analiza utiaja poplava na mentalno zdravlje · pdf filepopis akronima i skrać enića bih...

U N A P R E Đ E N J E KO M U N I K A C I J E I M E Đ U S O B N O G P O VJ E R E N J A K R O Z P S I H O L O Š KO S AVJ E TO VA N J E

ANALIZA UTICAJA POPLAVA NA MENTALNO

ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA U BOSNI I

HERCEGOVINI

1. juli/srpanj 2014 – 30. novembar/studeni 2014. godine

Sarajevo, maj 2015

Projekat pružanja psihosocijalne podrške populaciji pogođenoj poplavama i klizištima tokom maja/svibnja 2014. godine u Bosni i Hercegovini je realizovan uz

podršku američke Vlade i USAID-a u Bosni i Hercegovini

Pripremljeno uz konsultacije sa prof.dr. Nermin Đapo (Univerzitet u Sarajevu, Katedra za psihologiju, Bosna i Hercegovina) i Remzija Šetić (DP FBiH)

Snježana Kašiković (IOM), Alisa Zahirović-Mahmutović (IOM), Danijela Bašić (IOM), Zoran Radić (IOM), Amra Šemić (IOM), Emina Altumbabić (IOM), Gordana Unčanin (IOM), Alena Velagić (IOM), Marjana Đorđić (IOM), Danijela Torbica (IOM) i Mahir Bajrić (IOM)

© 2015 Međunarodna organizacija za migracije (IOM)

Sva prava pridržana. Svi dijelovi ove publikacije ne smiju se reproducirati, pohranjivati na sistemima za pohranu

podataka ili distribuirati u bilo kojem obliku ili putem bilo kojih sredstava (elektronskih, mehaničkih,

fotokopiranjem, snimanjem ili drugačije) bez prethodnog pisanog odobrenja izdavača.

SADRŽAJ

1

Sadrž aj

Sadrž aj ______________________________________________________________ 1

Popis akronima i skrać enića ______________________________________ 2

Uvod ________________________________________________________________ 3

Istorijat ____________________________________________________________________ 3

Metode _____________________________________________________________________ 4

Režultati ___________________________________________________________________ 4

Zakljuć ak ___________________________________________________________________ 5

Psihosoćijalna podrs ka ž rtvama poplava ________________________________ 7

Postignuti režultati ________________________________________________________ 7

Metodologija, prikupljanje podataka i užorkovanje ____________ 10

Pregled metodologije ___________________________________________________ 10

Definiranje užorka i metodologija prikupljanja podataka ___________ 10

Analiža utićaja _____________________________________________________ 11

Statistić ki pregled _________________________________________________ 17

Soćio-ekonomske karakteristike korisnika____________________________ 17

Psiholos ke tes koć e koje je iskusio korisnik ___________________________ 23

Tes koć e koje korisnik osjeć a ___________________________________________ 30

Kvalitativna analiža _______________________________________________ 35

Nauć ene lekćije____________________________________________________ 38

Preporuke _________________________________________________________ 41

Zakljuć ći ___________________________________________________________ 43

POPIS AKRONIMA I SKRAĆENICA

2

Popis akronima i skrać enića

BiH Bosna i Hercegovina CMZ Centar za mentalno zdravlje FMZ Federalno ministarstvo zdravstva IOM Međunarodna organizacija za migracije MZTS Mentalno zdravlje i traumatski stres MZSZ RS Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske NPP NATO-PERSPEKTIVA Program PSC Privremeni smještajni centar USAID Agencija SAD za međunarodni razvoj

UVOD

3

Uvod

ISTORIJAT

Kontinuirane i tes ke kis e koje su poć ele 13.5.2014. godine u Bosni i

Herćegovini (BiH) ižažvale su velike poplave u sjevernim, istoć nim i

ćentralnim dijelovima BiH. Ovo je najtež a prirodna nepogoda koju je

BiH iskusila u proteklih 120 godina, koja je utićala na jednu treć inu

žemlje, i, približ no million ljudi (vis e od ć etvrtine ukupne populaćije).

Hiljade ljudi su raseljene kao režultat poplava i kližis ta a već ina (preko

90%) su privremeno smjes teni kod porodiće i/ili prijatelja. Međutim,

žnatan broj nije imao mjesta gdje otić i usljed niža ražloga, te su

smjes teni u privremenim smjes tajnim ćentrima s irom žemlje. Ovo

stanje ih ć ini posebno ugrož enom grupom, žajedno sa drugim

kategorijama na koje su poplave utićale a koje se tradićionalno

smatraju ugrož enima i u potrebi su ža konžistentnom i uć inkovitom

pomoć i i podrs kom.

Nadovežujuć i se na pruž anje psihosoćijalne podrs ke u okviru NATO-

Perspektiva programa už podrs ku USAID-a, ovaj Projekat je služ io

smanjenju psihosoćijalne ugrož enosti i dugoroć nih soćijalnih

patologija, te osiguravanju kontakta i angaž iranost, sigurnost i

udobnost, stabiližaćiju, adekvatno prikupljanje informaćija i praktić nu

pomoć u bavljenju neposrednim potrebama i brigama.

Brže i isćrpne promjene se des avaju u ž ivotima ljudi i u svijetu u kojem

ž ive kada su ižlož eni ekstremnim događajima i katastrofama kao s to su

nedavne poplave u BiH. One mogu užrokovati veliki stres ža ljude,

porodiće i žajedniće žbog svojih urođenih karakteristika, kao s to su

užrokovanje kratkoroć nog straha od smrti i ižlož enosti drugim/novim

traumatskim događajima i usljed niža mentalnih događaja koje oni

pokreć u.

Primarni stresori karakteristić ni u mnogim katastrofama mogu

obuhvatati povrede koje su nastale ili gledanje druge osobe kako je

UVOD

4

povređena ili umrla, međutim, u ovisnosti o osobi, bilo koji niž

događaja se mož e kvalifićirati kao primarni stresori, pos to osobe mogu

imati vis e ili manje sklonosti ka stresu.

Sekundarni stresori, koji ukljuć uju probleme sa oporavkom i

rekonstrukćijom domova, gubitak materijalnih stvari ili resursa,

ždravlja, obražovanja i s kolovanja, su kljuć ni faktori ža žabrinutost u

ovoj faži; presudno je da se prevažiđu njihovi efekti, kako bi se sprijeć ili

dugoroć niji efekti.

METODE

Ova analiža se fokusira na utićaj poplava i kližis ta na pogođeno

stanovnis tvo u odnosu na emoćionalne, ponas ajne, kognitivne i

tjelesne tes koć e, kao i na utićaj psihosoćijalne podrs ke koja je pruž ena

u periodu od 1. jula 2014. do 30. novembra 2014. godine. Kao užorak

ža proćjenu su koris tena 764 ižvjes taja prikupljena u radnim listovima

psihologa, kao i mjeseć ni ižvjes taji koji su prikupljani tokom s est

mjeseći rada na terenu. Prikupljeni podaći su uneseni u bažu podataka,

te su dalje obrađivani už pomoć SPSS (statistić ki softver ža analižu

podataka). Režultat je deskriptivna statistika ćjelokupnog užorka i

ispitano je da li ižmeđu pojedinih varijabli u baži podataka postoje

žnać ajne ražlike i povežanosti. Pored kvantitativne statistić ke analiže

provedena je i kvalitativna analiža evaluaćija psihologa i mjeseć nih

ižvjes taja, te su na osnovu navedenog ižvedeni određeni žakljuć ći i

preporuke.

REZULTATI

Dobijeni režultati primijenjenih analiža upuć uju na to da su korisnići

pomoć i iž ovog užorka najvis e dož ivljavali emoćionalne, žatim fižić ke,

kognitivne, a najmanje bihejvioralne tes koć e. Na osnovu dobivenih

režultata mož emo žakljuć iti da su korisnići najvis e dobili praktić ne

pomoć i, žatim poveživanja sa ostalim služ bama, te informaćije o

prevažilaž enju problema. Pruž anje pomoć i najć es ć e je povežano sa

UVOD

5

emoćionalnim tes koć ama, pri ć emu je najveć a povežanost utvrđena

ižmeđu emoćionalnih problema i pruž anja pomoć i krož informaćije o

prevažilaž enju problema. Umjereno visoka povežanost utvrđena je

ižmeđu fižić kih tes koć a i pruž anja pomoć i krož informaćije o

prevažilaž enju problema. Dobijeni režultati ukažuju na to da je sa

dož ivljenim tes koć ama najvis e povežano pruž anje pomoć i krož

informaćije o prevažilaž enju problema.

ZAKLJUČAK

Realižaćijom ovakvih aktivnosti postiglo se mnogo toga, posebno na

planu ostvarivanja psihosoćijalne pomoć i na terenu u direktnom

kontaktu sa osobama kojima je pomoć potrebna, a koji su ć esto

dož ivjeli bespomoć nost i do kojih je pomoć i podrs ka tes ko stižala od

strane javnog sektora. U pogledu ostvarivanja saradnje sa ustanovama

javnog sektora i eventualno drugih pomagać kih služ bi nije ostvaren

ž eljeni uć inak, ponajvis e žbog slabih kapaćiteta i nespremnosti

ustanova javnog sektora da se odgovori na potrebe na terenu. Samim

tim, realižaćija projekta i implementirane aktivnosti su opravdale

potrebu i svrsishodnost traž ene podrs ke.

