-zapadne fronte fe ldmarša lu n a dvojvodi Eugenu ovaj tele­gram:

Stignuvši iznova megju jedan dio tvojih po­bjednih če ta. od srca Ti zahvaljujem kao is lmša­nu vogj i svih ovih junal<a, lwji na jugo-zapadnoj fronti tvrdo izdrzavaju . te će s Božjom pomoću i odnij eti pobjedu. i šaljem ti obilježje ffiog izno­vičnog pohvalnog priznanja sa mačevima.

Karlo.>

Tim je nadvojvoda dobio prvu srebrnu l<olaj­nu za vojničke zasluge, n a kojoj je glava Cesara Karla. To je odli l<ovanje udijeljena i zapovj~dnilm vojne slmpine fe ldma rša lu Conra du Hoetze ndorfu i vojnom zapovjednilm FZM. Scheuchensttilu.

Vladar je izrazio svim če tama. kod kojih se zadržao, svo je najtopli je priznanje. Popodne odve­zao se u Va l Su gan u, gdje je opet čete ob8šao i letjelište pregledao. Zatim pogje prelw Trenta. (ldje je mnogo oncira i vojnika oslovio. u do linu Ečave; tu je pregledao ne lw lilw bataljone skupine Ečavsl< e doline. Olw 6 s. popodne Vladar stiže opet u fren t, gdje su mu djeca priredila dirljivu de­monstraciju. Pučanst\•o je burno klicalo Evviva~ l<ad je dvorsl<i voz u 6 s. popodne izlazio iz s ta ­nice.

ilE Č. 27. Ćesar se povratio u ileč ; na slt:mici ga dočel<ala Ce sa rica. s lwjom s e odveze u auto­mobil u u Laxenburg.

CAREVlNSKO Vl]EĆE. Zastupnička Kuća.

BEČ, 27. Završetak Kuća je primila osn ov u o produže nju mandata do 31 decembra 1918; za­zatim je z6podjela raspravu o upitu Da~zvnskoga. Stojana i tfrubana n6 vladu. upogled pnpreme za event ua lne pregovore 0 miru . Pošto su pred lagači govorili, ustao je

Ministar predsjednik vit.Seidler. Odbija vrlo ener­gično izjave što su se čule za jučerašnje rasprave, a lwje sa stajališta našeg d ragocjenog -~je:n?g saveza sa njemačkim Ca rstvom dubol<O vrl)egJaJ_u: (Odobravani i p ljesl<anje) . Isto ta ho treb_a p~zahh sto pojed ini zastupnici uopštavaju pogreske s~o su valjda počinili podregjeni vojni organi- a lw)e 1 ~a­ma Vl a da, l< ako se već raz umije. ne odobrava- t to tako, da se iz nj ih izvode čitave žalbe protiv uk~t-: pne slavne vojn_e snage. koju svi ljubtrn_? . t ~OJOJ se svi divimo. (Zivah no odobravanje). Sluca JeVI sto su se iznijeli biće predmetom istrage.

Što se t i če u pita o kojima se raspra~lj~. mi­~istar predsjedn ik pošto se dogovorio sa m m1strom tzvanjsl-lih pos nla. izjavlj uje:

Tvrdnja što se nalazi u upitu zas_t. Daszyn­sl<oga, da je a ustro-ugarska vlada pnznala kao temel j trajnom m iru, pravo naroda da sami s~?om raspolažu, kriva je. Austro ugars l<a vla da stO!l na osnovi državnog te meljnog zakon a, po koJemu

Tragedija u Kveretaru. 19. VI. 1867.

Prof. W. baron Ljub i brat ić.

(Nastavak.)

Napoleonov plan cijele meksičke politi_ke_ osniv?še se na uvjeren ju, ~a će južne ~ržav~ ~mš~Jil mocnu Uniju sjevernih oržava. O pobjeui JUŽ~lh Orž_ava niko ne sumnjaše· k tomu marša l Bazame vo~Jaše sasvim oprezno v~jnič!>e operacije fran ces~e vo)sk~, koju pri tome potpomagahu čete Oobrov~l)~C-~, te IZ B~lg ij e i Aus trije bijahu krenule. s Maksm11l1Jano:n: Pnstal ice preosje~nika ]uareza biše kao bunto~n Jci Postavljeni izvan zakona uslijeb čega su mnogi oo ~jih i smaknuti. Kao progonjena zvije! b jež.aše ]uarez IZ jeonoga mjesta u orugo, ~a spas1 ~VOJU gl_avu. l ako mu prijećaše smrt sa sv1h strana, 1pa.~ ne ~~~ aoe svoju stvar, uvjeren, oa će prije. ili kasnl)e ooc1 čas pobjebe a i osvete. l ne prevari se! . .

Pramaljeća se go~ine 1865. o.ovrš1. sjeverno ­američki gragjanski rat. Ali kon~~~~ uspJeh. ne o~­govaraše nipošto niti nabama, ml! Išče~Ivan]u mac­noga napoleona, jer južne bržave bl~e hametom Potučene, tako ~a je bio zaje~:m~en .. trmmf angl_o­s~skom plemenu i republičkOJ 1be)l _u savezntm ?Jevernim oržavama. Ova pobjeoa porazi. Napoleona, !~onim mahom poruši oholu zgra()u nJegove ~me­nčke ·politike. Pripovije~a se, oa se, netom 1e o

vladaru je pridržano da sklopi mir: iz loga izbija, da je vladaru povjereno. da u ovom odlučnom času očuva interese i potrebe aus tri jsl<ih naroda.

Pod ovim izričitim čuvanjem suverenskih prava Krun e. a us tro-ugarska je vlada vazda gotova da, u dogovoru sa svojim saveznicima. stupi s neprija­teljima u pregovore na osnovu časno g mira. Ona pak odlučno odbi ja bilo koji drug i osnov za pre­govore o miru . ffi inis tar izvanjskih posala jasno je izrazio našu spremnost da s l<lopimo čas tan mir, lw ji bi u sebi imao jamstva za s lobodni, bezbjedni razvoj monarhije. Dok naši neprijatelji ne prihvate to stajalište a ust ro-ugarske vlade · i njenih savez­nika, mi ćemo se dalje boriti sa tvrdim pouzda­njem, da će junačke podvige naših vojski, zajedno sa požrtvovnim redom zalegja. dočekati onaj dan, u ~<oji će narodi monarhije n aći u časnom miru na­gradu svom izdržavanju. (Odobravanje). Intencije prožete du hom čistog čovještva. lwje izbijaju iz ovih upila, a lw je austro-ugarska vlado potpuno uva zava. mogu se doista uzeti za dokaz, da po­litika središnj ih vlasti. ]{oja teži za časnim mirom, ima snažnu potporu u shvaćanju l<u će u vol ji a ustrijsl<ih naroda. (Odobravanje) .

Na redn a sjed nica sutra.

u ustavnom ooboru.

BEČ. 27. Ustavni odbo r Zastupničl<e Kuće pri­mio je prijedlog socijalnog demol<rata Pernerstor­fera da se ne odobre naredbe o ul<injenju poro­tničkih sudova, pak prijedlog Hummera. 1-lojim se vla da pozivlje. da pril<aŽe zakon slm osnovu lw jom bi se porotni čka služba protegla n a šire slo jeve. a porotn icima bi se davala odšteta.

Uspostavljen je porote.

ilEČ, 27. Novine pišu . d a će se već ovih dana prikazati zal<Onsl<a osnova o i znovičnom uvedenju porotničkih sudova i zakonska osnovu o već )aVlJe­nom ograničavanju nadležnos ti vojničl-lih sudova_

RAT. Izvještaji turskog glavnog s tana.

CARIGRAD, 27. Glavni slan, 26 jun a : U p e rzijskom pograničnom odsječl{u sukobi

sa odjeljcima ispa li su u našu lwrisl. Fronta u Kavl<ozu: Na lij evom krilu na mahove okršaji p ješadi j­

skom vatrom. Crno mor e: jedan dio n aši h pomorskih bojnih snaga iz­

veo je od 23 do 25 juno jedno preduzeće pred ruskim ušćem Du n ava . gdje je uništio neprija te \j­sl<i svjetionil< i radiotelegrafsl<u stamcu na Zmiji­nom otol{u. Na povratku rus k e su linij ske lagje i razbijači po lmšali . da našim pomorskim snagama pres i j elm pul. U su kob u. lm ji je tada nastao, naše su boj ne snage uspjele da na velilwj dalečini po­gode jedan neprijateljski razbij a č. ]edna morna­rična letjelica bacala je s uspjeh om bombe na nerrijateljslm linijsku lag ju. Naše se pomors l< e snage i letjelica povratiše zdrave.

Revolucija u Rusiji. Resolucija kongresa raoničkih i vojničkih

vijeća sve Rusije. PETROGRAD, 27. Petrogradsl<a agencij i) . Kon­

gres radničl<ih i vojn i čkih vijeća sve Rusije pri-

tome obavi ješten, ooma h zatvorio u svo ju sobu, goje je ostao cijeli jeban ban. On p rebvio i, što se moraše bogooiti. Već nekoliko neojelja iza toga oo­gagjaja bobi franceski ovor iz Washingtona poruku: Amerika Američanima. Ova poruka nije ojelovala onako, kako se iščeldvalo, na franceske političare, koji se još uvijek naoahu, oa će se kojel<al<vim sp letkama izvući iz neugoonoga svojega po! Jžaja, te se stoga pozivahu na ratno pravo. Ali u Wash ing ­tonu ni je se znalo za š alu . V i b eći, ba njihove riječi ne postigoše nikakav uspjeh, upotrebiše jasni­je riječi u lwjima b ijaše već i nešto prijetnje: Sje­dinjene se države ne tuže na prisutnost franceske vojske u Meksihu, već na njezino djelovan;e, koje ide za tim, da poruši republičku vladu, koja uži­vaše potpuno simpatije sjeverne Umje, te da na ruševinama te republike podigne monarhiju, pogi­beljnu republičkom duhu i nazorima sjeverne Amerike.

