50 godina - · pdf filec 50 godina srednje i osnovne muzi^ke [kole prijedor 1955 - 2005...

$: 50 godina - · PDF fileC 50 godina SREDNJE I OSNOVNE MUZI^KE [KOLE PRIJEDOR 1955 - 2005 monografija Izdava~ i {tampar Zavod distrofi~ara Za izdava~a Dejan Simi} Autori Marija$

C

50 godinaSREDNJE I OSNOVNE MUZI^KE [KOLE

PRIJEDOR

1955 - 2005monografija

Izdava~ i {tamparZavod distrofi~ara

Za izdava~aDejan Simi}

AutoriMarija Radakovi}Gojko Ra|enovi}

Lektorprof. Zorka Ke~a

Tehni~ka priprema i dizajn koricaprof. Igor Motl

Tira`300 primjeraka

Banja Luka 2005.

BYM

5500 GGOODDIINNAASSRREEDDNNJJEE II OOSSNNOOVVNNEE MMUUZZII ^̂KKEE [[KKOOLLEE

PPRRII JJEEDDOORR

Prijedor, 2005.

CBYM

CBYM

PREDGOVOR

Ova monografija ima zadatak da tekstom, dokumentima i fotografijamaobuhvati rad Muzi~ke {kole od njenog po~etka 1955. godine pa do 2005. godine

Autori monografije su Marija Radakovi} za period od 1955 - 1980.godine i Gojko Ra|enovi} za period od 1980 - 2005. godine.

Osnovni podaci koji su ovdje prezentovani uzeti su iz Ljetopisa {kole.Tu su i novinski ~lanci, bilteni, knjige zapisnika iz rada {kole, sje}anja nastavni-ka ...

Na{i izvori podataka nisu bilje`ili sva doga|anja u vezi sa {kolom. Zapojedine {kolske godine nismo bili u mogu}nosti prona}i nikakve podatke. Zbogtoga smo svjesni da }e neka imena od zna~aja za {kolu biti izostavljena.Pozivamo takve nastavnike, radnike i u~enike da nam se jave i uka`u na pro-puste, kako bi njihove podatke mogli unijeti u Ljetopis {kole.

AutoriFebruara 2006. godine

CBYM

"UMJETNOST IMA BLAGOTVORNU SPOSOBNOST DA LIJEÎ RANEKOJE DONOSI RAZUM"

Novalis (1772-180l), njema~ki pjesnik

Umjetnost, otkupljena stradanjima i mukama pojedinaca èljnih da sedovinu apsolutnih vrijednosti, i ne mare}i, ako, pribliàvaju}i se previ{e svjet-losti, doìve sudbinu leptira, oplemenjuje svakog ko joj ostavi otvorena vrata.MUZIKA, pogotovo.

Muzika je stvarala~ka snaga koja se ne da sputati u kalupe. Ona jesrce, krv, govor i ljubav. Izvor i uvir. Talas koji nosi i vir koji guta. Muzikazna samo za ~istu radost, duboki bol, za uzvi{enost i veli~anstvenost.

„Godine s pjesmom“Radmila Kulundìja

CBYM

MUZIKA U BOSNI I HERCEGOVINI KRAJEM XIX IMUZIKA U BOSNI I HERCEGOVINI KRAJEM XIX I

POÊTKOM XX VIJEKAPOÊTKOM XX VIJEKA

Istori~ari koji su dublje prou~avali dru{tvene odnose i prilike u Bosni iHercegovini krajem XIX vijeka zabiljeìli su da su posljednje decenije turske vla-davine i na tlu ove ju`noslovenske zemlje predstavljale vrijeme, za tada{nja kre-tanja, dosta zna~ajnih promjena. Okupacijom Bosne i Hercegovine od straneAustrougarske 1878. godine te promjene su jo{ vi{e dinamizirane i {irene.

U tim okvirima treba posmatrati i uslove za razvoj kulturnih prilika, teprosvjetnog i kulturnog ìvota bosanskohercegova~kog stanovni{tva. Bilo je to vri-jeme stvaranja prvih kulturnih organizacija i institucija, prvih pozori{nih predsta-va, pojave prvih listova, organizovanja prvih koncerata i sli~no. Sve se to de{avalopod budnim i stalno nadziranim uslovima od strane austrougarske vlasti.Prvi zna~ajni kulturni doga|aj od austrougarske okupacije desio se u Banjaluci, 31.maja 1881. godine.

"Bosansko-Hercegova~ke novine" koje su izlazile u Sarajevu biljeè da jetog dana odràn "PRVI KONCERT U BOSNI", a izveo ga je vojni~ki orkestar.Vojni~ki orkestri su u dugom periodu bili jedini izvo|a~i orkestarske muzike nabosanskohercegova~kom podru~ju.

Svojom tzv. "Velikom politikom", Austrougarska dozvoljava formiranjevjerskih i kulturnih dru{tava, izlaènje prvih ~asopisa i listova, rad {kola, ~itaoni-ca, sportskih dru{tava, ali nastoje}i da svemu da vjersku boju.Prvo Srpsko pjeva~ko dru{tvo osnovano je u Mostaru "Gusle" (1884.), zatim uSarajevu nastaje pjeva~ko dru{tvo "Sloga" (1885.). Ova dru{tva postaju uzorvi|enijim gra|anima Prijedora. Formiranjem Srpskog pjeva~kog dru~tva "Vila"(1885.) i Prijedor se uvrstio u kulturne tokove Bosne i Hercegovine .

Na ovom podneblju sjevero-zapadne Bosne, odnosno Bosanske Krajine, oddavnina se pjevalo i ratovalo.Sa pjesmom se radjalo i umiralo. Sa pjesmom se i{lou bune i ustanke. Pjesma je bila svugdje prisutna, na njivama i livadama, uzanatskim radionicama, kafanama i mehanama.

1955 - 2005Srednja i osnovna muzi~ka {kola Prijedor

8

MB

CY

1955

- 2

005

PRIJEDOR KRAJEM XIX VIJEKAPRIJEDOR KRAJEM XIX VIJEKA

Pod kraj XIX vijeka Prijedor kao gradsko naselje sa osnovnom funkcijomsaobra}aja i trgovine imao je oko 400 ku}a i 4500 stanovnika, koji su se uglavnombavili trgovinom, zanatstvom i poljoprivredom. Grad se razvijao stihijski, bezikakvog reda. Ulice su bile krivudave, blatnjave. Stambene zgrade izgra|ene su od}erpi~a, {epera ili drveta.

Svojim izgledom, kao i na~inom ìvota, nije se razlikovao od ostalihbosanskih gradi}a. Austrougarska okupacija ubrzava proces dru{tvenog, privrednogpa i kulturnog razvoja, {to je uslijedilo uvo|enjem savremenije uprave i moderni-jeg na~ina privre|ivanja. Nakon velikog poàra koji je skoro uni{tio cijeli grad(1882.) pristupilo se smi{ljenijoj izgradnji. Gradske ulice su ispravljene, izgra|enipje{a~ki plo~nici, kao i kanali za odvod atmosferske vode. Stambene zgrade, kaoi poslovne, izgra|ivane su od savremenijih ~vr{}ih materijala i vodilo se ra~una oestetskom izgledu. Postepeno se mijenja i na~in ìvota iako je to jo{ uvijek dostazatvorena sredina, koja te{ko prima svaku novinu i promjenu.

Inicijatori formiranja pjeva~kog dru{tva bili su gra|ani Prijedora, trgovci,zanatlije i u to vrijeme malobrojni u~itelji. Nakon prvih uspjeha u organizovanjudru{tva Zemaljskoj vladi u Sarajevu podnosi se zahtjev za odobrenjc rada, odnos-no Nacrt dru{tvenih pravila. Zemaljska vlada tek 1892. godine odobrava Pravila irad Pravoslavno-crkvenog dru{tva "Vila" iz Prijedora. Aktom legalizacije raddru{tva se intenzivirao, pristupaju novi ~lanovi, koji su pored pjevanja po sluhumorali savladati i notno pjevanje. Odràvani su posebni ~asovi za savla|ivanjeosnova muzi~ke teorije, odnosno notalnog pjevanja. Probe su odràvane u zgradiSrpske osnovne {kole, nabavljen je harmonijum, mnogo kasnije i klavir.Za razvoj i procvat srpskih pjeva~kih dru{tava tog vremena su zaslu`ni u~itelji,naro~ito u prvom periodu djelovanja, kad nije bilo profesionalnih muzi~ara.

Srednja i osnovna muzi~ka {kola Prijedor

9

MB

CY


:

MB

CY

Prije

dor ne

kad

1955

- 2

005


21

MB

CY

Prijedor nekad

PORODICA RADETl] I NJEN UTICAJ NA POÊTKEPORODICA RADETl] I NJEN UTICAJ NA POÊTKE

MUZI^KOG [KOLSTVAMUZI^KOG [KOLSTVA

Prvi klavir u Prijedoru zazvu~ao je u ku}i MILE RADETI]A. Njegovprimjer slijede i drugi pa do 1914. godine imamo u Prijedoru ve} desatak klavi-ra. Pero i Ljubo, sinovci Mile Radeti}a, sviraju klavir. Sin Jove Radeti}a,Sveto, svira violon~elo, a sin trgovca Riste Kondi}a, Simo, svira violinu.Muzikalnoj sredini dale su kasnije svoj doprinos i u~enice klavira, mladegospo|ice iz poznatih trgova~kih porodica.

Jedna od njih, NADA STUPAR }emuziku izabrati za svoj poziv. Predava}e uGimnaziji u Prijedoru pjevanje i voditi hor.

PERO RADETI] (1885-1941)trgovac po opredjeljenju a muzi~ar povokaciji, zauzima zna~ajno mjesto upo~etku muzi~kog {kolstva.

Preuzimaju}i dirigentsku palicu udru{tvu "Vila", Pero nabavlja prvi klavir zapotrebe dru{tva. Zalaè se za muzi~koobrazovanje ~lanova, odràva pjeva~ima~asove teorije i notnog pjevanja.