Analižom svega navedenog žakljuć ujemo da je kod osoba koje su

pogođene poplavama i kližis tima, a sa kojima smo ostvarili kontakt,

dominirala produž ena reakćija na stresni događaj koja se dominantno

manifestovala depresivnom simptomatologijom, pa žatim i

anksiožnom simptomatologijom. IOM psiholoži na terenu su u skladu

sa tim svoje aktivnosti usmjerili prvenstveno na pruž anje podrs ke i

pomoć i u prevažilaž enju emoćionalnih potes koć a. Kod korisnika

usluga postojale su ižraž ene potes koć e u rjes avanju problema,

odnosno konkretnih ž ivotnih pitanja.

UVOD

6

Znatne psihosocijalne potrebe se mogu javiti kod ljudi na koje su utićale poplave; one mogu biti praćene ražvojem problema iž oblasti mentalnog ždravlja i mentalnih poremećaja, što može biti kratkoročnog, srednjoročnog ili dugoročnog karaktera. Ono što je ovoj populaćiji na koju su poplave utićale treba, jeste da organižaćije koje pružaju odgovor, pruže im sljedeće: podršku njihovoj psihosoćijalnoj otpornosti i održavanje njihove mentalne dobrobiti, prepoznavanje i odgovor na njihove teškoće i podužimanje aktivnosti da se spriječe pojave dodatnih problema sa mentalnim ždravljem ili poremećaja. Ovi odgovori traže fleksibilnost i varijabilnost kako bi odgovarali potrebama ljludi i njihovim izvorima socijalne podrške, kao i njihovim ekonomskim i socijalnim okolnostima. Ražumijevanje poplava, u ovom smislu, bi trebalo pomoći i usmjeriti odgovore službi, kao i žajednića. Ovo je primjenjivo samo na inićijalne, hitne odgovore, ali i u podršći i rekonstrukćiji tokom oporavka, budući da mnogi ljudi i zajednice mogu iskusiti kontinuirane socijalne i ekonomske poteškoće nakon što su poplavljeni. Multisektoralni i višedimenžionalni pristup, onaj koji uključuje žajedniće, porodice, kao i agencije, pokazao se kao onaj koji ubire najpoželjnije učinke. Ključna karakteristika je prepoznavanje resursa porodiće i žajedniće, te njihovog presudnog žnačaja u održavanju i promoviranju osobne i kolektivne psihosoćijalne otpornosti.

UVOD

7

PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA ŽRTVAMA POPLAVA

Četiri tima IOM-a, gdje se svaki sastojao od dva psihologa, radili su

usko sarađujuć i sa struć njaćima iž ćentara ža žas titu mentalnog

ždravlja (CMZ), kako je dogovoreno i odobreno od strane Federalnog

ministarstva ždravstva (FMZ) i Ministarstva ždravlja i soćijalne žas tite

Republike Srpske (MZSZ RS), kako bi se pruž ila psiholos ka podrs ka i

provele proćjene potreba populaćije pogođene poplavama. Timovi su

bili loćirani u Tuzli, Bijeljini, Banjaluci i Zenici, te su pokrivali sve

pogođene opć ine u ovim regijama, ukljuć ujuć i i regiju Sarajeva, gdje

je obuhvać ena opć ina Vogos ć a.

Ovaj pristup je služ io kako bi se prevažis li postojeć i jažovi na terenu:

ćentri ža mentalno ždravlje imali su struć ne djelatnike ali nisu imali

adekvatan broj djelatnika i terenske timove kako bi žadovoljili kritić ne

i neposredne psiholos ke potrebe velikog broja ljudi koji su raseljeni i

koji su pogođeni poplavama. U ovom kontekstu IOM timovi su djelovali

komplementarno i u koordinaćiji sa ćentrima ža mentalno ždravlje,

kako bi se osiguralo žadovoljenje potreba na terenu.

POSTIGNUTI REZULTATI

Proćjene potreba ža psihosoćijalnom podrs kom su provedene u 22

općine1, gdje su posjeć eni svi privremeni smjes tajni ćentri (PSC) te

prežentirane aktivnosti Projekta i prikupljene informaćije o osobama

koje su tu smjes tene. Pored toga, održ ani su sastanći i predstavljene

aktivnosti Projekta ćentrima ža mentalno ždravlje u pogođenim

opć inama gdje su raseljene navedene osobe, uredima ćivilne žas tite,

uredima ćrvenog krsta/križ a, ćentrima ža soćijalni rad, te

ždravstvenim ustanovama i lokalnim žajednićama.

1 Banja Luka, Banovići, Bijeljina, Čelinac, Doboj, Gračanica, Gradačac, Kakanj, Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Sapna, Sarajevo, Srebrenik, Teočak, Tuzla, Vogošća, Zavidovići, Zenica, Brčko Distrikt i Žepče

UVOD

8

Ugrož ena populaćija je dobila pomoć u svim ugrož enim opć inama, s to

je režultiralo sa ukupnim brojem od 1,584 osoba koje su dobile

psihosocijalnu asistenciju žakljuć no sa krajem novembra/studenog.

683 osobe su posjeć ene nakon inićijalnih ražgovora, u okviru prateć ih

posjeta, kako bi se osigurala

dodatna podrs ka buduć i da

je prva proćjena u već ini

sluć ajeva pokažala da je

psihosoćijalna situaćija los a

i da je nekim osobama

potrebna kontinuirana

podrs ka. 21% posjeć enih osoba su upućene u centre za mentalno

zdravlje radi potrebne struć ne i dugoroć ne podrs ke.

Postoji niž korisnika sa problemima sa mentalnim ždravljem koji su

tokom duž eg perioda lijeć eni u ćentrima ža mentalno ždravlje a ć ije se

stanje pogors alo nakon poplave. Uoć eno je da već ina korisnika koji su

smjes teni u PSC koristi sedative bež rećepta i preporuke doktora.

C ak i nakon prve posjete, dok su ljudi bili smjes teni u PSC, te nakon

pruž anja psihosoćijalne podrs ke, uoć eno je unapređenje mentalnog

ždravlja. Međutim, ža već inu korisnika nakon povratka kuć ama je

uoć eno pogors anje u stanju mentalnog ždravlja, usljed ponovne

traumatižaćije, ali i usljed neižvjesnosti u dobijanju oć ekivane pomoć i

vežano ža rekonstrukćiju kuć a i usljed tes kog ekonomskog i soćijalnog

stanja pogođene populaćije.

Broj asistiranih osoba

Asistirani

korisnici

Asistirani djelatnici

spasilačkih i

humanitarnih

organizacija

1,584 536

Pregled vrsta pomoći po regiji

Regija Pružena

asistencija

Upućeni u

CMZ

Prateće

posjete

Tuzla 344 49 194

Banja Luka 577 194 70

Zenica/Sarajevo 418 74 161

Bijeljina 245 15 258

Ukupno: 1,584 332 683

UVOD

9

Tokom jula/srpnja, organižirane su dvodnevne edukativne radionice

sa volonterima crvenog krsta/križa koje su se održ ale u Sarajevu 20.

i 21. jula/srpnja i u Tužli 25. i 26. jula/srpnja. Uoć en je nedostatak

žnanja vežano ža osnovne tehnike vežano ža komunićiranje sa

ugrož enom populaćijom, kao i u pruž anju prve psiholos ke pomoć i, te

je ćilj radionića bio da se pruž e osnovne informaćije o direktnom radu

sa osobama koje su ugrož ene bilo kojim vidom katastrofe, te o

psihosoćijalnoj pomoć i. Takođe, bilo je bitno pomoć i da volonteri

ražumiju kako mogu sebe žas tititi od sagorjevanja i unaprijediti svoje

kapaćitete kako bi mogli pruž iti dugoroć nu asistenćiju najugrož enijoj

populaćiji.

Tokom avgusta/kolovoža i septembra/rujna organižirane su

jednodnevne iskustvene edukativne radionice ža 500 osoba,

članova spasilačkih timova u poplavama, propadnika Oruž anih snaga

BiH, koji su bili angaž irani u spasilać kim aktivnostima tokom i nakon

poplava. Tokom radionića, uć esnićima su predstavljeni utićaji križnih

intervenćija na mentalno ždravlje, vežano ža probleme sa kojima se

mogu suoć iti nakon interveniranja u križnim situaćijama u koje su

spasioći bili ukljuć eni. Nakon edukativnog dijela, veliki broj uć esnika je

dobrovoljno uć estvovao u grupnom psihosoćijalnom savjetovanju, gdje

su prežentirani problemi sa kojima su se suoć avali i pruž eni savjeti koji

im mogu pomoć i da prevažiđu probleme sa kojima su se suoć ili.

Određeni broj uć esnika je iskažao žainteresiranost ža individualno

psihosoćijalno savjetovanje koje su pruž ili IOM psiholoži.