Da franceski bvQr i tamošnji političa~i bolje shvate smis ao već naveoenih riječi , nabobaše iz Washingtona : Kao što Amerika nema nikakva pra­ua da u Evropi posreduje na propast tamošnjih monarhiia, isto tako nema Europa toga prava pra· ma Americi. Ove riječi bijahu bosta jasne, ali ipak u Parizu ostaooše bez ikakva uspjeha. U Washing· tonu se počinjala gubiti us trpljenje, ali, oa se ne bi reklo, oa je Amerika obmah posegnula za najstro· žim mjerama, a oa prije nije iscrpila sva ostala

a Dalmata) Pitonjll z.a predbrojbu, uz. koja nema dotičnih svota. ne će se ni u kakav ob z. ir uz.eti ; pitanja z.a uvnstbe, uz. koja

nema prilične pretplate. biti će povroćena. - Pretplate se šalju poštanskim nnputnicama. - Rukopisi se ne vraćaju . -Neplaćena se pisma ne primaju. - Pismo i novce trebo §iljati • Ur e d u O b j a v i t e l j a D a l m o l i n s k o g u Z a d or •

SUBOTOM

mio je rezoluciju o ratu, lwju su predložili revo­lucionarni socijalisti i minimalističl<i socijalis ti .

ilorba za što brže dolwnčanje ra ta označuje se u rezoluciji kao najvažniji p roblem revolucionarne demo !<racije; u isto vrijeme odbija se sval<a politil<a koja ide za posebnim mirom ili za prethodnim po­sebnim l rimirjem. jer bi prvo svega dokončanje rata porazom jednog zaraćenil<a bilo polazna tačka ){ novome ratu, a drugo jer b i posebni mir jednu od <:.araćenih stranal~a ojačao. išfto bi na ruku svjetslwm imperijalizmu uzurpalorsl<im težnjama vladajućih staleža, te bi spriječavao me gjunarodno uj edinjenJe radniha. Kongres drži za nephodno nužno, da se rusl{a revolucionarna demolnacija obrati na demokwcije svijeh država. nelm bi n6-stojale, da se primi formula o ratu bez anel<sija, bez odslete i na onom prava naroda. da sami sobom rospnlažu, neka se čim prij e uspostavi re­voluc ionarna internacionala i sazove megjunaroclni socijalistički !<ongres lwji će raditi ol<o usposta­vljenja radničl<e megjunarodne solidarnosti i ko­načnih uvjeta za mir. U ovu svrhu n e l< a se od­mah pošlju deputacije u savezne i neutralne zemlje, i da se t~:~kove sazovu iz svih soci jalističl<ih stranaka svije h zemalja u Rusiju; ovom se prigodom l<ongres odlučno ogragjuje protiv tešlwća. što ih im p erijalističke vlade stvaraju odašiljanju lih de­plllacija. Kongres pozivlje privremenu vladu. da pospješi pregledanje ugovora sa saveznim vla­dama u smislu odricanja na bud lwju uzurpa­tornu politilw.

Da se usp ješno ostvari izvanjslw politil<a, koju je demoluacija osnovala. l<ongres traži naj­sl<oriju demokratizaciju ministarstva izvanjsl<ih po­sala i diplomatslwg zb ora.

Kongres n a koncu izjavljuje, da dok se ne bude, nastojanjem mcgjunarodne demokracije, uči­nin kraj ratu, ruslm će revolucionarna demolua­ci)'h t'norati LHJ 5vl:l l<i n6čin doprinije li ojačanju borbene snage ruske vojsl<e, dol< njezina snaga ne bude dorasla zadatku, toliko za defenzivu l<o­\ilw za ofenzivu. je r prolom rusl<e fronte značio bi propast rusl<e revolucije i kobni udarac me­gjunorodnoj demol-lraciji. Pitan je o ofenzivi ima se rije šiti jedino sa g ledišta čišto vojničkih i stra te­g ičnih obzira.

Za sazivanje megjunarol)ne konferencije. PETROGRAD. 27. Petrogradska agenci ja . Eg­

zelmt tvni odbor radničlwg i vojničkog vijeća odlučio je, u dogovoru 5a bureauom kongresa svih radni­čl<ih i vojničkih vijeća u Rusiji. da š to skorije oda­šije u Stocl<holm, u Francuslw i Engles lm naročitu deputacij u . da p ripre m i š to brie sozivanje megju­na rodne konferencije na osnovu programa, što ga odobrio egzelmtivn i odbor. Deputacija će se sastoj a li od šest članova. čiji će izbor odobriti kongres svih vojn i čki h i radničkih vijeća u Rusiji.

Ententa u Grčkoj. Francuske čete u Atini.

PARIS, 27, Agenci ja Havas javlja iz Atine. 26 juna. Francusld odjeljak zapremio je razne t ačke u glavnom gradu. da predusrete bilo kojem ne­miru. Vcnizelosov kabinet sastavit će se u srijedu. Grad je miran.

N ovo grčko ministarstvo. ATinA. 28. Venizelos sastavio je ministarstvo.

Venizelos preuzeo je predsjedništvo i lisnicu rata. Repu/is unutrašn je posle, ?otitis spoljašnje. Kon­duriotis mornar icu. Ministri su već položili prisegu.

sreostva , poruči još jeonom franceskom bvoru svoje mnijen je o Oapoleonovoj politici : Utemeljenje mo­naJ h ije u Meksihu pomoću europskih bajuneta pro­tivi se duhu i vladaiućim institucijama SjedinJenih Država. Nego u Parizu kao oa su bili izgubili glavu. I ako s ve poruke iz Washingtona bijahu jasne i shva tlj ive, političari se okolo Napoleona nabahu, oa će postići štogoo oklijevanjem, ugova ranjem, a možoa i posreoovanjem ostalih evropskih vlasti. Na to se vlaca Sjeverne Unije obluči na posljel>nji korak, sabržan u rij ečima : lli će Franceska povući natz·ag svoje čete, ili će buknuti rat. Ova kategorična iz­java Amerike prisili Napoleona ~a pozove na trag svoju vojsku, jer čete, koje stajahu Uniji na raspo­loženje, bijahu gotovo 20 puta jače ob njegove voj­ske u Meksihu, a okro m toga po raz u Americi bio bi povukao u propast napoleona. J tako franceska vojska bobi nalog, ba se povrati u Evropu. Ovaj !~ orak silnoga gospobara svih franceza pokaza nje­govu slabost, a bijaše istooobno preteča svih onih brugih. poraza, koji ga srušiše s njegove visine u bubok1 ponor propasti.

Kab je Maksimilijan to boznao, preseneti se, te se oomah pozove na Miramarski ugovor, po kojemu b ijaše mu zajamčena za nekoliko gobina vojnička pomoć franceske. Ali sva prosvjebovanja cara Maksi­milijana ne koristiše ništa. Napoleon ostabe nepo· mično pri svojoj obluci, a Maksimilijan se uvjeri, ba ga je car gabno prevario.

Ruske povrede megjunarodnog prava u ratu s austro-ugarskom Jttonarhijom.

(Iz zbirke iz~ane o~ e. i k. ministarstva izvanjskih po~

(n asta val<).

XlX. C. i k. Ministarstvo rata e. i kr. Ministarstvu

za izvanjske poslove. ileč. l O marča 1916.

Ratnom je ministarstvu čast dostaviti ove spise (jedan zapisnik i jedan vojni izvještaj).

Prilog l. C. i kr. pješ. puk Freiherr v. Pflanzer-Baltin

br. 93. lV. polj. bat. Zapisnik

sastavljen SB prič. pješakom Rudolfom Trbušekom (191 0-314) 13. polj. ku mp., odnosno strijeljanja desetorice momaka. koji su se ustruč6vali. da 1«>-

paju rovove. l. Kada. gdje i kako dopadoste zarobljeništva? 4. ]una l 91 ~ za bit\{e kod ]ablonke ranjen u

nogu. zarobljen sa m od zdr6vstvene ophodnje. 2. lspovidi te tačno vaše doživljaje u zaroblje­

ništvu. Kolima sam bio 1<60 ranjenik otpremljen preko

Stanislave-Buczacza-Tarnopola u Podwolczysku, a odatle željeznicom sa još nešto 60 momaka. megju ovima pješal< Luč 9/93 kump. u T<.iew. Sti­gosmo 16. juna 1915. Tu ostadoh u poljskoj bolnici tri dana sa n el{oliko pješaka stra nih pukovnija (l O, 78. stri jelci i t. d.). Ozdravivši dodijeljen sam zdra­vim zarobljenicima.

Vožnja je trajala nešto 8 dana. Stigoh u Brest­Litowsk 28. ili 29. juna. Odatle putovasmo dalje do Wlodawe lwd lwangoroda. Tu se iskrcasmo sve tri kumpan ije. Naši zarobljeni podčasnici slu­žahu ) ~aC) Zd()vvjednici \'Oda i l<umpanije. l)ijasmo pod ruslwm stražom. Ja sam bio dodijeljen 1. vodu l. l{ump .. odprilike ~O ljudi, većinom Lesi (lovci i 2 momlm od pješ. puk br. 93. megju ovi~a jedan narednik ll . lmmp. 93. puk.. ime mi je nepoznato). nadlovci bija hu zapovjednici vodova i kumpanije. marširalo se na putu prama Lublinu. U Starom ilrosu ukonačeni smo u sušamo. Drugog dana podjeliše svim trima 1{umpanijam6 motike i lopate sa zapovijedi, da 200 koral<a zapadno od mjesta Stary Bros kopamo rovove.

Jeda n dio mončadi lati se alota. dok se nešto l OO ljudi nećl<alo da ga uzme govoreći, da oni neće da l<opaju rovove protiv svojih zemljaka.

Prvi se dio momčadi dade na posao, dok smo mi dva da na samo gledali.

Ja sam bio megju ovim zadnjima_ Trećeg dana dojaši l< nama jedna eskadrona Kozaka, o­l<ruži nas l OO ljudi. koji nijesmo htjeli taditi. Je­dan ru s l<i časnik (tri zvijezde, štapsl<i kapetan) dog je pred nas i reče n am. da će s nama postu­pati po prijelwm sudu. Razredi nas u jedan red, odal eči svalwg desetog momka i dade ove (usve l O ljudi) odvesti nešto 400 lwraka od nas. Tu su svrstani u jeda n red. čuli smo dvije salve i vidje­smo pasti ono deset momaka. Kozaci na onom istom mjestu pokopaše skup11o lješine. Kod bro­jenja sam ja imao br. 4. Druga dvojica od 93. pu­kovnije nijesu bila ustrijeljeno. ffiegju ustrijelje­nim bij a hu Hrvati (pješaci) i lovci. Ne mogu na­vesti imeno ustrijeljenih.

Ostale su ljude pojedince istukli Kozaci na­gajkama. Prvi od svih dobije neki stražmeštar od 68. pješ. puk. 50 batina, a mi ostali po 25. Kod toga morasmo leći i dignuti kabanicu do legja.

U tako nesretnim prilikama ooluči se Karlota ba glavom pogje u Evropu, te oa pokuša obvratiti Napoleona oo svojega nauma, sjećajući ga njegovih riječi i obećanja. mjeseca avgusta go~ine 1866. iskrca se u St. Nazaire i pogje u St. Cloub, gbje boravljaše Napoleon . Preovigjajući ba će taj sasta· nak biti za njega nepovoljan i strašan, obluči ne pustiti caricu k sebi po(') izlikom ba je bolestan. Karlota se ne babe obvratiti o~ svoje nakane, si· lom provali u sobu franceskoga vlabara, gbje se obigra tal<av prizor, kakvoga Napoleon nije ni sa­njao. na sve molbe i primjebbe nesretne Karlote obgovori Napoleon priviono hlabno, ali u velikoj uzrujanosti, ba ne može učiniti ništa za Meksiho. Na te se riječi carica sruši onesvješćena na zemlju. Kab se oporavila, baci se na koljena preb napo­leona, zaklinjući ga oa ne zapusti u pogibli onoga, kojega on sam bijaše nagovorio, ~a posegne Ea carskom krunom Meksiha . Napoleon, ne obazirući se na njezine suze, molbe, njezino bostojanstvo, reče je~nostavno: Gospogjo, niti jel:lnoga v o j n i k a, n i t i j e b n o g a f r a n k a z a M e k s i h o ! Te riječi ~jelovahu na nesretnu caricu, koja se na­pol<on uvjeri, ~a u Napoleonovu srcu ne bija~e niti iskre kakva plemenita čuvstva. Kao pomamna skoči na noge, baci se na cara, te vičući mu u lice : P r o k l e t s t v o n a t e b e, k a o n a b r a t o u b o­i i e u K a i n a, izleti iz sobe.

