AKTUALNO STANJE ZAŠTITE TLA U HRVATSKOJ

Download AKTUALNO STANJE ZAŠTITE TLA U HRVATSKOJ

Post on 29-Jan-2017

226 views

Category:

Documents

0 download

TRANSCRIPT

AKTUALNO STANJE ZATITE TLA U HRVATSKOJ

AKTUALNO STANJE ZATITE TLA U HRVATSKOJ

eljko Vidaek, Matko Bogunovi, Aleksandra Bensa

Tla Hrvatske najvee su blago hrvatskog naroda, poznati ih znai poznavati temelje na kojima poiva Hrvatska drava (Graanin, M., 1942).

U radu se prikazuje aktualno stanje tla u Republici Hrvatskoj s obzirom na degradacijski proces erozije poljoprivrednog zemljita, gubitak umskog zemljita, tetne tvari u tlu-teke metale, pesticide, petrokemikalije, poliklorirane bifenile i radionuklide, zatim na prirodne i/ili antropogene procese dehumizacije, zbijanja tla, zakiseljavanja, alkalizacije, salinizacije, te ratnih oteenja. Takoer dan je osvrt na zemljinu politiku, meunarodne obveze i aktivnosti u zatiti tala, te opa naela i prioriteti za odrivo gospodarenje i zatitu tla i zemljita u Republici Hrvatskoj.

U V O D

Tlo ima ekoloku, proizvodnu, tehniku/industrijsku, drutveno-ekonomsku i kulturno-povijesnu funkciju. Ono je u sastavu gotovo svih terestinih ekosustava i kljuni pokazatelj njihovog kritinog optereenja oneienja i/ili oteenja, jedinstven prirodni proista i pufer, transformator tvari i energije, izvor vode, zraka i hranjiva za biljke i edafon, viefunkcionalni temelj za izgradnju irenje urbanih i industrijskih objekata, infrastrukture, rekreacijskih povrina i odlagalita otpada.

Nefunkcionalno koritenje tla/zemljita u okoliu s vremenom izaziva interaktivne konfliktne situacije oneienja i degradacije tla unutar prirodnih i antropogenih ekosustava, te privremenu ili trajnu prenamjenu najee plodnog poljoprivrednog zemljita i/ili produktivnog umskog zemljita.

Racionalno ili odrivo gospodarenje i zatita tla je obveza u okviru aktualne politike odrivog razvitka i zatite svjetskih i nacionalnih zemljinih resursa. Takva politika je ozbiljnije i organiziranije inicirana Prvom konferencijom UN-a za okoli i razvoj 1972. u Stockholmu i Konferencijom u Rio De Janeiru 1992. s Programom akcije Agenda 21.

POLJOPRIVREDNO I UMSKO ZEMLJITE

Od ukupne kopnene povrine Hrvatske 56.610 km2 u 1999. godini bilo je 31.510 km2 (56%) poljoprivrednog zemljita raznog stupnja namjenske pogodnosti i proizvodnosti, 19.638 km2 (35%) umskog zemljita visokog proizvodnog potencijala i 5.462 km2 (9%) je neproizvodno zemljite i povrine vode.

Od ukupno 31.510 km2 poljoprivrednog zemljita, obradivih povrina oranica, vonjaka, vinograda i livada ima u Hrvatskoj 19.980 km2 (63%), a panjaka 11.530 km2 (37%). Od ukupnog fonda poljoprivrednog zemljita dvije treine je u vlasnitvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Prema statistikim podacima za 1999. godinu na jednog stanovnika u Hrvatskoj otpada 0,70 ha poljoprivrednog zemljita, odnosno 0,44 ha obradivog i 0,26 ha panjaka.

Sadanja pogodnost 19.980 km2 obradivog zemljita za intenzivno koritenje i stabilne prinose u Hrvatskoj takoer je neujednaena, jer ima 10% P-1 dobrih tala, 20% P-2 umjereno dobrih tala, 48% P-3 ogranieno dobrih tala i 22% N-1 privremeno nepogodnih tala. Razlog tomu su pojedinana ili kombinirana prirodna ili/i antropogena ogranienja automorfnih, hidromorfnih i halomorfnih tala, u vidu plitkoe tla, izraene kiselosti i visokog sadraja gline, slabe dreniranosti, povremenog vika vode, slanosti, alkalinosti, skeletnosti, te veih nagiba terena, erozije, kamenitosti i stjenovitosti.