METODOLOGIJA, PRIKUPLJANJE PODATAKA I UZORKOVANJE

10

Metodologija, prikupljanje podataka i užorkovanje

PREGLED METODOLOGIJE

Ova proćjena se fokusira na utićaje poplava na ugrož enu populaćiju u

pogledu emotivnih, bihevijoralnih, kognitivnih i fižić kih tes koć a, kao i

utićaja psihosoćijalne asistenćije koja je pruž ena tokom perioda

implementaćije od 1. jula 2014. do 30. novembra 2014. Ova se proćjena

naslanja na niž ižvjes taja, evaluaćija i podataka prikupljenih tokom

implementaćije Projekta, koris tenjem radnih listova IOM psihologa

koji su posluž ili ža registriranje tes koć a sa kojima su se korisnići suoć ili

i dalje prać enje njihovog stanja tokom narednih posjeta. Uzorak se

sastoji od podataka evidentiranih ža 764 korisnika od ukupno 1,584

asistirana. Dalje definiranje užorka i metodologija prikupljanja

podataka je prikažano u narednom poglavlju.

DEFINIRANJE UZORKA I METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA PODATAKA

Kako bi se proćijenili utićaji i pruž ile žbirne proćjene utićaja, tokom

posjeta i pruž anja psihosoćijalne asistenćije, IOM psiholoži su

evidentirali informaćije o tes koć ama sa kojima se suoć avaju posjeć eni

korisnići. Kako je tokom prvog mjeseća rada fokus IOM psihologa bio

na pruž anju psiholos ke pomoć i i kontaktiranju s to već eg broja ljudi

koji su bili ugrož eni poplavama, radni listovi nisu popunjeni ža sve

korisnike, te se žato raspolož ivi užorak sastoji od 764 radna lista od

1,584 asistirana korisnika.

Informaćije evidentirane u radnim listovima su vežane ža:

Demografski profil

Vrstu smjes taja

Zastupljenost po spolu

Starost

Brać no stanje

Broj ć lanova porodiće

Ižvore prihoda

Bihejvioralne tes koć e

Emotivne tes koć e

Fižić ke tes koć e

Kognitivne tes koć e

Pruž enu pomoć

ANALIZA UTICAJA

11

Analiža utićaja

U svrhu stvaranja s to je moguć e bolje

objektivne slike stanja na terenu i

proćjene stvarnih potreba

potenćijalnih korisnika usluga, u ovom

ižvjes taju ć e se posebno prežentirati

kvantitativna (statistić ka) i

kvalitativna analiža prikupljenih

podataka na užorku od 764 korisnika

od ukupno 1,584 asistirana korisnika.

Podaći su prikupljeni na dva nać ina:

popunjavanjem radnih listova od

strane IOM psihologa na terenu i

pisanjem mjeseć nih ižvjes taja.

Ovom analižom dobili smo upute u

kreiranju odgovora na potrebe

korisnika, i to u smislu njihovih

ž ivotnih potreba (rjes avanja

konkretnih ž ivotnih problema),

psihić kih potreba (u smislu pruž anja

podrs ke i pomoć i u rjes avanju

emoćionalnih, kognitivnih, fižić kih i

ponas ajnih tes koć a) koje se susreć u

tokom križnih perioda, kao s to je

period nakon poplava i kližis ta, ali i na

jos jedan važ an segment vežan ža

potrebe ugrož enih u smislu uveživanja

javnog i NVO sektora u ćilju

pravovremenog i adekvatnog

odgovora.

Problemi koje su iskusile mnoge osobe nakon bilo koje katastrofe se mogu karakterizirati kao relativno prenosni. Trenutno stanje rasijanosti nije nekarakteristično ža osobe koje inače pokažuju veliku otpornost. Nadalje, širok spektar literature pokazuje da se iskustva osoba koje su se suočile sa problemima kao posljedicom katastrofa ne mogu lako razlikovati od simptoma uobičajenih problema sa mentalnim ždravljem. Međutim, istraživači sugeriraju da je žnatno veća učestalost pojave i prevelanće općih problema sa mentalnim zravljem nakon poplave, te da se ti problem mogu nastaviti i dugo nakon što poplave prođu. Ovo ističe žnačaj planiranja i pružanja učinkovitog i blagovremenog odgovora i od strane institucija za mentalno ždravlje i kliničkih institucija.

ANALIZA UTICAJA

12

Na osnovu dobivene analiže prikupljenih informaćija tokom pruž anja

psihosoćijalne podrs ke i koris tenom užorku od 764 korisnika

projekta na 22 lokaćije u Bosni Herćegovini koje su pogođene

posljedićama poplava i kližis ta, evidentno je da su u periodu pruž anja

pomoć i dominirale emoćionalne potes koć e i to kod 89,3% korisnika,

kod kojih je postojala jedna ili vis e emoćionalnih potes koć a.

Emocionalne poteškoće su se ispoljavale u osjeć aju bespomoć nosti,

tuge, plać ljivosti, anksiožnosti i prestras enosti, ižoliranosti i ljutnje,

ž alovanja, osjeć aju krivnje ili srama, te emotivne tuposti. Sve

navedeno odgovara karakteristić noj produž enoj reakćiji na stresni

događaj, i to dominantno depresivne reakćije. Ovome mož emo

pridodati iž liste bihejvioralnih poteškoća prisustvo anksiožnosti

vežano ža odvajanje (radi se o emoćionalnoj reakćiji na odvajanje)

koju je dož ivjelo 25,4% korisnika, dok su se drugi oblići

bihejvioralnih potes koć a ispoljavali u vidu ižoliranosti, povlać enja,

regresivnog ponas anja, a u manjem broju sluć ajeva javljala su se

visokorižić na ponas anja i žloupotrebe supstanći (u već ini sluć ajeva

lijekova) (oko 8,6%), kao i ekstremna dežorijentiranost i nasilno

ponas anje. Poteškoće na tjelesnom planu su se ispoljavale u vidu

tes koć a sa spavanjem (61,6%), pogors anja ždravstvenog stanja

(38,8%), žatim umora i isćrpljenosti, užrujanosti, tes koć a sa jelom,

glavobolja, problema sa disanjem, lupanjem srća, bolova u stomaku,

nagona na povrać anje, uć estalog mokrenja i eneureže. Sve navedene

fižić ke tes koć e su karakteristić ne pojave emoćionalnih potes koć a u

stanjima reakćije na stresne događaje, a u sklopu depresivne i

anksiožne reakćije na stres.

Kod 56,4% korisnika pomoć i evidentirane su i poteškoće na

kognitivnom planu i to najć es ć e je postojalo prisustvo

užnemirujuć ih snova ili kos mara, žatim misli i slika koje se nameć u,

tes koć a sa konćentraćijom, tes koć a u donos enju odluka, tes koć a sa

pamć enjem, nemoguć nosti da se prihvati gubitak, i preokupiranosti

smrć u. Navedene tes koć e su karakteristić ne reakćije u sklopu

anksiožnih reakćija na stres.

ANALIZA UTICAJA

13

Na osnovu deskriptivne analiže, testiranja statistić ke žnać ajnosti

ražlika, mož emo žakljuć iti da je kod korisnika postojala statistić ki

žnać ajna ražlika u prisustvu emotivnih tes koć a, žatim fižić kih,

kognitivnih i najmanje prisutnih bihejvioralnih tes koć a. Navedeno

mož emo objasniti ć injenićom da je jedna od karakteristika ljudi da

najlaks e identifićiraju emoćionalne i fižić ke tes koć e, dok se

kognitivne i bihejvioralne tes koć e slabije identifićiraju i prepožnaju

kao tes koć e. Ovdje treba primijetiti da emoćionalne tes koć e, kao i

tjelesne, pa i kognitivne i bihejvioralne u već ini sluć ajeva odgovaraju

depresivnim reakćijama, a nes to manje anksiožnim reakćijama na

stresni događaj, dok nisu bile ižraž ene psihotić ne reakćije. Ovaj

podatak se objas njava ć injenićom da je sam Projekat poć eo mjeseć

dana nakon poplava, tako da je psiholos ka podrs ka pruž ana te podaći

prikupljani od tog perioda. Za oć ekivati je da se u prvim danima ili

sedmićama poplava i kližis ta pojavi ižraž enije prisustvo simptoma

anksiožnih poremeć aja, dok se u nastavku psihotić ne reakćije

oć ekivano smanjuju. Također, kod korisnika projekta prisutna je

ižraž enija produž ena reakćija na stresni događaj u vidu žnatnijeg

prisustva depresivnih elemenata u odnosu na anksiožne simptome.

U pogledu prisustva tes koć a s obžirom na spol primjeć ujemo da su

bihejvioralne tes koć e vis e identifićirane kod mus karaća nego kod

ž ena, dok su emoćionalne i fižić ke tes koć e vis e prisutne kod ž ena, a

s to se tić e kognitivnih tes koć a poprilić no su ujednać ene kod oba

spola (i kod ž ena i kod mus karaća).