Iz St. Cloub·a pogje Karlota u Rim, ba nagovori

•

Batine su vrlo boljele i ostavlJahu tamno modre tragove.

. na to reče štapsl<i l<apetan, da ćemo dnevno dobtvati ~ti batina \ da ne ćemo primati jela, dole se ne laltmo posla. Na to svi prionu mo za rt~d i to kopajući .-ovove, podzemne pokrove, i stavljajući zapre k od žice; ns d tlo se od 6 do podne i od wclnog sata do 6 po podne. Opskrba: za ruča!< čaj; objed: juha, l O t! kg me~a bez prismol<a, za večeru l<ao za ohjed. Cn~u. slabt k:uh, l funtu dnevno. O\'l1j je posno trR_Jao 3 s dmtce, a tada neslan velii< ut:mal{ Rusa. m. smo već prije bili natrag otpremli ni.

28 .. VL 1914. (1 K),_ koja ide u istu svrhu - za gradnju crlNc. Tako Je H. rc ·g-Bosna dolično pro !avila u ·po­menu pokojnog nasljednil<a prijestola i sup.uge mu.

brižna m:'jk1 bjeci svo,oj, pokojnica je uživala opće pošto va~ je u ~ra~u. a .. o~ ško~~ke bjece ob učiteljica t šl<alsk1h staqešma bJjase uv!)el< čašćena. Umrla )e sa uzornom kršćanskom obanošću u volju Božju.

~ rts! _tt~nu, ~jestu _skrovilome, u tihoj sa­motnoJ grobntct. ovo Je treca godina, spava vječni s_anal< n~ch·ojvoda Franjo F rdinand. uz vjernu lJubu ~"?JU, -~ u smrti ncrastavnu drugu; počiva od vcltl<th dt)c:la svojih, zasnovanih i izvede11ih na slavu i na sreću ffionarhij . lwjom bijfl~c po-7va_n da vl~da_. zasnovanih i započt•lih, n prel<i­nutth u na)vec t JCl< od Idete l<rvničl{e rul<t•.

O svečanosti otluićR spomenil~a nadvojvodi i nadvojvotl<inji stigli su nlim ovi tel gram i :

•. . _iu izn ijeli mrtvu iz kuće, a malo poslije sru· sila JOJ s~ o() tuge m:lv~ sestra njezina M,rija ua. Juras rog). Stube. koja 1e tu sl<aro bila bošla u Sp! jet ba živu zajeono. Počivale u miru!

Tako prispjesmo do Gorodensa kod l<obrin . Tu sam pribavto ru.lm odoru, luenuh 1sllm putem natrag do Brest-Litowskoga, gdje m Nijcmct za­robiše. Odatle dogjoh pred ratni suci u Prztmysl i nakon dvomJese-nog zatvora poslase mc n na­dopunilbenn zapovjedništvo u Schonh •rg. tu sam prispio lwncem ol<tobra.

3. ffiožete li navesti l<al<vog svwdol< o O\•im zgodama? Da, s trožmestra Prž rowslwga od 68. pješ. puk iz Brna.

4. l mate li još -togod nadodati? Za cijelog mog sužanjstva ne prtmih plute. S. Je u li istinite Vaše izjave? D6. Zapi nil< je još pročitan, te zaldjuč n 1 pot­

pisan.

Hiel<! s. r. poručnik kao perovogj

Pr i l o g 2.

Trbušel< l<udolf s. r. pj šal<.

Butzhe s. r. l<apetan.

Ruske mine na plin. Njemački ratni zarobljenici l<ao nišan za

lmšnju. Domobranski lwpetan p. l. iz V .. lwii na-

lazio 16. septembra 191 S na ophodnji lwd T. i do­pao ruskog zarobljcmŠt\'ll, ali mu sretno izmaknuo u noći izmegju 8. i 9. novembr 191 i talw došao do austrijslH:: pozicije, opisao je S\'Oje doži\'ljttje ' i ponovio ih pred jednim njemačkim zapovj. sudom pod zaldel\•om.

L. pripovijeda o ruskom barbarskom i prezir­nom postupanju protiv megjunarodnog prava so austrijskim i njcmačl<im z robljenicima. da su za­robljenici bili dovedeni i prisiljene jedne noći po­~ et1com novembra pred ruskom frontom, da tu ko­paju rovove u nj m ci-loj mtilerijslwj vo tri. P ostavlja­hu se žičnc pro jeke, kopa hu sc vučje jame i bacahu goreće mine. l<oje su morale upropasti!t njiho e zemljake.

Kako su se mine na plin pripremĐle ovalw nam pripovlj dtt naš dojavi telj:

U jamu dubolwj 60 cm. morao sam položiti jednu okruglu bocu od 50 cm. duljine s promj rom od 50 cm. Na čepu boce bijaše pričvr~ćen ~eličnu žica. koJ je za lO cm. provirivala iz zemlje, a na njoj električni spoj. Provodne su žice vodile iza žičnih prosjel<a u rovove. Oval{o e mine na plin postavljene su u razmacima od -est m tara.

Strašon učinal< ovih mina n plin d\'aput e pokušao na nas zarobljenil<e. dok smo rodtlt, jer ih se iz pozic1jc strujom zapalilo. Pri tom sc čul najprije lagana pucnJava i lo samo u n posreJnoj blizini, tada je izlazio iz boca pl n. lw1i je sldtlw mirisao i počeo omamljivati radnik . Polwštlj se nije nastavio nego do potpune om me; jer bi čo­vjel-!oljubivi ruski vojni liječnici. lwji su sB satom u ruci opažali dj lo anJC plina na na , dali Zd

robljenil<e otpremiti, čim su ~ ovi očtto postah t rom1 da se od ne vijesti sruše. Sto sc zatim dogodilo s ovim bijednim ljudima, ne znam.

xx. Kraljsko prusko ratno Ministarstvo e. 1 kr.

Ministarstvu za izvanjske poslm,e. Berlin. 3. aprila 1916.

Ratnom je mini tarstvu (vojnički obavjesni odio za povrede megjunarodnog prava) čast do­staviti najpolwrnije e. i lu. ffii.nistarstvu za izvanj­ske poslove, odio 7. priloženi spis na ugodno znanje.

pr il o g. Ovjerovljeni prijepis.

Chef. zamjenika gencr. štaba voj ke.

Berlin. n. W. 40. 13. marč 1916. Polj. polic. ured.

Raspravljeno: Lomza. 2. marča 1916. Prijavi se sin krcmara ffial<s Papa iz ]a­

kable (Ugarska). od 21 god.. rimo-l<al. vjere. i izjavljuje opomenut da l<aŽe istinu:

Ja pripadam austro-ugarskoj ojsci i bio sam 1914. dodijeljen l lmmp. S3. pješ. puk. u Zagrebu. Za bojeva u Galiciji u julu 1915. dopedoh ruskog ropstva sa cijelom l. kump. Tada nas podijeliše i upotrebiše za kopanje rovova lwd Ostrolenl<e i Czerwonyeg Bore. Kad se približiše njemačl<e čete. pobjegoše Rusi a i mi zarobljenici. Ja sc odalečih neopažen, i zadržavnh se u okolici Pinska.

Pročitano poljski, zaključeno. potpisono Potpis Mahs P pa

Ovjera •lJeno:

Pečat l<r. pruskog ratnog ministarstva

potp. Haraba polj. polic. čino\'nik

Za tačan prijepis: potp. Henning

tajni Hane. tejnik

papu ()a se zauzme za njezinoga nesretnoga supruga. Pio je IX. primi ljubazno, sta()e je tješiti, ali joj ne mogaše ()ati nikakve pomoći. Sijei:li glavar H ristove crkve, gotovo sužanj u svojem graC>u, u svojoj po· Jači, C>ugovaše milosti Napoleonovoj ono f!Ialo moć! što mu bijaše preostalo. Pa kako ()a se i:l1gne proti onomu, koji mu mogaše jebini pomoći <>a spasi svoju svjetovnu vlast ? Karlota, izgubivši svaku naou, sve više potištena, krene iz Rima u Miramar, gbje nekoliko mjeseca kasnije - oktobra 1866. - pa()e u luC>ilo.

Počtvo on od Iri godine !Amo hamo danas na tužnoj ob!ietnici njegove smrh. lete misli sa ~~iju strana nase domo"·ine. a svijetli mu j duh onamo n a boljem_u svij lu, Bogu nd istini, gdje uztva na­~rodt~ lw)u . [}o~ t~djeljivo praved(licima, lwji su cuvalt -::apovl)eslt _nJegove i zalwnc njego\•e pazili.

Alt. alw mu 1e dato s nebesluh vtsina svrnuti po~led na .:zemlJU ovu, duh će s njegov uzrado­v lt g~edcct l<alw, posliJe mučeničl<C smrti njegove, l<ada J? lwbnn I<Ocl<a pala i rat slwro sav s ijet ~ahvalto,. pulme u nas svalwmu megju očima. i )a no tzbt na v1diku svim narodima na-e Monar­hij e, gdje je vjera 1 gdje je nevjera, gdje su se odavno naši pakosni neprijalelji krili i gdj se na laze nerazrc -ive prijateljske veze i isl<reno bratimstvo: radovaće se gledeći 1-!al<O Božja pravda omet~. zlilwvočl<e n amjere neprijatelja naših, lmko sve npho~ve zlorade nade ostaju jalove, lwlw sve ono zlo sto su nama željeli . što su nama lwvali na njihovu glavu padu. lw njegov duh iz nebe: skih visina bude pogledao mo dolje. vidjet će preporogjcnu Habsburšku Monarhiju, a uvrstane olw .J"?g preljubljenog mladog Ćesara i l(ralj a i prcvJSnJC Kuce sve narode države. koji vitcšl<i htvujući život i blago. junački t egleći svakojake mul<e. odoliJevaju vim n e prilikama, i idu u susret budućnosti puni vjere i pouzdanja.

Radovaće se duh velikog pokojnika gledeći k~ko ~na vojs!<a. Z? koju se tolil<O sterao, milje­mea t uzda mea nJegova, polwzuje jo ~ uvijek nai<On trogodišnjeg lJutog ratovanja, u divovsl{im bojevima, svoje besprimjerne vrline, boreći se hra­bro. oduševljeno. požrtvovno za Cesara i za Do­movinu.

Danas na tužnu obljetnicu smrti Franje Fer­d_i_nanda, sj ·~ajućt ~e neumrlijeh zasluga njego­v~J~h. z.~ moc. za cast i slavu naše lTionarhije SJeCaJUCt sc dobrotvornog uticaja krepkog mu uma i snažne volje na razvoj i napreda)< naše hrabre vojsl<e, s opravdanim povjerenjem uzdajmo e u Boga pravednoga, dn će vojslm. lwju je nadvoj­voda preporodio, junačl<i do l<raja izdržati protiv neprija telju naših i na kopnu i na moru, dol< ne izvojujemo mir trajan i ncporuštv, dok ne zasja na-e sveto pravo nad svim naporima. nacl svim sp! tl<ama neprijatelja našth. Talw će se i puniti najžt\'lja želja neprežaljenog nadvojvode, lwji je. za četvrt vij lm. nepretržno oduševljeno mdio i bdio na bramlm Austrije. lwji je vitešlw čežnju svoju. da zadahne našu vojslw novim žešćim ži­votom, pl lio plemenitim životom svojim.