Zavr{io je Gimnaziju u Banjaluci, Trgova~ku akademiju u Gracu. Paralelnosa tim u Banjaluci i inostranstvu u~io je svirati na klaviru. Bio je {kolovan imuzi~ki obrazovan.

80-tih godina u Muzi~ku {kolu }e do}i potomak porodice Radeti}, SLO-BODANKA RADETI], i predavati klavir i solfe|o. Danas ìvi u Beogradu.Pored porodice Radeti}, za muzi~ko obrazovanje u Prijedoru zasluàn je i u~iteljDU[AN UMLJENOVI] koji }e 1908. godine, otvoriti violinisti~ku {kolu.

Sje}anja:" Ro|ena sam 1894. godine. Osnovnu {kolu zavr{ila sam u Prijedoru, dva

razreda Djevoja~ke {kole u Sarajevu i jo{ dva u Banjaluci. U Sarajevu i Banjaluci,~etiri godine sam u~ila svirati na klaviru. Za mog djetinjstva u Prijedoru su biledvije osnovne {kole: Dràvna osnovna komunalna {kola i Srpska osnovna {kola,


22

MB

CY

Pero Radeti}

1955

- 2

005 koju je izdràvala srpsko - pravoslavna crkvena op{tina. U Srpskoj osnovnoj {koli

u~io nas je pjevanju, u~itelj Du{an Umljenovi}. Kada sam bila u prvom razreduosnovne {kole, tek prido{li mladi u~itelj, osnovao je VIOLINISTI^KI TEÂJ |akana{e {kole. Nabavio nam je osam novih violina. U~io nas je da notalno sviramo.Na te~aju su bili: Slavko [trbac, Sveto Radeti}, Du{an Grabovanovi}, Du{an Pavi},Veljko Pavi}, jedan [iljegovi}, jedan |ak ~ijeg se imena ne sje}am i ja, jedinadjevoj~ica. Sa tog violinisti~kog te~aja imam i lijepu fotografiju."

MILKA RADETI] - ZUBOVI]

MUZI^KO [KOLSTVO POSLIJE DRUGOG SVJETSKOGMUZI^KO [KOLSTVO POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG

RATARATA

Muzika u Bosni i Hercegovini doìvljava intenzivan razvoj nakonoslobo|enja 1945. godine.Sistematsko i organizovano obrazovanje profesionalnih muzi~ara na muzi~ko-peda-go{kim osnovama mogu}e je ostvariti samo u posebnim muzi~kim {kolama.Gotovo u svim ve}im gradovima Bosne i Hercegovine od 1945. godine osnivaju


23

MB

CY

Violinisti~ki te~aj iz 1901. godine sa u~iteljemDu{anom Umljenovi}em

se {kole za {irenje muzi~ke kulture: Sarajevska opera, Sarajevska filharmonija,Simfonijski orkestar u Mostaru, Simfonijski orkestar i hor Radio-Sarajeva.Niè i Srednje muzi~ke {kole (Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla), muzi~kiodsjek Vi{e Pedago{ke {kole u Sarajevu, Muzi~ka akademija u Sarajevu odgajajustru~ne kadrove.

U to doba uvedena je kao obavezna nastava muzi~kog vaspitanja u sveosnovne {kole i neke srednje: gimnazije i u~iteljske.Industrijskim razvojem gradova u Bosni i Hercegovini dolazi do doseljavanjastru~njaka iz velikih centara (Zagreba i dr.) u manja gradska naselja. Sna`nimrazvojem rudnika Ljubija takvi stru~njaci dolaze i u Prijedor. Kao visoko obrazo-vani èljeli su i za svoju djecu, pored redovnog osnovnog obrazovanja i neko dop-unsko obrazovanje. MILAN VRHOVAC, tada predsjednik Sreza op{tine Prijedor,re~e u {ali jednom od inìnjera na njegovo pitanje: "[ta to Prijedor moè pruìtinjegovoj djeci?","PA IMAMO MUZI^KU [KOLU!".Re~eno - u~injeno!

Bilo je to davne 1955.godine.Na osnovu ~l.44, ta~ke 5. Zakona o narodnim odborima op{tina, te ~l.ll,

ta~ke 3. Statuta op{tine Prijedor, Narodni odbor op{tine Prijedor na svojoj IV sjed-nici odrànoj dana 25.novembra 1955. godine, donosi

RJE[ENJEO OSNIVANJU NI@E MUZI^KE [KOLE U PRIJEDORU

Kako je u gradu ve} djelovalo pjeva~ko dru{tvo sada pod nazivom RKUD "MladenStojanovi}", a znamo da je kolijevka muzi~kog{kolstva bila ba{ u tom dru{tvu "Vila", to nijebilo te{ko na}i ljude sposobne da osnuju takvuvrstu {kole.Inicijatori, pokreta~i i osniva~i Niè muzi~ke{kole su:

MILAN VRHOVAC (1909 - 1972) Ro|en u îrkin Polju. Zavr{io Narodnu

osnovnu {kolu i Gimnaziju u Prijedoru,


24

MB

CY

Milan Vrhovac

1955

- 2

005 U~iteljsku {kolu u Banjaluci, bio u~itelj u Lamovitoj, komesar partizanskih jedini-

ca, ministar u Vladi Bosne i Hercegovine, poslanik Savezne skup{tine. Kao pred-sjednik Sreza op{tine Prijedor i veoma aktivan kulturni radnik, moèmo slobodnokazati da je gradu Prijedoru darivao Amatersko pozori{te i Niù muzi~ku {kolu.

SAVO BALABAN (1909 -1976)Ro|en u Prijedoru, zavr{io pored

osnovne i U~iteljsku {kolu u Banjaluci. Dalekih30 - ih godina kao mladi u~itelj u selu Mari}kaskupio je seoske momke i formirao tambura{kiorkestar i dramsku sekciju. Osnivanjem KUD-a"Mladen Stojanovi}" postaje njegov prvi pred-sjednik. Prvi je direktor Osnovne {kole "MiraCikota", prosvjetni inspektor, osniva~ U~iteljske{kole i njen direktor i osniva~ Niè muzi~ke{kole.Dobitnik je Zlatne medalje Saveza KUD BiH zaamaterizam, Ordena Zasluga za narod, Povelju "16.maj" i mnogo drugih priznan-ja i nagrada.

SRE]KO KATAVI] (1927 - 2000)1951. godine u Prijedor iz Drvara dolazi

mladi u~itelj Sre}ko Katavi} koji je imao vrlosolidno muzi~ko obrazovanje. Zaposlio se kaonastavnik u Gimnaziji gdje formira hor iorkestar. 1953. odlazi u Sarajevo na Vi{upedago{ku {kolu i po povratku u Prijedorzajedno sa Savom Balabanom i MilanomVrhovcem osniva Niù muzi~ku {kolu ipostaje njen prvi direktor do odlaska uSarajevo godine 1966. Njegovim odlaskombili su, ne samo tu`ni nego i zbunjeni gra|ani

Prijedora, jer su mislili da }e se Nià muzi~ka {kola ugasiti. No, zaboravili suda je Sre}ko Katavi} okupio oko sebe mlade snage kojima je i te kako bilo staloda nastave ono {to je on zapo~eo.


25

MB

CY

Sre}ko Katavi}

Savo Balaban

I po~elo je:Kupovinom ku}e tada{njeg vlasnika Svete Mileti}a od strane NOO -

Prijedor, a prema ugovoru broj 3059. od 12. aprila 1955. godine, za koju je vlas-niku ispla}ena suma od 1,200.000 dinara, privremeno je rije{en problem {kolskogprostora.Prva sjednica nastavni~kog vije}a odr`ana je 19. septembra 1955. godine.


26

MB

CY

Ku}a Mileti}a, prva zgrada Muzi~ke {kole

1955

- 2

005

PRVI NASTAVNICIPRVI NASTAVNICI

Prva sjednica Nastavni~kog vije}a odr`ana je 19. septembra 1955.godine.Sjednici su prisustvovali prvi nastavnici:

1. LJERKA MARJANOVI] - za klavir2. DRAGA KOPITOVI] - za klavir3. ANDRIJANA VILKE - za klavir4. MILIVOJE GR\I] - za violinu5. ANTON DONAT - za violinu

Za prvog direktora {kole postavljen je KATAVI] SRE]KO. Redovna nastavapo~ela je 3. oktobra 1955. godine.


27

MB

CY

Jedna od prvih generacija violine sa nastavnikom Jovicom Petrovi}em. S lijeva na desno:Slobodan Balaban, Emir Babi}, Bogdan Tadi} i za klavirom Nada Agbaba


28

MB

CY

Violin

isti

sa n

astavn

ikom

Jov

icom

Petro

vi}e

m i p

rvim

dire

ktor

om {

kole S

re}k

om K

atav

i}em

1955

- 2

005

USPJE[AN POÊTAKUSPJE[AN POÊTAK

U Niù muzi~ku {kolu upisano je 85 u~enika: 72 na klavir i 13 na vio-linu. U vrijeme osnivanja {kole ~esto su u obilazak iste dolazili izaslanici izSavjeta za prosvjetu i kulturu NRBiH iz Sarajeva da bi verifikovali njen rad. Takou Ljetopisu {kole iz 1956. godine nalazimo zapisnik u kojem sje}anja na posjetu{koli iznosi profesorica Tatjana Kartelj:


29

MB

CY

Zapisnik prosvetnih nadzornika iz 1956. godine

Na osnovu ~l.4 i ~l.26 Pravilnika o unutra{njem ure|enju {kole a naosnovu ~l.136 Zakona o osnovnoj {koli (Sl. list NRBiH br. 25/59), Nià muzi~ka{kola je du`na da: "Bude nosilac i organizator muzi~kog ìvota u gradu. [kolatreba da organizuje koncerte ozbiljne muzike, te da i sama bude aktivan u~esniku kulturnom i muzi~kom ìvotu mjesta.