U uvjetima intenzivne oranine biljne proizvodnje jo su zabiljeeni neki specifini procesi degradacije pedofizikalnih znaajki kvarenje strukture, zbijanje, smanjenje propusnosti za vodu, pedokemijskih znaajki dehumizacija, fitotoksini uinci i depresije rasta, pritisci na kontaktne akvatine ekosustave, te pedobiolokih znaajki poremeeni odnos fiziolokih skupina mikroba i infekcija tla.

Za podizanje kvalitete odnosno stupnja sadanje pogodnosti obradivog zemljita potrebne su hidromelioracijske ili/i agromelioracijske mjere u raznim kombinacijama detaljna odvodnja, humizacija, kalcizacija, meliorativna gnojidba, podrivanje, krtienje, desalinizacija ili/i dealkalizacija i dopunsko natapanje.

U Hrvatskoj je veliina umskih povrina stabilna, pa ak i u neznatnom porastu. Priblino 85% hrvatskog umskog zemljita, ima veliki proizvodni potencijal to potvruje i vei broj umskih tala III, IV i V bonitetnog razreda. Meutim, treba naglasiti da u bonitiranju pedosistematskih jedinica nisu ukljueni antropogeni utjecaji na ume i umsko zemljite koji se javljaju u izrazu dehumizacije, zakiseljavanja i oneienja tala tekim kovinama, u umskim poarima, promjeni vodnog reima, usitnjavanju umskih ekosustava, prenamjeni umskog zemljita, nekontroliranom odlaganju otpada, te u miniranosti umskih stanita.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE ZAHVAENO EROZIJOM

Erozija tla vodom i vjetrom je viestruko tetan proces, kojim se oteuju ili unitavaju dva temeljna prirodna resursa tlo i voda. Erozija vjetrom u Hrvatskoj nije dovoljno znanstveno prouavana, a smatramo da ona ne predstavlja poseban problem. Mjestimino se moe javiti na lakim pjeskovitim tlima istone Slavonije i Podravine u onim dijelovima godine (svibanj, lipanj, listopad i studeni) kada tlo nije zatieno vegetacijskim pokrovom. No, problem ove erozije indirektno e se rijeiti agrotehnikim mjerama zatite koje preporuamo i za eroziju vodom. Erozija tla vodom zasigurno predstavlja najznaajniji i najopasniji degradacijski proces tala Hrvatske.

Na temelju kartografskih istraivanja erozije tla vodom u Hrvatskoj, izraena je karta rizika od erozije na poljoprivrednom zemljitu u Republici Hrvatskoj, a inventarizacijom povrina utvrena je prostorna zastupljenost pojedinih klasa rizika od erozije. U odnosu na ukupnu povrinu poljoprivrednog zemljita u Hrvatskoj, utvreno je da klasa niskog rizika zauzima 1.723.210 ha (53,6%), klasa umjerenog rizika 743.131 ha (23,1%), te klasa visokog rizika 746.475 ha (23,3%).

GUBITAK UMSKOG ZEMLJITA

Gubici umskog tla u Hrvatskoj javljaju se kao posljedica trajne prenamjene zemljita, bilo kroz prostorne planove jedinica uprave, bilo kroz gospodarske planove (osnove gospodarenja) poduzea Hrvatske ume d.o.o. Ovakvi gubici evidentiraju se i iskazuju kroz povrinu prenamijenjenog zemljita. S druge strane, gubici umskog tla kao posljedica erozijskih procesa (poarita i traktorske vlake na nagnutom terenu) mogu se evidentirati kao razliiti stupnjevi oteenja tla i ovdje se ne razmatraju.

Povrina umskog zemljita iskazana u slubenim statistikim podacima Republike Hrvatske ukazuje na bitne promjene povrine umskog zemljita, slika1. Ista je, meutim, pod izravnim utjecajem promjene katastarskih klasa, a tek neznatno odraava stvarne promjene umskog tla, odnosno zemljita.