Spomenik nađuojuođi 1ranji 1erđinan m i uojuodkinii Sofiji u Sarajevu.

U spomen plemenitih žrtava sarajevskog a­te ntata n advojvode Franje Ferdina nda i supruge mu vojvotl<inje Sofije na lwći. pred lwjom je izve­den ntcntat, postavljena je spomen-ploča od rrnog mramora. sa zlatnim natpisom : 28./6. - 1914. poginuše na ovom rasl<ršću mučeničlwm smrću od ubojničl<e ruke prljestolo-nasljednil< nadvojvoda Franjo F rdinand i supruga mu vojvotl{inja Sonja Hohenberg•.

Prošle jeseni, na izlazu je iz Franje Jos ipa ulice prema mj stu nesretnog atentata, po desnoj strani na uglu Lutinsl<e Luprije i Apelove oba le dovrš na od betona klupa s natpisom: Sisle viator l - stani put iče i promisli, da je ovdje zločinačka r_uka otela .:wije tu dva bića , od lwjih su se narodt monarhqe mnogome nadali, a ne naj~anj~ ove dvije zemlje~ .. - na mjestu. gdje se Je u casu atentata nalaz1o automobil nasljed­nika prijestola i supruge mu nedavno je uložena u asfult željezna ploča natpisom: .Hoc loco vitam et sanguinem fuderunt pro Deo et patria Archidu. Franciscus Ferdinandus eiusque uxor ducissa Sophi11 de Hohenberg .

Na obljetnicu grozne tragedije otkriven je u Sarajevu veliki spomenik prelw puta od mjeste nesretnog aten ta ta.

.. _Sp9_menil< je ~o~ignut nd visolwm podnožju. koJI Je Slr?l< 4 _m. 1 1 2· O~:enut je prama mjestu atentate vtsok 1e od povrsme ffiiljacke 12 m. a od podnožju. 8 m . St;>omenik sc sastoji od podnožja. u lwme )e udublJen oltar, u oltaru Bogorodi ca. na čijem !<rilu počiva Isus. izragjen od metala. na gornji dio podnožio. učvršćeni su reliefni likovi ~zvisitih pokojnil<a nadvojvode i vojvotl{inje, kojih hlwve drz1 sa sval<e strane po jedan angjeo. na podnožju su dva prekra no izramena granitova stupa, a na ~~hu stupova počiva sarlwfag. Na sar­kofagu su d vl) e ln une: s desne strane veća nad­vo)vodska. a s lij~ve m~_nja vojvodsl<a. Ispod nad­vOJVOdsl<e ~rune )e spr~Jeda emblem nadvojvod­sko~. do?IOJanstva, a S lq~~'C vojvodslwg. na po­dnoz)U Je sa strane ffitl)acke hrupnim zlatnim slovima napisano: 28 juna 1914. Spomenik čini na čovjeka svojom ljepotom i veličinom impozan­tan utisak. dostojan velil<ih pol,ojnil<a. Već iz da­leka podsjeća čovjeka na njihovu tragičnu smrt i izaziva žalost i tugu za izgubljenim nadvojvodom i vojvotl<injom.

. ~~ RAJEVO, 28. Prigodom svečanog otluiwmja o~l<aJntcl<?g _spomenika za nadvojvodu FranJa F r­dmanda t nJegovu suprunu. !lrad se bogato isl<itio zas~avamn, izmegju l~oj h mnoge su bile 0\•ijcne emmom. U svtm bogomoljamn odslužile su se za­dusnice. Nadvojvoda j~~ Friclrih obašao mramornu spomen ploču,l!oj<: j~ uzidana u kuću na mjestu, gdje su .. atentnt?rov1 h tet smrtno pogodili nasljednika prt)estola 1 suprugu mu. i željeznu ploču, utisnutu ~ a f~ltnu lmldrmu. na otl<ajničl<i spomenil< Car Je Vthm dao da se položi l(rasan vijenac. Ledna a dirljiva svečanost otluivanja učinila je na sva­lwga dubok utisak

. SAR )EVO, 28. na _?tlmwmju otlmjničlwg spo­men~l<a_ btl1 su fcldmarsal nad ojvoda Fridrih, lwo zam!entl< ces a rev. ministar Bu rian. zemaljsl{i po­glav•ca, poglavice vlasti, svećenstvo, š lwlslw mladež i silan svijet. Zemaljski poglevica Sarl<olić istalmo je u govoru nadvojvodi Fridrihu. da ovim spome­nil~o~. prvi put v_raćamo golemi dug visol<im po­ko]ntCtma. NadVO)\"Oda odvrati, da ga is l<reno veseli što može uvjerit narod l3osne i Hercegovine o oso­bitoj cesarevoj milosti, a biti u isto vrij eme svjedo!< p~triotslwg osjećanja, lwje se izrazilo u spome­ntl<u za Franja Ferdinanda i njegovu suprugu.

Uspjeh šestog ratnog zajma. U ustriji istelmo je rok za potpisivanje še­

stog ratnog zajma dne 22. o. m .. a po predbjeznim podacimtl potpisano je 4.908,892.000 kruna, ili go­tovo 5 milijarda. U svrhe ratnog zajma potpisalo se u Austriji dosada kod l. ratnog zajma (no­vembru g. 1914.) K 2.200,746.900, )~od 2. (maja g. 1915.) K 2.688,321.800, I<Od 3. (novembra g. 1915:) K 4.203,061.900. lwd 4. (aprila g. 1916.) l( 4.520,292.000, lwd S. (no\•cmbra g. 1916.) K 4.467,900.000. ili u­l<upno 18 milijarda krun . lw priračunamo u­spjehu prvih pet zajmova predbježni uspjeh še­stog. onda dobivamo za Austriju svotu od 23 mi­lijarde !nuna.

U Ugarslwj i Hrvatslwj iznosio je uspjeh prvih pet ratnih zajmova: lwd l. J< 1.175,337 .350. kod 2. K 1.132.534.850, hod 3. K 1.984.859.000, kod 4 l< 1.930,000.000, a lwd 5. l< 2.300.000.000. ulwpno daJde K 8.S22,731.200. Vijesti o potpisivanju šest0g ratnog zajma gla e isto talw veoma povoljno. pa se po njima može računali n ul<upni rezultat od 21 ., milijarde, pa će prama tomu sveulmpna svota, l<oju s u potpisale Ugarsl<a i Hrva tsl<a na 6. ratnj zajam doseći svotu od ll milijarda !<runa.

Ukupno su daJde narodi austro-ugarske mo­narh ije u ratne svrhe pozajmili državi 34 milijarde l<runa. Ta svota govori vi-e, no što bi mogle go­voriti čitave lmjige. Ona mora našim n prijateljima biti ozbiljnom opomenom ne samo o gospodarslwj i financijalnoj snagi naše monarhije, nego i o razpoloženju njezinih naroda.

DRLMf\TINSKE VIJEST~ Preuzvišeni gosp. Namjesnik grof Attems

povratio se prelwsinoć iz Beča u Zabar.

Lična vijest. Preuzvišeni zabarsl<i nabbislmp br. Vicl<o Pu­

fišić krenuo je jutros u Kal'love Vari.

Imenovanja . njegovo se e. i k Apostolsko Veličanstvo pre·

milostivo ui:lostojilo imenovati župnika bekana u Su· tomiščici počasn og kanonika Šimuna Segarića i župničkog pomoćnika i koralnog vikara prvostolne crkve u Zaoru Karla Bal/arin-a kanonicima prvo· stolnog kaptola u Zaoru.

Zabušnice. Pišu nam iz Dubrovnika 22. o. m. ]utroš u 8 sati i 'h bile su u crkvi Sv. Vlaha

zabušnice za upokojenje buše pwfesora nautičke škole u Kotoru - saba u Dubrovniku - Vjcl<e· slava Poljaneca, e. i k. linijskog poručnil~a u m. lwji je slavno poginuo na bojnom polju, a lwjeg orugovi i učenici oplakuju rab i osobitih vrlina i ne· izmjerne bobrote.

Vjekoslav Poljanec bijaše najbolja sila u avi· jatičarskome ob jelu u našim stranama; vršeći svetu ()užnost u obrani Cara i Domovine, pao je na polju slave u zračnoj borbi proti nepri jatel ju bneva 7. juna o. g. , ZabušnicE' bali su opjevati pokojni l<avi ?>rugovi i profesorski zbor e. k. nautičke škole u Dubrovniku. na zabušnicama bile su vojničke vlast1, pokraj . šlwl. nabzornik Dr. J. Poseoel, profesori gimnazije, trgo· vačl<e i gragjanske škole te obaslanici I<Ot . finan­cijskog ravnateljstva, suba, pošte i lučkog poglavar· stva.

U zavoi)u je upravitelj Antun Riboli izrekao pomen-slovo o pokojniku. Pet junaka broji bubre­vačka ć. k. nautička škola, koji su pali na polju slave. G. uprotvitelj završio je svoj lijepi govor trokratnim «Slava" vrlome pol ojniku.

Čitulja. Na 27 o. mj. preminuo je naglom smrću gosp.

Stjepan Čelar, robom iz Ši~enika, č.i.novnil< pobružnice ratnoga žitnoga zavoba 1 pokrapnskoga ureba za krmu.

Tko je imao prigobu ba ga pobliže upozna, mogao je u njemu_ uvibjeti lju~azna_ i prij~zna _čo· vjeka, iskrena patno~u, v~sna 1 savJesna čmovnt.ka, koji je živio za poyJere~J 111~ rab, te ~a obavlJa.o sa rijetkim marom 1 zamman)em na opce zabovolJ· stvo pretpostavljenih.

Jučer mu je bio krasan sprovob_. što mu ~~ prirebiše njegovi kolege •. ko~~ )e_ sub)elova<;> ~~lJki broj njegovih znanaca 1 prl)atel)a, te otm)enl)ega gragjanstva. . .. . . . v,

Tužnoj ob1telp 1 rob bim naše saučesce l •

* •

Dok se ovo bogagjaše u Evropi, franceska vojska ostavljaše malo po malo Meksiho. Mjeseca marta 1867. otplovi i posljebnji bro() iz luke Vera· cruz·a. Uzaluo nastojahu Maksimilijanovi prijatelji ba ga nagovore ba pogje s njima. Toga ne htje{)e {)a učini, smatrajući prijestolje najbostojnijim grobom je()noga vlabara.

(Slijedi).

Još će se velil<im pokojnicima podići jedan spomenik i to crlwa. Odmah je iza atentata u Saraje u .za~očec;> major Hugo Piffi sakupljati pri­_nose ~a podtza_~Je spomen-eri< e u Sarajevu, pa Je dalJe tu akCIJU neumorno nastavio vlč. o. Ante Puntigam, te je dosad sakupljena znatna svota. . Na 28. _ovoga mjes. pr~godom tužne obljetnice tzdane su tn vrste posebmh maraka, koje su se prodavale samo taj dan za 2 Rl. više od nomi­nalne vrijednosti; ~-av će. viša!< ići za gradnju spomen-crkve FranJI Ferdmandu · i Sofiji. Jedna marka prikazuje nadvojvodu Franju Ferdinanda. a jedna model spomen-crl(ve. Te su marl<e peča­ćene crvenim žigom. za koji se plaćala pristojba

U subotu je nakon kratke bolesti preminule u Spljetu nabučitelj!~a u \'elom yarošu, g.gja Vin~a ubovica Domić. Vrl]ebna 1 marlJIVa u svom zvanju,

Esami bi maturita. l giorni 25 e 26 m. e. si tennero gli esami oi

malt~ rita pr~ss~ l' i. r. scuola reale superiore in Zarcl. Pres1ebeva tl signor prof. N\arco Ježina, i. r. biret· tore ()cl ginnasio reale bi Sebenico, ora aMetto al· l' 1. r. consiglio scolastico provinciale o i Zara.

