as se - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/smotra-dalmatinska_1917_052.pdf · in...
TRANSCRIPT
, ,. in Zara.
ži kao nabk za imanje ~nina. Preb-
i oženjeni. goobi. Pri
a skrb olw
••••• ~ 2:a privre-uzničkog
oa u Zaoru
, plata 2.80 og boplatka e na pokranih invaliba
lrogatasapun.
bok svota.
.Apostolica
lita re.
co ntiene comp les-
1gUo 1917.
le lot terie ;strasse 5, ito a Bulla· lettorie llel , Telegrafi, oco gratis.
e se.
~Ilo Stato.
ke prooaje roka
era
lli< OVCU
Ltložke al njega ~ ovime
30R.
eko· ~tar.
Tvrtke :urne 1
enom.
L
God. XXX. U Zadru, u Subotu 30 Lipnja l 917. Br. S2.
Dodatak "Objavitelj u Dalmatinskomu"
(La as se Cijena je na godinu • «J b j a v i t e l j u D a l m a t i n s k o m u • i • S m o tr i D a l m 1.1 t i n s k o j • z.a Austro=Ugarslw ll
Kr. 12.-; samom •Objavitelju Dotm1.1tinskomu> Kr. 6.-: samoj •Smotri Dalmatinskoj• Kr. 8.-: Na polugodište i no tri mjeseca ploća se surozmjerno. Pojedini brojevi stoje 10 para, a zostoreni paro 20.
N. V. Cesar Karlo u Trentu. TREnT, 27 . jučer i7iutra prispio je Cesar u
Trento. n a sta nici docel<aŠt: ga zaj:.ovjednik vojne shu pine feldmaršal Conrad Hoetzendorf i vojni zapovjedni!< FZffi. Scheuchens ttil. Cesar se odmah odveze na visoravan, koji zadnjih dana bijaše pozoriš tem tako žestokih bojeva, pa obagje čete, l<o je su u ljutim bojevima radi Porte Lepozze novu lavu s tekle. Boraveć i megju ovim junačl<im četama Cesar upravi zapovjedniku jugo-zapadne fronte fe ldmarša lu n a dvojvodi Eugenu ovaj telegram:
Stignuvši iznova megju jedan dio tvojih pobjednih če ta. od srca Ti zahvaljujem kao is lmšanu vogj i svih ovih junal<a, lwji na jugo-zapadnoj fronti tvrdo izdrzavaju . te će s Božjom pomoću i odnij eti pobjedu. i šaljem ti obilježje ffiog iznovičnog pohvalnog priznanja sa mačevima.
Karlo.>
Tim je nadvojvoda dobio prvu srebrnu l<olajnu za vojničke zasluge, n a kojoj je glava Cesara Karla. To je odli l<ovanje udijeljena i zapovj~dnilm vojne slmpine fe ldma rša lu Conra du Hoetze ndorfu i vojnom zapovjednilm FZM. Scheuchensttilu.
Vladar je izrazio svim če tama. kod kojih se zadržao, svo je najtopli je priznanje. Popodne odvezao se u Va l Su gan u, gdje je opet čete ob8šao i letjelište pregledao. Zatim pogje prelw Trenta. (ldje je mnogo oncira i vojnika oslovio. u do linu Ečave; tu je pregledao ne lw lilw bataljone skupine Ečavsl< e doline. Olw 6 s. popodne Vladar stiže opet u fren t, gdje su mu djeca priredila dirljivu demonstraciju. Pučanst\•o je burno klicalo Evviva~ l<ad je dvorsl<i voz u 6 s. popodne izlazio iz s ta nice.
ilE Č. 27. Ćesar se povratio u ileč ; na slt:mici ga dočel<ala Ce sa rica. s lwjom s e odveze u automobil u u Laxenburg.
CAREVlNSKO Vl]EĆE. Zastupnička Kuća.
BEČ, 27. Završetak Kuća je primila osn ov u o produže nju mandata do 31 decembra 1918; zazatim je z6podjela raspravu o upitu Da~zvnskoga. Stojana i tfrubana n6 vladu. upogled pnpreme za event ua lne pregovore 0 miru . Pošto su pred lagači govorili, ustao je
Ministar predsjednik vit.Seidler. Odbija vrlo energično izjave što su se čule za jučerašnje rasprave, a lwje sa stajališta našeg d ragocjenog -~je:n?g saveza sa njemačkim Ca rstvom dubol<O vrl)egJaJ_u: (Odobravani i p ljesl<anje) . Isto ta ho treb_a p~zahh sto pojed ini zastupnici uopštavaju pogreske s~o su valjda počinili podregjeni vojni organi- a lw)e 1 ~ama Vl a da, l< ako se već raz umije. ne odobrava- t to tako, da se iz nj ih izvode čitave žalbe protiv uk~t-: pne slavne vojn_e snage. koju svi ljubtrn_? . t ~OJOJ se svi divimo. (Zivah no odobravanje). Sluca JeVI sto su se iznijeli biće predmetom istrage.
Što se t i če u pita o kojima se raspra~lj~. mi~istar predsjedn ik pošto se dogovorio sa m m1strom tzvanjsl-lih pos nla. izjavlj uje:
Tvrdnja što se nalazi u upitu zas_t. Daszynsl<oga, da je a ustro-ugarska vlada pnznala kao temel j trajnom m iru, pravo naroda da sami s~?om raspolažu, kriva je. Austro ugars l<a vla da stO!l na osnovi državnog te meljnog zakon a, po koJemu
Tragedija u Kveretaru. 19. VI. 1867.
Prof. W. baron Ljub i brat ić.
(Nastavak.)
Napoleonov plan cijele meksičke politi_ke_ osniv?še se na uvjeren ju, ~a će južne ~ržav~ ~mš~Jil mocnu Uniju sjevernih oržava. O pobjeui JUŽ~lh Orž_ava niko ne sumnjaše· k tomu marša l Bazame vo~Jaše sasvim oprezno v~jnič!>e operacije fran ces~e vo)sk~, koju pri tome potpomagahu čete Oobrov~l)~C-~, te IZ B~lg ij e i Aus trije bijahu krenule. s Maksm11l1Jano:n: Pnstal ice preosje~nika ]uareza biše kao bunto~n Jci Postavljeni izvan zakona uslijeb čega su mnogi oo ~jih i smaknuti. Kao progonjena zvije! b jež.aše ]uarez IZ jeonoga mjesta u orugo, ~a spas1 ~VOJU gl_avu. l ako mu prijećaše smrt sa sv1h strana, 1pa.~ ne ~~~ aoe svoju stvar, uvjeren, oa će prije. ili kasnl)e ooc1 čas pobjebe a i osvete. l ne prevari se! . .
Pramaljeća se go~ine 1865. o.ovrš1. sjeverno američki gragjanski rat. Ali kon~~~~ uspJeh. ne o~govaraše nipošto niti nabama, ml! Išče~Ivan]u macnoga napoleona, jer južne bržave bl~e hametom Potučene, tako ~a je bio zaje~:m~en .. trmmf angl_os~skom plemenu i republičkOJ 1be)l _u savezntm ?Jevernim oržavama. Ova pobjeoa porazi. Napoleona, !~onim mahom poruši oholu zgra()u nJegove ~menčke ·politike. Pripovije~a se, oa se, netom 1e o
vladaru je pridržano da sklopi mir: iz loga izbija, da je vladaru povjereno. da u ovom odlučnom času očuva interese i potrebe aus tri jsl<ih naroda.
Pod ovim izričitim čuvanjem suverenskih prava Krun e. a us tro-ugarska je vlada vazda gotova da, u dogovoru sa svojim saveznicima. stupi s neprijateljima u pregovore na osnovu časno g mira. Ona pak odlučno odbi ja bilo koji drug i osnov za pregovore o miru . ffi inis tar izvanjskih posala jasno je izrazio našu spremnost da s l<lopimo čas tan mir, lw ji bi u sebi imao jamstva za s lobodni, bezbjedni razvoj monarhije. Dok naši neprijatelji ne prihvate to stajalište a ust ro-ugarske vlade · i njenih saveznika, mi ćemo se dalje boriti sa tvrdim pouzdanjem, da će junačke podvige naših vojski, zajedno sa požrtvovnim redom zalegja. dočekati onaj dan, u ~<oji će narodi monarhije n aći u časnom miru nagradu svom izdržavanju. (Odobravanje). Intencije prožete du hom čistog čovještva. lwje izbijaju iz ovih upila, a lw je austro-ugarska vlado potpuno uva zava. mogu se doista uzeti za dokaz, da politika središnj ih vlasti. ]{oja teži za časnim mirom, ima snažnu potporu u shvaćanju l<u će u vol ji a ustrijsl<ih naroda. (Odobravanje) .
Na redn a sjed nica sutra.
u ustavnom ooboru.
BEČ. 27. Ustavni odbo r Zastupničl<e Kuće primio je prijedlog socijalnog demol<rata Pernerstorfera da se ne odobre naredbe o ul<injenju porotničkih sudova, pak prijedlog Hummera. 1-lojim se vla da pozivlje. da pril<aŽe zakon slm osnovu lw jom bi se porotni čka služba protegla n a šire slo jeve. a porotn icima bi se davala odšteta.
Uspostavljen je porote.
ilEČ, 27. Novine pišu . d a će se već ovih dana prikazati zal<Onsl<a osnova o i znovičnom uvedenju porotničkih sudova i zakonska osnovu o već )aVlJenom ograničavanju nadležnos ti vojničl-lih sudova_
RAT. Izvještaji turskog glavnog s tana.
CARIGRAD, 27. Glavni slan, 26 jun a : U p e rzijskom pograničnom odsječl{u sukobi
sa odjeljcima ispa li su u našu lwrisl. Fronta u Kavl<ozu: Na lij evom krilu na mahove okršaji p ješadi j
skom vatrom. Crno mor e: jedan dio n aši h pomorskih bojnih snaga iz
veo je od 23 do 25 juno jedno preduzeće pred ruskim ušćem Du n ava . gdje je uništio neprija te \jsl<i svjetionil< i radiotelegrafsl<u stamcu na Zmijinom otol{u. Na povratku rus k e su linij ske lagje i razbijači po lmšali . da našim pomorskim snagama pres i j elm pul. U su kob u. lm ji je tada nastao, naše su boj ne snage uspjele da na velilwj dalečini pogode jedan neprijateljski razbij a č. ]edna mornarična letjelica bacala je s uspjeh om bombe na nerrijateljslm linijsku lag ju. Naše se pomors l< e snage i letjelica povratiše zdrave.
Revolucija u Rusiji. Resolucija kongresa raoničkih i vojničkih
vijeća sve Rusije. PETROGRAD, 27. Petrogradsl<a agencij i) . Kon
gres radničl<ih i vojn i čkih vijeća sve Rusije pri-
tome obavi ješten, ooma h zatvorio u svo ju sobu, goje je ostao cijeli jeban ban. On p rebvio i, što se moraše bogooiti. Već nekoliko neojelja iza toga oogagjaja bobi franceski ovor iz Washingtona poruku: Amerika Američanima. Ova poruka nije ojelovala onako, kako se iščeldvalo, na franceske političare, koji se još uvijek naoahu, oa će se kojel<al<vim sp letkama izvući iz neugoonoga svojega po! Jžaja, te se stoga pozivahu na ratno pravo. Ali u Wash ing tonu ni je se znalo za š alu . V i b eći, ba njihove riječi ne postigoše nikakav uspjeh, upotrebiše jasnije riječi u lwjima b ijaše već i nešto prijetnje: Sjedinjene se države ne tuže na prisutnost franceske vojske u Meksihu, već na njezino djelovan;e, koje ide za tim, da poruši republičku vladu, koja uživaše potpuno simpatije sjeverne Umje, te da na ruševinama te republike podigne monarhiju, pogibeljnu republičkom duhu i nazorima sjeverne Amerike.