Tako ~itamo u Ljetopisu {kole da je prvi koncert odràn 3. juna 1956.godine nakon samo par mjeseci rada i to pod vrlo te{kim uslovima.

ÎTAMO:Dana 3. juna 1956. godine odràn je Koncert u~enika I razreda. Isti je

veoma uspio. Sala je bila puna, a pored roditelja bili su prisutni i predstavnicivlasti u Prijedoru. Na programu je bila 21 ta~ka. Sve ta~ke su od strane publiketoplo pozdravljene. Hor je otpjevao nekoliko pjesama.

Tako|e ~itamo i ovaj zapis:Na osnovu zaklju~aka ìrija komisije za op{tinsku kulturno-umjetni~ku

smotru koja je odràna 24. i 25. maja 1957. godine u Prijedoru Savjet za prosv-jetu i kulturu ovog odbora

DODJELJUJEnov~anu nagradu od dinara 3.000 (tri hiljade dinara) za zalaganje na kulturno -prosvjetnom polju horu Niè muzi~ke {kole u Prijedoru. Broj: 08-6271, 30.5.1957.Novac je utro{en na {kolsku ekskurziju. 36 starijih u~enika i 4 nastavnika krenu-lo je u Sarajevo. Obi{li su koncertne sale, Sarajevsku operu (sezona je bilazavr{ena pa nisu prisustvovali nijednoj predstavi), gledali film "Verdi", napraviliizlet na Ilidù i vrelo Bosne, posjetili Muzej revolucije, posjetili dvije nogometneutakmice i obi{li grad.


2:

MB

CY

1955

- 2

005

[KOLSKI PROSTOR[KOLSKI PROSTOR

Iako je op{tina Prijedor za potrebe Niè muzi~ke {kole kupila privatnuku}u, stanari su jo{ dugo vremena bill u njoj, tako da je {kola raspolagala samosa dvije u~ionice. Da bi se u~enik upisao u muzi~ku {kolu, morao je poloìti tzv.prijemni ispit. Bilo je zanimljivo i smije{no gledati kako svi u u~ionici stoje jerje bila samo jedna stolica na kojoj je sjedio nastavnik za klavirom.

Direktor {kole, Katavi} Sre}ko, je od drugih {kola u gradu pozajmljivaootpisane stolice i stolove tako da je u drugom polugodi{tu bilo ve} desetak stoli-ca, nekoliko klupa ({kolskih), 2 ormana, nekoliko pe}i, dvije table, 4 slike, bistaBetovena i ne{to notnog materijela.

Kad govorimo o nabavci notnog materijala za potrebe nastave, moèmore}i da se u po~etku svako snalazio kako je znao. Vremenom }e {kola preuzetiposao oko nabavke istog i u saradnji na{ih izdava~kih ku}a poru~ivati za u~enikei za {kolu potreban materijal.

ORGANI UPRAVLJANJAORGANI UPRAVLJANJA

Pored direktora i Nastavni~kog vije}a, {kolom je rukovodio i [kolskiodbor. ^lanovi odbora naj~e{}e su bili poznati i priznati kulturni i javni radnicigrada i op{tine koji svojim djelovanjem mogu da uti~u na bolji rad i napobolji{avanju uslova za rad {kole. Tako je na osnovu ~l.44 ta~ka 7 Zakona o nar-odnim odborima op{tine, ~l.24 ta~ka 24 i 27 Statuta op{tine, Narodni odbor op{tinePrijedor na XV sjednici odrànoj dana 10.decembra 1956. godine donio:

RJE[ENJEo imenovanju ~lanova [kolskog odbora Niè muzi~ke {kole

Za ~lanove [kolskog odbora Niè muzi~ke {kole u Prijedoru imenuju se:KARANOVI] DU[AN,[TRBAC VUKA[IN iLEVI IZIDORNa sjednici odrànoj 9.maja 1957. godine pro{iren je {kolski odbor sa jo{ 3 ~lana:VASKOVl] DU[ANKA,


31

MB

CY

MARJANOVI] STEVO iBUJI] MILUTIN

Direktor {kole, Katavi} Sre}ko, ~lan je [kolskog odbora po svojoj funkci-ji. Prvi predsjednik [kolskog odbora je BUJI] MILUTIN, u~itelj.

Zakonom o organima upravljanja u ustanovama predvi|eno je da radnazajednica koja broji manje od 10 ili 10 ~lanova, vr{i funkciju Savjeta {kole.Savjet se bira na dvije godine i pored ~lanova Radne zajednice u njega se birajui predstavnici zainteresovanih dru{tveno-politi~kih organa:Skup{tina op{tine 1 ~lana Zbor bira~a Centar I 1 ~lana Zbor bira~a Centar II 1 ~lana Ametersko pozori{te 1 ~lanaPrvi predsjednik Savjeta {kole bila je nastavnica NAVRATIL ROBERTA.

PRVIH DESET GODINAPRVIH DESET GODINA

Nakon odlaska prvih nastavnika violine iz Prijedora, jer su svojim poslombili vezani za: Donat Anton - Subotica, Gr|i} Milivoje - Sarajevo, u {kolu dolazenovi kadrovi. Zbog velikog interesovanja za ovu {kolu broj u~enika se pove}avapa tako u {kolskoj 1957/58. imamo 4 nastavnika klavira:JOVANOVl] DU[ANKOMARICA ANA[IMUNOVI] DRAGICABOGOVI] VOJNA,a violinu }e predavati PETROVI] JOVAN - u~itelj. Nastavu teoretskih predmetaobavlja direktor {kole, koji radi i sa horom. KOMARICA ANA }e i penziju zara-diti u ovoj {koli.

U~enica JANKOVI] RADMILA }e u me|uvremenu zavr{iti Vi{u peda-go{ku {kolu - muzi~ki smjer u Sarajevu i vratiti se u svoj grad kao nastavnikklavira. To je ve} prvi zna~ajni podatak koji kazuje da je Ni`a muzi~ka {kola ite kako potrebna ovom gradu. Stru~nog kadra u nastavi muzike bilo je veomamalo.

Da se uslovi za rad pobolj{avaju govori nam i podatak da }e u {kolskoj


32

MB

CY

1955

- 2

005


33

MB

CY

Bilten povodom 10 godina postojanja


34

MB

CY

Iz biltena 1955 - 65.

1955

- 2

005


35

MB

CY

Koncert povodom 10 godina postojanja


36

MB

CY

Sre}ko Katavi} sa nastavnicima 60 - tih godina.Gore: druga lijevo - Radmila Jankovi}Dole: s lijeve strane Ana Komarica, s desne strane Ferdo Linhart i do njega Roberta Navratil

Direktor {kole kao dirigent

1955

- 2

005 1958/59. za nastavnika klavira do}i NAVRATIL ROBERTA ~ak iz Zagreba. Po{to

je dobila i stan (garsonjera) ostaje u Prijedoru i ostavlja duboki trag svog djelo-vanja u ovoj {koli. Bila je Predsjednik Savjeta (prvi), predsjednik Aktiva nast.klavira, a na kraju odlaskom Katavi} Sre}ka u Sarajevo 1966. god. i direktor {kolesve do odlaska u penziju.

PROMJENA NAZIVAPROMJENA NAZIVA

Na osnovu ~l.24 Statuta op{tine Prijedor, Narodni odbor op{tine Prijedorna posebnim sjednicama Op{tinskog vije}a i Vije}a proizvo|a~a odrànim dana 4.novembra 1959. godine donio je:

RJE[ENJEo promjeni naziva Niè muzi~ke {kole u Prijedoru

Naziv ove {kole glasi}e:

"[KOLA ZA OSNOVNO MUZI^KO OBRAZOVANJE"PRIJEDOR

Taj naziv {kola }e ponijeti do 1994. godine kada }e dobiti novi - otvaran-jem i Srednje - te }e se zvati Srednja i osnovna muzi~ka {kola Prijedor (i danas).Na osaovu ~l.135 Op{teg zakona o {kolstvu (Sl.list FNRJ br. 26/58i ~l.24) Statutaop{tine Prijedor, Narodni odbor op{tine Prijedor na zajedni~koj sjednici Op{tinskogvije}a i Vije}a proizvo|a~a 4. novembra 1959. godine donio je:

RJE[ENJE

o imenovanju ~1anova [kolskog odbora {kole za osnovno muzi~ko obrazovanje.U [kolski odbor [kole za osnovno mizi~ko obrazovanje imenuju se:1.Buji} Milutin2. Rajli} êdo

Ceatar I je na svome Zboru bira~a izabrao Jaj~anin Savu, Centar II je nasvome Zboru bira~a izabrao Ba{i} Veru, Centar III je na svome Zboru bira~a


37

MB

CY

izabrao Balaban Veru, Nastavni~ko vije}e je na sjednici odrànoj 12. novembra 1959. godine izabralo Kopitovi} Dragu a direktor {kole je po funkcljl ~lan.

DJELATNOST [KOLE:Na osnovu clana 136 Zakona o osnovnoj {koli (Sl.list NRBiH) br.25/59

[kolski odbor [kole za osnovno muzi~ko obrazovanje u Prijedoru na sjedniciodrànoj dana 28. septembra 1961. donio je

PRAVILAo unutra{njem ure|enju i radu [kole za osnovno muzi~ko obrazovanje u Prijedoru. Za monografiju }emo izdvojiti karakteristi~ne ~lanove Pravilnika a vezane za daljepisanje iste.

^l.1.[kola za osnovno muzi~ko obrazovanje je samostalna ustanova organizovana pona~elima dru{tvenog samoupravljanja.

^l.2.Osniva~ {kole je Narodni odbor op{tine Prijedor. [kola nosi naziv: [kola zaosnovno muzi~ko obrazovanje u Prijedoru. [kola ima svoj pe~at, {tambilj i ìg,koji su izra|eni prema odredbama Zakona o izradi {tambilja, pe~ata i ìgova(^1.167 Zakona o osnovnoj {koli). Boja na {tambilju i pe~atu je obavezno tamnoplava.