Si presentarono 13 can?li()ati ()i cui venne bi · chiarato maturo con bistinzione: An'tonio ]ust-Verdus ~ gli all_ri p~ rte a .~oti ~nanim i. e pa!te , a maggio ~ 1 anza b1 v~ ti: Brč1c Lo ns, Cattich NJColo, Damjani Vergada Vmcenza, Ga/asso Latino, Cierbin Ales~ an. oro, Ciuaraldi Antonio, Lana Armanbo. Pinz Febe­rico. Radman Iginio, Roi/i Bruno Smerchinich Ni· colo; uno bovette ritirarsi ?lagl i ~sami orali causa malattia.

Durantel'annoscolastico 1916·17 si presen· tarono agli esami bi maturita 14 scolari che ven· nero p ure oichiarati maturi: Donati Antonio Bianchi Da~te, attich Antonio, Alesani Giuseppe, ~lalešeuić Bons, Pastrović Pietro, Raimonai Raimoni:lo Stri­chich Vittorio, Turchetto Cani"libo Se/lak Si;neone Felicinovich nob. bi Treusfern. c~v. ?le Stauber Giu~ seppe, Zeria!i massimiliano e Budak Pietro.

Mlabijenci. . Gosp. Petar Noval< pristav za vinograbarstvo

VJenčao ~e ()anas sa ?lražesnom gospogjicom Marijom Nova k. Cestitamo.

Nozze. La gentilc signorina Margherita Messa anbO

sposa all' egregio sig. Piero Persicalli. Congratula · zioni eo auguri.

Pomrčina mjeseca. Dne 4. jula o. g. naveče moći ćemo promatrati

lijep pojav posvemašnj e pomrčine mjeseca . Pomrčina će se ova moći promatrati u našim l<rajevima u svojoj cijelosti. Mjesec izlazi naveče oko osam i tr1 četvrta (po ljetnom vremenu), a već u 8 sati 56 mi­nuta zalazi u polusjenu. Ta se pojava ne će ni za· paziti. Mjesec biva polagano sve tamniji a u 9 sati 52"2 minHte zaći će u posvemašnju sje'nu. Tamna s jena pokrivat će mjesec sve više, bok u 10 sati so·s minuta ne će biti posvema zastrt . Ova će to· Iain a pomrčina potrajati sve ()o 12 sati 27"3 minute, l~ ab će se opet mj~s.ec pojaviti iz tamne sjene, koju ce posvema napus!Jti u l s at 25"6 minuta. Mjesec još ostaje u polusjeni sve ?lo 2 sata 21"8 minuta.

(Pri roba.) "Za Boga i za Cara."

Akcija grofice Ter. Thun·Thun za balmatinske inval ibe. 52. pop1s prinosa.

45 K.: K. k. Major Franz Mally Zabar (s prvim prinosom 55 K)

po 5 K: Paško mrbuljaš ravn. ·trg. šk. Split, Stjepan Musanić e. k gr. savj. Split, Srećko Milr in n. čeln. Zl~rin, Dr. Rajmunb maroević kanoni l< Split, Božo Mar!mac trg. Za?lar, Don Rafo Martinac župn. Sumartin, Don Angjeo Mateljan Split, Don Lucij Mlleta kanoni!< Trogir, Emanuel Graf Mens?lotif Cho· telice, Paško matošić pok. An te trg. Split, Biskup Dr .. Antu~ Mah n !ć !{rk, Emil v. Mecenseffy Beč, Dr. Hemr. R1tt. v. Miller zu Aicholz Beč Girolama Pezzi Split, Gisella Pollac~ Beč, Anton' Graf Pace Beč, Prof .. Dr. )os. Reblich Beč, Opat )os. Sentinella Trogir, Prof. Dr. Anbrija Spiletak Djakovo Ernst Stipanović e. k kot. povj Zabar, C. k. kot. sub Drniš, Sek:~ta~iat kneza -b iskupa OIQmuc, Don Niko Sorja· nov1c b1sk. kane. Hvar, Ant. Sl<arica e. k carin. rev. ]elsa. )os. Tripalo pos. Imoski, Prof. Sim. U rlić Zabar, Gius. Usmiani cons- imp. imp. Rab.

S prijašnjim popisima ukupno kr. 39.304:81.

Teiegrami Uredništva. Telegrapht:n·KorresponOenz· Bureau.

CAREVINSKO VIJEĆE .. Zastupnička Kuća

l3EČ, 28. Zastupničl<a je Kuća dovrši la ra ~ spravu o pitanju mira prema poslovniku i bez glasovanja. Za rasprave izjavio je kršćanski so­cijalac fiauser, ),oga je danas Cesar primio u au­dijenctju: Nastojanja Kuće za mir imaju moćan oslon u Cesaru. Govorni!< je iz njegovih usta opet čuo, da Cesar je miroljubiv. neha se plemenite želi_~ naše!;! ~iroljubivog C;sara ispune. Bugatto TaltJanac. zeit da Zastupnicl<a Kuća dade izraza svOJOJ želji, nd<a u svim zaraćenim državama prodre uvj erenje, da Austrija-Ugarsl<a ne :-atuje radi osvajanja, nego da obezbriži svoj teritorija lni integritet i slobodu svojih trgovačl<ih puteva. te da ona čezne za skorim dokončanjem rata.

naredna sjednica u utornik.

U obboru za prav()u. l3E( 28. U odboru za pravdu Zastupničl{e

Kuće upravljač ministarstva pravde Schauer iz­javio je, da vlada nema što da prigovori uhidanju vojnih sudova u zalegju, ali misli da se vojna sudbenost ima uzdržavati u onim l<rajevima, u lwjima su sudovi radi ratnih dogagjaja obustavili svoju djelatnost. Vlada je pril<azala odnosnu osno­vu. Odbor je zatim primio jednoglasno prijedlog da se ne odobre naredbe o potčinjavanju civilnih osoba vojnoj sudbenosti.

Stranački vogje Zastuoničke Kuće u Prevl-- šnjoj aubijenciji.

BEC, 28. Cesar je primio u posebne audijen­cije stranačl<e vogje Zastupničl(e Kuće, i to nje­mačkog nacionalnog udruženja, lušćanskih so­cijalaca. Roljaka. čeških agraraca, Rusina i Južnih Slovena. Cuje se da će sutra Cesar primiti Ru­munj e i Talijance.

Prebsjebništva Gospobske i Zastupničke ~Kuće ,u Previšnjoj aubijendji .

BEC, 29. Cesar je danas primio u posebne audijencije predsjedništvo Gospodske Kuće, koje

se sostojalo berga i gro Zaslu p n 1 čl( e predsjednil< manczul<a.

ciju

l3EC':. 2~ šćuje sc, da prigodom z prince~ m H nik v. 'L id/er, čnom onoj s će Vlada ne ževanje do ' sto sc name najmanje m jednoglasno sjedi, pa l< ji proračunu. Z. može post ići preporuča d jednim megj fesor megju ali l<aže da i izmjena z Austrija-Uga ffiir bez pra nja, jednoprt dućih megju bolji l<aral{ ~ miru. Knez 1

austrijsl<ih n1 maljslm obri službe, jer je

BEČ. 3( o privremen< o odnosu Po tanju. ]erme dorowicz l<al Poljske ne s monarhiji.

Bi/inski towski nagi< odbijaju pod•

General isl<ustava ste su austro-ug cijum. a gem u Galiciji, pi včjerno ispun j

esi , knez l lučno ustaju dinačl<ih vrl da lmdi, te Fort izjavljuj: zatvorena. K1 vjeran sin kr javiti, da je oslobogjenju znaje, mjest<; koji pod lmu stavljaju uvjE

Nared m

UG Komore gl:

fini 13UD1m

Kuća otrsile . nagodu s H

l3eč. 29. hrvat lwga b ministar pre< nil< ola E zte

Izvještaji a BEČ. 28 ~28. juni lstočn.

. U odsj DnJestra djel Podugo žival uzalud polw Ptijed. l3ilo j

Ta l i j a 1 . Za pre9

os.un javljem mtnometalt~,

Kapetan nad vipavsl<o

Jugo-i Stanje •

BEL, 29. lst0čn Osim pc

nema ništa e T a l i ja ]ugo-istc

neprijateljsl<a

Izvještaji nj BERLin. Veliki g l Zapad lučer su

spjehom eng kerque. \liše ba na to od" Ostendu, ali

U nel-lin Artoisu navei na jugu od Cl

trpje li, l<ad su zn~tnih gubi ~0J_edinim mj

etmsa i u ze bojevi.

ls toč n Na istoč

vatrom.

!živala opće ob učite.ljica a. Umrla je ju Božtu. poslije sru·

! M1rija ui). la bošla u !

li esami bi ore in Zara. i. r. biret abbet to al· Zara. i venne bi· u st- Verdu-;, a maggio ·

o, Damjani­in Alesc;an · Pinz Febe­chinich Ni· orali causd

si p resen· · che ven· io, Bianchi

e, Malešević onbo, Stri­~ Simeone, tauber Giu­etro .

Jgrabarstvo ~m Marijom

\essa anM ~...ongratula ·

promatrati t. Pomrčina ·ajevima u osam i tri

sati 56 mi­~ će ni za· a u 9 sati

1u. Tamna u 10 sati

Ova će to · :7"3 minule, sjene, koju ta. Mjesec 1'8 min ut a. Pri roba.)

alma tinske

H (s prvim

!· šk. Split, t ćl<o Marin onik Split,

!inac župn. Don Lucij iborff Cho · il, Biskup v Beč, Dr. lama Pezzi Pace Beč, Sentinella vo, Ernst 3ub Drniš, iko Sorja· carin. rev . rlić Zabar,

1.304:8t.

l.

ĆE.

rši la ra­u 1 bez

enski so­lio u au­u moćan

usta opet lemenite Bugatto

e izraza ržavama e :-atuje

ritorijalni teva. te

la.

,tu pn ičke auer iz­ul<idanju se vojna evima, u ~bustavili nu osno­prijedlog

civilnih

r Previ·

udi jen­to nje­ih so­

i Južnih ili Ru-

se sttstojalo od potpredsjednil<a lmeza FUrsten­berga i grofa Sylva-Tarouca, pak predsjedništvo Zastu pntčlc e Kuće i to predsjednika Grossa i pot­predsjednilce Germana. ]ul<ela, Pogač ntka. Ro­manczulca, Simonovicia, Udrzala i Tušara.

Prof. Spinčić u Previšnjoj au()ijenciji. BEČ. 30. Ces6r je primio u posebnu a udij en­

ci ju profesora $pinčića.