Da franceski bvQr i tamošnji političa~i bolje shvate smis ao već naveoenih riječi , nabobaše iz Washingtona : Kao što Amerika nema nikakva praua da u Evropi posreduje na propast tamošnjih monarhiia, isto tako nema Europa toga prava pra· ma Americi. Ove riječi bijahu bosta jasne, ali ipak u Parizu ostaooše bez ikakva uspjeha. U Washing· tonu se počinjala gubiti us trpljenje, ali, oa se ne bi reklo, oa je Amerika obmah posegnula za najstro· žim mjerama, a oa prije nije iscrpila sva ostala
a Dalmata) Pitonjll z.a predbrojbu, uz. koja nema dotičnih svota. ne će se ni u kakav ob z. ir uz.eti ; pitanja z.a uvnstbe, uz. koja
nema prilične pretplate. biti će povroćena. - Pretplate se šalju poštanskim nnputnicama. - Rukopisi se ne vraćaju . -Neplaćena se pisma ne primaju. - Pismo i novce trebo §iljati • Ur e d u O b j a v i t e l j a D a l m o l i n s k o g u Z a d or •
SUBOTOM
mio je rezoluciju o ratu, lwju su predložili revolucionarni socijalisti i minimalističl<i socijalis ti .
ilorba za što brže dolwnčanje ra ta označuje se u rezoluciji kao najvažniji p roblem revolucionarne demo !<racije; u isto vrijeme odbija se sval<a politil<a koja ide za posebnim mirom ili za prethodnim posebnim l rimirjem. jer bi prvo svega dokončanje rata porazom jednog zaraćenil<a bilo polazna tačka ){ novome ratu, a drugo jer b i posebni mir jednu od <:.araćenih stranal~a ojačao. išfto bi na ruku svjetslwm imperijalizmu uzurpalorsl<im težnjama vladajućih staleža, te bi spriječavao me gjunarodno uj edinjenJe radniha. Kongres drži za nephodno nužno, da se rusl{a revolucionarna demolnacija obrati na demokwcije svijeh država. nelm bi n6-stojale, da se primi formula o ratu bez anel<sija, bez odslete i na onom prava naroda. da sami sobom rospnlažu, neka se čim prij e uspostavi revoluc ionarna internacionala i sazove megjunaroclni socijalistički !<ongres lwji će raditi ol<o uspostavljenja radničl<e megjunarodne solidarnosti i konačnih uvjeta za mir. U ovu svrhu n e l< a se odmah pošlju deputacije u savezne i neutralne zemlje, i da se t~:~kove sazovu iz svih soci jalističl<ih stranaka svije h zemalja u Rusiju; ovom se prigodom l<ongres odlučno ogragjuje protiv tešlwća. što ih im p erijalističke vlade stvaraju odašiljanju lih deplllacija. Kongres pozivlje privremenu vladu. da pospješi pregledanje ugovora sa saveznim vladama u smislu odricanja na bud lwju uzurpatornu politilw.
Da se usp ješno ostvari izvanjslw politil<a, koju je demoluacija osnovala. l<ongres traži najsl<oriju demokratizaciju ministarstva izvanjsl<ih posala i diplomatslwg zb ora.
Kongres n a koncu izjavljuje, da dok se ne bude, nastojanjem mcgjunarodne demokracije, učinin kraj ratu, ruslm će revolucionarna demoluaci)'h t'norati LHJ 5vl:l l<i n6čin doprinije li ojačanju borbene snage ruske vojsl<e, dol< njezina snaga ne bude dorasla zadatku, toliko za defenzivu l<o\ilw za ofenzivu. je r prolom rusl<e fronte značio bi propast rusl<e revolucije i kobni udarac megjunorodnoj demol-lraciji. Pitan je o ofenzivi ima se rije šiti jedino sa g ledišta čišto vojničkih i stra teg ičnih obzira.
Za sazivanje megjunarol)ne konferencije. PETROGRAD. 27. Petrogradska agenci ja . Eg
zelmt tvni odbor radničlwg i vojničkog vijeća odlučio je, u dogovoru 5a bureauom kongresa svih radničl<ih i vojničkih vijeća u Rusiji. da š to skorije odašije u Stocl<holm, u Francuslw i Engles lm naročitu deputacij u . da p ripre m i š to brie sozivanje megjuna rodne konferencije na osnovu programa, što ga odobrio egzelmtivn i odbor. Deputacija će se sastoj a li od šest članova. čiji će izbor odobriti kongres svih vojn i čki h i radničkih vijeća u Rusiji.
Ententa u Grčkoj. Francuske čete u Atini.
PARIS, 27, Agenci ja Havas javlja iz Atine. 26 juna. Francusld odjeljak zapremio je razne t ačke u glavnom gradu. da predusrete bilo kojem nemiru. Vcnizelosov kabinet sastavit će se u srijedu. Grad je miran.
N ovo grčko ministarstvo. ATinA. 28. Venizelos sastavio je ministarstvo.
Venizelos preuzeo je predsjedništvo i lisnicu rata. Repu/is unutrašn je posle, ?otitis spoljašnje. Konduriotis mornar icu. Ministri su već položili prisegu.
sreostva , poruči još jeonom franceskom bvoru svoje mnijen je o Oapoleonovoj politici : Utemeljenje monaJ h ije u Meksihu pomoću europskih bajuneta protivi se duhu i vladaiućim institucijama SjedinJenih Država. Nego u Parizu kao oa su bili izgubili glavu. I ako s ve poruke iz Washingtona bijahu jasne i shva tlj ive, političari se okolo Napoleona nabahu, oa će postići štogoo oklijevanjem, ugova ranjem, a možoa i posreoovanjem ostalih evropskih vlasti. Na to se vlaca Sjeverne Unije obluči na posljel>nji korak, sabržan u rij ečima : lli će Franceska povući natz·ag svoje čete, ili će buknuti rat. Ova kategorična izjava Amerike prisili Napoleona ~a pozove na trag svoju vojsku, jer čete, koje stajahu Uniji na raspoloženje, bijahu gotovo 20 puta jače ob njegove vojske u Meksihu, a okro m toga po raz u Americi bio bi povukao u propast napoleona. J tako franceska vojska bobi nalog, ba se povrati u Evropu. Ovaj !~ orak silnoga gospobara svih franceza pokaza njegovu slabost, a bijaše istooobno preteča svih onih brugih. poraza, koji ga srušiše s njegove visine u bubok1 ponor propasti.
Kab je Maksimilijan to boznao, preseneti se, te se oomah pozove na Miramarski ugovor, po kojemu b ijaše mu zajamčena za nekoliko gobina vojnička pomoć franceske. Ali sva prosvjebovanja cara Maksimilijana ne koristiše ništa. Napoleon ostabe nepo· mično pri svojoj obluci, a Maksimilijan se uvjeri, ba ga je car gabno prevario.
Ruske povrede megjunarodnog prava u ratu s austro-ugarskom Jttonarhijom.
(Iz zbirke iz~ane o~ e. i k. ministarstva izvanjskih po~
(n asta val<).
XlX. C. i k. Ministarstvo rata e. i kr. Ministarstvu
za izvanjske poslove. ileč. l O marča 1916.
Ratnom je ministarstvu čast dostaviti ove spise (jedan zapisnik i jedan vojni izvještaj).
Prilog l. C. i kr. pješ. puk Freiherr v. Pflanzer-Baltin
br. 93. lV. polj. bat. Zapisnik
sastavljen SB prič. pješakom Rudolfom Trbušekom (191 0-314) 13. polj. ku mp., odnosno strijeljanja desetorice momaka. koji su se ustruč6vali. da 1«>-
paju rovove. l. Kada. gdje i kako dopadoste zarobljeništva? 4. ]una l 91 ~ za bit\{e kod ]ablonke ranjen u
nogu. zarobljen sa m od zdr6vstvene ophodnje. 2. lspovidi te tačno vaše doživljaje u zaroblje
ništvu. Kolima sam bio 1<60 ranjenik otpremljen preko
Stanislave-Buczacza-Tarnopola u Podwolczysku, a odatle željeznicom sa još nešto 60 momaka. megju ovima pješal< Luč 9/93 kump. u T<.iew. Stigosmo 16. juna 1915. Tu ostadoh u poljskoj bolnici tri dana sa n el{oliko pješaka stra nih pukovnija (l O, 78. stri jelci i t. d.). Ozdravivši dodijeljen sam zdravim zarobljenicima.
Vožnja je trajala nešto 8 dana. Stigoh u BrestLitowsk 28. ili 29. juna. Odatle putovasmo dalje do Wlodawe lwd lwangoroda. Tu se iskrcasmo sve tri kumpan ije. Naši zarobljeni podčasnici služahu ) ~aC) Zd()vvjednici \'Oda i l<umpanije. l)ijasmo pod ruslwm stražom. Ja sam bio dodijeljen 1. vodu l. l{ump .. odprilike ~O ljudi, većinom Lesi (lovci i 2 momlm od pješ. puk br. 93. megju ovi~a jedan narednik ll . lmmp. 93. puk.. ime mi je nepoznato). nadlovci bija hu zapovjednici vodova i kumpanije. marširalo se na putu prama Lublinu. U Starom ilrosu ukonačeni smo u sušamo. Drugog dana podjeliše svim trima 1{umpanijam6 motike i lopate sa zapovijedi, da 200 koral<a zapadno od mjesta Stary Bros kopamo rovove.
Jeda n dio mončadi lati se alota. dok se nešto l OO ljudi nećl<alo da ga uzme govoreći, da oni neće da l<opaju rovove protiv svojih zemljaka.
Prvi se dio momčadi dade na posao, dok smo mi dva da na samo gledali.
Ja sam bio megju ovim zadnjima_ Trećeg dana dojaši l< nama jedna eskadrona Kozaka, ol<ruži nas l OO ljudi. koji nijesmo htjeli taditi. Jedan ru s l<i časnik (tri zvijezde, štapsl<i kapetan) dog je pred nas i reče n am. da će s nama postupati po prijelwm sudu. Razredi nas u jedan red, odal eči svalwg desetog momka i dade ove (usve l O ljudi) odvesti nešto 400 lwraka od nas. Tu su svrstani u jeda n red. čuli smo dvije salve i vidjesmo pasti ono deset momaka. Kozaci na onom istom mjestu pokopaše skup11o lješine. Kod brojenja sam ja imao br. 4. Druga dvojica od 93. pukovnije nijesu bila ustrijeljeno. ffiegju ustrijeljenim bij a hu Hrvati (pješaci) i lovci. Ne mogu navesti imeno ustrijeljenih.
Ostale su ljude pojedince istukli Kozaci nagajkama. Prvi od svih dobije neki stražmeštar od 68. pješ. puk. 50 batina, a mi ostali po 25. Kod toga morasmo leći i dignuti kabanicu do legja.