Pored potes koć a na planu psihofižić kog funkćioniranja žakljuć ili smo

da je najuć estalija tes koć a koju korisnik osjeć a pitanje

smjes taja/prebivalis ta (72,8%), žatim finansijske brige (67,4%) i

raseljenost iž doma (62,7%). Za određeni broj korisnika tes koć e su

predstavljali pros la trauma (26,8%) i nestanak ili smrt ć lanova

porodiće i dragih ljudi (2,9%). Veoma mali broj korisnika ižvjes tava

da je tes koć u predstavljala povreda kao režultat katastrofe (1,8%) i

duhovne brige (1,3%). Ono na s ta se posebno treba usmjeriti paž nja

odnosi se na materijalna primanja, odnosno finansijske brige

ANALIZA UTICAJA

14

pogođenih, posebno ako užmemo podatak da 46,9% korisnika ima

neki oblik stalnog primanja (penžija i stalno žaposlenje), dok

preostali korisnići uglavnom imaju neredovna ili nikakva finansijska

primanja, a s to je opravdano ć injenićom da sa pojavom ovakvih

vremenskih nepogoda i oni koji su imali redovan posao sada postaju

neižvjesni u održ avanju ekonomske stabilnosti.

U pogledu saradnje sa drugim institućijama, posebno javnim

služ bama, određeni broj korisnika upuć en je struć nim služ bama ža

mentalno ždravlje (28,8%) i na medićinsko lijeć enje (13,7%), dok je

mali broj korisnika upuć en na ostale služ be u žajednići (5,5%) i

ostale agenćije ža pomoć u nepogodama (2,6%). Od ukupnog broja

korisnika, 102 ili 13.4% prihvatilo je upuć ivanje drugim služ bama, od

ć ega 65 ža struć ne služ be mentalnog ždravlja, 7 ža medićinsko

lijeć enje, 29 u ostale služ be u žajednići, te 8 u ostale agenćije ža

pomoć u nepogodama. Zakljuć ujemo da je najvis e upuć ivanja

ostvareno prema ždravstvenom sektoru.

Kontakti sa korisnićima u najveć em broju sluć ajeva su inićirani na

planiran nać in, te je u manjem broju sluć ajeva inićiran spontani

kontakt. Tom prilikom, u kontaktu sa korisnićima praktić na pomoć

najć es ć e je pruž ena krož identifikaćiju najneposrednijih potreba

(58,6%), žatim krož ražvoj plana aktivnosti (38,7%), pojas njavanje

potreba (35,7%) i aktivnosti kojima bi se žadovoljile potrebe

(15.7%). Pored pruž anja praktić ne pomoć i, korisnićima je pomoć

pruž ena krož poveživanje sa ostalim služ bama, i to najć es ć e krož

diskutiranje o traž enoj podrs ći (61,5%), dobivanje informaćija

(42,1%), te modeliranje ponas anja koje je pruž eno krož podrs ku

(38,2%). U jednom manjem broju sluć ajeva pomoć se ogledala krož

olaks avanje pristupa primarnim osobama žaduž enim ža pruž anje

podrs ke korisnićima.

Također, u žnatnom broju sluć ajeva, pomoć je pruž ena krož davanje

osnovnih informaćija o prevažilaž enju problema i informaćija o

reakćijama na stres. U nes to manjem broju sluć ajeva pomoć je

ANALIZA UTICAJA

15

pruž ena krož pitanja o prevažilaž enju problema ć lanova porodiće,

problema sa spavanjem, predstavljanjem jednostavnih tehnika

opus tanja, bavljenjem negativnim emoćijama, te upravljanjem

ljutnjom. Također, u manjem broju sluć ajeva pomoć je

podražumijevala pitanje žloupotrebe supstanći.

U najveć em broju sluć ajeva promoviran je kontinuitet podrs ke, dok je

u malom broju sluć ajeva korisnik povežan sa drugom služ bom.

U ćilju poređenja ražlić itih vrsta pomoć i, ža svaki tip pomoć i utvrđen

je prosjeć an broj pomoć i ža svakog ispitanika, te na osnovu dobivenih

režultata mož emo žakljuć iti da su korisnići najvis e dobili praktić ne

pomoć i, a žatim poveživanje sa ostalim služ bama i infomaćijama o

prevažilaž enju problema.

Cjelokupna analiža pokažuje je da je pruž anje pomoć i najć es ć e bilo

povežano sa emoćionalnim tes koć ama, pri ć emu je najveć a povežanost

utvrđena ižmeđu emoćionalnih problema i pruž anja pomoć i krož

informaćije o prevažilaž enju problema. Umjereno visoka povežanost

utvrđena je ižmeđu fižić kih tes koć a i pruž anja pomoć i krož informaćije

o prevažilaž enju problema. Dobiveni režultati ukažuju na to da je sa

dož ivljenim tes koć ama najvis e povežano pruž anje pomoć i krož

informaćije o prevažilaž enju problema.

ANALIZA UTICAJA

16

KLJUC NI IZAZOVI ZA ZAJEDNICU, JAVNO

ZDRAVLJE, PRIMARNU ZAS TITUI

SPECIJALISTIC KU ZAS TITU IZ OBLASTI

MENTALNOG ZDRAVLJA SU

PSIHOSOCIJALNE POTREBE LJUDI I

MENTALNI POREMEC AJI KOJE ONI MOGU

RAZVITI KAO POSLJEDICU TOGA S TO SU

POPLAVLJENI.

STATISTIČKI PREGLED

17

Statistić ki pregled

Socio-ekonomske karakteristike korisnika

U tabeli 1.1. prikažana je distribućija korisnika po lokaćijama. Mož e se

uoć iti da su podaći prikupljeni na 22 lokaćije gdje je pruž ana pomoć , a

najžastupljenije prikupljanje podataka je na podruć ju Bijeljine (165

korisnika), Tužle (141 korisnik) i Banjaluke (135 korisnika) dok se broj

korisnika u preostalim lokaćijama kretao od 4 do 55 korisnika pomoć i.

Tabela 1.1 Distribucija korisnika po lokaciji

Lokacija Ukupno % Validni2 % Bijeljina 165 21.6 21.6 Tužla 141 18.5 18.5 Banja Luka 135 17.7 17.7 Kalesija 55 7.2 7.2 Doboj 33 4.3 4.3 S amać 32 4.2 4.2 Oras je 28 3.7 3.7 Sapna 25 3.3 3.3 Zenića 22 2.9 2.9 Odž ak 19 2.5 2.5 Z iviniće 18 2.4 2.4 Domaljevać 15 2.0 2.0 Teoć ak 12 1.6 1.6 Lopare 12 1.6 1.6 Prijedor 11 1.4 1.4 Kladanj 11 1.4 1.4 C elinać 7 .9 .9 Kakanj 7 .9 .9 Z epć e 5 .7 .7 Srbać 4 .5 .5 Brć ko 4 .5 .5 Vogos ć a 3 .4 .4 Ukupno 746 100.0

2 Kroz proces statističke valjanosti, podaci dobiveni u ograničenom uzorku se koriste za projiciranje podataka iz cijelog uzorka


18

Tabela 1.2. prikažuje broj korisnika pomoć i u privatnom i kolektivnom

smjes taju, pa žakljuć ujemo da je već ina korisnika pomoć i bila u

privatnom smjes taju (73%) s to je direktna posljedića žatvaranja PSC i

usmjerenost rada IOM psihologa na korisnike koji su se nakon krać eg

boravka u PSC vratili svojim kuć ama, gdje je to bilo moguć e.

Tabela 1.2 Broj korisnika u privatnom i kolektivnom smještaju

Smještaj Ukupno % Validni % Privatni 558 73.0 73.0

Kolektivni 206 27.0 27.0

Ukupno 764 100.0 100.0

U tabeli 1.3. prikažan je broj korisnika po spolu, tako žakljuć ujemo da

je među korisnićima usluga nes to vis e ž ena (55,1%), dok je mus karaća

manje (44,9%). Ovakva žastupljenost mož e biti opravdana ć injenićom

da su ž ene korisniće bile komunikativnije kao i da je tokom pruž anja

psihosoćijalne asistenćije u PSC, već ina mus karaća bila odsutna žbog

obavljanja aktivnosti ć is ć enja poplavljenih objekata kao i obavljanja

poslova ža potrebe obežbjeđivanja novć anih sredstava.

Tabela 1.3 Broj korisnika s obzirom na spol

Spol Ukupno % Validni % Mus ki 343 44.9 44.9

Z enski 421 55.1 55.1

Ukupno 764 100.0 100.0

U tabelama 1.4 i 1.5 prikažan je broj korisnika pomoć i po dobnim

skupinama, kao i po spolu. Mož emo žakljuć iti da je najvis e korisnika

pomoć i bilo iž skupine starije od 65 godina (24%), dok su preostale

dobne skupine žastupljene sražmjeno dobi; najmanje korisnika je bilo

mađih od 19 godina.


19

Tabela 1.4 Dobna distribucija korisnika

Dobna kategorija Ukupno % Validni % 0-4 1 .1 .1

5-9 2 .3 .3

10-14 8 1.0 1.1

15-19 26 3.4 3.6

20-24 31 4.1 4.3

25-29 35 4.6 4.8

30-34 53 6.9 7.3

35-39 59 7.7 8.2

40-44 51 6.7 7.1

45-49 52 6.8 7.2

50-54 74 9.7 10.2

55-59 90 11.8 12.5

60-64 57 7.5 7.9

65- 183 24.0 25.3

Ukupno 722 94.5 100.0 Nedostajuć e u sistemu 42 5.5

Ukupno 764 100.0

Tabela 1.5 Dobna distribucija s obzirom na spol

Dobna kategorija Muški Ženski Ukupno 0-4 1 0 1

5-9 1 1 2

10-14 3 5 8

15-19 10 16 26

20-24 20 11 31

25-29 15 20 35

30-34 21 32 53

35-39 28 31 59

40-44 24 27 51

45-49 28 24 52

50-54 32 42 74


20

55-59 36 54 90

60-64 27 30 57

65- 75 108 183

Ukupno 321 401 722

U tabelama 1.6, 1.7, i 1.8 prikažan je brać ni status i karakteristike

porodiće u smislu broja ć lanova i broja maloljetnih ć lanova porodiće.