Slika 1: Povrine umskog zemljita u Republici Hrvatskoj

y = -28,693x + 2107

1900

1920

1940

1960

1980

2000

2020

2040

2060

2080

2100

Godine

000 ha

1991 1997 1998 1999 2000

Stvarni gubitak umskog tla najbolje je iskazan kroz podatak o slubenoj prenamjeni umskog zemljita zbog izgradnje infrastrukturnih i drugih objekata u okviru realizacije prostornog plana jedinice uprave, te kroz podatak o godinjoj izgradnji umskih prometnica.

Tablica 1: Gubitak umskog tla u Republici Hrvatskoj

Godina

Povrina pod umskim prometnicamaGubitak zbog izgradnje umskih prometnicaPrenamjena umskog zemljita

Sveukupni gubitak umskog tla/zemljita

ha

199110202,96

199711311,0434,431,4365,83

199811380,7293,796,22189,92

199911575,44170,754,79225,49

200011865,84290,42,25292,65

Za analizirano etverogodinje razdoblje sveukupni gubitak umskog tla poveavao se od 65,83 ha 1997. do 292,65 ha 2000. godine, tablica 1, Hrvatske ume, d.o.o., Sluba za ekologiju i Sluba razvoja. Ovakav trend odredila je dinamika izgradnje umskih cesta iskazana povrina odnosi se na izgraene prometnice. S druge strane kad se radi o slubenoj prenamjeni umskog zemljita, ona je dirigirana ureivanjem planske dokumentacije u okviru izgradnje dravnih cesta iskazana povrina odnosi se na formalno prenamijenjeno zemljite.

TETNE TVARI U TLU

Teki metali

Problem oneienja tala tekim metalima predstavlja sredinji i aktualni problem moderne ekologije, a napose agroekologije. Trajni i koordinirani sustav motrenja tala na razini Republike Hrvatske jo nije uspostavljen. Prvi korak u realizaciji tog programa je inventarizacija stanja koja se privodi kraju i moi e se koristiti kao osnova za odreivanje lokaliteta trajnog motrenja. Sistematizirani i statistiki obraeni rezultati dosadanjih istraivanja tekih metala po upanijama, ukljuuju poljoprivredne povrine, ume, parkove, rekreacijske i industrijske povrine, tablice 2 i 3, slika 2, osi, 1995., Romi, 2001., Halami, 2002., Vrbek, 2002.

Slika 2: Lokaliteti optereenja i oneienja tla

Tablica 2: Ukupne koncentracije kadmija, olova, ive, kroma i nikla u tlima Hrvatske

upanijenCdPbHgCrNi

mg kg-1

Bjelovarsko-123 x0,2423,00,0463,026,0

Bilogorskamin-max(0,13-0,80)(14,0-47,0)(0,01-0,17)(28,0-128,0)(12,0-72,0)

Brodsko Posavska99 x0,2231,00,0766,848,0

min-max(0,05-0,60)(15,9-127,0)(0,01-0,38)(28,8-96,5)(18,0-97,0)

Dubrovako-172 x1,3453,1070,956,4

Neretvanskamin-max(0,40-6,20)(11,3-177,0)0(9,0-295,2)(4,6-169,9)

Istarska122 x0,4035,10,0674,252,5

min-max(0,20-3,20)(10,0-71,0)(0,02-0,66)(49,8-163,8)(20,8-134,6)

Karlovaka123 x0,4735,20,0851,934,6

min-max(0,20-2,30)(22,0-109,0)(0,02-0,27)(24,6-106,8)(12,4-91,7)

Koprivniko-76 x0,4537,00,1143,233,0

Krievakamin-max(0,13-2,50)(17,0-280,0)(0,01-4,54)(22,2-80,4)(11,0-69,0)

Krapinsko-50 x0,2628,00,0652,244,0

Zagorskamin-max(0,13-0,80)(15,0-41,0)(0,02-0,18)(27,6-75,0)(13,0-92,0)