Gospodska Kuća. BEČ. 29. Predsjednil< lmez Flirs tenberg ovla­

šćuje sc, ela pril<aže česti tanje Gospodsl<e Ku će prigodom zarnl<a nadvojvode m al<similijana sa prince.,om Hohenloeovom. Zatim ministar predsjed­nik v. Seid/er pred ta lj a novi l<abine t s izjavom, sli­čnom onoj što je učinio u Zastupničlwj Kući. da će Vlada neprel<idno paziti da se obezbriži izdr­žavanje do retnog dokončanja rata, ali da tegobe sto e name , u pučanstvu budu ograničava ne do najmanje mjere. Kuća je primila bez rasprave i jednoglasno 6dresu na odgovor prijestolnoj be­sjedi. pal< je prešla na raspravu o pri,·remenom proračunu. Pininski. Polja k. kaže, da se opći mir može post ić i jedno svjetskim lcongresom. Siftghart preporuča da se Diiemci sporazumiju sa (esima jednim megjusobnirn 1-wmpromisom . Lamasch. pro­fesor megjunarodnog pmva, traži mir bez anel<sija. ali kaže da to ne i sl<ljučuje popravljan je granica i izmjena zemljišta s privolom odnosnih naroda. Austrija-Ugmslw mora la bi iznijeti ovaj program: ffiir bez pravih a nel<sija, og raničavanje naoruža­nja. jednopravnost naro a . mirno izravnanje bu­dućih me junarodnih nesuglasica. Ovo bi bio naj­bolji lwral · na putu l<a slco rom, časnom, tra jnom miru. Knez Auersperg zagovara sporazum izmegju auslrijsl<ih no. roda: žali odstupanje ministra za ze­maljs lm obranu Georgija, koji sc zato drelcao službe, jer je jasno objasnio stvari, lwje su se zbile.

UEČ. 30. Gospodska Kuća nastavlja raspravu o privre menom proračunu. Najviše se raspredalo o odnosu Poljske prema vladi i o poljačlcom pi­tanju. ]ermenslw l<a toličl<i bisl<up lavovslci Teo­dorowicz kaže. da stajalište Pol jal<a za jedinstvo Poljsl<e ne smi je se uze ti l<ao nelojalnost prema monarhiji.

Bi/inski i bivši namjesni !< u Galiciji Korv· towski naglašavaju svečano lojalnos t Poljsl<e i odbijaju podvale protiv uprave i držo.n ja Poljalca.

Cieneral pukovnik Dank! is ti če. na osnovu islcusto.va stečenih u ratu, vel i l< e te - lwće. na l< oje su austro-ugarske armije nail azile pro lazeći Gali­cijum. a general Dil/er. kao nel<adašnji namj esnilc u Galicij i, potvrgjuje lojalno držanje pučanstva i vjerno ispunjavanje dužnosti galičl<ih či novnilw . Česi, kn ez Ferdinand Lobkowitz, Cio/l i Fort od­lučno ustaju protiv jučerašnjih napada rad i po je­dinačl<ih vrlo žalosnih dogagjaja. lcoje sama vla­da lcudi, te odbijaju opće sumnjičenje. Goll i Fort izjavljuju da l<ramaržova parnica još nij e zatvore na. Knez Lobl<Q.wit:t naglašava, da on , l<ao vjeran sin kraljevi ne Ceške. mora najod lučnije iz­javiti. da je čis lo smiješno što Ententa govori o oslobogjenju naroda, čija imena dobro i ne po­znaje, mjesto da se sjeti ~ svojih vlastitih naroda. koji pod lmutom čame. Cesi su lojalni a ne po­stavljaj u uvjeta.

Naredna sjednica stttra.

UGARSKA:HRVATSKA. Komore glasovale privreme ni proračunim

finan. nago()u s Hrvatskom. BUDimpEŠTA, 28. Zastupničl<t: i velil<ašl<a

Kuća olrsile su indemni tetnu raspravu i financijsku nagodu s Hrvatslcom.

Novi hrvatski Ban. 13 č. 29. Cesar je danas zaprisegnuo novoga

hrvatslwga bana Mihalovicha; na Lom činu bijahu ministar predsjednik Eszlerhazy i stjegonoša lmez n il<ola E zterhazy.

RAT. Izvještaji austrijsko-ugarskog glavnog stana.

BEC. 28. Sluzbeno se javlja : ~28 . juna 1917 . I stočno boji š t e: . U odsječku fronte u Galici jt na SJeve~u ~d

Dnjestra djelatnost neprijatcljsk~ a_rtil~~ij_e bt~a _J ~ podugo živahna. NepriJa teljski tzvtdmekt ~dJelj c t uzalud polwšahu na više mjesta da zalcroce na­prijed. Bilo je nelwlilw uspješnih bojeva u zralm.

T a l i j a n s l< o b o j i š l e : . .. . Za preotimanja Monte Ortigara t_znl)~lo se,

ostm javljenih zarobljenil<a. još 52 mttral]eze. 2 minometala, 7 topova i 2000 pušal<a.

Kapetan Heyrowski oborio je dana 26. juna nad vipavsl<om dolinom 2 letjelice.

luga-i s t očn o bojište: Stanje se nij e izmijenilo.

BEČ, 29. Službeno se javlja: l l n č n o i j u g o - i s t o č n o b o_ j i š t e : ... Osim povećane borbene djelatnosh u Gahct)L

nema ništa da se javi. Talijansko bojište: . ~ .. Jugo-istočno od Gorice i u odsJecl<u Plockena,

neprijateljska artileri.ja bila je živahnija. poglavica generalnog štaba.

Izvještaji njemačkog velikog glavnog stana. BERU n. 28. Wo l ff Bureau javlja : Velil<i glavni stan 28. juna t917: Zapadno bojište: ... .

. Jučer su teške baterije tulde sa vt~IJlVIm u­SpJehom englesko-francusku lučku tvrmav~ Dun­kerque. Više je lagja brže balie umaklo tz luke_. Da na lo odvrati, neprijatelj je slao ?ombardovah Ostendu, ali vojničl<ih steta nije namo. ... .

. U nekim odsječcima fronte. u FlandnJ 1 1 u Arto1su naveče prilično žestoko dJelatnost_ vatrom. na jugu od ceste Cambrais-Arras, €nglezt su pre­trpjeli, lead su jurišne čete proči.šćivale_ jedan_ opkop, znatnih gubital<a i to zarobljenika l mrtvih. na Poi_edinim mjestima sjeverno od_ ~~sne, _sjev~rn? 0~ Re_trnsa i u zapadnoj Champagm z1vahm arttlerl)skt boJevi.

Istočno bojište: . . ~- . Na istočnoj galičkoj fronti traJe z:wa dJelatnost

Vatrom.

~ERLID, 29. Wolff-Bureau javlja: Velil<i glavni stan 29. juna 1919. Zapadno boji š te : Zestoki bojevi izmegju lcanala La i)assee i

ScE1rpe. Više je e ngleslcih večernjih na1 ada izme­gju Hullucha i Meri ourta, mjestimice ponovljenih poslije prve uzaludne navale a pOJCIČ njima. pro­palo sasvim. luri šni valovi, l<aji su udarali izme· gju Fresnoya i Gavrelle. s lušiše se a znatnim gubicim6 u našoj artilerijslcoj vah i. poj ačani ne­prel<idnim pribavlja n jem snaga. Englezi se učvr­sliše poslije lju ti h boje a iz bliza. izmegju Oppyja i Gavrelleslce vjetrenjače, u našu najprednju li­niju. Neprijatelj je imao velil<ih l<rvavih gubital<a.

Da Chemin des Dames uspješni njemački lolmlni zagoni. poglavito na istoku od Ccrnyja . gdje je zauzeta na juriš francuslca pozicija u ši­rini od 1000 metara i žilavo branjeni tunel. Dijemci izniješe svega 150 zarobljenika i nekoliko mitra­ljeza. n a zapadnoj padini visa na m eu i 304, osvojena je francusl<a pozicija s obe st rane ces te malencourta-lsnes, u širini od 2000 metara i du­bini od 500 m eta ra . U š um i Avocourla otet je na juriš dio pozicije francusldh utvrda š irol< 300 me­tara. Dosa d na obim mjestima provale iznij e lo se 550 zarobljenil<a; plijen još nije poznat.

Na ostalim frontama stanje sc nije izmijenilo.

Prvi general lcvartirmajstor Ludendorff,

Pooštreni pođmornički rat. Potopljene lagie. UERUD, 29. (Wolff-Bureau). U engleskom

l<ana lu, Atlontsl<am Okeanu i Sjevernom moru njemačke su podmornice opet potopile 24.400 ne­čis tih tona.

Izvještaji turskog glavnog stana. CARIGRAD, 28. Glavni stan, 27 juna : F r o n t a u K a v lc a z u : U ods j ečlw lijevog l<ril laka pješadijslca

artilerijsl<a vatra. Fronta n a Sinaju: Danas 25 juna dva uspješna boja u zraku u

l<ojima se jedna e ngl eslca letje lice s ru š il a iza na­ši h linija; vogja joj je poginuo.

CARIGRAD. 29. Glavn i s tan. Da se osveti uspjesima š to smo postigli u

pošten m boju u zralcu. a o kojima je javljao naš ju čerašn j i izvješ taj, englesl<i su letioci bacili na Jerusalim 50 bombi, koja za sreću nijes u nil<a i<Ve štete n ani je le.

Izvještaji bugarskog glavnog stana. SOFIJA, 29.lzvješlaj generalnog štaba. 28 juna; m a ć e d o n s lc a f r o n l a : U olwlini ffi oglene. na desnoj obali Vardara,

kod Alčaml<ahle i na donjo j Strumi lwd ]anil<oeja odbijeni su vatrom neprijateljs l<i izvidničl<i odjeljci.

R u m u n j s l< o fr o n t a : Kod m a hmudije i Tulcee orijetlw artilerijsl<a

vatra.

REVOLUCIJA U RUSlJL Novi upravljač ministarstva mornarice.

PETROGRAD. 28. P e lrog rads l<a Agencija. Pri­vremena je vlada im navala poručnil< a Lebedeva zasad up r vl jačem ministarstva morn arice. Privre­mena je vlada ul{inula rutne s udove.

Opća Kozačka skupština za rat. PETROGRAD. 29. Petrograrl. Agencija. Opća

Kozačl<a s lw pš tina primila je jednodušno rezolu­ciju, lwja energično odbija svalcu pomisao na po ebni mir. tc jedna l<o naglaša\'a nuždu, da se dalj e ratuje do lwnačne pobjede u tijesnom spo­razumu sa saveznicima.

Za obrazovanje revolucionarne ()obro­valjačke vo jske.

PETROGRAD. 29. P etrograd. Age ncija . na poticaj vojničl<e deputacije fiole Crnoga Mora. vi­tezova sv. Gjorgja, kozačlcih predstavnil<a i drugih vojničl<ih i socija lnih organizacija sastao se u Petrogradu odbor za obrazovanje revolucionarne vojslce dobrovoljačl< e. Odbor n am jerava ustrojili bataljon dobrovoljaca, lw ji bi imao da preuzme ofenzivu i svojim zan"~som povede za sobom čete. Vogje će sami dobrovoljci izabrati. Rusija neće slati poklisare u Pariz i Lon()on.