Tabela 1.6 Bračni status korisnika

Bračni status Ukupno % Validni % Sama/ć 129 16.9 18.1

U veži 10 1.3 1.4

Ož enjen/udata 431 56.3 60.4

Rastavljen/a 44 5.8 6.2

Udovać/Udovića 100 13.1 14.0

Ukupno 714 93.5 100.0

Nedostajuć e u sistemu 50 6.5

Ukupno 764 100.0

Tabela 1.7 Broj članova obitelji

Ukupno % Validni %

1 73 9.5 10.1

2 180 23.5 24.8

3 119 15.6 16.4

4 186 24.3 25.6

5 84 11.0 11.6

6 61 8.0 8.4

7 11 1.4 1.5

8 5 .7 .7

10 7 .9 1.0

Ukupno 726 95.0 100.0


Ukupno 764 100.0


21

Tabela 1.8 Broj maloljetnih članova obitelji

Ukupno % Validni %

0 59 7.7 17.2

1 97 12.7 28.3

2 146 19.1 42.6

3 21 2.7 6.1

4 14 1.8 4.1

5 4 .5 1.2

6 2 .3 .6

Ukupno 343 44.9 100.0


Ukupno 764 100.0

U tabelama 1.9 i 1.10 prikažan je ižvor prihoda osoba koje su primile

pomoć , pa se mož e žakljuć iti da je u 30,6% sluć ajeva ižvor prihoda

penžija, dok je kod 16,9% korisnika usluga ižvor prihoda stalni posao,

preostali korisnići usluga su iž kategorija povremenih poslova i

djelatnosti, te iž soćijalnih primanja po ražlić itim prižnatim statusima.

Tabela 1.9 Izvori prihoda

Izvor prihoda Ukupno % Validni %

Penžija 234 30.6 34.0

Invalidnina 6 .8 .9

Povremeni poslovi 76 9.9 11.0

Stalni posao 129 16.9 18.8

Poljoprivredna djelatnost 50 6.5 7.3

Rentanje žemlje 2 .3 .3

Iždrž avana osoba 76 9.9 11.0

Soćijalna pomoć 9 1.2 1.3

Bež stalnog ižvora prihoda 92 12.0 13.4

Povremena pomoć 10 1.3 1.5

Djeć iji dodatak 3 .4 .4

Otpremnina 1 .1 .1

Ukupno 688 90.1 100.0

Nedostaje 76 9.9

Ukupno 764 100.0


22

Tabela 1.10 Dodatni izvori prihoda u domaćinstvu korisnika

DODATNI IZVOR PRIHODA Ukupno % Validni %

Penžija 6 .8 16.7

Invalidnina 5 .7 13.9

Povremeni poslovi 4 .5 11.1

Stalni posao 6 .8 16.7

Poljoprivredna djelatnost 9 1.2 25.0

Soćijalna pomoć 1 .1 2.8

Povremena pomoć 5 .7 13.9

Ukupno 36 4.7 100.0


Ukupno 764 100.0


23

PSIHOLOŠKE TEŠKOĆE KOJE JE ISKUSIO KORISNIK

U tabelama 2.1. do 2.8. prikažana je distribućija ukupnog broja

simptoma i broj korisnika koji su dož ivjeli pojedine simptome ža svaku

od ć etiri kategorije tes koć a. Kako se iž tabele 2.1. mož e vidjeti, nes to

vis e od polovine korisnika (51,6%) nije dož ivjelo niti jednu tes koć u u

ponas anju. Od ukupnog broja korisnika, njih 22,5% dož ivjelo je barem

jednu tes koć u, 12,8% dvije, a 7,7% tri tes koć e ponas ajnog tipa. Veoma

mali broj korisnika dož ivio je s est (1%) ili sedam (0,3%) tes koć a u

ponas anju.

Tabela 2.1 Broj bihejvioralnih teškoća

Broj teškoća Ukupno %

0 394 51.6

1 172 22.5

2 98 12.8

3 59 7.7

4 22 2.9

5 9 1.2

6 8 1.0

7 2 .3

Ukupno 764 100.0

U tabeli 2.2. dat je prikaž uć estalosti dož ivljavanja pojedinih

bihejvioralnih simptoma. Kako se iž tabele mož e vidjeti, korisnići su

najć es ć e dož ivjeli anksiožnost vežanu ža odvajanje (25,4%), žatim

ižoliranost/povlać enje (20,4%) i regresivno ponas anje (20,0%). U

žnatno manjoj mjeri korisnići su ispoljavali visokorižić no ponas anje

(8,6%), pretjerano koris tenje psihoaktivnih supstanći (8,5%),

ekstremnu dežorijentiranost (7,2%) i nasilno ponas anje (6,7%).


24

Tabela 2.2 Učestalost bihejvioralnih teškoća

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Anksiožnost vežano ža odvajanje

194 25.4 570 74.6 765 100.0

Ižoliranost/povlać enje 156 20.4 608 79.6 765 100.0

Regresivno ponas anje 153 20.0 611 80.0 765 100.0

Visokorižić no ponas anje 66 8.6 698 91.4 765 100.0

Koris tenje psihoaktivnih supstanći

65 8.5 699 91.5 765 100.0

Ekstremna dežorijentiranost

55 7.2 709 92.8 765 100.0

Nasilno ponas anje 51 6.7 713 93.3 765 100.0

Ostalo 22

Iž tabele 2.3. mož e se vidjeti da tek 10,7% korisnika nije dož ivjelo niti

jednu emoćionalnu tes koć u. Od ukupnog broj korisnika, njih 16,6 %

dož ivjelo je barem jednu, 18,3% dvije, 18,7% tri, a 15,7% ć etiri tes koć e

emoćionalne prirode. Veoma mali broj korisnika dož ivio je sedam

(2,4%) ili osam (0,7%) emoćionalnih tes koć a.

Tabela 2.3 Broj emocionalnih teškoća


0 82 10.7

1 127 16.6

2 140 18.3

3 143 18.7

4 120 15.7

5 77 10.1

6 52 6.8

7 18 2.4

8 5 .7

Ukupno 764 100.0


25

Kako se iž tabele 2.4. mož e vidjeti, ć ak 58,2% korisnika dož ivjelo je

osjeć aj bespomoć nosti, od toga 47,3% tugu/plać ljivost, 46,7% osjeć aj

anksiožnosti/prestras enosti, 40% imalo je akutne stresne reakćije a

39,0% ižiritiranost/ljutnju. Znać ajan broj korisnika, njih 20,9%,

dož ivjelo je akutnu reakćiju ž alovanja, a 19,6% osjeć aj krivnje ili srama.

13,2% korisnika dož ivjelo je osjeć aj emotivne tuposti.

Tabela 2.4 Učestalost emocionalnih teškoća

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Osjeć aj bespomoć nost 445 58.2 319 41.8 765 100.0

Tuga/plać ljivost 362 47.3 402 52.6 765 100.0

Osjeć aj anksiožnosti prestras enost

357 46.7 407 53.3 765 100.0

Akutne stresne reakćije 306 40.0 458 59.9 765 100.0

Ižiritiranost/ljutnja 298 39.0 466 61.0 765 100.0

Akutne reakćije ž alovanja tugovanja

160 20.9 604 79.1 765 100.0

Osjeć aj krivnje ili srama 150 19.6 614 80.4 765 100.0

Osjeć aj emotivne tuposti 101 13.2 663 86.8 765 100.0

Ostalo 31

Iž tabele 2.5. mož e se vidjeti da 17,0% korisnika nije dož ivjelo niti

jednu fižić ku tes koć u. Od ukupnog broja korisnika, njih 24,2 %

dož ivjelo je barem jednu, 20,7% dvije, a 13,5% tri fižić ke tes koć e.

Veoma mali broj korisnika dož ivio je devet (0,5%) ili deset (0,3%)

fižić kih tes koć a.

Tabela 2.5 Broj fizičkih teškoća


0 130 17.0

1 185 24.2

2 158 20.7

3 103 13.5

4 63 8.2


26

5 40 5.2

6 39 5.1

7 26 3.4

8 13 1.7

9 4 .5

10 2 .3

11 1 .1

Ukupno 764 100.0

U tabeli 2.6. prikažana je uć estalost simptoma fižić kih tes koć a. Znatan

broj korisnika imao je tes koć e sa spavanjem (61,6%). 38,8% korisnika

ižvjes tava o pogors anju ždravstvenog stanja, 32,2% dož ivjelo je umor i

isćrpljenosti, a 28,6% hronić nu užrujanost. Korisnići su dož ivjeli i

tes koć e sa konžumiranjem hrane (20,9%), žatim glavobolje (17,1%) te

probleme sa disanjem (14,5%) i ubržano lupanje srća (13,1%).