^1.4.Zadatak je [kole da bude nosilac i organizator muzi~kog ìvota u gradu. [kolatreba da u saradnji sa kulturno - prosvjetnim vije}em NOO Prijedor organizujekoncerte ozbiljne muzike, te da i sama bude aktivan u~esnik u kulturnom imuzi~kom ìvotu mjesta.

^l.8.U [kolu za osnovno muzi~ko obrazovanje upisuju se u~enici na osnovu prijemnogispita.

^1.16.Nastavni plan [kole za osnovno muzi~ko obrazovanje obuhvata glavni predmet(klavir, violina) i obavezne predmete (solfe|o sa diktatom, teoriju muzike, uz tohor i skupno muziciranje - orkestar)


38

MB

CY

1955

- 2

005 ^l.17.

[kola moè otvoriti odsjeke za harmoniku, gitaru, mandolinu, klarinet ili neki drugiguda~ki, duva~ki ili ì~ani instrument ako za to postoje uslovi ({kolski prostor, u~ila, nastavni kadar).

^1.26.Zavr{na {kolska sve~anost odràva se u vidu {kolskog koncerta.

KORAK NAPRIJEDKORAK NAPRIJED

Po~etkom 1960. godine [kola preseljava u zgradu Sreskog suda, ul.M.Tita, danas Kralja Petra I. Uslovi za rad su skoro sasvim dobri.Na raspolaganju je devet prostorija i magazin. U prizemlju zgrade su prostorijeKUD-a "Mladen Stojanovi}" pa }e tako u~enici probe hora i orkestra imati u timprostorijama, koje }e vremenom i postati {kolske iseljenjem dru{tva u druge pros-torije.

U potkrovlju zgrade sudvije male prostorije sluìle zakratkotrajno rje{avanje stam-benih pitanja pojedinih nastavni-ka. Tako je tu stanovao madibra~ni par Radivojevi} i nast.Radakovi} Marija poslije njih.Druga prostorija bila je ostavaza instrumente.

Zemljotres 1969. }eu~initi da je gra|evinski inspek-tor grada zabranio upotrebe tihprostorija zbog uru{avanja. U tojzgradi [kola za osnovnomuzi~ko obrazovanje osta}e donovembra 1981. godine kada sepreseljava u sada{nju zgradukod Gradskog pozori{ta.


39

MB

CY

Zgrada sreskog suda

ODSJEK HARMONIKEODSJEK HARMONIKE

Zanimljiv podatak je da se na konkurs iz 1964. godine za radno mjestonastavnika u [ZOMO u Prijedoru prijavilo ~ak 17 kandidata.

Na sjednici [kolskog odbora od 26.8.1963. godine predsjednik BalabanSavo predla`e pod ta~kom 3. dnevnog reda da se pri {koli otvori odsjek narodnihinstrumenata: tambura ili harmonika. Direktor {kole dobija zadu`enje da ode u


3:

Dana{nja zgrada {kole

MB

CY

1955

- 2

005 Ni`u muzi~ku {kolu u Biha} gdje ve} postoji taj odsjek, da se upozna sa pro-

gramom i na~inom rada. Tako|e dobija zadatak da obi|e {kole u gradu i vidi dali postoji zainteresovanost u~enika za sviranje tih instrumenata. To bar nije bilote{ko. Na{ mentalitet je i naginjao vi{e tim instrumentima nego klaviru i violini.Odlu~eno je i da se kupi jedna harmonika.

Nakon svih ura|enih zadataka [kolski odbor donosi na idu}oj sjedniciOdluku da se otvori odsjek harmonike i da po~ne sa radom l. januara 1964.

U me|uvremenu }e na konkurs biti primljena prva nastavnica harmonikekoja nam sti`e iz Slovenije (Slovenska Bistrica). Bila je to Sor{ak Viktorija.

*


41

MB

CY

Orkestar harmonika

NASTAVNICI KOJI SU SLU@BOVALI U OVOJ [KOLI ZANASTAVNICI KOJI SU SLU@BOVALI U OVOJ [KOLI ZA

PRVIH 10 GODINAPRVIH 10 GODINA

1. Sre}ko Katavi} direktor2. Ljerka Marjanovi}3. Draga Kopitovi}4. Andrijana Vilke5. Milivoje Gr|i}6. Anton Donat7. Jovan Petrovi}8. Du{an Jovanovi}9. Ana Komarica10. Ferdo Linhart11. Radmila Jankovi}12. Zvonko Mikol~evi}13. Ru`anka Komarica14. Roberta Navratil15. Aleksandar Radivojevi}16. Thea Radivojevi}17. Gordana Matanovi}18. Azar Berberi19. Viktorija Sor{ak20. Marija Kalini}-Radakovi}

Administrativni slu`benik:1. Zdravka Vukadinovi}

Pomo}ni radnici:1. Ifeta Mid`an2. Jovanka Ovuka-Ga{i}

Prilikom proslave 10 godi{njice rada, [kola }e posjedovati:- radio aparat


42

MB

CY

1955

- 2

005 - televizijski prijemnik

- gramofon sa prigodnom fonotekom- magnetofon- dje~ji "Orfov instrumentarij"- 22 violine- 8 klavira- 1 harmoniku- 3 metronoma- oko 400 primjeraka notnog materijala za {kolsku biblioteku

IDEMO DALJEIDEMO DALJE

Prvih deset godina pro{lo je u gradnji "temelja" ove {kole. Da bi opstalai nastavila uspje{an rad temelji su morali biti ~vrsti.

Radom i zalaganjem svih u {koli, od direktora do ~ista~ice, svojimu~e{}em u svim zbivanjima vezanim za kulturu i prosvjetu, svojim koncertimavezanim za zna~ajne datume u gradu (l.maj, 16.maj, 25.maj, 27.juli, 29.novem-bar, 22.decembar … ) [kola za osnovno muzi~ko obrazovanje u~vrstila je temel-je svog postojanja i krenula dalje.

Sada ve} posjeduje deset klavira, kupuju se tri (3) harmonike, ima sve vi{eroditelja koji su u mogu}nosti da svom djetetu kupe vlastiti instrument, pogotovona odsjeku harmonike. [kola tako|e omogu}uje da u~enici sa odsjeka klavira moguvja`bati u {koli prema rasporedu koji uvijek napravi predmetni nastavnik.

Tu je velika pomo} bila radnica na odràvanju ~isto}e: Midàn Ifeta iGa{i} Jovanka koje su nekad ostajale i do 21 sat da bi u~enici mogli da vje`baju.Ina~e radno vrijeme ove {kole je i bilo Non-stop od 06 sati do 20.

Jedan od problema je bila nabavka knjiga za instrumente kao i partitureza ansamble i za nastavu solfe|a i teorije. Pobolj{anjem ìvotnog standarda roditel-ja naj~e{}e su kupovali i [kole za izu~avanje inatrumenata, a [kola se pobrinulada kupi ud`benike za solfe|o, tako da je svaki u~enik dobio knjigu razreda kojipoha|a, koju na kraju {kolske godine vrati nastavniku da bi idu}e godine dobio


43

MB

CY

opet za idu}i razred. Mislim da u {kolskoj biblioteci ima najvi{e ud`benika upra-vo iz solfe|a. Teoriju muzike su u~enici naj~e{}e pisali po diktatu nastavnika unotne sveske. Horske i orkestarske partiture i dionice prepisivane su u kajdanke.Radilo se punom parom.

Pisac ovih redova sje}a se da je nastavnik Radivojevi} Aleksandar sa svo-jim kamernim orkestrom izvodio Hajdnovu "Dje~iju simfoniju" {to morate, dragi~itao~e, priznati nije ba{ jednostavno.

Na sjednici Nastavni~kog vije}a od 17.1.1966. godine predloèno je da sehor [kole podijeli u dva: mla|i i stariji kako bi se ovaj drugi mogao priprematiza ozbiljne nastupe, smotre i takmi~enja.

Op{tina Prijedor ima desetak osnovnih {kola pa je ustanovljena smotra nakraju {kolske godine, svih horova i orkestara. Kako je u rudarskom naselju Ljubijaizgra|en Dom kulture sa velikom salom i pozornicom, to su te smotre naj~e{}eodràvane u tim prostorima. Kada je bilo jako toplo, jer su smotre odr`vane ujunu, bile su pripremljene na Ljetnoj pozornici u Starom gradu.

Ne moramo biti mudri pa pogoditi koji su ansambli bill najbolji. Svakakohor [kole za osnovno muzi~ko obrazovanje, ali i hor Osnovne {kole "Mira Cikota"jer je njime rukovodio isti nastavnik kao i u muzi~koj {koli, a i najvi{e u~enikaiz navedene {kole je bilo u [koli za osnovno muzi~ko obrazovanje.

Tako u Biltenu izdatom povodom deset godina rada ove {kole stoji da istupoha|aju u~enici osnovnih {kola i to:54 u~enika iz Osnovne {kole "Mira Cikota" - danas "Branko ]opi}"29 u~enika iz Osnovne {kole "Mladen Stojanovi}" - danas "Dositej Obradovi}"25 u~enika iz Osnovne {kole "16.maj" - danas "Desanka Maksimovi}"8 u~enika Osnovne {kole "Mile Rajli}" - danas "Petar Ko~i}"12 u~enika Gimnazije "Esad Midì}" - danas "Sveti Sava"1 u~enik U~iteljske {kole "Radmilo Stefanovi}"


44

MB

CY

1955

- 2

005 VREDNOVANJE ANSAMBALA I DIRIGENATAVREDNOVANJE ANSAMBALA I DIRIGENATA

U vrijeme 60-ih nije bilo donatora i sponzora, pa su nakon smotre najboljiizvo|a~i bili nagra|ivani od SO Prijedor. îtamo iz ljetopisa:

Povodom "16.maja" dana oslobo|enja Prijedora, odràna je Op{tinskasmotra horova i orkestara i ìri je najboljima dodijelio nagrade u nov~anom izno-su:[kola za osnovno muzi~ko obrazovanje dobija 100.000 din, Radivojevi}Aleksandar kao dirigent dobija 20.000 din, Sor{ak Viktorija kao dirigent orkestraharmonika dobija 10.000 din. Nastavnik Radivojevi} je zbog odlaska nastavnikaRoànkovi} Branka na odsluènje vojnog roka preuzeo i rukovo|enje horom.