Liko-Senjska255 x1,1240,70,0955,640,8

min-max(0,10-15,50)(14,0-78,9)(0,01-0,95)(16,3-127,2)(9,1-116,7)

Meimurska51 x0,5050,00,0547,436,0

min-max(0,13-4,50)(17,0-382,0)(0,01-0,19)(31,8-82,8)(19,0-80,0)

Osijeko-66 x0,8228,90,0655,345,6

Baranjskamin-max(0,57-1,95)(15,4-111,0)(0,02-0,39)(32,4-89,7)(19,6-102,0)

Poeko-96 x0,2626,00,0546,834,0

Slavonskamin-max(0,05-11,00)(17,8-62,0)(0,01-0,19)(25,8-440,0)(14,7-215,0)

Primorsko-191 x1,1243,20,2164,747,3

Goranskamin-max(0,20-6,50)(11,0-136,0)(0,03-1,30)(7,2-141,0)(5,8-107,3)

Sisako-207 x0,2729,00,0750,445,0

Moslavakamin-max(0,13-2,80)(18,0-63,0)(0,01-0,38)(18,6-454,0)(17,0-310,0)

Splitsko-228 x1,5653,1072,853,3

Dalmatinskamin-max(0,40-6,50)(10,0-92,2)0(22,8-144,0)(15,6-104,7)

ibensko-Kninska55 x1,1935,80,0855,345,9

min-max(0,27-2,80)(9,5-71,0)(0,02-0,19)(25,7-85,3)(13,1-182,9)

Varadinska 57 x0,7765,00,1146,840,0

min-max(0,13-7,10)(19,0-699,0)(0,01-0,71)(25,8-420,0)(15,0-195,0)

Virovitiko- 90 x0,2735,00,0557,434,0

Podravskamin-max(0,05-1,90)(17,0-217,0)(0,01-0,29)(25,9-113,2)(9,2-67,5)

Vukovarsko-58 x0,7123,60,0558,739,0

Srijemskamin-max(0,40-1,73)(17,4-67,2)(0,01-0,34)(39,2-102,0)(17,6-79,5)

Zadarska55 x1,0741,20,1369,645,3

min-max(0,30-2,80)(14,0-64,0)(0,04-0,23)(36,6-107,4)(26,0-85,2)

Zagrebaka i 483 x0,6930,50,0966,241,0

Zagrebmin-max(0,05-9,40)(4,5-138,0)(0,01-1,09)(39,1-134,0)(15,0-427,0)

Tablica 3: Ukupne koncentracije kobalta, arsena, bakra, cinka, mangana i eljeza

u tlima Hrvatske

upanijenCoAsCuZnMnFe

mg kg-1%

Bjelovarsko Bilogorska 123 x9,06,016,059,0504,02,80

min-max(3,0-22,0)(2,5-18,0)(4,0-98,7)(39,0-129,0)(172,0-1278,0)(1,74-6,10)

Brodsko Posavska99 x13,09,025,287,0646,53,44

min-max(6,0-23,0)(0,5-27,0)(9,0-90,6)(42,0-139,0)(235,0-1768,0)(1,89-5,67)

Dubrovako-Neretvanska172 x17,717,151,399,61030,04,12

min-max(2,0-31,0)(5,0-59,0)(6,0-414,0)(16,0-190,0)(96,0-1849,0)(0,43-8,02)

Istarska122 x18,417,231,289,9970,83,85

min-max(9,0-43,0)(4,0-43,0)(10,0-74,0)(45,0-180,0)(438,0-2478,0)(1,82-7,25)

Karlovaka123 x14,614,523,590,4743,73,38

min-max(4,0-35,0)(4,8-35,0)(7,0-81,0)(48,0-156,0)(187,0-1625,0)(1,52-6,94)

Koprivniko-Krievaka76 x11,011,024,091,0713,03,22

min-max(4,0-22,0)(2,5-92,0)(9,0-248,0)(34,0-626,0)(371,0-2956,0)(1,73-5,52)

Krapinsko-Zagorska50 x12,08,727,083,0618,03,53

min-max(3,0-19,0)(5,0-23,0)(5,0-187,0)(50,0-117,0)(131,0-1338,0)(2,24-4,87)