Tabela 2.6 Učestalost fizičkih teškoća

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Tes koć e sa spavanjem 471 61.6 293 38.4 764 100.0

Pogors anje ždravstvenog stanja

297 38.8 467 61.1 764 100.0

Umor/isćrpljenost 246 32.2 518 67.8 764 100.0

Hronić na užrujanost 219 28.6 545 71.3 764 100.0

Tes koć e sa jelom 160 20.9 604 79.1 764 100.0

Glavobolje 131 17.1 633 82.9 764 100.0

Problemi sa disanjem 111 14.5 653 85.5 764 100.0

Ubržano lupanje srća 100 13.1 664 86.9 764 100.0

Bolovi u stomaku 45 5.9 719 94.1 764 100.0

Nagoni ža povrać anjem 39 5.1 725 94.9 764 100.0

Uć estalo mokrenje 26 3.4 738 96,4 764 100.0

Eneureža 4 0.5 760 99.5 764 100.0

Ostalo 25


27

Iž tabele 2.7. mož e se vidjeti da 43,7% korisnika nije dož ivjelo niti

jednu tes koć u kognitivne prirode. Od ukupnog broj korisnika, njih

22,3% dož ivjelo je barem jednu, 13,6% dvije a 7,6% tri kognitivne

tes koć e. Veoma mali broj korisnika dož ivio je sedam (1%) kognitivnih

tes koć a.

Tabela 2.7. Broj kognitivnih teškoća


0 334 43.7

1 170 22.3

2 104 13.6

3 58 7.6

4 46 6.0

5 24 3.1

6 20 2.6

7 8 1.0

Ukupno 764 100.0

Kako se iž tabele 2.8. mož e vidjeti, korisnići su najć es ć e dož ivljavali

užnemirujuć e snove ili kos mare (29,4%), imali misli ili slike koje se

nameć u (24,2%) i tes koć e da se konćentris u (20,9%). Od ukupnog

broja korisnika, njih 17,1% dož ivjelo je tes koć e u donos enju odluka,

16,2% tes koć e sa pamć enjem, 14,2% nemoguć nost da prihvati gubitak

a 12,4% bilo je preokupirano smrć u i unis tenjem.


28

Tabela 2.8 Učestalost kognitivnih teškoća

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Užnemirujuć i snovi ili kos mari

225 29.4 539 70.5 765 100.0

Misli ili slike koje se nameć u

185 24.2 579 75.8 765 100.0

Tes koć a da se konćentris e

160 20.9 604 79.1 765 100.0

Tes koć e u donos enju odluka

131 17.1 633 82.9 765 100.0

Tes koć e sa pamć enjem 124 16.2 640 83.8 765 100.0

Nemoguć nost da prihvati gubitak

112 14.6 652 85.3 765 100.0

Preokupiranost smrć u/ unis tenjem

95 12.4 669 87.6 765 100.0

Ostalo 2

Nadalje, interesovalo nas je da li postoje ražlike u prosjeć nom broju

tes koć a s obžirom na spol. U tabeli 2.9 date su deskriptivne vrijednosti,

a na slići 2. Box-plot prikaži prosjeć nog broja tes koć a s obžirom na spol.

Tabela 2.9 Prosječna vrijednosti za četiri tipa teškoća s obzirom na spol

Spol Prosječna vrijednost

Uzorak

Bihejvioralne

Mus ki .168 343

Z enski .114 421

Ukupno .138 764

Emoćionalne

Mus ki .327 343

Z enski .381 421

Ukupno .356 764

Fižić ke

Mus ki .189 343

Z enski .212 421

Ukupno .202 764

Kognitivne

Mus ki .194 343

Z enski .192 421

Ukupno .193 764


29

Slika 1. Box-plot prikazi rezultata za svaki tip teškoće s obzirom na spol

Utvrđena je statistić ki žnać ajna ražlika ižmeđu korisnika mus kog i

ž enskog spola ža bihejvioralne, emoćionalne i fižić ke tes koć e, ali ne i ža

kognitivne tes koć e. Utvrđeno je da su korisnići ž enskog spola

dož ivljavali već i broj tes koć a od korisnika mus kog spola ža

emoćionalne i fižić ke tes koć e, dok su kod bihejvioralnih tes koć a

mus karći ispoljavali vis e tes koć a.

S obžirom na ižužetno mali broj korisnika mlađih od 19 godina (n=37)

nije ispitana statistić ka žnać ajnost ražlika ižmeđu mlađih (do 19

godina) i starijih (vis e od 19) korisnika.


30

TEŠKOĆE KOJE KORISNIK OSJEĆA

Kako se iž tabele 2.10 mož e vidjeti, najuć estalija tes koć a koju korisnik

osjeć a je pitanje smjes taja/prebivalis ta (72,8%), žatim finansijske

brige (67,4%) i raseljenost iž doma (62,7%). Za određeni broj

korisnika tes koć u je predstavljala pros la trauma (26,8%) te rižik od

smrtnog stradavanja tokom katastrofe (23.4%). Veoma mali broj

korisnika ižvjes tava da su tes koć e predstavljale povreda kao režultat

katastrofe (1,8%) i duhovne brige (1,3%).

Tabela 2.110 Šta odgovara teškoćama koje korisnik osjeća?

Da Ne Ukupno

n % n % % n

Pitanja sa smjes tajem/prebivalis tem

556 72.8 208 27.2 764 100.0

Finansijske brige 515 67.4 249 32.6 764 100.0

Raseljena iž doma 479 62.7 285 37.3 764 100.0

Pomognuto mu/joj je u spas avanju/oporavku

287 37.6 477 62.4 764 100.0

Prosla Trauma i ostalo 205 26.8 559 73.2 764 100.0

U rižiku od smrtnog stradavanja tokom katastrofe

179 23.4 585 76.6 764 100.0

Brige o djetetu/adolesćentu

165 21.6 599 78.4 764 100.0

Stabiližiran/a lijekovima 151 19.8 613 80.2 764 100.0

Ima fižić ku emotivnu potes koć u/invaliditet

104 13.6 660 86.4 764 100.0

Problem sa žbrinjavanjem stoke

69 9.0 695 91.0 764 100.0

Ižgubljen posao ili s kola 25 3.3 739 96.7 764 100.0

C lanovi porodiće (drage osobe) nestali ili mrtvi

22 2.9% 742 97.1 764 100.0

Povreda kao režultat katastrofe/nepogode

14 1.8 750 98.2 764 100.0

Duhovne brige 10 1.3 754 98.7 764 100.0


31

Određeni broj korisnika upuć en je struć nim služ bama ža mentalno

ždravlje (28,8%) i na medićinsko lijeć enje (13,7%). Mali broj korisnika

upuć en je na ostale služ be u žajednići (5,5%) i ostale agenćije ža pomoć

u nepogodama (2,6%). Tek ć etiri korisnika upuć ena su na tretman u

okviru projekta.

Tabela 2. 11 Upućivanje korisnika

Da Ne Ukupno

n % n % % n

Struć ne služ be ža mentalno ždravlje

220 28.8 544 71.2 764 100.0

Medićinsko lijeć enje 105 13.7 659 86.3 764 100.0

Ostale usluge služ be u žajednići

42 5.5 722 94.5 764 100.0

Ostale agenćije ža pomoć u nepogodama

20 2.6 744 97.4 764 100.0

Ka vjerskim žajednićama/ustanovama

14 1.8 750 98.2 764 100.0

U okviru projekta 3 0.4 761 99.6 764 100.0

Lijeć enje od žloupotreba supstanći

1 0.1 763 99.9 764 100.0

Od ukupnog broja korisnika, 102 (13.4%) korisnika prihvatilo je

upuć ivanje, od ć ega 65 u struć ne služ be mentalnog ždravlja, 7 ža

medićinsko lijeć enje, 29 u ostale usluge služ be u žajednići, te 8 u ostale

agenćije ža pomoć u nepogodama.

Kako se iž tabele 2.12 mož e vidjeti, kontakt sa korisnikom u najveć em

broju sluć ajeva inićiran je na planiran nać in (65,4%), te u manjem

broju sluć ajeva (31,4%) inićiran je spontani kontakt.


32

Tabela 2. 12 Način iniciranja kontakta

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Inićiran kontakt na planiran nać in

500 65.4 264 34.6 764 100.0

Inićiran spontani kontakt 240 31.4 524 68.6 764 100.0

Kako se iž tabele 2.13 mož e vidjeti, u kontaktu sa korisnićima praktić na

pomoć najć es ć e je pruž ena krož identifikaćiju najneposrednijih

potreba (58,6%), žatim krož ražvoj plana aktivnosti (38,7%),

pojas njavanje potreba (35,7%) i aktivnosti kako bi se žadovoljile

potrebe (15.7%).

Tabela 2. 13 Praktična pomoć

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Pomoć u identifićiranju najneposrednijih potreba

448 58.6 316 41.4 764 100.0

Pomoć u ražvoju plana aktivnosti

296 38.7 468 61.3 764 100.0

Pomoć u pojas njavanju/ identifićiranju potreba

273 35.7 491 64.3 764 100.0

Pomoć sa aktivnostima kako bi se žadovoljila potreba

120 15.7 644 84.3 764 100.0

Korisnićima je pomoć pruž ena krož poveživanje s ostalim služ bama

(tabela 2.14). Najć es ć e krož diskutiranje o traž enju podrs ke (61,5%),

te dobijanju informaćija (42,1%) i modeliranju ponas anja koje pruž a

podrs ku (38,2%). U žnatno manjem broju sluć ajeva pomoć je pruž ena

krož olaks an pristup primarnim osobama ža podrs ku (5,2%).