45

MB

CY

Aleksandar Radivojevi}

BILI SU TIH GODINA NAJBOLJIBILI SU TIH GODINA NAJBOLJI

U~enici muzi~ke {kole mogu, ako su talentovani, polagati i dva razredaodjednom. Razredi su se ina~e zavr{avali polaganjem godi{njih ispita.U godini 1964-oj, u~enici1. Jasminka Hajnal2. Emir Kulenovi}3. Edin Su{i}polagali su po dva razreda. Bili su i kasnije aktivni u `ivotu bave}i se muzikomkao amateri. Jasminka je do skoro bila aktivan ~lan hora KUD-a "Mladen Stojanovi}" ("Vila"). Kulenovi} Emir uz violinu svirao je i na gitari, te je bio ~lanzabavnog orkestra pri KUD-u, a i osniva~ popularne vokalne grupe "Djevoja~kestaze". Bio im je i kompozitor i aran`er.

KOLIKO PARA TOLIKO MUZIKE - KOLIKO PARA TOLIKO MUZIKE -

PROBLEM FINANSIRANJA PROBLEM FINANSIRANJA

Finansiranje Muzi~ke {kole kao specifi~ne ustanove je od samog po~etkabilo problemati~no. Osnovna zajednica obrazovanja, SO Prijedor pa i sami roditelji,svi su pomalo u~estvovali u finansiranju. Tako ~itamo u Ljetopisu {kole kako jeza {k. 1968/69. godinu Osnovna zajednica obrazovanja Prijedor finansirala {kolusa 70% dok je SO Prijedor u dva navrata {koli dodijelila sredstva u iznosu od6.000.000 starih dinara. Roditelji u~enika su uvijek na po~etku {kolske godine biliobavezni da plate kori{tenje {kolskih instrumenata i eventualnu opravku istih. Toje bio iznos koji su mogli podnijeti svi roditelji mada je bilo i prigovora za{to onimoraju pomagati nov~ano {kolu ako ju je osnovao grad. Tokom godina u kasni-jim izvje{tajima nai}i }emo na podatak da [kolu za osnovno muzi~ko obrazovan-je u cjelosti finansira Centar za osnovno obrazovanje Prijedor, jer je [kola zaosnovno muzi~ko obrazovanje bila u sastavnom dijelu tog Centra zajedno sa ostal-im Osnovnim {kolama i Specijalnom {kolom.


46

MB

CY

1955

- 2

005

PRIVATNICI I [KOLAPRIVATNICI I [KOLA

"PARA VRTI GDJE BURGIJA NE]E" - ZANATLIJE"PARA VRTI GDJE BURGIJA NE]E" - ZANATLIJE

VA@NIJE OD [KOLEVA@NIJE OD [KOLE

[kola, tj. njeni radnici su doìvljavali i {okove poput onoga kad je privat-nom zanatliji Ra|enovi} Mi{i dozvoljeno da za svoj ulaz u firmu pregradi ulaz u{kolu pa bi u~enici i radnici {kole ulazili iz nekog tre}eg lokala u zgradu. Kakokaè jedan od ~lanova Savjeta da su zbog zbrinjavanja zanatlija i njihove djelat-nosti to u usmenom razgovoru ponudili gore navedenom, a da ni{ta pismeno nijedato. âk je 19 stranica u Zapisnicima napisano o tom slu~aju. Svi va`niji Dnevni listovi "Politika", "Oslobo|enje", "Borba", "Vijesnik" i "Nova Makedonija" pisalisu ~lanak o tom slu~aju. [kola je tu {kolsku godinu (68/69.) zapo~ela sa zaka{njen-jem od desetak dana, ali su ti radovi po~eli kada je bio raspust pa je i direktorza sve saznao kasnije. Slu~aj }e biti i na Op{tinskom sudu, no, eto sve se zavr{ilodobro. [kola i dalje radi u toj zgradi sve do 1981. kada dobija zgradu kodPozori{ta gdje je i danas.

[KOLSKA 1967/68. GODINA[KOLSKA 1967/68. GODINA

Godina de{avanja:- dolaze u {kolu novi nastavnici MIHAJLO GORONJA i NADA BALABAN- nakon 30 godina rada u prosvjeti odlazi u penziju Roberta Navratil, koja }eovoj {koli ostaviti pe~at izuzetno ozbiljnog i po`rtvovanog radnika, kako nastavni-ka tako i direktora.- odràva se Smotra Muzi~kih {kola za cijelu SRBiH- otvara se odsjek gitare

Dolaskom nastavnika Branka Roànkovi}a koji je u Sarajevu zavr{ioVi{u pedago{ku {kolu-muzi~ki smjer, Savjet {kole na sjednici odrànoj dana31.maja 1967. godine razmatra mogu}nost otvaranja odsjeka za gitaru.Nastavnik Roànkovi} bio je dirigent Limene glazbe rudnika LJubija i uMuzi~koj {koli predavao solfe|o i hor.


47

MB

CY

Kako je poznavao gitaru, odabran je za nastavnika tog instrumenta. [kolaje imala prostorije za nastavu i samo je trebalo dobiti dozvolui od osniva~a [kole,Izvr{nog odbora Skup{tine op{tine Prijedor.


48

MB

CY

Program godi{njeg koncerta 1968. godine

1955

- 2

005


49

MB

CY


4:

MB

CY

Ve} na prvom upisu vi{e od dvadesetoro djece iz osnovnih {kola izraziloje èlju da izu~ava taj instrument. Ne mogu presko~iti podatak iz Dnevnika rada,gdje se nalazi ime EKREM HAMZI].

Bio je tada u~enik a nakon zavr{etka Muzi~ke akademije u Sarajevu dolaziu Gimnaziju i u Muzi~ku {kolu kao profesor.Dugo godina bio je i dirigent hora KUD " Mladen Stojanovi} ".Danas ìvi u Americi.

ZEMLJOTRES U BANJALUCIZEMLJOTRES U BANJALUCI

Oktobra 1969. godine Banju Luku je potresao èstok i katastrofalanzemljotres.îtam u monografiji Muzi~ke {kole "Vlado Milo{evi}":Zemljotres koji je 26. i 27. oktobra 1969. godine zadesio Banju Luku i njenuokolinu o{tetio je preko 60 {kolskih zgrada. 37.000 u~enika i studenata ostalo jegotovo na ulici. Prvi dani poslije katastrofe bili su najteì. Ranjeni grad zujao jekao ko{nica. Ra{~i{}avanje ru{evina, smje{tanje stanovni{tva pod kakav-takav krovnad glavom. Iz Banje Luke je od 11. novembra do 1.decembra evakuisano preko10.000 u~enika i nastavnika osnovnih i srednjih {kola. Me|u njima bili su i u~eniciSrednje muzi~ke {kole.

Pisac ovih redova je u trenutku zemljotresa bila u svojoj sobici na tavanuMuzi~ke {kole, sa svojim 4-godi{njim sinom @eljkom.

"Bilo je poslije podne i dok je @eljko spavao, ja sam upravo htela popitiposlijepodnevnu kafu. U ruci mi je bio mlin kad se po~elo sve pod nogama ljul-jati, a iz ugla, gdje mi je stajala pe} na lo` ulje, po~eo je da otpada malter. Rekohu sebi "Kakav to teàk kamion prolazi". Zgrada {kole je i onako bila stara i tro{na,pa rekoh: "Neko malo ve}e vozilo prolazi ulicom".Kad se sijalica zaljuljala i pod pod nogama sinulo mi je da je to ne{to drugo.Stala sam u dovratak, a @eljko je i dalje mirno spavao. Bivalo je sve ja~e i jasam se upla{ila, probudila dijete, obukla ga na brzinu i str~ala niz stepenice.

1955

- 2

005 U~enici u solfe|u su u po~etku bili nasmijani jer je igla na gramofonu (slu{ali su

muziku) po~ela da skaku}e.Svi smo istr~ali i, na sre}u, nikom se nije desilo ni{ta. Ja sam sljede}e sedmicestanovala kod prijateljice. U muzi~ku {kolu sam ulazila sa strahom koji me i danasprati."

Marija Radakovi}

NASTAVNI PLAN I PROGRAM - PROMJENENASTAVNI PLAN I PROGRAM - PROMJENE

Te 1969/70. {kolske godine dolazi do promjene u Nastavnom planu i pro-gramu u {kolama za osnovno muzi~ko obrazovanje u SRBiH.

Zbog veoma velikog interesovanja u~enika za poha|anje te {kolepredloèno je da se ~asovi individualne-instrumentalne nastave smanje sa 45 min-uta na 30 minuta, a da teorijska nastava i nastava solfe|a traju i dalje po 45 min-uta.

Tako bi se moglo upisati vi{e u~enika na izu~avanje instrumenata, {to seda i primjetiti ako pogledamo broj upisanih u toj {kolskoj godini:

- klavir 73 u~enika- violina 18 u~enika- harmonika 82 u~enika- gitara 32 u~enikaSVEGA: 205 u~enikaPrimje}ujemo da broj u~enika na violini stagnira a da na harmonici i

posebno na gitari naglo raste.To se moè jednim dijelom objasniti i mentalitetom stanovni{tva. Bosanska

je to Krajina, gdje su Kraji{ke i Ojka~e - narodne pjesme najpopularnije.âk je na pojedinim sjednicama nastavni~kog vije}a bilo raspravljano da

li moèmo dozvoliti da u~enici sviraju narodnu i laku muziku..Nastava se izvodi na 7 klavira u 7 u~ioica, 6 harmonika i dovoljnim brojem vio-lina i gitara.