UERN, 29. Po posebnom izv ješ taju ~Tempsa~ iz P etrograd a, izjctvio je ministar izvanjsl<ih po­sala upogled diplomatsl<ih predstavništva RusiJe u Engleslwj i Francuskoj, da Rusija zasad neće slati po l<li sare u Pariz i London, nego izvanredne misije l{ao prave tumače osjećanja cijele Rusije.

Izbori za konstituantu. PETROGRAD, 30. Petrograd. agenci ja. Pri­

vrem ena vlada objavljuje naredbu, lcojom se iz­bori u lwnstituantnu Sl<upšlinu raspisuju za 30 septembra 1917 a Skupština se sazivlje za 13 o l< tobra 1917.

Neutralnost švajcarske . BERLIN, 29. tTageblatt ~ objavljuje razgovor

bernskog dopisnil<a sa predsjednilwm švajcarskog saveza Schulthessom, lwji je izjavio, da politil<a ,::,vajcarske ostaje uvijelc politil<a stroge lojalne neutralnosti. Od ovog nače la niti može, niti će ilcad odustati. Daša je megjunarodna politika čvrsta.

Ententa u Grčkoj. SOLUO, 29. (Reuter). Francuska lwnjica za­

premila je grad Amphissa (Salona). Poštanski aeroplani u Italiji.

LOODOD. 29. (Reuter). Danas je prvi put krenuo iz napulja u Siciliju poštanski aeroplan. Pos li je 3 sata vožnje prispio je u Palermo.

Te~egrammi della Redazione. Telegraphen·Korresponbenz-Bureau.

bollettini ()ello stato maggiore generale austro·ungarico.

VIENNA 28. Si annuncia ufficialmente: 128 giugno 1917.

T e a l r o d e 1 l a g u e r r a o r i e n t a l e. Del seltore del fronte galiziano. a nord del

Dniesler. l' artiglieria nemica fu d ' un ' attivita du­revolmente vivace. Riparti di ricognizione dell' av­versario tentarono indarno di avanzare in parecchi punti. Vi furono alcuni combattimenli aerei, coro­nati di succe so.

Teatro della guerra italiano: Oltre ai prigionieri fa tti. gia annunciati. fu­

rono callurati nell t~ riconquista del monte Orti­gara 52 milragliatrici. 2 lanciamine. 7 cannoni e 2000 fu cili.

ll capilano lleyrowsl<i ha abbattuto. il 26 giu­gno, sopra la valle del Vippaco 2 velivoli .

Teatro d e lla guerra sud-orientttle· Situazione inalterata.

VIENNA. 29. Si a nnuncia ufficialmenle : -t2 9 giugno 1917. Teatro dellaguerra orientale e

s u d - o r i e n l a l e. Tran ne un' int nsificata allivitit combattiv11 in

Galizia nulla da segnalare . Teatro della guerra italiano . A sud-est di Gorizia e nel setlore de l Ploclcen

il fuoco dell' arliglieria nemica fu piu vivace. ll capo dello stato maggiore generale.

bollettini oel gran()e quartiere generale germani co.

BERUNO. 28. ll Wolff-Bureau comu nica : Grande quartiere generale, 28 giugno 1917. Teatro della guerra occidentale: Ba tterie pesanli a distanza cannoneggiarono

ieri con rimarcata efficacia la fortezza del porto di Dunl<t:rque. Parccchie navi ne uscirono nella massima frctla. ln risposta il nemico bombardo Ostenda. Danni di natura militare non ne deri­varono.

ln alcuni sctlori del fronte delle Fiandre e dell' Artois. alla sera, azione dell' ar tiglie ri a abba­s ta nza violenta. A sud dell a strada Cambra i-Arras gli lnglesi, menlre drappelli volanti spazzavano un loro fossato. subirono rilevanli perdite in prigio­nieri e morti. ln singoli luoghi, a nord dell' Aisne, a nord di Re ims e nella Scia mpagna occi dentale. vivaci lotle d' arliglieria.

Teatro della guer r a orientale. Sul fron te della Galizia orie ntale pe rduro

una vivace azione dell' ar tiglieria .

BERUNO. 29. ll Wolff-Bureau comunica : Grande quartiere generale, 28 giugno 1917. Tea tro del l a guerra occiden tal e . Combatlimenti violenti tra il cana le di Lo

Bassee e la Scarpe. Parecchi atlacch i inglesi a lla sera fra Hulluch e m cricourt. quo e la. dopo il primo inutile assallo, reiterati con rinforzi, fallirono completamen te. Scaglioni d' assalto irrompenli fra Fresnoy e Gavrelle, crollarono con perdite copiose solio l' azione della nostra ar tiglierie. Rinforzali con riserve di truppe, conlinuamente mandate a riempire lc file, gli lnglesi. dopo accaniti combat­timen ti da vicino, prese ro picde tra Oppy ed il malino a vento di Gavrelle, nella nostra linea piu avanzata. ll nem ico ebbe elevate perdi te sangui­nose.

Sullo Chemin des Dames punle locali ger­maniche coronale di successo. particolarmente ad est dt Cerny, dove la pos•z:ione francese, per una larghezza di oiL rc l 000 metri, ed il tunnel. lena­cemente difeso. furono prcsi d' assalto. l Germa­n ici calturarono complessivamente 150 prigionieri cd alcune m itraglia trici. Sul versante occidentale de ll' a ltu ra sulla Mosn 304. venne presa la posi­zione francese da ambo le parti dell a strada m a ­lanco urt-lsnes !arga 2000 metri e profonda 500 metri. Nel bosco di Avocourt fu preso d' assalto un tratto d i posizione delle fortificazioni francesi, largo 300 metri. Fino ad ora. in enlrambi i pu nli di sfondamento. vennero numerati 550 prigionieri, il bolt ino non venne ancm·a accertato. Sugli alt ri fronti situazione in a ltera ta.

ll primo quart iermastro generale Ludendorff.

La presi()enza ()ella Camera ()ei Signori e quella ()ella Camera ()ei ()e p u tati in u()ienza

Zlall' lmperatore. VlEDDA. 29. L' lmperalore ricevette oggi in

udienze parti co lari la presidenza della Camera dei Signori rappresen ta ta dal vicepresidente principe Filrstenberg e dal conte Sylva Tarouca, nonche la presidenza della Camera dei deputati, rappresen­tata dal presidente Gross e dei viccpresidenli; Pogačnik Romanczuk. Simonovici, Udržal e Tusar.

ll nuovo Bano ()i Croazia. VIENNA, 29. L' lmperatore ricevette questa

mattina il presidente dei ministri ungherese, ed a sua proposta nomino bano della Croazia il depu­tato Anl<mio mihalovich

Spinčić in u()ienza ()all' Imperatore. VIENNA 29. L'lmperalore rir.evette in udienza

particolare il deputato professore Spinčić.

La rivoluzione in Russia. PIETROBURGO, 28. Agenzia pietroburghese.

ll congresso dei consigli degli operai e dei soldati di tutta la Russia accolse la risoluzione circa la guerra, come fu proposta dai socialisti rivoluzio­nari e • dai socia listi democratici minimisti. La ri­soluzione qualifica la lotta per la pi.u sollecita fine della guerra come il piu importante problema della democrazia rivoluzionaria. respinge pero ogni po­litica lendente ad una pace separate o ad un pre­liminare armistizio separat o; perche, primo: la fine della guerra, in seguito alla sconfitta di uno dei bel­ligeranli, coslituirebbe il punta di partenza di nuove guerre; secondo, perche una pace separala rafforze­rebbe uno dei due belligeranti, favorirebbe l' impe­rialismo mondiale e le tendenze usurpatrici delle classi dominanti ed ostacolerebbe in fine l' unione

o

internazionale degli operai. ll eongresso considera indispensabile che la democrazia rivoluzionnria rusSI6 faccia appello alle democrazie di tutti gli Stati accio influiscano che venga accettata la pa­rola d' ordine: tPaee senza annessioni, senza conlribuzioni. sulla base del dititlo dei popali di disporre di ~e medesimi~; che venga quanto piu sollecitamente ricostituito l' internazionalismo r. voluzionario e venga convocato un congresso so­cialista internazionale per ripristinare la solidarieta internazionale degli operai, nonche per l' elabo­razione delle deflnitive condizioni di pace. A questo scopo devono tosto inviarsi deputazioni nei paesi alleali e neutri, che i.nvilino tutti i partiti socialisti di tutti i paesi a venire in Russia. ln quest' incon­tre il Congresso protesta recisamente contro le difftcolta che i Governi imperialisti oppongono al­l' invio di tali deputazioni. ll congresso eccita il Governo provvisorio a sollecitare la revisione dei traltati coi Governi olleati. nel senso di una re­cisa rinuncia a qualsiasi politica usurpatrice.

Per attuare con successo la poJilica estera, tracciata dalla demoerazia, il congresso esige la piu sollecita democratizzazione del ministero degli esteri nonche del corpo diplomatico.

ll congresso in fine dichiara. che insino a tanto che non venga posto termine alla guerra merce gli sforzi della democrazia internazionale, la de­mocrazia rivoluzionaria russa dovra eontribuire in ogni modo a rafforzare lB potenzialita combaltiva dell' armata russa. afflnche la sua forza si Irovi all' altezza necessaria in linea difensi.va ed ofTen­siva; perche uno sfondamento del fronte russo sarebbe la sconfitta della rivoluzione russa ed un colpo fatale alla causa di tutta la democrazia in­ternazionale. La quistione dell ' offensiva va risolta esclusivamenle dal punio di vista di considera­zioni puramente mililari e strategiche.

PlETROnURGO, 28. Agenzia Pietroburghese. ll comitato secutivo de l consiglio degli operai e dei solda ti, d' accordo coli' ufficio del Congresso di tutti i Lonsigli degli operai e dei soldati della Russia, ha conchiuso di inviare quanto prima una deputazione speciale a Stoccolma nonche in Fran­cia ed lnghilterra per preparare la convocazione, quanto e piu possibile sollecila, di una conferenza internazionale sutla base del programma, accet­talo dn! comitato esecutivo. La deputazione sara costituita da sei membri. la cui scelta dovra essere approvala dal Congresso di tutti i ConsigH dei soldati ed operai delln Russ,ia.

Le elezioni per la costituente. PlETROBURGO. 29. (Agenzia pietroburghese).

ll governo ha pubblicato un decrelo con cui le elezioni per l' assemblea costituente vengoho ns­sate pe! giorno 30 settembre e la convocazione del r assemblea pe l 13 ottobre 1917.

p. I<ASANDRlĆ odgovorni urednik Tislmrnica ć. k. dalmatinsl<ag namjesništva.

Natječajni Oglas. Za gos pobarsko imanje u blizini Zabra traži se

oženjeni nabglebnik, ko~ se razumjeva u gojenju po­vrća, voćarstvu, rabnjam oko sijena, upravljanjem konja i t. ().

Nabglebnik će uživati stan, mjesečnu platu, tro· mjesečni boplatak za brvo i mlijeko, povrće za kućnu potrebu a nakon jematve i vino za obitelj.

Tko želi natjecati se na ovo mjesto, a mogu se prijaviti i umirovljeni po()časnici e. k. žanbar· marije, namještenici financijske straže obnosno ratni invalibi, nel<a prikaže najbalje bo 15 srpnja t. g. s voj u prijavu Urebništvu «Smotre Dalmatinske• pob s lovima «A. B. Zabar~ pribruživši prijavi prepis svje· bočaba vrhu bosabašnje službe obnosno naznačivši shobn e reference.