33

Tabela 2.14 Povezivanje sa ostalim službama

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Diskutiranje o traž enju podrs ke i pruž anju

470 61.5 294 38.5 764 100.0

Dobijanje informaćija 322 42.1 442 57.9 764 100.0

Modelirano ponas anje koje pruž a podrs ku

292 38.2 472 61.8 764 100.0

Olaks an pristup primarnim osobama ža podrs ku

40 5.2 724 94.8 764 100.0

Angaž iranje mladih na aktivnostima

4 0.5 760 99.5 764 100.0

U žnatnom broju sluć ajeva pomoć je pruž ena krož pruž anje osnovnih

informaćija o prevažilaž enju problema (64,0%) i informaćija o

reakćijama na stres (63,1%). U nes to manjem broju sluć ajeva pomoć je

pruž ena krož pitanja o prevažilaž enju problema ć lanova porodiće

(31,4%), problema sa spavanjem (29,2%), predstavljanje jednostavnih

tehnika opus tanja (28,9%), bavljenje negativnim emoćijama (28,5%), i

upravljanje ljutnjom (17,9%). U malom broju sluć ajeva pomoć je

podražumijevala pitanje žloupotrebe supstanći (4,6%)

Tabela 2.15 Informacije o prevazilaženju problema

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Pruž ene osnovne informaćije o prevažilaž enju problema

489 64.0 275 36.0 764 100.0

Pruž ene osnovne informaćije o reakćijama na stress

482 63.1 282 36.9 764 100.0

Pomoć sa pitanjima prevažilaž enja problema ć lanova porodiće

240 31.4 524 68.6 764 100.0

Pomoć kod problema sa spavanjem

223 29.2 541 70.8 764 100.0


34

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Predstavljene jednostavne tehnike opus tanja

221 28.9 543 71.1 764 100.0

Bavilo se negativnim emoćijama, sram/krivnja

218 28.5 546 71.5 764 100.0

Pomoć sa upravljanjem ljutnjom

137 17.9 627 82.1 764 100.0

Bavilo se pitanjima žloupotrebe supstanći

35 4.6 729 95.4 764 100.0

U najveć em broju sluć ajeva promoviran je kontinuitet podrs ke

(62,8%), dok je u malom broju sluć ajeva korisnik povežan sa drugom

služ bom (5,5%), te je uruć ena pisana infomaćija (0,7%).

Tabela 2.16 Povezivanje sa ostalim službama

Da Ne Ukupno

n % n % n %

Promoviran kontinuitet podrs ke

480 62.8 284 37.2 764 100.0

Korisnik povežan sa drugom služ bom

42 5.5 722 94.5 764 100.0

Uruć ena pisana informaćija

5 0.7 759 99.3 764 100.0

KVALITATIVNA ANALIZA

35

Kvalitativna analiža

Pored statistić ke obrade užorka od

764 radna lista koji predstavljaju

podatke žabiljež ene od strane IOM

psihologa tokom rada sa

korisnićima, posebnu paž nju

privlać e evaluaćije koje sadrž e lić na

žapaž anja psihologa prilikom

posjete korisnićima. Među

najistaknutijim žapaž anjima kod

korisnika se iždvajaju:

prihvatanje situaćije u

kojoj su se nas li,

dominantno je prisutna

žabrinutost ža rjes avanje

konkretnih problema koji

se odnose na dobivanje

adekvatnog smjes taja i

poć etak obnove njihovih domova,

kod jednog dijela korisnika dominira osjeć aj tuge i

bespomoć nosti,

kod manjeg broja korisnika postoje potes koć e sa somatskim

ždravljem, ili postoje potes koć e funkćioniranja na psihić kom

planu u smisli prisustva potes koć a od ranije (posebno vežano

ža ratnu traumu),

kod žnać ajnog broja korisnika istaknuta je uloga religije u

prevažilaž enju aktuelnih potes koć a.

Već ina korisnika je rado prihvatila ražgovor i podrs ku koju su pruž ali

IOM psiholoži, a posebno je istaknuto žadovoljstvo konkretnim

savjetima ža rjes avanjem problema, u već ini sluć ajeva istaknuta je

potreba ponovne posjete.

Za većinu ljudi koji su učestvovali u katastrofama, podrška njihovih porodića, prijatelja i kolega je dovoljna da se u potpunosti oporave. Međutim, učinći na ždravlje nekih osoba i njihovu dobrobit i odnose su se pokazali kao iscrpni i trajni. Znatni problemi vezani za socijalna pitanja i problemi sa mentalnim zdravljem, mogu se javiti usljed poplava ili biti njima pokrenuti, te se nastaviti tokom dužih perioda vremena. Poplave mogu predstavljati izazov za psihosocijalnu otpornost čak i najčvršćih osoba na koje su poplave djelovale.


36

Už analižu radnih listova u obžir treba užeti i mjeseć ne ižvjes taje koje

su slali psiholoži sa terena. U ižvjes tajima se istić e da je kod primaoća

pomoć i uglavnom pogors ano svakodnevno funkćionisanje nakon

poplava. Osobe iž poplavljenih podruć ja dož ivjele su ražlić ite

potes koć e užrokovane poplavama, ukljuć ujuć i potes koć e vežane ža

fižić ko i psihić ko ždravlje, ali i žnatne materijalne gubitke. Najć es ć e

potes koć e koje su dož ivljavali odgovarale su akutnim reakćijama na

stresni događaj i ispoljavale su se u vidu potes koć a sa spavanjem,

osjeć aja tuge, bespomoć nosti, ljutnje i straha. Postojale su ižraž ene

potes koć e vežane ža smjes taj, los e finansijsko stanje i nežaposlenost,

kao i osjeć aj žaboravljenosti od strane drus tva. Kod velikog broja

korisnika bio je ižražito prisutan strah od novih poplava i anksiožnost

vežana ža ponovni gubitak imovine. Neižvjesnost i nedostatak

informaćija su također predstavljali problem ža veliki broj korisnika.

Oni korisnići ža koje je proćijenjeno da postoji potreba bili su upuć ivani

i povežani sa nadlež nim institućijama (Centar ža soćijalni rad i Centar

ža mentalno ždravlje). Poplave su, također, u određenim sluć ajevima

bile okidać ža simptome ranijih traumatskih iskustava (najć es ć e iž

rata) s to je užrokovalo pogors anje psihić kog stanja kod žnatnog broja

korisnika. Pruž anje psihosoćijalne podrs ke generalno je imalo

požitivan uć inak kod posjeć enih korisnika, kojima je bilo drago s to ih

neko pita “Kako ste?”, i koji su ižražili ž elju da budu ponovo posjeć eni

od strane struć nog tima IOM psihologa.

Ižvjes taji su u žnać ajnom dijelu obuhvatili preporuke ža dalje

postupanje, a te preporuke su se odnosile na sljedeć a važ na pitanja:

1. Informisanje primaoća pomoć i o rjes avanju problema

smjes taja, nać inima primanja ždravstvene, psihosoćijalne i

soćijalne pomoć i od institućija javnog i NVO sektora, o

nać inima rane detekćije potes koć a u funksionisanju ć lanova

porodiće i postupćima samopomoć i,

2. Obežbjeđivanje već e dostupnosti, bolje saradnje i kontinuiteta

u pruž anju pomoć i na terenu od strane javnog i NVO sektora,


37

3. Utvrđivanje jasne nadlež nosti u pruž anju pomoć i i

ižbjegavanje preklapanja u djelovanju javnog i NVO sektora,

4. Obežbjeđivanje supervižije ža pruž aoće pomoć i.

NAUČENE LEKCIJE

38

Nauć ene lekćije

1. Križni događaji i katastrofe kao s to su poplave i kližis ta pored

žnatnih materijalnih gubitaka mogu biti užrok s irokom

dijapažonu psihofižić kih potes koć a, ukljuć ujuć i tjelesne,

bihejvioralne, kognitivne i emoćionalne potes koć e, kako kod

pojedinaća, tako i kod ćjelokupne porodiće.

2. Pored pruž anja psihosoćijalne asistenćije, a s obžirom na

velike materijalne gubitke i generalno los e finansijsko stanje

već ine stanovnis tva, pruž anje pomoć i u vidu spas avanja

ljudskih, ž ivotinjskih i materijalnih dobara, obnove domova,

finansijska i humanitarna pomoć i od elementarne je važ nosti

ža uspjes an oporavak ljudi.

3. U odnosu na posljediće nastale prirodnom nepogodom,

iskustvo je pokažalo da postoji velika potreba ža aktivnostima

koje su vrs ene u vidu pruž anja psihosoćijalne podrs ke

poplavljenom stanovnis tvu.

4. Psihosoćijalna podrs ka na terenu pokažala se kljuć nom u

poveživanju osoba koje imaju određene potes koć e sa

nadlež nim Centrima ža mentalno ždravlje, s obžirom na to da

ćentri nisu imali adekvatne kapaćitete da aktiviraju svoje

uposlenike na terenu. Timovi su, pruž ajuć i psihosoćijalnu

podrs ku također informisali korisnike o uslugama koje

pruž aju Centri ža mentalno ždravlje.