U tako nesretnim prilikama ooluči se Karlota ba glavom pogje u Evropu, te oa pokuša obvratiti Napoleona oo svojega nauma, sjećajući ga njegovih riječi i obećanja. mjeseca avgusta go~ine 1866. iskrca se u St. Nazaire i pogje u St. Cloub, gbje boravljaše Napoleon . Preovigjajući ba će taj sasta· nak biti za njega nepovoljan i strašan, obluči ne pustiti caricu k sebi po(') izlikom ba je bolestan. Karlota se ne babe obvratiti o~ svoje nakane, si· lom provali u sobu franceskoga vlabara, gbje se obigra tal<av prizor, kakvoga Napoleon nije ni sanjao. na sve molbe i primjebbe nesretne Karlote obgovori Napoleon priviono hlabno, ali u velikoj uzrujanosti, ba ne može učiniti ništa za Meksiho. Na te se riječi carica sruši onesvješćena na zemlju. Kab se oporavila, baci se na koljena preb napoleona, zaklinjući ga oa ne zapusti u pogibli onoga, kojega on sam bijaše nagovorio, ~a posegne Ea carskom krunom Meksiha . Napoleon, ne obazirući se na njezine suze, molbe, njezino bostojanstvo, reče je~nostavno: Gospogjo, niti jel:lnoga v o j n i k a, n i t i j e b n o g a f r a n k a z a M e k s i h o ! Te riječi ~jelovahu na nesretnu caricu, koja se napol<on uvjeri, ~a u Napoleonovu srcu ne bija~e niti iskre kakva plemenita čuvstva. Kao pomamna skoči na noge, baci se na cara, te vičući mu u lice : P r o k l e t s t v o n a t e b e, k a o n a b r a t o u b oi i e u K a i n a, izleti iz sobe.
Iz St. Cloub·a pogje Karlota u Rim, ba nagovori
•
Batine su vrlo boljele i ostavlJahu tamno modre tragove.
. na to reče štapsl<i l<apetan, da ćemo dnevno dobtvati ~ti batina \ da ne ćemo primati jela, dole se ne laltmo posla. Na to svi prionu mo za rt~d i to kopajući .-ovove, podzemne pokrove, i stavljajući zapre k od žice; ns d tlo se od 6 do podne i od wclnog sata do 6 po podne. Opskrba: za ruča!< čaj; objed: juha, l O t! kg me~a bez prismol<a, za večeru l<ao za ohjed. Cn~u. slabt k:uh, l funtu dnevno. O\'l1j je posno trR_Jao 3 s dmtce, a tada neslan velii< ut:mal{ Rusa. m. smo već prije bili natrag otpremli ni.
28 .. VL 1914. (1 K),_ koja ide u istu svrhu - za gradnju crlNc. Tako Je H. rc ·g-Bosna dolično pro !avila u ·pomenu pokojnog nasljednil<a prijestola i sup.uge mu.
brižna m:'jk1 bjeci svo,oj, pokojnica je uživala opće pošto va~ je u ~ra~u. a .. o~ ško~~ke bjece ob učiteljica t šl<alsk1h staqešma bJjase uv!)el< čašćena. Umrla )e sa uzornom kršćanskom obanošću u volju Božju.
~ rts! _tt~nu, ~jestu _skrovilome, u tihoj samotnoJ grobntct. ovo Je treca godina, spava vječni s_anal< n~ch·ojvoda Franjo F rdinand. uz vjernu lJubu ~"?JU, -~ u smrti ncrastavnu drugu; počiva od vcltl<th dt)c:la svojih, zasnovanih i izvede11ih na slavu i na sreću ffionarhij . lwjom bijfl~c po-7va_n da vl~da_. zasnovanih i započt•lih, n prel<inutth u na)vec t JCl< od Idete l<rvničl{e rul<t•.
O svečanosti otluićR spomenil~a nadvojvodi i nadvojvotl<inji stigli su nlim ovi tel gram i :
•. . _iu izn ijeli mrtvu iz kuće, a malo poslije sru· sila JOJ s~ o() tuge m:lv~ sestra njezina M,rija ua. Juras rog). Stube. koja 1e tu sl<aro bila bošla u Sp! jet ba živu zajeono. Počivale u miru!
Tako prispjesmo do Gorodensa kod l<obrin . Tu sam pribavto ru.lm odoru, luenuh 1sllm putem natrag do Brest-Litowskoga, gdje m Nijcmct zarobiše. Odatle dogjoh pred ratni suci u Prztmysl i nakon dvomJese-nog zatvora poslase mc n nadopunilbenn zapovjedništvo u Schonh •rg. tu sam prispio lwncem ol<tobra.
3. ffiožete li navesti l<al<vog svwdol< o O\•im zgodama? Da, s trožmestra Prž rowslwga od 68. pješ. puk iz Brna.
4. l mate li još -togod nadodati? Za cijelog mog sužanjstva ne prtmih plute. S. Je u li istinite Vaše izjave? D6. Zapi nil< je još pročitan, te zaldjuč n 1 pot
pisan.
Hiel<! s. r. poručnik kao perovogj
Pr i l o g 2.
Trbušel< l<udolf s. r. pj šal<.
Butzhe s. r. l<apetan.
Ruske mine na plin. Njemački ratni zarobljenici l<ao nišan za
lmšnju. Domobranski lwpetan p. l. iz V .. lwii na-
lazio 16. septembra 191 S na ophodnji lwd T. i dopao ruskog zarobljcmŠt\'ll, ali mu sretno izmaknuo u noći izmegju 8. i 9. novembr 191 i talw došao do austrijslH:: pozicije, opisao je S\'Oje doži\'ljttje ' i ponovio ih pred jednim njemačkim zapovj. sudom pod zaldel\•om.
L. pripovijeda o ruskom barbarskom i prezirnom postupanju protiv megjunarodnog prava so austrijskim i njcmačl<im z robljenicima. da su zarobljenici bili dovedeni i prisiljene jedne noći po~ et1com novembra pred ruskom frontom, da tu kopaju rovove u nj m ci-loj mtilerijslwj vo tri. P ostavljahu se žičnc pro jeke, kopa hu sc vučje jame i bacahu goreće mine. l<oje su morale upropasti!t njiho e zemljake.
Kako su se mine na plin pripremĐle ovalw nam pripovlj dtt naš dojavi telj:
U jamu dubolwj 60 cm. morao sam položiti jednu okruglu bocu od 50 cm. duljine s promj rom od 50 cm. Na čepu boce bijaše pričvr~ćen ~eličnu žica. koJ je za lO cm. provirivala iz zemlje, a na njoj električni spoj. Provodne su žice vodile iza žičnih prosjel<a u rovove. Oval{o e mine na plin postavljene su u razmacima od -est m tara.
Strašon učinal< ovih mina n plin d\'aput e pokušao na nas zarobljenil<e. dok smo rodtlt, jer ih se iz pozic1jc strujom zapalilo. Pri tom sc čul najprije lagana pucnJava i lo samo u n posreJnoj blizini, tada je izlazio iz boca pl n. lw1i je sldtlw mirisao i počeo omamljivati radnik . Polwštlj se nije nastavio nego do potpune om me; jer bi čovjel-!oljubivi ruski vojni liječnici. lwji su sB satom u ruci opažali dj lo anJC plina na na , dali Zd
robljenil<e otpremiti, čim su ~ ovi očtto postah t rom1 da se od ne vijesti sruše. Sto sc zatim dogodilo s ovim bijednim ljudima, ne znam.
xx. Kraljsko prusko ratno Ministarstvo e. 1 kr.
Ministarstvu za izvanjske poslm,e. Berlin. 3. aprila 1916.
Ratnom je mini tarstvu (vojnički obavjesni odio za povrede megjunarodnog prava) čast dostaviti najpolwrnije e. i lu. ffii.nistarstvu za izvanjske poslove, odio 7. priloženi spis na ugodno znanje.
pr il o g. Ovjerovljeni prijepis.
Chef. zamjenika gencr. štaba voj ke.
Berlin. n. W. 40. 13. marč 1916. Polj. polic. ured.
Raspravljeno: Lomza. 2. marča 1916. Prijavi se sin krcmara ffial<s Papa iz ]a
kable (Ugarska). od 21 god.. rimo-l<al. vjere. i izjavljuje opomenut da l<aŽe istinu:
Ja pripadam austro-ugarskoj ojsci i bio sam 1914. dodijeljen l lmmp. S3. pješ. puk. u Zagrebu. Za bojeva u Galiciji u julu 1915. dopedoh ruskog ropstva sa cijelom l. kump. Tada nas podijeliše i upotrebiše za kopanje rovova lwd Ostrolenl<e i Czerwonyeg Bore. Kad se približiše njemačl<e čete. pobjegoše Rusi a i mi zarobljenici. Ja sc odalečih neopažen, i zadržavnh se u okolici Pinska.
Pročitano poljski, zaključeno. potpisono Potpis Mahs P pa
Ovjera •lJeno:
Pečat l<r. pruskog ratnog ministarstva
potp. Haraba polj. polic. čino\'nik
Za tačan prijepis: potp. Henning
tajni Hane. tejnik
papu ()a se zauzme za njezinoga nesretnoga supruga. Pio je IX. primi ljubazno, sta()e je tješiti, ali joj ne mogaše ()ati nikakve pomoći. Sijei:li glavar H ristove crkve, gotovo sužanj u svojem graC>u, u svojoj po· Jači, C>ugovaše milosti Napoleonovoj ono f!Ialo moć! što mu bijaše preostalo. Pa kako ()a se i:l1gne proti onomu, koji mu mogaše jebini pomoći <>a spasi svoju svjetovnu vlast ? Karlota, izgubivši svaku naou, sve više potištena, krene iz Rima u Miramar, gbje nekoliko mjeseca kasnije - oktobra 1866. - pa()e u luC>ilo.
Počtvo on od Iri godine !Amo hamo danas na tužnoj ob!ietnici njegove smrh. lete misli sa ~~iju strana nase domo"·ine. a svijetli mu j duh onamo n a boljem_u svij lu, Bogu nd istini, gdje uztva na~rodt~ lw)u . [}o~ t~djeljivo praved(licima, lwji su cuvalt -::apovl)eslt _nJegove i zalwnc njego\•e pazili.
Alt. alw mu 1e dato s nebesluh vtsina svrnuti po~led na .:zemlJU ovu, duh će s njegov uzradov lt g~edcct l<alw, posliJe mučeničl<C smrti njegove, l<ada J? lwbnn I<Ocl<a pala i rat slwro sav s ijet ~ahvalto,. pulme u nas svalwmu megju očima. i )a no tzbt na v1diku svim narodima na-e Monarhij e, gdje je vjera 1 gdje je nevjera, gdje su se odavno naši pakosni neprijalelji krili i gdj se na laze nerazrc -ive prijateljske veze i isl<reno bratimstvo: radovaće se gledeći 1-!al<O Božja pravda omet~. zlilwvočl<e n amjere neprijatelja naših, lmko sve npho~ve zlorade nade ostaju jalove, lwlw sve ono zlo sto su nama željeli . što su nama lwvali na njihovu glavu padu. lw njegov duh iz nebe: skih visina bude pogledao mo dolje. vidjet će preporogjcnu Habsburšku Monarhiju, a uvrstane olw .J"?g preljubljenog mladog Ćesara i l(ralj a i prcvJSnJC Kuce sve narode države. koji vitcšl<i htvujući život i blago. junački t egleći svakojake mul<e. odoliJevaju vim n e prilikama, i idu u susret budućnosti puni vjere i pouzdanja.