Te godine dolazi u {kolu i drugi nastavnik violine ZDENKO JORDANkoji i dan-danas eto ve} trideset i ne{to godina uporno i marljivo poku{ava dasvoje u~enike osposobi da nau~e taj instrument.


51

MB

CY

Kad smo ve} kod violine, te godine dolazi u {kolu i majka danas poz-natog i priznatog mladog violiniste MARKA JOSIFOSKOG - MIROSLAVAJOSIFOSKI biv{a u~enica ove {kole, ro|ena Prijedor~anka, zavr{ila Muzi~kuakademiju u Beogradu i do{la ku}i da radi u svojoj biv{oj {koli.

SVE VE]A SIGURNOST U SVOJ RADSVE VE]A SIGURNOST U SVOJ RAD

Obiljeàvaju}i u godini 1970-oj 15 godina postojanja [kole moèmo kaza-ti da se trud isplatio. Grad nam vjeruje i zna da bez ove {kole mnogo toga u kul-turnom de{avanju ne bi bilo tako kvalitetno.

KOLEKTIV KOJI OBILJE@LJVA PETNAESTOGODI[NJICU RADA:

1. Aleksandar Radivojevi} - direktor,2. Nada Balaban - nast. klavira,3. Thea Radivojevi} - nast. klavira,4. Azar Berberi - nast. harmonike,5. Mihajlo Goronja - nast. harmonike,6. Zdenko Jordan - nast. violine,7. Miroslava Josifoski - nast. klavira,8. Ana Komarica - nast. harmonike,9. Branko Roànkovi} - nast. gitare,10. Asima Smailagi} - nast. gitare,11. Zdravka Vukadinovi} - sekretar,12. Zoran Becner - sekretar od 01.10.1970 god.13. Jovanka Ga{i} - radnica-~ista~ica,14. Ifeta Midàn - radnica-~ista~ica.


52

MB

CY

1955

- 2

005


53

MB

CY

PRENOSIMO ORIGINAL ZAPISNIK SA SJEDNICE ODR@ANE 19.09.1970 g.


54

MB

CY

1955

- 2

005


55

MB

CY

STRU^NO USAVR[AVANJE NASTAVNIKASTRU^NO USAVR[AVANJE NASTAVNIKA

Januara 1971. godine u Sarajevu je odràn sastanak svih direktoraMuzi~kih {kola u SRBiH. Na tom sasatanku je bilo govora o radu i unapre|ivan-ju rada nastavnika u {kolama.

Cijelo dru{tvo je krupnim koracima grabilo naprijed, osnivali su se fakul-teti i univerziteti gdje do sada nije bilo zamislivo, ljudi su èljni novih saznanja.Sistematsko i organizovano obrazovanje profesionalnih muzi~ara na muzi~ko-pedago{kim osnovama mogu}e je ostvariti samo u posebnim muzi~kim {kolama.

Da pogledamo malo u istoriju:Tako iz istorijskih zapisa ~itamo da je 31.maja 1881.godine odràn prvi koncert uBosni.

U nekada{njoj Jugoslaviji, u prvim decenijama XIX vijeka, osnivaju semuzi~ke {kole u okviru pjeva~kih dru{tava.


56

MB

CY

1955

- 2

005 takav je slu~aj i u Prijedoru, gde se u okviru pjeva~kog dru{tva "Vila" organizu-

ju prve poduke iz samostalnog muziciranja.Otvaranjem Srednjih muzi~kih {kola, ve} vi{e godina poslije Drugog

Svjetskog rata, dolazimo do stru~no osposobljenih muzi~ara jer znamo da su prije,uglavnom, bili "u~itelji muzike" zaljubljenici u muziku, koji su, ina~e, imalisasvim drugo zanimanje; naj~e{}e su to bili trgovci ili u~itelji.Prema Zakonu o osnovnoj {koli 60-tih godina u predmetnoj nastavi mogao jeraditi stru~ni u~itelj muzike. To zvanje sticano je zavr{avanjem Srednje muzi~ke{kole - teoretski smjer.U Banjoj Luci takva {kola otvorena je {kolske 1954/55, i pisac ovih redova jeprva generacija nastavnika sa zvanjem STRU^NI UÎTELJ MUZI^KOGVASPITANJA.

70-ih goidina dolazi do velike promjene u {kolstvu, pa do sada diplomi-rani " teoreti~ari" moraju, ako predaju instrument, zavr{iti instrumentalni odsjek.Imali smo primjer u [koli za osnovno muzi~ko obrazovanje Prijedor da nastavniksa zavr{enom MUZI^KOM AKADEMIJOM - teoretski smjer mora da polaèispite da bi dobio zvanje NASTAVNIK - INSTRUMENTALISTA.

Centri u kojima je postojao obrazovan kadar koji je mogao verifikovatiispite tih nastavnika, postojao je u Biha}u, Banjoj Luci a za gitaru se moralo i}iu Maribor kod profesora Stanka Preka. Danas zaposleni u ovoj {koli imaju svapotrebna zvanja za posao koji obavljaju. Stru~no usavr{avanje nastavnika odvijalo se i na seminarima koji su organizovani preko UDRU@ENJA MUZI^KIH PED-AGOGA, kao i u {koli preko STRU^NIH AKTIVA.

Svi nastavnici jednog instrumenta (klavir) ~inili su stru~ni aktiv (klaviristi).Predsjednik aktiva bio je najzaslu`niji radnik, koji je nastojao da u svoju nastavuuvijek uvede ne{to novo, koji se posve}ivao radu sa u~enicima do maksimuma,koji je imao autoritet kod kolega. Rad u aktivima bio je protkan predavanjima ilioglednim ~asovima. Seminari svih muzi~kih pedagoga SFRJ odràvali su se prekoraspusta kao obavezan vid napredovanja i usavr{avanja u izvo|enju nastave. Biloje to u Dubrovniku i Herceg-Novom. Predava~i su bili eminentni stru~njaci izzemlje i iz inostranstva.

Za pisca ovih redova najljep{i su bili ~asovi hora kada smo svi bili veli-ki hor i pjevali malo "fal{".


57

MB

CY

VRA]ANJE ÂSOVA NA 45 minuta.VRA]ANJE ÂSOVA NA 45 minuta.

Po preporuci Prosvjetno-pedago{kog Zavoda SRBiH ~asovi instrumenta ustarijim razredima (od IV-VI) treba da se vrate na trajanje od 45 minuta, jer u{kolstvu je ve} bilo dovoljno nastavnika da bi podmirili potrebe prijavljenih kan-didata. Radilo se o tome {to se u individualnoj nastavi nastavnik mora predati usvom radu cijelim bi}em ako je htio da njegov u~enik uspije kao instrumentalista,a za 30 minuta rada, prizna}ete, nije bilo {anse da se u tome uspije. Pogotovo saambicijama da postane neko i ne{to u muzi~kom ìvotu grada u kom ìvi, ili akoho}e na studij muzike ili na takmi~enje u~enika muzi~kih {kola.Danas svi ~asovi traju kao i u redovnim osnovnim i srednjim op{te obrazovnim{kolama.

KULTURNA I JAVNA DJELATNOSTKULTURNA I JAVNA DJELATNOST

U svim muzi~kim {kolama postoji obavezan dio nastavnog procesa, a tosu intreni i javni ~asovi kao i koncerti. Prilika da u~enik stekne iskustvo sviranjapred publikom, po~inje na javnim ~asovima. Prizna}ete da je to izuzetno osjetlji-vo a, bogami, i nije za svakog.

INTERNI ÂSOVI odràvani su u {koli i to za roditelje te klase nas-tavnika koji predaje i njihovom djetetu.Primjer: 20 u~enika klase klavira Marije Radakovi} na internom ~asu izvode pro-gram koji izu~avaju tokom {kolske godine. Radi se o tome {to tada i u~enici iroditelji mogu da ~uju pored svog djeteta i ostale drugare pa da vide gdje i kakoradi njihovo dijete.Znamo da i pored prijemnog ispita koji se polaè kao uslov po~etka poha|anjanastave u muzi~koj {koli, promakne neko, kako imamo obi~aj da kaèmo, "bezsluha". Jo{ kad u~enik vidi koliko vremena treba posvetiti vje`banju instrumenta,ako èli ne{to posti}i, onda su upravo interni ~asovi prilika da shvatimo je li nammjesto u toj {koli ili nije.


58

MB

CY

1955

- 2

005

JAVNI ÂSOVI: se tako|e odràvaju u {koli, ali se od internih razliku-ju po tome {to su u program uklju~eni u~enici svih klasa. Mogu kolege kombino-vati pa da budu i razli~iti instrumenti, to ve} zavisi od odluke Nastavni~kog vije}a,kako se dogovore.

GODI[NJI KONCERT: Pretpostavljamo da svaki nastavnik dobro poz-naje svog u~enika i da pogotovo sa starijim u~enicima, ve} na po~etku {kolskegodine, planiraju koncert na kraju.Godi{nji koncert je prilika da se javnost upozna sa cjelokupnom djelatno{}u {kole.Na koncertu nastupaju najbolji u~enici solisti sa svih odsjeka, nagra|eni i pohval-jeni sa Republi~kog takmi~enja, horovi, orkestar i ostali ansambli koji rade u {koli.Koncerti se odràvaju u sali Amaterskog pozori{ta jer (naàlost) Muzi~ka {kolau Prijedoru nema svoje koncertne sale.

Koliko je pisac ovih redova upoznat sada{nji direktor (dok ovo pi{em) imazavr{en projekat za salu, samo jo{ finansijska sredstva nedostaju. Nadam se da }eve} za sljede}u godi{njicu koncert biti u sali koju namjerava direktor i kolektivda izgradi.


59

MB

CY

Interne i javne ~asove odràvamo u prostorijama {kole...

....Brdski potok brzo raste i pretvara se u rijeku.[to dalje te~e - sve mo}nije {umi njeno strujanje....