5. Postoji nesražmjer ižmeđu broja upuć ivanja korisnika u

nadlež ne ćentre i broja korisnika koji su prihvatili upuć ivanje.

Ražloži neprihvać anja upuć ivanja su mnogobrojni, a

pretpostavlja se da je jedan od već ih ražloga prisutna stigma

vežana ža brigu ža mentalno ždravlje i odlaska u nadlež ni

Centar ža mentalno ždravlje. Vjerovatno je da veliki broj osoba

smatra kako im nije potreban takav vid intervenćije, a ža

NAUČENE LEKCIJE

39

pretpostaviti je i to da određeni broj ljudi, ižraž avajuć i svoje

nežadovoljstvo drž avnim institućijama kada je u pitanju

pruž anje pomoć i, gaji određeno nepovjerenje i prema

uslugama određenih institućija javnog sektora.

6. Jedan od nać ina ražbijanja stigme i poveć anja informisanja

ugrož enog stanovnis tva o uslugama koje vrs i Centar ža

mentalno ždravlje je koris tenje informativnih materijala koji

se distribuirao korisnićima, a koji sadrž i osnovne informaćije

o nadlež nim ćentrima kao i određenim psiholos kim

fenomenima koji su dominantni u križnim situaćijama te

nać inima prevažilaž enja istih.

7. Pokažalo se da ugrož eno stanovnis tvo nije dovoljno

informisano o radu javnih ustanova i o uslugama koje su

pruž ane, s to se pokus alo omoguć iti tokom pruž anja

psihosoćijalne asistenćije.

8. S obžirom na to da je stanovnis tvo ugrož eno poplavama

pripadalo svim dobnim skupinama, pruž anje psihosoćijalne

podrs ke se pokažalo korisnim kako ža najmlađu populaćiju,

tako i ža starije osobe.

9. Postoji potreba ža boljom koordinaćijom i uvežanos ć u Centara

ža mentalno ždravlje i timova koji rade na terenu, kako bi

relevantni podaći mogli biti iskoris teni na najbolji moguć i

nać in.

10. Prisutan je problem u komunikaćiji ižmeđu ražlić itih ćentara,

institućija i organižaćija koje pruž aju pomoć , postoje sluć ajevi

u kojima se pruž ena pomoć preklapala, a u nekim drugim je

ona ižostala, iako se pokažala potreba ža njom.

11. Postoji potreba ža preventivnim djelovanjem kada su u pitanju

katastrofić ni događaji, s to bi se moglo rijes iti krož projekte

ižgradnje preventivnih mjera u potenćijalnim križnim

NAUČENE LEKCIJE

40

podruć jima, a prvenstveno vežano ža poplave i kližis ta, ć ime

bi se umanjile posljediće istih ili slić nih događaja.

12. Uoć ena je potreba ža već om ražmjenom informaćija ižmeđu

nadlež nih institućija javnog sektora i ugrož ene populaćije, a

vežanih ža dobivanje humanitarne i slić ne pomoć i, s to bi u

mnogome pomoglo u rjes avanju problema i prevažilaž enju

potes koć a sa kojima se suoć ava ugrož eno stanovnis tvo.

13. Uoć eno je da postoji velika potreba ža edukaćijom i

psihosoćijalnim savjetovanjem osoba koje su direktno

ukljuć ene u spasilać ke aktivnosti tokom nepogoda s obžirom

na opasnosti i stresne situaćije sa kojima se suoć avaju.

PREPORUKE

41

Preporuke

Na osnovu svega navedenog mož emo dati sljedeć e preporuke:

1. Obežbijediti kontinuitet pruž anja psihosoćijalne pomoć i na

terenu osobama koje su pogođene poplavama i kližis tima u

BiH u preventivne svrhe, kao i žbog moguć e retraumatižaćije.

2. Už pruž anje psihosoćijalne podrs ke potrebno obežbijediti

rjes avanje pitanja obnove domova ili pronalaska dugotrajnog

stambenog rjes enja kao i ostvarivanja redovnijih finansijkih

primanja.

3. Obežbijediti bolju saradnju sa javnim ustanovama, i to

posebno sa Centrima ža mentalno ždravlje i Centrima ža

soćijalni rad, na nać in da se sa navedenim institućijama na

terenu potpis u protokoli o saradnji už određivanje proćedura

o postupanju u sluć aju ostvarivanja saradnje.

4. Ižraditi model prać enja i prikupljanja povratnih informaćija o

ostvarenoj saradnji sa drugim institućijama javnog sektora.

5. Posebnu paž nju u ostvarivanju saradnje sa Centrima ža

mentalno ždravlje staviti na usluge psihijatra, jer je na terenu

smanjena moguć nost pruž anja usluga psihijatra žbog

nedostatka kadra, dok se aspekt psiholos ke podrs ke žnać ajno

mož e rjes avati putem projekata NVO u saradnji sa psiholožima

iž javnog sektora.

6. Inićirati ižradu smjernića u postupanju javnih ustanova,

naroć ito ža Centre ža mentalno ždravlje i Centre ža soćijalni

rad kod pojave prirodnih nepogoda sa naglaskom na pruž anje

prve psiholos ke pomoć i u križnim situaćijama.

PREPORUKE

42

7. Inićirati ižradu informativnih materijala o pruž anju

samopomoć i u situaćijama prirodnih nepogoda ža ugrož eno

stanovnis tvo.

8. Obežbijediti dugotrajno prać enje korisnika na psiholos kom

planu žbog evidentiranja tes koć a, ranog otkrivanja i

pravovremenog tretmana3.

9. Obežbijediti moguć nost obavežnog dodatnog obilaska

korisnika nakon prvog obilaska, s ćiljem proćjene uć inka

pruž ene psihosoćijalne asistenćije.

3 Prema podacima iz literature koja obrađuje posljedice prirodnih nepogoda na psihičko funkcioniranje stanovništva, posljedice se mogu identificirati i nekoliko godina nakon

traumatskog događaja.

ZAKLJUČCI

43

Zakljuć ći

Nalaži koji su dobiveni pri ovoj analiži podataka ne ražlikuju se od

režultata istraž ivanja4 utićaja poplava koje su se desile u nekim

evropskim žemljama a koji pokažuju da su utićaj na mentalno ždravlje

imali događaji unis tenja tokom poplava, gubići ž ivota i imovine,

problem tokom perioda oporavka, raseljenost, strah od nove nepogode

kao i stres tokom proćesa rekonstukćije i povratka (Meusel i Kirch 2005;

WHO NA). Također, nekoliko istraž ivanja5 pokažuje žajednić ke nalaže

kao s to su anksiožnost, napadi panike, poveć ana ražina stresa, blage,

umjerene ili tes ke depresije, raždraž ljivost, noć ne more, nesanića,

post-traumatski stresni poremeć aj (PTSP), ljutnja, ižljevi bijesa,

promjene raspolož enja, poveć ana napetost u odnosima, potes koć e sa

konćentraćijom, suićidalne misli, poveć ana žloupotreba alkohola i

psihosomatski poremeć aji, a koji se odnose na potes koć e koje su

ižraž ene i kod populaćije pogođene poplavama u Bosni i Herćegovni.

Samim tim, potreba ža pruž anjem psihosoćijalne podrs ke populaćiji

pogođenoj poplavama je bila neophodna i opravdana s ćiljem da se

pruž i potrebna i adekvatna briga o njihovom mentalnom ždravlju, te s

ćiljem brž eg oporavka i uspostavljanja normalnog ž ivota.

Realižaćijom ovakvih aktivnosti postiglo se mnogo toga, posebno na

planu ostvarivanja psihosoćijalne pomoć i na terenu u direktnom

kontaktu sa osobama kojima je pomoć bila potrebna, a koji su ć esto

dož ivjeli osjeć aj bespomoć nosti i do kojih je pomoć i podrs ka tes ko

stižala od strane javnog sektora.

Kod korisnika su postojale ižraž ene potes koć e u rjes avanju konkretnih

ž ivotnih pitanja i problema, od obežbjeđivanja smjes taja, ostvarivanja

4 Health impacts of floods in Europe, Data gaps and information needs from a spatial perspective, novembar 2010 5 Duclos, Vidonne i saradnici 1991; Verger, Rotily i saradnici 2003; Ahern, Kovats i saradnici 2005; Hajat, Ebi i saradnici 2005; Penning- Rowsell, Tapsell i saradnici 2005; Vasconcelos 2006; Mason, Andrews i saradnici 2010

ZAKLJUČCI

44

finansijkih prihoda, pa do adekvatnog lijeć enja u ždravstvenom

sektoru. IOM psiholoži su se usmjerili na pruž anje konkretne pomoć i u

rjes avanju problema s to pridonosi u rjes avanju emoćionalnih

potes koć a korisnika koje su i najižraž ajnije. C esto su psiholoži u

kontaktu sa korisnićima predstavljali ižvor nade ža prevažilaž enje

mnogih problema s to je doprinjelo njihovom laks em i brž em oporavku.

analiza utiaja poplava na mentalno zdravlje · pdf filepopis akronima i skrać enića bih...

Documents