Radovaće se duh velikog pokojnika gledeći k~ko ~na vojs!<a. Z? koju se tolil<O sterao, miljemea t uzda mea nJegova, polwzuje jo ~ uvijek nai<On trogodišnjeg lJutog ratovanja, u divovsl{im bojevima, svoje besprimjerne vrline, boreći se hrabro. oduševljeno. požrtvovno za Cesara i za Domovinu.
Danas na tužnu obljetnicu smrti Franje Ferd_i_nanda, sj ·~ajućt ~e neumrlijeh zasluga njegov~J~h. z.~ moc. za cast i slavu naše lTionarhije SJeCaJUCt sc dobrotvornog uticaja krepkog mu uma i snažne volje na razvoj i napreda)< naše hrabre vojsl<e, s opravdanim povjerenjem uzdajmo e u Boga pravednoga, dn će vojslm. lwju je nadvojvoda preporodio, junačl<i do l<raja izdržati protiv neprija telju naših i na kopnu i na moru, dol< ne izvojujemo mir trajan i ncporuštv, dok ne zasja na-e sveto pravo nad svim naporima. nacl svim sp! tl<ama neprijatelja našth. Talw će se i puniti najžt\'lja želja neprežaljenog nadvojvode, lwji je. za četvrt vij lm. nepretržno oduševljeno mdio i bdio na bramlm Austrije. lwji je vitešlw čežnju svoju. da zadahne našu vojslw novim žešćim životom, pl lio plemenitim životom svojim.
Spomenik nađuojuođi 1ranji 1erđinan m i uojuodkinii Sofiji u Sarajevu.
U spomen plemenitih žrtava sarajevskog ate ntata n advojvode Franje Ferdina nda i supruge mu vojvotl<inje Sofije na lwći. pred lwjom je izveden ntcntat, postavljena je spomen-ploča od rrnog mramora. sa zlatnim natpisom : 28./6. - 1914. poginuše na ovom rasl<ršću mučeničlwm smrću od ubojničl<e ruke prljestolo-nasljednil< nadvojvoda Franjo F rdinand i supruga mu vojvotl{inja Sonja Hohenberg•.
Prošle jeseni, na izlazu je iz Franje Jos ipa ulice prema mj stu nesretnog atentata, po desnoj strani na uglu Lutinsl<e Luprije i Apelove oba le dovrš na od betona klupa s natpisom: Sisle viator l - stani put iče i promisli, da je ovdje zločinačka r_uka otela .:wije tu dva bića , od lwjih su se narodt monarhqe mnogome nadali, a ne naj~anj~ ove dvije zemlje~ .. - na mjestu. gdje se Je u casu atentata nalaz1o automobil nasljednika prijestola i supruge mu nedavno je uložena u asfult željezna ploča natpisom: .Hoc loco vitam et sanguinem fuderunt pro Deo et patria Archidu. Franciscus Ferdinandus eiusque uxor ducissa Sophi11 de Hohenberg .
Na obljetnicu grozne tragedije otkriven je u Sarajevu veliki spomenik prelw puta od mjeste nesretnog aten ta ta.
.. _Sp9_menil< je ~o~ignut nd visolwm podnožju. koJI Je Slr?l< 4 _m. 1 1 2· O~:enut je prama mjestu atentate vtsok 1e od povrsme ffiiljacke 12 m. a od podnožju. 8 m . St;>omenik sc sastoji od podnožja. u lwme )e udublJen oltar, u oltaru Bogorodi ca. na čijem !<rilu počiva Isus. izragjen od metala. na gornji dio podnožio. učvršćeni su reliefni likovi ~zvisitih pokojnil<a nadvojvode i vojvotl{inje, kojih hlwve drz1 sa sval<e strane po jedan angjeo. na podnožju su dva prekra no izramena granitova stupa, a na ~~hu stupova počiva sarlwfag. Na sarkofagu su d vl) e ln une: s desne strane veća nadvo)vodska. a s lij~ve m~_nja vojvodsl<a. Ispod nadvOJVOdsl<e ~rune )e spr~Jeda emblem nadvojvodsko~. do?IOJanstva, a S lq~~'C vojvodslwg. na podnoz)U Je sa strane ffitl)acke hrupnim zlatnim slovima napisano: 28 juna 1914. Spomenik čini na čovjeka svojom ljepotom i veličinom impozantan utisak. dostojan velil<ih pol,ojnil<a. Već iz daleka podsjeća čovjeka na njihovu tragičnu smrt i izaziva žalost i tugu za izgubljenim nadvojvodom i vojvotl<injom.
. ~~ RAJEVO, 28. Prigodom svečanog otluiwmja o~l<aJntcl<?g _spomenika za nadvojvodu FranJa F rdmanda t nJegovu suprunu. !lrad se bogato isl<itio zas~avamn, izmegju l~oj h mnoge su bile 0\•ijcne emmom. U svtm bogomoljamn odslužile su se zadusnice. Nadvojvoda j~~ Friclrih obašao mramornu spomen ploču,l!oj<: j~ uzidana u kuću na mjestu, gdje su .. atentnt?rov1 h tet smrtno pogodili nasljednika prt)estola 1 suprugu mu. i željeznu ploču, utisnutu ~ a f~ltnu lmldrmu. na otl<ajničl<i spomenil< Car Je Vthm dao da se položi l(rasan vijenac. Ledna a dirljiva svečanost otluivanja učinila je na svalwga dubok utisak
. SAR )EVO, 28. na _?tlmwmju otlmjničlwg spomen~l<a_ btl1 su fcldmarsal nad ojvoda Fridrih, lwo zam!entl< ces a rev. ministar Bu rian. zemaljsl{i poglav•ca, poglavice vlasti, svećenstvo, š lwlslw mladež i silan svijet. Zemaljski poglevica Sarl<olić istalmo je u govoru nadvojvodi Fridrihu. da ovim spomenil~o~. prvi put v_raćamo golemi dug visol<im poko]ntCtma. NadVO)\"Oda odvrati, da ga is l<reno veseli što može uvjerit narod l3osne i Hercegovine o osobitoj cesarevoj milosti, a biti u isto vrij eme svjedo!< p~triotslwg osjećanja, lwje se izrazilo u spomentl<u za Franja Ferdinanda i njegovu suprugu.
Uspjeh šestog ratnog zajma. U ustriji istelmo je rok za potpisivanje še
stog ratnog zajma dne 22. o. m .. a po predbjeznim podacimtl potpisano je 4.908,892.000 kruna, ili gotovo 5 milijarda. U svrhe ratnog zajma potpisalo se u Austriji dosada kod l. ratnog zajma (novembru g. 1914.) K 2.200,746.900, )~od 2. (maja g. 1915.) K 2.688,321.800, I<Od 3. (novembra g. 1915:) K 4.203,061.900. lwd 4. (aprila g. 1916.) l( 4.520,292.000, lwd S. (no\•cmbra g. 1916.) K 4.467,900.000. ili ul<upno 18 milijarda krun . lw priračunamo uspjehu prvih pet zajmova predbježni uspjeh šestog. onda dobivamo za Austriju svotu od 23 milijarde !nuna.
U Ugarslwj i Hrvatslwj iznosio je uspjeh prvih pet ratnih zajmova: lwd l. J< 1.175,337 .350. kod 2. K 1.132.534.850, hod 3. K 1.984.859.000, kod 4 l< 1.930,000.000, a lwd 5. l< 2.300.000.000. ulwpno daJde K 8.S22,731.200. Vijesti o potpisivanju šest0g ratnog zajma gla e isto talw veoma povoljno. pa se po njima može računali n ul<upni rezultat od 21 ., milijarde, pa će prama tomu sveulmpna svota, l<oju s u potpisale Ugarsl<a i Hrva tsl<a na 6. ratnj zajam doseći svotu od ll milijarda !<runa.
Ukupno su daJde narodi austro-ugarske monarh ije u ratne svrhe pozajmili državi 34 milijarde l<runa. Ta svota govori vi-e, no što bi mogle govoriti čitave lmjige. Ona mora našim n prijateljima biti ozbiljnom opomenom ne samo o gospodarslwj i financijalnoj snagi naše monarhije, nego i o razpoloženju njezinih naroda.
DRLMf\TINSKE VIJEST~ Preuzvišeni gosp. Namjesnik grof Attems
povratio se prelwsinoć iz Beča u Zabar.
Lična vijest. Preuzvišeni zabarsl<i nabbislmp br. Vicl<o Pu
fišić krenuo je jutros u Kal'love Vari.
Imenovanja . njegovo se e. i k Apostolsko Veličanstvo pre·
milostivo ui:lostojilo imenovati župnika bekana u Su· tomiščici počasn og kanonika Šimuna Segarića i župničkog pomoćnika i koralnog vikara prvostolne crkve u Zaoru Karla Bal/arin-a kanonicima prvo· stolnog kaptola u Zaoru.
Zabušnice. Pišu nam iz Dubrovnika 22. o. m. ]utroš u 8 sati i 'h bile su u crkvi Sv. Vlaha
zabušnice za upokojenje buše pwfesora nautičke škole u Kotoru - saba u Dubrovniku - Vjcl<e· slava Poljaneca, e. i k. linijskog poručnil~a u m. lwji je slavno poginuo na bojnom polju, a lwjeg orugovi i učenici oplakuju rab i osobitih vrlina i ne· izmjerne bobrote.
Vjekoslav Poljanec bijaše najbolja sila u avi· jatičarskome ob jelu u našim stranama; vršeći svetu ()užnost u obrani Cara i Domovine, pao je na polju slave u zračnoj borbi proti nepri jatel ju bneva 7. juna o. g. , ZabušnicE' bali su opjevati pokojni l<avi ?>rugovi i profesorski zbor e. k. nautičke škole u Dubrovniku. na zabušnicama bile su vojničke vlast1, pokraj . šlwl. nabzornik Dr. J. Poseoel, profesori gimnazije, trgo· vačl<e i gragjanske škole te obaslanici I<Ot . financijskog ravnateljstva, suba, pošte i lučkog poglavar· stva.
U zavoi)u je upravitelj Antun Riboli izrekao pomen-slovo o pokojniku. Pet junaka broji bubrevačka ć. k. nautička škola, koji su pali na polju slave. G. uprotvitelj završio je svoj lijepi govor trokratnim «Slava" vrlome pol ojniku.
Čitulja. Na 27 o. mj. preminuo je naglom smrću gosp.
Stjepan Čelar, robom iz Ši~enika, č.i.novnil< pobružnice ratnoga žitnoga zavoba 1 pokrapnskoga ureba za krmu.
Tko je imao prigobu ba ga pobliže upozna, mogao je u njemu_ uvibjeti lju~azna_ i prij~zna _čo· vjeka, iskrena patno~u, v~sna 1 savJesna čmovnt.ka, koji je živio za poyJere~J 111~ rab, te ~a obavlJa.o sa rijetkim marom 1 zamman)em na opce zabovolJ· stvo pretpostavljenih.
Jučer mu je bio krasan sprovob_. što mu ~~ prirebiše njegovi kolege •. ko~~ )e_ sub)elova<;> ~~lJki broj njegovih znanaca 1 prl)atel)a, te otm)enl)ega gragjanstva. . .. . . . v,
Tužnoj ob1telp 1 rob bim naše saučesce l •
* •
Dok se ovo bogagjaše u Evropi, franceska vojska ostavljaše malo po malo Meksiho. Mjeseca marta 1867. otplovi i posljebnji bro() iz luke Vera· cruz·a. Uzaluo nastojahu Maksimilijanovi prijatelji ba ga nagovore ba pogje s njima. Toga ne htje{)e {)a učini, smatrajući prijestolje najbostojnijim grobom je()noga vlabara.