Liko-Senjska255 x15,4016,629,6113,9869,13,76

min-max(4,0-30,0)(5,0-43,0)(6,4-269,0)(51,0-383,0)(113,0-2320,0)(0,96-6,34)

Meimurska51 x12,010,023,0126,0736,03,41

min-max(6,0-24,0)(2,5-28,0)(10,0-53,0)(49,0-974,0)(397,0-1283,9)(2,33-5,34)

Osijeko-Baranjska66 x13,07,537,677,5701,42,98

min-max(5,1-28,9)(0,6-29,0)(8,7-199,0)(23,1-139,0)(223,0-1997,0)(1,37-4,99)

Poeko-Slavonska96 x10,08,020,475,0630,02,92

min-max(5,0-29,0)(0,5-53,0)(4,0-157,0)(45,0-201,0)(174,0-1618,0)(1,54-5,61)

Primorsko-Goranska191 x15,915,540,9111,2887,44,01

min-max(2,0-120,0)(5,0-87,0)(7,0-429,0)(26,0-243,0)(94,0-2481,0)(0,3-6,65)

Sisako-Moslavaka207 x12,010,023,084,0615,03,14

min-max(5,0-380,0)(2,5-31,0)(3,0-87,0)(46,0-723,0)(196,0-2029,0)(1,32-6,81)

Splitsko-Dalmatinska228 x18,115,445,75117,31125,04,17

min-max(4,0-35,0)(5,0-41,0)(13,0-128,0)(31,0-264,0)(143,0-2232,0)(1,1-5,63)

ibensko-Kninska55 x14,215,265,368,21195,94,66

min-max(2,5-23,0)(2,1-32,0)(10,3-352,4)(25,3-131,5)(123,0-2547,0)(1,37-7,38)

Varadinska 57 x11,011,020,0155,0712,03,26

min-max(3,0-27,0)(2,5-41,0)(4,0-157,0)(28,0-1432,0)(153,0-5619,0)(0,6-4,97)

Virovitiko-Podravska 90 x11,08,023,095674,03,14

min-max(4,0-23,0)(0,5-21,0)(6,1-163,0)(36,0-477,0)(185,0-1585,0)(1,47-4,95)

Vukovarsko-Srijemska58 x12,58,035,467,4653,32,57

min-max(4,5-31,0)(0,4-26,0)(7,9-235,0)(17,0-87,0)(175,0-1923,0)(1,73-4,87)

Zadarska55 x17,116,057,287,9986,43,69

min-max(6,0-37,0)(4,0-40,0)(15,0-313,4)(34,0-195,0)(312,0-1468,0)(1,35-5,99)

Zagrebaka i Zagreb483 x11,010,070,582,0561,03,16

min-max(4,0-36,0)(2,5-74,0)(5,9-700,0)(12,0-1250,0)(182,0-1395,0)(1,34-6,43)

Tuma: Tlo velike oneienosti (So 0,5-1,0); Oneieno tlo (So 1,0-2,0); Zagaeno tlo (So >2,0)

Interpretacija podataka je temeljena na graninim vrijednostima za poljoprivredno zemljite, N.N. 15/92 i stupnju oneienja, Feige i sur., 1991. i Bai, 1994. Meutim, drimo da bi ocjena o stanju tekih metala u tlu, temeljena samo na Pravilniku o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja tetnim tvarima bila neprimjerena, jer su analizom obuhvaene i nepoljoprivredne povrine

Izvorni podaci navedenih istraivanja, koji nisu kompletno prikazani, upozoravaju da je ukupna koliina tekih metala u svim upanijama vea u tlima urbanih sredina, industrijskih postrojenja i crpilita nafte i plina, nego na podrujima intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Gornju konstataciju potvruju istraivanja utjecaja prometnica na oneienje tla tekim metalima, slika 3, oga, 2002., te godinje koliine tekih metala unesene u tlo mineralnom gnojidbom, slika 4, oga 2000.

Slika 3: Utjecaj prometnica na oneienje tla tekim metalima

1,77

1,47

0,83

74,9

40,6

40,1

84,2

65,2

62,8

...

Recommended

View more >