Tema " Vltave" predstavlja {irok i miran tok rijeke. U {koli za osnovnomuzi~ko obrazovanje nastaje upravo takav period. [kola je u{la u svoj " tok",pro{la kroz " Scile i Haribde" i sada mirno nastavlja da radi, postoji i oboga}ujegrad svijim kulturnim i javnim djelovanjem.Dodu{e, desi se tu i tamo neki talas koji malo uzburka `ivot i rad u {koli, ali sveu svemu ide se velikim koracima.

Ako se sjetimo da je u {koli prvi put upisano 85 u~enika, da je u prvomdesetlje}u kroz {kolu pro{lo izme|u 400-500 u~enika, onda nas sada zadivljuje bro-jka od 200-300 u~enika samo za jednu {kolsku godinu.

Tokom sljede}ih desetak -petnaest godina samo }e kroz odsjek gitare pro}ioko 400 u~enika.

Grad i op{tina postaju sve ja~i industrijski centar. Sna`ni rudnici Ljubijai Omarska, fabrika "Celuloze", fabrika keksa " Mira Cikota" u punom su zamahu


5:

MB

CY

...a godi{nje koncerte u Gradskom pozori{tu

1955

- 2

005 a sve to uti~e na `ivotni standard stanovni{tva.

Dok su 60-ih postojala u Prijedoru samo 2 solitera, tih 70-ih i 80-ih ni~u novanaselja u kojima je vi{e stanovnika nego u cijeloj op{tini neposredno poslijeDrugog svjetskog rata pa na ovamo.Najve}i problem svakog ~ovjeka samim ro|enjem je njegov " krov nad glavom".Osnivanjem fonda solidarnosti za stambenu izgradnju mnogi mladi stru~njaci, patako i muzi~ari, dobijaju}i stan, vi{e ne misle o premje{tanju u neki drugi gradkoji bi njihov problem rije{io.

NASTAVNICI PUTNICINASTAVNICI PUTNICI

Od osnivanja Srednjih muzi~kih {kola u Banjoj Luci i Biha}u,Muzi~ke akademije u Sarajevu sve je ve}i broj {kolovanih i stru~no osposobljenihkadrova koji ne mogu na}i posao u svojim gradovima. Prijedor, koji je od BanjaLuke udaljen svega 50-ak kilometara bio je mnogim mladim muzi~arima {ansa dadobiju zaposlenje.

[kola za osnovno muzi~ko obrazovanje u Prijedoru je kroz svoj radpokazala razlog postojanja i svakim danom sve ve}eg pro{irenja, te u tom perio-du imamo povelik broj nastavnika-putnika iz Banja Luke.

1. Asima Be{irevi} - nast. gitare,2. Said Ga{i - nast. klarineta i harmonike, 3. Adnan Huseinbegovi} - nast. gitare i flaute,4 Aj{a Kapetanovi} - nast. harmonike,5. Ned`mil Kozaragi} - nast. klavira,6. Stjepan Mali} - nast. gitare,7. Sajma Radi} - nast. gitare,8. Mirjana Savanovi} - nast. teoretskih predmeta,9. Nenad Simi} - nast. klavira,10. Predrag Simi} - nast. harmonike,11. \ur|ica [ips - nast. gitare,12. Zdenko Uvali} - nast. gitare,13. Dragica Vidovi} - nast. harmonike,14. Zlatko Vranjkovi} - nast. klavira,15. Dijana @abi} - nast. klavira.


61

MB

CY

Kada pogledamo spisak nastavnika-putnika onda se ne moramo ~uditi {to jeponekad dolazilo do velikih problema odr`avanja nastave, znamo kako to ide: redvo`nje i ~asovi uskla|ivanje, vremenske nepogode-zamjenjivanje nastavnika - put-nika sa radnicima koji stanuju u Prijedoru.Ali sve bude i pro|e. Danas {kola ima stabilan kadar koji ne mora zbog stam-benih problema da napu{ta grad pa i radno mjesto.

VI[E NISMO PODSTANARIVI[E NISMO PODSTANARI

Godina 1979. [kola za osnovno muzi~ko obrazovanje Prijedor dobija(kona~no) svoju zgradu. Jeste da nije nova, ali je na{a.Nema vi{e sva|e sa privatnicima oko ulaza u {kolu, nema dijeljenja prostora sanekakvim lokalima koji nemaju veze sa {kolom, nema vi{e dijeljenja prostora sahorom " Mladen Stojanovi}".....

Bila je to zgrada stare {kole " 16. Maj ", kasnije " Radmilo Stefanovi}"[kole u~enika u privredi, da bi muzi~ka {kola najzad tu uselila i evo i danas turadi. Desno od te zgrade je zgrada Gradskog pozori{ta {to }e u radu {kole biti i


62

MB

CY

Nastavnice. S lijeva na desno: Antonija Uvali}, Asima Be{irevi}, Miroslava Kesi},Aj{a Kapetanovi}

1955

- 2

005 te kako zna~ajno.

U prethodnim zapisima moèmo pro~itati da su sve, iole, ve}e, zna~ajni-je kulturne manifestacije (smotra horova osnovnih {kola, gostovanja poznatihumjetnika itd.) odràvane u Domu kulture u Ljubiji koji je imao salu i pozornicupotrebnu za takva de{avanja.Izgradnjom sale Amaterskog pozori{ta i preseljenjem u svoju zgradu [kola zaosnovno muzi~ko obrazovanje }e biti na dobitku.Sada mogu i javni ~asovi biti u sali ili holu pozori{ta, a najbitnije je da GODI[NJIKONCERTI imaju odgovaraju}i prostor.

Sada u svojoj zgradi [kola ima dvije povelike prostorije za odràvanje~asova hora i orkestra kao i za interne i javne ~asove.

ZLATNA PLAKETA " 16 MAJ " ZLATNA PLAKETA " 16 MAJ "

Plaketa " 16 MAJ " ustanovljena je kao priznanje grada Prijedoraustanovama i pojedincima za izuzetan doprinos u razvijanju grada na odre|enimpoljima. Normalno da je [kola za osnovno muzi~ko obrazovanje Prijedor svojdoprinos dala na kulturnom polju. Ba{ u godinama koje opisujem [kola je dobilanajve}e priznanje za sav dotada{nji rad na podizanju muzi~ke kulture stanovni{tvai na muzi~ko obrazovanje mladih.

ODSJEK DUVA^KIH INSTRUMENATAODSJEK DUVA^KIH INSTRUMENATA

Dolaskom stru~no osposobljenih muzi~ara, a zbog zainteresovanostiroditelja i u~enika, pristupilo se otvaranje odsjeka za duva~e.

Ako se sjetimo da je nastavnik u {koli RO@ANKOVI] BRANKO -MI[O bio dugogodi{nji dirigent Limene glazbe pri rudniku Ljubija, onda vidimoda je bilo i razloga za otvaranje tog odsjeka.


63

MB

CY

Potrebe orkestra za mladim i {kolovanim instrumentalistima nalagale su muzi~koj{koli da je ona odgovorna da osposobi iste. Kako je bilo zainteresovanih to se ipristupilo ostvarivanju plana.

Tako }e prvi nastavnici klarineta, trube i flaute biti: []EPAN DUMNI]i SAID GA[I.


64

MB

CY

Plaketa 16. maj

1955

- 2

005


65

MB

CY

Plaketa 16. maj

OD ZAJEDNICE OBRAZOVANJA PRIJEDOR preko SIZ-aOD ZAJEDNICE OBRAZOVANJA PRIJEDOR preko SIZ-a

ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE do CENTRA ZAZA OSNOVNO OBRAZOVANJE do CENTRA ZA

OSNOVNO OBRAZOVANJE I VASPITANJEOSNOVNO OBRAZOVANJE I VASPITANJE

Svi znamo da je veliki problem finansiranje ustanova, a posebno {kole kao{to je Muzi~ka jer, kako su znali " neki" re}i: Ovo nije obavezna {kola, neka onajko ho}e da mu dijete svira instrument u osnovnoj {koli, plati muzi~ko itd, itd. Upo~etku rada {kola je finansirana 70% od Zajednice obrazovanja a ostala sredstvadavala je Op{tina Prijedor kao osniva~.

U jednom odre|enom periodu i roditelji u~enika koji su poha|ali {kolu,u~estvovali su u finansiranju iste. Formiranjem CENTRA ZA OSNOVNO OBRA-ZOVANJE I VASPITANJE PRIJEDOR [kola za osnovno muzi~ko obrazovanje ucijelosti je finansirana kao i ostale Osnovne {kole na podru~ju Op{tine Prijedor.Tako u {koli ostaje sekretar a ra~unovo|a DU[ANKA BECNER prelazi u Centari radi poslove za Muzi~ku {kolu.

TAKMIÊNJE UÊNIKA MUZI^KIH [KOLATAKMIÊNJE UÊNIKA MUZI^KIH [KOLA

Takmi~enje u~enika muzi~kih {kola Jugoslavije organizuje se kao trajnamanifestacija u okviru muzi~kog {kolstva. Cilj takmi~enja je otkrivanje talento-vanih u~enika, podstrek nagra|enim u~enicima u njihovom daljnjem {kolovanju iodabiru zvanja.

Izmjenjivanje pedago{kih iskustava nastavnika iz raznih podru~ja.Takmi~enje se odvijalo po disciplinama:

- gitara, guda~i, duva~i, kamerni ansambli, horovi- klavir, harfa, harmonika i orkestri, solo-pjeva~i.Jedan od problema za{to nije {kola [kola u Prijedoru uvek u~estvovala natakmi~enjima su finansije.Naime, svaka {kola je snosila tro{kove boravka u odre|enom gradu. Kako je finan-siranje muzi~kih {kola bio uvijek kamen spoticanja (ho}e li skola opstati ili ne),nismo svake godine i{li na takmi~enje, iako smo imali izuzetne u~enike.No, moèmo biti zadovoljni i sa onim {to smo pokazali da znamo.