(Slijedi).
Još će se velil<im pokojnicima podići jedan spomenik i to crlwa. Odmah je iza atentata u Saraje u .za~očec;> major Hugo Piffi sakupljati pri_nose ~a podtza_~Je spomen-eri< e u Sarajevu, pa Je dalJe tu akCIJU neumorno nastavio vlč. o. Ante Puntigam, te je dosad sakupljena znatna svota. . Na 28. _ovoga mjes. pr~godom tužne obljetnice tzdane su tn vrste posebmh maraka, koje su se prodavale samo taj dan za 2 Rl. više od nominalne vrijednosti; ~-av će. viša!< ići za gradnju spomen-crkve FranJI Ferdmandu · i Sofiji. Jedna marka prikazuje nadvojvodu Franju Ferdinanda. a jedna model spomen-crl(ve. Te su marl<e pečaćene crvenim žigom. za koji se plaćala pristojba
U subotu je nakon kratke bolesti preminule u Spljetu nabučitelj!~a u \'elom yarošu, g.gja Vin~a ubovica Domić. Vrl]ebna 1 marlJIVa u svom zvanju,
Esami bi maturita. l giorni 25 e 26 m. e. si tennero gli esami oi
malt~ rita pr~ss~ l' i. r. scuola reale superiore in Zarcl. Pres1ebeva tl signor prof. N\arco Ježina, i. r. biret· tore ()cl ginnasio reale bi Sebenico, ora aMetto al· l' 1. r. consiglio scolastico provinciale o i Zara.
Si presentarono 13 can?li()ati ()i cui venne bi · chiarato maturo con bistinzione: An'tonio ]ust-Verdus ~ gli all_ri p~ rte a .~oti ~nanim i. e pa!te , a maggio ~ 1 anza b1 v~ ti: Brč1c Lo ns, Cattich NJColo, Damjani Vergada Vmcenza, Ga/asso Latino, Cierbin Ales~ an. oro, Ciuaraldi Antonio, Lana Armanbo. Pinz Feberico. Radman Iginio, Roi/i Bruno Smerchinich Ni· colo; uno bovette ritirarsi ?lagl i ~sami orali causa malattia.
Durantel'annoscolastico 1916·17 si presen· tarono agli esami bi maturita 14 scolari che ven· nero p ure oichiarati maturi: Donati Antonio Bianchi Da~te, attich Antonio, Alesani Giuseppe, ~lalešeuić Bons, Pastrović Pietro, Raimonai Raimoni:lo Strichich Vittorio, Turchetto Cani"libo Se/lak Si;neone Felicinovich nob. bi Treusfern. c~v. ?le Stauber Giu~ seppe, Zeria!i massimiliano e Budak Pietro.
Mlabijenci. . Gosp. Petar Noval< pristav za vinograbarstvo
VJenčao ~e ()anas sa ?lražesnom gospogjicom Marijom Nova k. Cestitamo.
Nozze. La gentilc signorina Margherita Messa anbO
sposa all' egregio sig. Piero Persicalli. Congratula · zioni eo auguri.
Pomrčina mjeseca. Dne 4. jula o. g. naveče moći ćemo promatrati
lijep pojav posvemašnj e pomrčine mjeseca . Pomrčina će se ova moći promatrati u našim l<rajevima u svojoj cijelosti. Mjesec izlazi naveče oko osam i tr1 četvrta (po ljetnom vremenu), a već u 8 sati 56 minuta zalazi u polusjenu. Ta se pojava ne će ni za· paziti. Mjesec biva polagano sve tamniji a u 9 sati 52"2 minHte zaći će u posvemašnju sje'nu. Tamna s jena pokrivat će mjesec sve više, bok u 10 sati so·s minuta ne će biti posvema zastrt . Ova će to· Iain a pomrčina potrajati sve ()o 12 sati 27"3 minute, l~ ab će se opet mj~s.ec pojaviti iz tamne sjene, koju ce posvema napus!Jti u l s at 25"6 minuta. Mjesec još ostaje u polusjeni sve ?lo 2 sata 21"8 minuta.
(Pri roba.) "Za Boga i za Cara."
Akcija grofice Ter. Thun·Thun za balmatinske inval ibe. 52. pop1s prinosa.
45 K.: K. k. Major Franz Mally Zabar (s prvim prinosom 55 K)
po 5 K: Paško mrbuljaš ravn. ·trg. šk. Split, Stjepan Musanić e. k gr. savj. Split, Srećko Milr in n. čeln. Zl~rin, Dr. Rajmunb maroević kanoni l< Split, Božo Mar!mac trg. Za?lar, Don Rafo Martinac župn. Sumartin, Don Angjeo Mateljan Split, Don Lucij Mlleta kanoni!< Trogir, Emanuel Graf Mens?lotif Cho· telice, Paško matošić pok. An te trg. Split, Biskup Dr .. Antu~ Mah n !ć !{rk, Emil v. Mecenseffy Beč, Dr. Hemr. R1tt. v. Miller zu Aicholz Beč Girolama Pezzi Split, Gisella Pollac~ Beč, Anton' Graf Pace Beč, Prof .. Dr. )os. Reblich Beč, Opat )os. Sentinella Trogir, Prof. Dr. Anbrija Spiletak Djakovo Ernst Stipanović e. k kot. povj Zabar, C. k. kot. sub Drniš, Sek:~ta~iat kneza -b iskupa OIQmuc, Don Niko Sorja· nov1c b1sk. kane. Hvar, Ant. Sl<arica e. k carin. rev. ]elsa. )os. Tripalo pos. Imoski, Prof. Sim. U rlić Zabar, Gius. Usmiani cons- imp. imp. Rab.
S prijašnjim popisima ukupno kr. 39.304:81.
Teiegrami Uredništva. Telegrapht:n·KorresponOenz· Bureau.
CAREVINSKO VIJEĆE .. Zastupnička Kuća
l3EČ, 28. Zastupničl<a je Kuća dovrši la ra ~ spravu o pitanju mira prema poslovniku i bez glasovanja. Za rasprave izjavio je kršćanski socijalac fiauser, ),oga je danas Cesar primio u audijenctju: Nastojanja Kuće za mir imaju moćan oslon u Cesaru. Govorni!< je iz njegovih usta opet čuo, da Cesar je miroljubiv. neha se plemenite želi_~ naše!;! ~iroljubivog C;sara ispune. Bugatto TaltJanac. zeit da Zastupnicl<a Kuća dade izraza svOJOJ želji, nd<a u svim zaraćenim državama prodre uvj erenje, da Austrija-Ugarsl<a ne :-atuje radi osvajanja, nego da obezbriži svoj teritorija lni integritet i slobodu svojih trgovačl<ih puteva. te da ona čezne za skorim dokončanjem rata.
naredna sjednica u utornik.
U obboru za prav()u. l3E( 28. U odboru za pravdu Zastupničl{e
Kuće upravljač ministarstva pravde Schauer izjavio je, da vlada nema što da prigovori uhidanju vojnih sudova u zalegju, ali misli da se vojna sudbenost ima uzdržavati u onim l<rajevima, u lwjima su sudovi radi ratnih dogagjaja obustavili svoju djelatnost. Vlada je pril<azala odnosnu osnovu. Odbor je zatim primio jednoglasno prijedlog da se ne odobre naredbe o potčinjavanju civilnih osoba vojnoj sudbenosti.
Stranački vogje Zastuoničke Kuće u Prevl-- šnjoj aubijenciji.
BEC, 28. Cesar je primio u posebne audijencije stranačl<e vogje Zastupničl(e Kuće, i to njemačkog nacionalnog udruženja, lušćanskih socijalaca. Roljaka. čeških agraraca, Rusina i Južnih Slovena. Cuje se da će sutra Cesar primiti Rumunj e i Talijance.
Prebsjebništva Gospobske i Zastupničke ~Kuće ,u Previšnjoj aubijendji .
BEC, 29. Cesar je danas primio u posebne audijencije predsjedništvo Gospodske Kuće, koje
se sostojalo berga i gro Zaslu p n 1 čl( e predsjednil< manczul<a.
ciju
l3EC':. 2~ šćuje sc, da prigodom z prince~ m H nik v. 'L id/er, čnom onoj s će Vlada ne ževanje do ' sto sc name najmanje m jednoglasno sjedi, pa l< ji proračunu. Z. može post ići preporuča d jednim megj fesor megju ali l<aže da i izmjena z Austrija-Uga ffiir bez pra nja, jednoprt dućih megju bolji l<aral{ ~ miru. Knez 1
austrijsl<ih n1 maljslm obri službe, jer je
BEČ. 3( o privremen< o odnosu Po tanju. ]erme dorowicz l<al Poljske ne s monarhiji.
Bi/inski towski nagi< odbijaju pod•
General isl<ustava ste su austro-ug cijum. a gem u Galiciji, pi včjerno ispun j
esi , knez l lučno ustaju dinačl<ih vrl da lmdi, te Fort izjavljuj: zatvorena. K1 vjeran sin kr javiti, da je oslobogjenju znaje, mjest<; koji pod lmu stavljaju uvjE
Nared m
UG Komore gl:
fini 13UD1m
Kuća otrsile . nagodu s H
l3eč. 29. hrvat lwga b ministar pre< nil< ola E zte
Izvještaji a BEČ. 28 ~28. juni lstočn.
. U odsj DnJestra djel Podugo žival uzalud polw Ptijed. l3ilo j
Ta l i j a 1 . Za pre9
os.un javljem mtnometalt~,
Kapetan nad vipavsl<o
Jugo-i Stanje •
BEL, 29. lst0čn Osim pc
nema ništa e T a l i ja ]ugo-istc
neprijateljsl<a
Izvještaji nj BERLin. Veliki g l Zapad lučer su
spjehom eng kerque. \liše ba na to od" Ostendu, ali
U nel-lin Artoisu navei na jugu od Cl
trpje li, l<ad su zn~tnih gubi ~0J_edinim mj
etmsa i u ze bojevi.
ls toč n Na istoč
vatrom.
!živala opće ob učite.ljica a. Umrla je ju Božtu. poslije sru·
! M1rija ui). la bošla u !
li esami bi ore in Zara. i. r. biret abbet to al· Zara. i venne bi· u st- Verdu-;, a maggio ·
o, Damjaniin Alesc;an · Pinz Febechinich Ni· orali causd
si p resen· · che ven· io, Bianchi
e, Malešević onbo, Stri~ Simeone, tauber Giuetro .
Jgrabarstvo ~m Marijom
\essa anM ~...ongratula ·
promatrati t. Pomrčina ·ajevima u osam i tri
sati 56 mi~ će ni za· a u 9 sati
1u. Tamna u 10 sati
Ova će to · :7"3 minule, sjene, koju ta. Mjesec 1'8 min ut a. Pri roba.)
alma tinske
H (s prvim
!· šk. Split, t ćl<o Marin onik Split,
!inac župn. Don Lucij iborff Cho · il, Biskup v Beč, Dr. lama Pezzi Pace Beč, Sentinella vo, Ernst 3ub Drniš, iko Sorja· carin. rev . rlić Zabar,
1.304:8t.
l.
ĆE.
rši la rau 1 bez
enski solio u auu moćan
usta opet lemenite Bugatto
e izraza ržavama e :-atuje
ritorijalni teva. te
la.