Uzeti će se u obzir jebino ozbiljna, poštena i rabišna osoba, koja bi ' se brage volje posvetila go­spobarskim rabnjama te zastupala buševno vlasnika imanja.

)AVNE ZAHVALE. C. k. Aus/njska Vojnička Zaklada xa udovice

i siročad (Odio : Ratno osiguranje}, isplatila m1 Je 18. maja t. g. preko svoje poslovnice u Kninu -svotu od kr. 1000 - za umrlog mi sina mijata.

Osobita mi je čast i dužnost da putem jav­nih novica od srca zahvalim gore spomenutoj zal<ladi, koja mi je brzo i tačno gornju svotu isplatila, a tijem mom siromašnom stanju od po­moći bila.

mogu slobodno preporučiti svakome tko ima svojih u vojništvu, da ne ol<lijeva već pogodbu osiguranja sklopi.

Knin. (Očestovo). 22. maja 1917. Perić Stevan p. Mijata. ----

Ovijem ćutim se dužnim da izrazujem moju zahvalnost e. k. Ausfrtjskoj vojničkoj zakladi za udovice i siročad (Odio: Ratno osiguranje), !<oja mi je uz najveću pripravnost isplatila 1000 kr. (tisuću) osigurane svote na život mog milog sina marka. koji podloži svoj premladi život braneći domovinu od najezde vjerolomno dušmanina.

Ujedno preporučujem rodbini i svojti. naših patnika na bojnim poljana.-.a, da ne !<asne osi­gurati. život njihov.

Turanj, 5. lipnja 1917. !van Mandić p. Grge. ----

Od e. k. Austrijske Vojne zaklade za udovice i siročad (Odio : Ratno osi'gwanje), primilo sam preko njezine poslovnice u Kninu u gotovu novcu kr. 1000 u naslov isplate osigurane svote poginu­log mi supruga )andrije Dondura, težaka iz Za­grovića.

· Smatram svojom dužnošću da preko jnvnih novina objelodanim ovu zahvalu e. k ZaHladi. za udovice i siročad, koja se udostojala tako brzo isplatiti mi gornji i.znas i tim mojoj siromašnoj obitelji od pomoći i utjehe biti.

Blagodareći. pomenutoj e. k Zal<ladi na toj tačnosti, mogu sval<om preporučiti i savjetovati ga. da svoje vojnike za obezbjegjenje obitelji osigura.

Knin, (Žagrović). 18. maja l 917. Manda Dondur ud. p. ]andrije.

/

God. Za uvrstbu Oglasa u zabnju stranicu valj~ s ... obratiti U <!l u Objavitelj'l Dalmatinskoga • u Zabru. - Per l' inserzione begli Avvis1 neli' ultima pagi na rivolgersi all' Ufi1cio bell' e Avvisatore Dalmate,. in Zara. o~~oiiFTF_..,__"'!

se razi ao nau-l ~ t t • l'd t ..... k "'

l J a nt tn"a l gleonik za imanje

kao Knina. Preb-nost imaju praktičn i vinograoari i oženJeni. Ima stan u naravi, a platu po po o hi. Pri­jave: D aim. pokr. pov jerenstvu za skrb olw ratnih invalioa u Zaoru .

••••••••••••••••• ••• Đ~IH/ IHII~~/J traži se za ~ rivre­

,fiUiiff IIIVUii'll menog uzn1čkog nabziratelja kob ć. k. zemaljskog suoa u Zaoru Uvjeti: oa je po zanatu knjigoveža, plata 2.80 Kr. na ban i 25 Kr. na mjesec ratnog boplatka i ooijelo po propisu. - Obratiti se na pokra­jinsko povjerenstvo za sl<rb oko ratnih invalioa

u Zaoru.

Držim na sklabištu još malo san()uka njemačkog surogata sapuna BLANKA, koji potpuno nal>omjestuje obični sapun.

lzvršujem naručbe najmanje jebnog cijelog originalnog sanl>uka o() 200 komaba po okolo 20 ()kg. - ()ok zaliha traje - po Kr. 55 svaki sanbuk franko ovbje, i to samo ako mi bube unaprije() ()ostavljena obnosna svota.

ll

Agenturni. komisionalni ffiichele Truden. Trst -mjedi za pečatni vosak

MARCE LO PATTIE A·· Zadar.

__ ~ ~ r;:preuilnjem oulaltenju )(j. e. i k.~. Veličanstua llietro autorizzazione Souraua di 5. }lt. J. e~. J\posto\ica 1

Jadranska banka pobružnica Split

počam ob

1. siječnja 1917

p aća na uložnim lmjižicam

o

32. e. k. Državna futrija 32. i. r. fotteria di Stato za vojničke ()obrotvorne svrhe 1 per scopi ()i beneficenza militare. l

Ova NOVČANA LUTRIJA ima: 21.146 zgo- Ques ta LOTTERIA Dl DeNARO contiene ()itaka u gotovu n ovcu u ul~upnoj vrijednosti 21.1ll6 vincite in contanti nell'importo comples-od 625.000 kruna. sivo di corone 625.000.

Glavni zgoditak iznosi: La vincita pri nei pale im porta:

200.000 kruna. 200.000 corone. Vučenje će biti javno na 26 jula 1917.

Je()na srećka stoji ll krune. ~ Srećke se nabavlj aju l<01l obsjeka za 1>obrotvorne lutrije u Beču Ill. Vorbere Zollam tss trasse 5, u Bubimpešti kob l<r. ug. ravnateljstva lutrijskih bohobaka IX Zgraoa glavne ca­rinare, u lutrijsl<im lwlekturama, koll probaja buhana, kob poreznih, poštanskih, brzojavnih i željezničkih urella, kob mjenjačnica, i t. b. Osnove vučenja šalju se prollavaocima

srećaka ballava. Srećl~e se šalju prosto od poštarine. l . 0() e. k. R avn ateljstva generalne Dr:lavne lutrije

~- l O Olljel lutrije za bobrotvorne svrhe.

1ralelli }llandel 4 ]lipo/e BANCA CAffiBlO-VALUTE - ZARA

ACQUlSTA € V€0D€ ogni sorta di effetti pubblici Ca rtelle di lotteria, monete secondo il !istino di giornata_ Racco~a~dabili: Lettere d_i pevno_ 4 1/ 2 del Credito fondzarw dalmata Obbltgazwm pro­vinciali dalmate 4 0/o. Lettere di pegno 4 1/2 o 4 Ofo della Banca Commerciale df B_udape~t. - . Lettere di pegno della Cassa dt nsparmw dt Budapest 4 Ofo. - Prestito ferroviario Bu/garo al 6 e 5 Ofo. - Obbligazioni ferroviarie della Bosnia-Erzegovina 4 1/2%.

ACCORD SOVVENZlONl sopra Carte d i alore a ll' usuale tasso d' interesse.

CEDE Ca rtell e pi lotteria. verso pagamento !l rate me nsili.- Raccomandabili: Citta di Vienna 1874 Vinc. princ. Cor 400.000. in ra te m ensi li di Cor. 20_

Credito fondiario Austriaco 3 Ofo. Vinc. princ_ Cor. l 00.000, in rate men si li di Cor. l~- .

Credito Mobiliare Ausf. 1858, Vinctta pnnc. Cor. 300.000. in rate m ensili di Cor. 20. .

Banca Jpotecaria Ungherese 4 °lo. Vinctta princ. Cor. 70.000, in rat~ m ensil_i di C<!r. _l O. Lotfi Turchi 1870 da f.cht ~~O-. Vmc. pnnctpale f.chi 600.000. in ra te mensth d_t Cor. 8- .

Gruppo Croci rosse Austnache, ltalt!Jne ed Ungheresi. Vincita princ. Cor. 125.000, m rate mensili di Cor. 6. Smgole cartel~e _Cor .. 2 ecc.

ACC€TfA versamenti di denaro ftsst e _m Conto Corrente, con restituzione senza preavvtso, verso un interesse a nnuo di 4 °/o- . . . .

RILASClA Assegni bancari sutle prmctpah P'Đ:zz: d' Europa e s' incarica di ~ul!~ l~ operazwn~ d' incasso, versamenti e s tmth nchteste de t propri clienli, senza alcuna spes_a. . .

ASSlCURA Cartelle di lotteri,a e Obbl~gazl(~nt con!To la perdita derivante dall am~~rtizzazwne. alle condizioni generalmente stabtl~te. . .

ASSUME Assicurazioni nei ramt: Incen tft, V!ta, Accidenti Furto con iscasso, quale A~en~lfi prm­cipale delle Assicurazioni Generalt dt Tneste.

L' estra z ione avra luogo pubblic. a()()i 26 luglio 1917. Una cartella costa ll corone. ~

Le carlelle sono ll" acquistarsi nena sezione per le lotterie bl benelicenza (in Vienna Ill., Vorllere Zollamtss trasse 5, pres o la r. blrezione ung herese ()elle renllite bel lotto a Buba­pest IX Ebificio lleJia llogana principale, nelle coll ettorie bel lotto, tt·affici tabacco, uffic i ll ' !mpos te, ~ i Poste, Telegrafi, e ferrovie, cambia-valute, ecc. - Piani 1lel giuoco gratis.

Le carlelle si spediscono senza spese. Dali' i. r . Direzione generale ()elle Lotterie bello Stato.

Sezione Lotlerie a scopi lli benelicenza.

~~rJrJrJrJrJrJrJrl

o()e kauštike u bačvama oo okolo 400 kg. prooaje

uz najniže onevne cijene tvroka

Marcello Pattiera Z a () ar

Brzojavi: PATTJERA- Zabar.

Oglas. Općinska šteoionica u Benkovcu

ukamaćuje sve šte~ioničke uložk! o~ 15. prosinca 1916 bo oalnjega sa ll 0lo (četiri posto) čisto, što se ovime bo sveopćeg znanja stavlja.

ODBOR.

Cijena je Kr. 12.-: san Na polugodište

p BEČ, ,

ovo previš1

Dra~

ffioja. i dužnosti, povj ereni, za horistar naroda.

Poli tik nejasne pr' svjetskome posto poto Ovaj d ·1h r sti države. gjavno i sc dovolji žel1

u ovo sa Božjom vladalačke što udara prostTem l žalosna p za rata zo ganjanja.

Ja opn koje su o kažnjene r činjenih u S8:tl2 kaz. uvreda čla1 šenje javn 68:7 2), bun protiv jedn da vijeća o suda ili jec 77, 80), zat č lani·<U zak Z. br. 8. od od navedet

Alw je jednog od opraštam ~ djela saraz težno poli

Ako J.u pravnu mo obusta vi i radi u uvo

lz ove sve one os bijegom u neprijatelj se povra.til

Zajedn sposobnost Pisima na. se steku s ? _tako opr I 1zborivos

Trag

O~lazak Juarista, koji c~ske otplovi ~ Vlšta. )uarez svoje vierne' Peri jal istima nove čete i~ meksiho i /(~ srnještaja i Maksimilijan lako oko seb raspoloženju. bva glavna g s~a~e republii SJe~anjem up Kveretara bo reoovi postaj, P~blički ojač ITlJeseca maja tako ba gra