,tu pn ičke auer izul<idanju se vojna evima, u ~bustavili nu osnoprijedlog
civilnih
r Previ·
udi jento njeih so
i Južnih ili Ru-
se sttstojalo od potpredsjednil<a lmeza FUrstenberga i grofa Sylva-Tarouca, pak predsjedništvo Zastu pntčlc e Kuće i to predsjednika Grossa i potpredsjednilce Germana. ]ul<ela, Pogač ntka. Romanczulca, Simonovicia, Udrzala i Tušara.
Prof. Spinčić u Previšnjoj au()ijenciji. BEČ. 30. Ces6r je primio u posebnu a udij en
ci ju profesora $pinčića.
Gospodska Kuća. BEČ. 29. Predsjednil< lmez Flirs tenberg ovla
šćuje sc, ela pril<aže česti tanje Gospodsl<e Ku će prigodom zarnl<a nadvojvode m al<similijana sa prince.,om Hohenloeovom. Zatim ministar predsjednik v. Seid/er pred ta lj a novi l<abine t s izjavom, sličnom onoj što je učinio u Zastupničlwj Kući. da će Vlada neprel<idno paziti da se obezbriži izdržavanje do retnog dokončanja rata, ali da tegobe sto e name , u pučanstvu budu ograničava ne do najmanje mjere. Kuća je primila bez rasprave i jednoglasno 6dresu na odgovor prijestolnoj besjedi. pal< je prešla na raspravu o pri,·remenom proračunu. Pininski. Polja k. kaže, da se opći mir može post ić i jedno svjetskim lcongresom. Siftghart preporuča da se Diiemci sporazumiju sa (esima jednim megjusobnirn 1-wmpromisom . Lamasch. profesor megjunarodnog pmva, traži mir bez anel<sija. ali kaže da to ne i sl<ljučuje popravljan je granica i izmjena zemljišta s privolom odnosnih naroda. Austrija-Ugmslw mora la bi iznijeti ovaj program: ffiir bez pravih a nel<sija, og raničavanje naoružanja. jednopravnost naro a . mirno izravnanje budućih me junarodnih nesuglasica. Ovo bi bio najbolji lwral · na putu l<a slco rom, časnom, tra jnom miru. Knez Auersperg zagovara sporazum izmegju auslrijsl<ih no. roda: žali odstupanje ministra za zemaljs lm obranu Georgija, koji sc zato drelcao službe, jer je jasno objasnio stvari, lwje su se zbile.
UEČ. 30. Gospodska Kuća nastavlja raspravu o privre menom proračunu. Najviše se raspredalo o odnosu Poljske prema vladi i o poljačlcom pitanju. ]ermenslw l<a toličl<i bisl<up lavovslci Teodorowicz kaže. da stajalište Pol jal<a za jedinstvo Poljsl<e ne smi je se uze ti l<ao nelojalnost prema monarhiji.
Bi/inski i bivši namjesni !< u Galiciji Korv· towski naglašavaju svečano lojalnos t Poljsl<e i odbijaju podvale protiv uprave i držo.n ja Poljalca.
Cieneral pukovnik Dank! is ti če. na osnovu islcusto.va stečenih u ratu, vel i l< e te - lwće. na l< oje su austro-ugarske armije nail azile pro lazeći Galicijum. a general Dil/er. kao nel<adašnji namj esnilc u Galicij i, potvrgjuje lojalno držanje pučanstva i vjerno ispunjavanje dužnosti galičl<ih či novnilw . Česi, kn ez Ferdinand Lobkowitz, Cio/l i Fort odlučno ustaju protiv jučerašnjih napada rad i po jedinačl<ih vrlo žalosnih dogagjaja. lcoje sama vlada lcudi, te odbijaju opće sumnjičenje. Goll i Fort izjavljuju da l<ramaržova parnica još nij e zatvore na. Knez Lobl<Q.wit:t naglašava, da on , l<ao vjeran sin kraljevi ne Ceške. mora najod lučnije izjaviti. da je čis lo smiješno što Ententa govori o oslobogjenju naroda, čija imena dobro i ne poznaje, mjesto da se sjeti ~ svojih vlastitih naroda. koji pod lmutom čame. Cesi su lojalni a ne postavljaj u uvjeta.
Naredna sjednica stttra.
UGARSKA:HRVATSKA. Komore glasovale privreme ni proračunim
finan. nago()u s Hrvatskom. BUDimpEŠTA, 28. Zastupničl<t: i velil<ašl<a
Kuća olrsile su indemni tetnu raspravu i financijsku nagodu s Hrvatslcom.
Novi hrvatski Ban. 13 č. 29. Cesar je danas zaprisegnuo novoga
hrvatslwga bana Mihalovicha; na Lom činu bijahu ministar predsjednik Eszlerhazy i stjegonoša lmez n il<ola E zterhazy.
RAT. Izvještaji austrijsko-ugarskog glavnog stana.
BEC. 28. Sluzbeno se javlja : ~28 . juna 1917 . I stočno boji š t e: . U odsječku fronte u Galici jt na SJeve~u ~d
Dnjestra djelatnost neprijatcljsk~ a_rtil~~ij_e bt~a _J ~ podugo živahna. NepriJa teljski tzvtdmekt ~dJelj c t uzalud polwšahu na više mjesta da zalcroce naprijed. Bilo je nelwlilw uspješnih bojeva u zralm.
T a l i j a n s l< o b o j i š l e : . .. . Za preotimanja Monte Ortigara t_znl)~lo se,
ostm javljenih zarobljenil<a. još 52 mttral]eze. 2 minometala, 7 topova i 2000 pušal<a.
Kapetan Heyrowski oborio je dana 26. juna nad vipavsl<om dolinom 2 letjelice.
luga-i s t očn o bojište: Stanje se nij e izmijenilo.
BEČ, 29. Službeno se javlja: l l n č n o i j u g o - i s t o č n o b o_ j i š t e : ... Osim povećane borbene djelatnosh u Gahct)L
nema ništa da se javi. Talijansko bojište: . ~ .. Jugo-istočno od Gorice i u odsJecl<u Plockena,
neprijateljska artileri.ja bila je živahnija. poglavica generalnog štaba.
Izvještaji njemačkog velikog glavnog stana. BERU n. 28. Wo l ff Bureau javlja : Velil<i glavni stan 28. juna t917: Zapadno bojište: ... .
. Jučer su teške baterije tulde sa vt~IJlVIm uSpJehom englesko-francusku lučku tvrmav~ Dunkerque. Više je lagja brže balie umaklo tz luke_. Da na lo odvrati, neprijatelj je slao ?ombardovah Ostendu, ali vojničl<ih steta nije namo. ... .
. U nekim odsječcima fronte. u FlandnJ 1 1 u Arto1su naveče prilično žestoko dJelatnost_ vatrom. na jugu od ceste Cambrais-Arras, €nglezt su pretrpjeli, lead su jurišne čete proči.šćivale_ jedan_ opkop, znatnih gubital<a i to zarobljenika l mrtvih. na Poi_edinim mjestima sjeverno od_ ~~sne, _sjev~rn? 0~ Re_trnsa i u zapadnoj Champagm z1vahm arttlerl)skt boJevi.
Istočno bojište: . . ~- . Na istočnoj galičkoj fronti traJe z:wa dJelatnost
Vatrom.
~ERLID, 29. Wolff-Bureau javlja: Velil<i glavni stan 29. juna 1919. Zapadno boji š te : Zestoki bojevi izmegju lcanala La i)assee i
ScE1rpe. Više je e ngleslcih večernjih na1 ada izmegju Hullucha i Meri ourta, mjestimice ponovljenih poslije prve uzaludne navale a pOJCIČ njima. propalo sasvim. luri šni valovi, l<aji su udarali izme· gju Fresnoya i Gavrelle. s lušiše se a znatnim gubicim6 u našoj artilerijslcoj vah i. poj ačani neprel<idnim pribavlja n jem snaga. Englezi se učvrsliše poslije lju ti h boje a iz bliza. izmegju Oppyja i Gavrelleslce vjetrenjače, u našu najprednju liniju. Neprijatelj je imao velil<ih l<rvavih gubital<a.
Da Chemin des Dames uspješni njemački lolmlni zagoni. poglavito na istoku od Ccrnyja . gdje je zauzeta na juriš francuslca pozicija u širini od 1000 metara i žilavo branjeni tunel. Dijemci izniješe svega 150 zarobljenika i nekoliko mitraljeza. n a zapadnoj padini visa na m eu i 304, osvojena je francusl<a pozicija s obe st rane ces te malencourta-lsnes, u širini od 2000 metara i dubini od 500 m eta ra . U š um i Avocourla otet je na juriš dio pozicije francusldh utvrda š irol< 300 metara. Dosa d na obim mjestima provale iznij e lo se 550 zarobljenil<a; plijen još nije poznat.
Na ostalim frontama stanje sc nije izmijenilo.
Prvi general lcvartirmajstor Ludendorff,
Pooštreni pođmornički rat. Potopljene lagie. UERUD, 29. (Wolff-Bureau). U engleskom
l<ana lu, Atlontsl<am Okeanu i Sjevernom moru njemačke su podmornice opet potopile 24.400 nečis tih tona.
Izvještaji turskog glavnog stana. CARIGRAD, 28. Glavni stan, 27 juna : F r o n t a u K a v lc a z u : U ods j ečlw lijevog l<ril laka pješadijslca
artilerijsl<a vatra. Fronta n a Sinaju: Danas 25 juna dva uspješna boja u zraku u
l<ojima se jedna e ngl eslca letje lice s ru š il a iza naši h linija; vogja joj je poginuo.
CARIGRAD. 29. Glavn i s tan. Da se osveti uspjesima š to smo postigli u
pošten m boju u zralcu. a o kojima je javljao naš ju čerašn j i izvješ taj, englesl<i su letioci bacili na Jerusalim 50 bombi, koja za sreću nijes u nil<a i<Ve štete n ani je le.
Izvještaji bugarskog glavnog stana. SOFIJA, 29.lzvješlaj generalnog štaba. 28 juna; m a ć e d o n s lc a f r o n l a : U olwlini ffi oglene. na desnoj obali Vardara,
kod Alčaml<ahle i na donjo j Strumi lwd ]anil<oeja odbijeni su vatrom neprijateljs l<i izvidničl<i odjeljci.
R u m u n j s l< o fr o n t a : Kod m a hmudije i Tulcee orijetlw artilerijsl<a
vatra.
REVOLUCIJA U RUSlJL Novi upravljač ministarstva mornarice.
PETROGRAD. 28. P e lrog rads l<a Agencija. Privremena je vlada im navala poručnil< a Lebedeva zasad up r vl jačem ministarstva morn arice. Privremena je vlada ul{inula rutne s udove.
Opća Kozačka skupština za rat. PETROGRAD. 29. Petrograrl. Agencija. Opća
Kozačl<a s lw pš tina primila je jednodušno rezoluciju, lwja energično odbija svalcu pomisao na po ebni mir. tc jedna l<o naglaša\'a nuždu, da se dalj e ratuje do lwnačne pobjede u tijesnom sporazumu sa saveznicima.
Za obrazovanje revolucionarne ()obrovaljačke vo jske.
PETROGRAD. 29. P etrograd. Age ncija . na poticaj vojničl<e deputacije fiole Crnoga Mora. vitezova sv. Gjorgja, kozačlcih predstavnil<a i drugih vojničl<ih i socija lnih organizacija sastao se u Petrogradu odbor za obrazovanje revolucionarne vojslce dobrovoljačl< e. Odbor n am jerava ustrojili bataljon dobrovoljaca, lw ji bi imao da preuzme ofenzivu i svojim zan"~som povede za sobom čete. Vogje će sami dobrovoljci izabrati. Rusija neće slati poklisare u Pariz i Lon()on.
UERN, 29. Po posebnom izv ješ taju ~Tempsa~ iz P etrograd a, izjctvio je ministar izvanjsl<ih posala upogled diplomatsl<ih predstavništva RusiJe u Engleslwj i Francuskoj, da Rusija zasad neće slati po l<li sare u Pariz i London, nego izvanredne misije l{ao prave tumače osjećanja cijele Rusije.
Izbori za konstituantu. PETROGRAD, 30. Petrograd. agenci ja. Pri
vrem ena vlada objavljuje naredbu, lcojom se izbori u lwnstituantnu Sl<upšlinu raspisuju za 30 septembra 1917 a Skupština se sazivlje za 13 o l< tobra 1917.
Neutralnost švajcarske . BERLIN, 29. tTageblatt ~ objavljuje razgovor
bernskog dopisnil<a sa predsjednilwm švajcarskog saveza Schulthessom, lwji je izjavio, da politil<a ,::,vajcarske ostaje uvijelc politil<a stroge lojalne neutralnosti. Od ovog nače la niti može, niti će ilcad odustati. Daša je megjunarodna politika čvrsta.
Ententa u Grčkoj. SOLUO, 29. (Reuter). Francuska lwnjica za
premila je grad Amphissa (Salona). Poštanski aeroplani u Italiji.
LOODOD. 29. (Reuter). Danas je prvi put krenuo iz napulja u Siciliju poštanski aeroplan. Pos li je 3 sata vožnje prispio je u Palermo.
Te~egrammi della Redazione. Telegraphen·Korresponbenz-Bureau.
bollettini ()ello stato maggiore generale austro·ungarico.
VIENNA 28. Si annuncia ufficialmente: 128 giugno 1917.
T e a l r o d e 1 l a g u e r r a o r i e n t a l e. Del seltore del fronte galiziano. a nord del
Dniesler. l' artiglieria nemica fu d ' un ' attivita durevolmente vivace. Riparti di ricognizione dell' avversario tentarono indarno di avanzare in parecchi punti. Vi furono alcuni combattimenli aerei, coronati di succe so.
Teatro della guerra italiano: Oltre ai prigionieri fa tti. gia annunciati. fu
rono callurati nell t~ riconquista del monte Ortigara 52 milragliatrici. 2 lanciamine. 7 cannoni e 2000 fu cili.
ll capilano lleyrowsl<i ha abbattuto. il 26 giugno, sopra la valle del Vippaco 2 velivoli .
Teatro d e lla guerra sud-orientttle· Situazione inalterata.
VIENNA. 29. Si a nnuncia ufficialmenle : -t2 9 giugno 1917. Teatro dellaguerra orientale e
s u d - o r i e n l a l e. Tran ne un' int nsificata allivitit combattiv11 in
Galizia nulla da segnalare . Teatro della guerra italiano . A sud-est di Gorizia e nel setlore de l Ploclcen
il fuoco dell' arliglieria nemica fu piu vivace. ll capo dello stato maggiore generale.
bollettini oel gran()e quartiere generale germani co.
BERUNO. 28. ll Wolff-Bureau comu nica : Grande quartiere generale, 28 giugno 1917. Teatro della guerra occidentale: Ba tterie pesanli a distanza cannoneggiarono
ieri con rimarcata efficacia la fortezza del porto di Dunl<t:rque. Parccchie navi ne uscirono nella massima frctla. ln risposta il nemico bombardo Ostenda. Danni di natura militare non ne derivarono.
ln alcuni sctlori del fronte delle Fiandre e dell' Artois. alla sera, azione dell' ar tiglie ri a abbas ta nza violenta. A sud dell a strada Cambra i-Arras gli lnglesi, menlre drappelli volanti spazzavano un loro fossato. subirono rilevanli perdite in prigionieri e morti. ln singoli luoghi, a nord dell' Aisne, a nord di Re ims e nella Scia mpagna occi dentale. vivaci lotle d' arliglieria.
Teatro della guer r a orientale. Sul fron te della Galizia orie ntale pe rduro
una vivace azione dell' ar tiglieria .
BERUNO. 29. ll Wolff-Bureau comunica : Grande quartiere generale, 28 giugno 1917. Tea tro del l a guerra occiden tal e . Combatlimenti violenti tra il cana le di Lo
Bassee e la Scarpe. Parecchi atlacch i inglesi a lla sera fra Hulluch e m cricourt. quo e la. dopo il primo inutile assallo, reiterati con rinforzi, fallirono completamen te. Scaglioni d' assalto irrompenli fra Fresnoy e Gavrelle, crollarono con perdite copiose solio l' azione della nostra ar tiglierie. Rinforzali con riserve di truppe, conlinuamente mandate a riempire lc file, gli lnglesi. dopo accaniti combattimen ti da vicino, prese ro picde tra Oppy ed il malino a vento di Gavrelle, nella nostra linea piu avanzata. ll nem ico ebbe elevate perdi te sanguinose.
Sullo Chemin des Dames punle locali germaniche coronale di successo. particolarmente ad est dt Cerny, dove la pos•z:ione francese, per una larghezza di oiL rc l 000 metri, ed il tunnel. lenacemente difeso. furono prcsi d' assalto. l German ici calturarono complessivamente 150 prigionieri cd alcune m itraglia trici. Sul versante occidentale de ll' a ltu ra sulla Mosn 304. venne presa la posizione francese da ambo le parti dell a strada m a lanco urt-lsnes !arga 2000 metri e profonda 500 metri. Nel bosco di Avocourt fu preso d' assalto un tratto d i posizione delle fortificazioni francesi, largo 300 metri. Fino ad ora. in enlrambi i pu nli di sfondamento. vennero numerati 550 prigionieri, il bolt ino non venne ancm·a accertato. Sugli alt ri fronti situazione in a ltera ta.
ll primo quart iermastro generale Ludendorff.
La presi()enza ()ella Camera ()ei Signori e quella ()ella Camera ()ei ()e p u tati in u()ienza
Zlall' lmperatore. VlEDDA. 29. L' lmperalore ricevette oggi in
udienze parti co lari la presidenza della Camera dei Signori rappresen ta ta dal vicepresidente principe Filrstenberg e dal conte Sylva Tarouca, nonche la presidenza della Camera dei deputati, rappresentata dal presidente Gross e dei viccpresidenli; Pogačnik Romanczuk. Simonovici, Udržal e Tusar.
ll nuovo Bano ()i Croazia. VIENNA, 29. L' lmperatore ricevette questa
mattina il presidente dei ministri ungherese, ed a sua proposta nomino bano della Croazia il deputato Anl<mio mihalovich
Spinčić in u()ienza ()all' Imperatore. VIENNA 29. L'lmperalore rir.evette in udienza
particolare il deputato professore Spinčić.
La rivoluzione in Russia. PIETROBURGO, 28. Agenzia pietroburghese.
ll congresso dei consigli degli operai e dei soldati di tutta la Russia accolse la risoluzione circa la guerra, come fu proposta dai socialisti rivoluzionari e • dai socia listi democratici minimisti. La risoluzione qualifica la lotta per la pi.u sollecita fine della guerra come il piu importante problema della democrazia rivoluzionaria. respinge pero ogni politica lendente ad una pace separate o ad un preliminare armistizio separat o; perche, primo: la fine della guerra, in seguito alla sconfitta di uno dei belligeranli, coslituirebbe il punta di partenza di nuove guerre; secondo, perche una pace separala rafforzerebbe uno dei due belligeranti, favorirebbe l' imperialismo mondiale e le tendenze usurpatrici delle classi dominanti ed ostacolerebbe in fine l' unione
o
internazionale degli operai. ll eongresso considera indispensabile che la democrazia rivoluzionnria rusSI6 faccia appello alle democrazie di tutti gli Stati accio influiscano che venga accettata la parola d' ordine: tPaee senza annessioni, senza conlribuzioni. sulla base del dititlo dei popali di disporre di ~e medesimi~; che venga quanto piu sollecitamente ricostituito l' internazionalismo r. voluzionario e venga convocato un congresso socialista internazionale per ripristinare la solidarieta internazionale degli operai, nonche per l' elaborazione delle deflnitive condizioni di pace. A questo scopo devono tosto inviarsi deputazioni nei paesi alleali e neutri, che i.nvilino tutti i partiti socialisti di tutti i paesi a venire in Russia. ln quest' incontre il Congresso protesta recisamente contro le difftcolta che i Governi imperialisti oppongono all' invio di tali deputazioni. ll congresso eccita il Governo provvisorio a sollecitare la revisione dei traltati coi Governi olleati. nel senso di una recisa rinuncia a qualsiasi politica usurpatrice.
Per attuare con successo la poJilica estera, tracciata dalla demoerazia, il congresso esige la piu sollecita democratizzazione del ministero degli esteri nonche del corpo diplomatico.
ll congresso in fine dichiara. che insino a tanto che non venga posto termine alla guerra merce gli sforzi della democrazia internazionale, la democrazia rivoluzionaria russa dovra eontribuire in ogni modo a rafforzare lB potenzialita combaltiva dell' armata russa. afflnche la sua forza si Irovi all' altezza necessaria in linea difensi.va ed ofTensiva; perche uno sfondamento del fronte russo sarebbe la sconfitta della rivoluzione russa ed un colpo fatale alla causa di tutta la democrazia internazionale. La quistione dell ' offensiva va risolta esclusivamenle dal punio di vista di considerazioni puramente mililari e strategiche.
PlETROnURGO, 28. Agenzia Pietroburghese. ll comitato secutivo de l consiglio degli operai e dei solda ti, d' accordo coli' ufficio del Congresso di tutti i Lonsigli degli operai e dei soldati della Russia, ha conchiuso di inviare quanto prima una deputazione speciale a Stoccolma nonche in Francia ed lnghilterra per preparare la convocazione, quanto e piu possibile sollecila, di una conferenza internazionale sutla base del programma, accettalo dn! comitato esecutivo. La deputazione sara costituita da sei membri. la cui scelta dovra essere approvala dal Congresso di tutti i ConsigH dei soldati ed operai delln Russ,ia.
Le elezioni per la costituente. PlETROBURGO. 29. (Agenzia pietroburghese).
ll governo ha pubblicato un decrelo con cui le elezioni per l' assemblea costituente vengoho nssate pe! giorno 30 settembre e la convocazione del r assemblea pe l 13 ottobre 1917.
p. I<ASANDRlĆ odgovorni urednik Tislmrnica ć. k. dalmatinsl<ag namjesništva.
Natječajni Oglas. Za gos pobarsko imanje u blizini Zabra traži se
oženjeni nabglebnik, ko~ se razumjeva u gojenju povrća, voćarstvu, rabnjam oko sijena, upravljanjem konja i t. ().
Nabglebnik će uživati stan, mjesečnu platu, tro· mjesečni boplatak za brvo i mlijeko, povrće za kućnu potrebu a nakon jematve i vino za obitelj.
Tko želi natjecati se na ovo mjesto, a mogu se prijaviti i umirovljeni po()časnici e. k. žanbar· marije, namještenici financijske straže obnosno ratni invalibi, nel<a prikaže najbalje bo 15 srpnja t. g. s voj u prijavu Urebništvu «Smotre Dalmatinske• pob s lovima «A. B. Zabar~ pribruživši prijavi prepis svje· bočaba vrhu bosabašnje službe obnosno naznačivši shobn e reference.
Uzeti će se u obzir jebino ozbiljna, poštena i rabišna osoba, koja bi ' se brage volje posvetila gospobarskim rabnjama te zastupala buševno vlasnika imanja.
)AVNE ZAHVALE. C. k. Aus/njska Vojnička Zaklada xa udovice
i siročad (Odio : Ratno osiguranje}, isplatila m1 Je 18. maja t. g. preko svoje poslovnice u Kninu -svotu od kr. 1000 - za umrlog mi sina mijata.
Osobita mi je čast i dužnost da putem javnih novica od srca zahvalim gore spomenutoj zal<ladi, koja mi je brzo i tačno gornju svotu isplatila, a tijem mom siromašnom stanju od pomoći bila.
mogu slobodno preporučiti svakome tko ima svojih u vojništvu, da ne ol<lijeva već pogodbu osiguranja sklopi.
Knin. (Očestovo). 22. maja 1917. Perić Stevan p. Mijata. ----
Ovijem ćutim se dužnim da izrazujem moju zahvalnost e. k. Ausfrtjskoj vojničkoj zakladi za udovice i siročad (Odio: Ratno osiguranje), !<oja mi je uz najveću pripravnost isplatila 1000 kr. (tisuću) osigurane svote na život mog milog sina marka. koji podloži svoj premladi život braneći domovinu od najezde vjerolomno dušmanina.
Ujedno preporučujem rodbini i svojti. naših patnika na bojnim poljana.-.a, da ne !<asne osigurati. život njihov.
Turanj, 5. lipnja 1917. !van Mandić p. Grge. ----
Od e. k. Austrijske Vojne zaklade za udovice i siročad (Odio : Ratno osi'gwanje), primilo sam preko njezine poslovnice u Kninu u gotovu novcu kr. 1000 u naslov isplate osigurane svote poginulog mi supruga )andrije Dondura, težaka iz Zagrovića.
· Smatram svojom dužnošću da preko jnvnih novina objelodanim ovu zahvalu e. k ZaHladi. za udovice i siročad, koja se udostojala tako brzo isplatiti mi gornji i.znas i tim mojoj siromašnoj obitelji od pomoći i utjehe biti.
Blagodareći. pomenutoj e. k Zal<ladi na toj tačnosti, mogu sval<om preporučiti i savjetovati ga. da svoje vojnike za obezbjegjenje obitelji osigura.
Knin, (Žagrović). 18. maja l 917. Manda Dondur ud. p. ]andrije.
/
God. Za uvrstbu Oglasa u zabnju stranicu valj~ s ... obratiti U <!l u Objavitelj'l Dalmatinskoga • u Zabru. - Per l' inserzione begli Avvis1 neli' ultima pagi na rivolgersi all' Ufi1cio bell' e Avvisatore Dalmate,. in Zara. o~~oiiFTF_..,__"'!
se razi ao nau-l ~ t t • l'd t ..... k "'
l J a nt tn"a l gleonik za imanje
kao Knina. Preb-nost imaju praktičn i vinograoari i oženJeni. Ima stan u naravi, a platu po po o hi. Prijave: D aim. pokr. pov jerenstvu za skrb olw ratnih invalioa u Zaoru .
••••••••••••••••• ••• Đ~IH/ IHII~~/J traži se za ~ rivre
,fiUiiff IIIVUii'll menog uzn1čkog nabziratelja kob ć. k. zemaljskog suoa u Zaoru Uvjeti: oa je po zanatu knjigoveža, plata 2.80 Kr. na ban i 25 Kr. na mjesec ratnog boplatka i ooijelo po propisu. - Obratiti se na pokrajinsko povjerenstvo za sl<rb oko ratnih invalioa
u Zaoru.
Držim na sklabištu još malo san()uka njemačkog surogata sapuna BLANKA, koji potpuno nal>omjestuje obični sapun.
lzvršujem naručbe najmanje jebnog cijelog originalnog sanl>uka o() 200 komaba po okolo 20 ()kg. - ()ok zaliha traje - po Kr. 55 svaki sanbuk franko ovbje, i to samo ako mi bube unaprije() ()ostavljena obnosna svota.
ll
Agenturni. komisionalni ffiichele Truden. Trst -mjedi za pečatni vosak
MARCE LO PATTIE A·· Zadar.
__ ~ ~ r;:preuilnjem oulaltenju )(j. e. i k.~. Veličanstua llietro autorizzazione Souraua di 5. }lt. J. e~. J\posto\ica 1
Jadranska banka pobružnica Split
počam ob
1. siječnja 1917
p aća na uložnim lmjižicam
o
32. e. k. Državna futrija 32. i. r. fotteria di Stato za vojničke ()obrotvorne svrhe 1 per scopi ()i beneficenza militare. l
Ova NOVČANA LUTRIJA ima: 21.146 zgo- Ques ta LOTTERIA Dl DeNARO contiene ()itaka u gotovu n ovcu u ul~upnoj vrijednosti 21.1ll6 vincite in contanti nell'importo comples-od 625.000 kruna. sivo di corone 625.000.
Glavni zgoditak iznosi: La vincita pri nei pale im porta:
200.000 kruna. 200.000 corone. Vučenje će biti javno na 26 jula 1917.
Je()na srećka stoji ll krune. ~ Srećke se nabavlj aju l<01l obsjeka za 1>obrotvorne lutrije u Beču Ill. Vorbere Zollam tss trasse 5, u Bubimpešti kob l<r. ug. ravnateljstva lutrijskih bohobaka IX Zgraoa glavne carinare, u lutrijsl<im lwlekturama, koll probaja buhana, kob poreznih, poštanskih, brzojavnih i željezničkih urella, kob mjenjačnica, i t. b. Osnove vučenja šalju se prollavaocima
srećaka ballava. Srećl~e se šalju prosto od poštarine. l . 0() e. k. R avn ateljstva generalne Dr:lavne lutrije
~- l O Olljel lutrije za bobrotvorne svrhe.
1ralelli }llandel 4 ]lipo/e BANCA CAffiBlO-VALUTE - ZARA
ACQUlSTA € V€0D€ ogni sorta di effetti pubblici Ca rtelle di lotteria, monete secondo il !istino di giornata_ Racco~a~dabili: Lettere d_i pevno_ 4 1/ 2 del Credito fondzarw dalmata Obbltgazwm provinciali dalmate 4 0/o. Lettere di pegno 4 1/2 o 4 Ofo della Banca Commerciale df B_udape~t. - . Lettere di pegno della Cassa dt nsparmw dt Budapest 4 Ofo. - Prestito ferroviario Bu/garo al 6 e 5 Ofo. - Obbligazioni ferroviarie della Bosnia-Erzegovina 4 1/2%.
ACCORD SOVVENZlONl sopra Carte d i alore a ll' usuale tasso d' interesse.
CEDE Ca rtell e pi lotteria. verso pagamento !l rate me nsili.- Raccomandabili: Citta di Vienna 1874 Vinc. princ. Cor 400.000. in ra te m ensi li di Cor. 20_
Credito fondiario Austriaco 3 Ofo. Vinc. princ_ Cor. l 00.000, in rate men si li di Cor. l~- .
Credito Mobiliare Ausf. 1858, Vinctta pnnc. Cor. 300.000. in rate m ensili di Cor. 20. .
Banca Jpotecaria Ungherese 4 °lo. Vinctta princ. Cor. 70.000, in rat~ m ensil_i di C<!r. _l O. Lotfi Turchi 1870 da f.cht ~~O-. Vmc. pnnctpale f.chi 600.000. in ra te mensth d_t Cor. 8- .
Gruppo Croci rosse Austnache, ltalt!Jne ed Ungheresi. Vincita princ. Cor. 125.000, m rate mensili di Cor. 6. Smgole cartel~e _Cor .. 2 ecc.
ACC€TfA versamenti di denaro ftsst e _m Conto Corrente, con restituzione senza preavvtso, verso un interesse a nnuo di 4 °/o- . . . .
RILASClA Assegni bancari sutle prmctpah P'Đ:zz: d' Europa e s' incarica di ~ul!~ l~ operazwn~ d' incasso, versamenti e s tmth nchteste de t propri clienli, senza alcuna spes_a. . .
ASSlCURA Cartelle di lotteri,a e Obbl~gazl(~nt con!To la perdita derivante dall am~~rtizzazwne. alle condizioni generalmente stabtl~te. . .
ASSUME Assicurazioni nei ramt: Incen tft, V!ta, Accidenti Furto con iscasso, quale A~en~lfi prmcipale delle Assicurazioni Generalt dt Tneste.
L' estra z ione avra luogo pubblic. a()()i 26 luglio 1917. Una cartella costa ll corone. ~
Le carlelle sono ll" acquistarsi nena sezione per le lotterie bl benelicenza (in Vienna Ill., Vorllere Zollamtss trasse 5, pres o la r. blrezione ung herese ()elle renllite bel lotto a Bubapest IX Ebificio lleJia llogana principale, nelle coll ettorie bel lotto, tt·affici tabacco, uffic i ll ' !mpos te, ~ i Poste, Telegrafi, e ferrovie, cambia-valute, ecc. - Piani 1lel giuoco gratis.
Le carlelle si spediscono senza spese. Dali' i. r . Direzione generale ()elle Lotterie bello Stato.
Sezione Lotlerie a scopi lli benelicenza.
~~rJrJrJrJrJrJrJrl
o()e kauštike u bačvama oo okolo 400 kg. prooaje
uz najniže onevne cijene tvroka
Marcello Pattiera Z a () ar
Brzojavi: PATTJERA- Zabar.
Oglas. Općinska šteoionica u Benkovcu
ukamaćuje sve šte~ioničke uložk! o~ 15. prosinca 1916 bo oalnjega sa ll 0lo (četiri posto) čisto, što se ovime bo sveopćeg znanja stavlja.
ODBOR.
Cijena je Kr. 12.-: san Na polugodište
p BEČ, ,
ovo previš1
Dra~
ffioja. i dužnosti, povj ereni, za horistar naroda.
Poli tik nejasne pr' svjetskome posto poto Ovaj d ·1h r sti države. gjavno i sc dovolji žel1
u ovo sa Božjom vladalačke što udara prostTem l žalosna p za rata zo ganjanja.
Ja opn koje su o kažnjene r činjenih u S8:tl2 kaz. uvreda čla1 šenje javn 68:7 2), bun protiv jedn da vijeća o suda ili jec 77, 80), zat č lani·<U zak Z. br. 8. od od navedet
Alw je jednog od opraštam ~ djela saraz težno poli
Ako J.u pravnu mo obusta vi i radi u uvo
lz ove sve one os bijegom u neprijatelj se povra.til
Zajedn sposobnost Pisima na. se steku s ? _tako opr I 1zborivos
Trag
O~lazak Juarista, koji c~ske otplovi ~ Vlšta. )uarez svoje vierne' Peri jal istima nove čete i~ meksiho i /(~ srnještaja i Maksimilijan lako oko seb raspoloženju. bva glavna g s~a~e republii SJe~anjem up Kveretara bo reoovi postaj, P~blički ojač ITlJeseca maja tako ba gra