66

MB

CY

1955

- 2

005


67

MB

CY

Neka od takmi~enja na kojima smo u~estvovali


68

MB

CY

1955

- 2

005 SKUPNO MUZICIRANJE - ANSAMBLISKUPNO MUZICIRANJE - ANSAMBLI

Od samog po~etka rada Muzi~ke {kole u Prijedoru uz nastavu na instru-mentima, zvana individualna postoji i skupno muziciranje a to su hor i orkestarbilo koje vrste. Tako }e u jednom periodu {kole biti dva hora: Hor pripremnograzreda i Hor starijih u~enika.

Nastavnik Radivojevi} rade}i sa kamernim sasatavom, dok }e najpoznati-ji postati orkestar harmonika. Orkestrom harmonika rukovodioje ve}i broj nas-tavnika a najvi{e uspjeha imao je nastavnik MIHAJLO GORONJA.

Hor je tako|e radio od prvog dana i uvijek je bio aktivan u~esnik svihkulturnih zbivanja u gradu. Nijedna manifestacija nije pro{la a da hor Muzi~ke{kole nije uzeo u~e{}ea.

Najve}i uspjeh postigao je 1979.godine osvojiv{i prvo mjesto naRepubli~kom takmi~enju u~enika muzi~kih {kola SRBiH, stekav{i tako pravou~e{}a na saveznom takmi~enju, sa kojeg se (zahvaljuju}i sladoledu) vra}a beznagrade. Horom je te godine rukovodila Marija Radakovi}.


69

MB

CY

Aleksandar Radivojevi} sa orkestrom harmonika

SARADNJA SA DRUGIM [KOLAMASARADNJA SA DRUGIM [KOLAMA

Samim tim {to su u~enici [kole za osnovno muzi~ko obrazovanje u~eniciostalih osnovnih {kola to se podrazumijeva da je postojala saradnja. Rijetko koja{kola je imala orkestar. Obi~no su radili samo {kolski horovi. Tako je orkestarMuzi~ke {kole ~esto pratio te horove na njihovim nastupima.

Na jednoj Smotri horova zbratimili su se u~enici iz Ljubu{kog i Prijedora.Tako su na{i u~enici bili u gostima u LJubu{kom gdje su dali zajedni~ki koncert.

1980.godine za Dan {kole gostujemo u Klju~u na koncertu tamo{nje {kole.To je ujedno bila i nagrada za najbolje u~enike koji su po{li na ekskurziju PutemAVNOJ-a.


6:

MB

CY

Marija Radakovi} sa horom

1955

- 2

005

NASTAVNICI [ZOMO PRIJEDOR U SLOBODNO VRIJEMENASTAVNICI [ZOMO PRIJEDOR U SLOBODNO VRIJEME

Poja~anom aktivno{}u Sindikalne organizacije kolektiv je prikupio sredstva da pos-jeti:- Ku}u cvije}a (grob Josipa Broza - Tita)- [umarice - Kragujevac- Tjenti{te - Sutjeska

Za Dan {kole organizovan je izlet na Mrakovicu.


71

MB

CY

[umarice - Kragujevac

Tjenti{te - Sutjeska

GODINA POSJETA VELIKIH MUZIÂRAGODINA POSJETA VELIKIH MUZIÂRA

Poslije odlaska Nade Balaban u Mje{ovitu {kolu, kao profesora engleskog jezikai sa du`nosti direktora, nailazi period u kojem je v.d. direktor IVICA PERETIN-nastavnik klavira.Septembra 1984. godine za direktora je postavljena MARIJA RADAKOVI], koja}e na toj du`nosti ostati dva mandata.

Dolazak Marije Radakovi} poklopio se sa mnogim godi{njicama. Kako jeuvijek bila angaòvana u radu sa ansmblima te pripreme joj nisu te{ko padale.Tako je tih godina, a u ~ast 100 godina Horskog pjevanja u Prijedoru bila Smotrahorova Amaterskih KUD-va SRBiH-1985.

Kad direktorica pri~a o tom vremenu ima obi~aj da kaè da je taj periodza istoriju, jer:- gostuje DUBRAVKA ZUBOVI], primadona Beogradske opere,- gostuje svjetski poznat violinista, STEFAN MILENKOVI],- gostuje RADMILA SMILJANI], primadona Beogradske opere,- doma}ini smo Republi~kom takmi~enju, po prvi put, u~enika muzi~kih{kola SRBiH- renovirana je zgrada {kole i to od temelja do krova.Iz pri~e direktorice saznajemo da je svako jutro sa MILOM MUTI]EM tadaPredsjednik SSRN, njegovim slu`benim autom obilazila preduze}a kako bi uspjelau svom naumu da malo sredi {kolu u kojoj je doma}in."Mile, samo mi jo{ nedostaje da pred vratima tih direktora pruìm ruku kao pros-jak" sje}a se ona.

Razumijevanjem rukovodilaca, a i roditelja na{ih u~enika SLOBODANABANOVI]A, SEADA BE[I]A, DRAGUTINA KAURINA i ostalih obnovili smo{kolu.Sje}am se da mi je drug Kaurin rekao "Marija, mi nemamo para ali imamo mater-ijal"Bio je direktor "Trgoprodaje". I jednog dana idu radnici i nose boje i lakove i sva drvenarija u {koli je nanovosinula.

Najljep{a sje}anja su mi kad kad je gostovala Dubravka Zubovi}. Na{hor i orkestar, tu sam vidjela koliko imamo snage, zajedno sa njom prpremio je"TITOVO IME" i „Habaneru“ iz opere „Karmen“.U pomo} sam pozvala svoje


72

MB

CY

1955

- 2

005 drugare iz {kole violiniste PETRA SKO^IBU[I]A, HAJRIJU BEHARI],

ALEKSANDRA RADIVOJEVI]A, a za zavr{nicu proslave godi{njice RADMILUSMILJANI], moju {kolsku drugaricu.


73

MB

CY

Dubravka Zubovi}


74

MB

CY

1955

- 2

005

BIV[I UÊNICI KAO NASTAVNICI U [KOLIBIV[I UÊNICI KAO NASTAVNICI U [KOLI

- Radmila Jankovi} - prva u~enica koja se vra}a kao nastavnik,- Rajko Balaban - klavir- Ekrem Hamzi} - klavir- Snjeàna D@aji} - klavir- Ivica Peretin - klavir- Zdenko Jordan - violina


75

MB

CY

Radmila Smiljani} na proslavi nakon koncerta

- Jasna Zombra-Ra|enovi} - klavir- Suzana Butinski - klavir, flauta- Medina Kavazovi} - violina- Fikret Kurbegovi} - harmonika- Ifet Kurbegovi} - harmonika- Miroslav Dizdarevi} - harmonika- Mirjana Dizdarevi} - klavir

BILI SU NA[I DRUGARIBILI SU NA[I DRUGARI

Bio je tih, skroman, uvijek sa osmjehom na licu. U {kolu za osnovnomuzi~ko obrazovanje Prijedor do{ao je 1964. godine na radno mjesto nastavnikaharmonike. Volio je svoj posao, svoje u~enike, po{tovao kolege. Nije znao {ta jepovisiti ton u razgovoru ili diskusiji. Bio je cjenjen od strane kolega pa je izabranza prvog predsjednika Zbora radnih ljudi.BIO JE TO AZAR BERBERI


76

MB

CY

Jasna Zombra(Ra|enovi}) i Ekrem Hamzi}

1955

- 2

005 Od prvih dana dolaska u Prijedor postaje ~lan KUD-a " Mladen Stojanovi}" i kao

tenor i kao njegov rukovovodilac, u te{kim, po opstanak hora, trenucima. Nakonkratke bolesti, zimi 1985., napustio nas je.

[ta da se kaè o nastavnici koja }e svoj ìvot provesti u radu sadjecom, koja }e donositi svojoj {koli nagrade i priznanja?Bila je od onih koji od u~enika èle da izvuku ono najbolje. Bila je stroga i upor-na u tim nastojanjima.BILA JE TO REJHANA MAHMUTOVI]U Muzi~ku {kolu Prijedor do{la je iz Biha}a. Svoj radni vijek zavr{ila je uovoj {koli i oti{la u penziju. Napustila nas je 2000. godine

Radnica od koje }e zavisiti da li }e biti u~ionice ~iste ili ne, da li }e navrijeme otvoriti {kolu ili zatvoriti. Bila je aktivan ~lan Sindikalne podru`nice,bore}i se za svoja prava i prava svojih kolega.BILA JE TO STAKA DALJEVI]

U {kolu je do{la na radno mjesto ~ista~ice i tu ostala do kraja.Razboljela se nakon minulog rata, tako da nije do~ekala penziju i nakon te{kebolesti napustila nas je 1995. godine.

**


77

MB

CY

[KOLSKA 1975/76. godina[KOLSKA 1975/76. godina

Direktor {kole - Nada BalabanPo~etkom ove {kolske godine zbog proki{njavanja krova i dotrajale instalacijenestalo je elektri~ne energije u {koli. Pored toga, op{te stanje objekta nije zado-voljavalo minimum standarda za rad nastavnika i u~enika pa je stru~na komisijaSO Prijedor zabranila rad i naloìla opravku koja treba da se izvr{i na krovu,podovima, instalacijama, sanitarnim prostorijama te da se urade pregrade i gener-alno kre~enje. Tokom gra|evinskih radova nastava se izvodila u prostorijama trgo-va~ke firme - Trgoprodaja - Prijedor. U svoju zgradu {kola se vratila u martu1976. godine.

Zbog lo{ih uslova za rad, u~enici klavira i harmonike nisu u~estvovali narepubli~kom takmi~enju ali smo u~estvovali na "Susretu harmonika{kih orkestarai solista" u Puli gdje }e prvu nagradu osvojiti Marko Buzuk - klasa Zdenko Jordan,tre}u Goran Glu{ac - klasa Mihajlo Goronja, Danka Mandi} - klasa Predrag Simi},Nenad Hadì} - klasa Azar Berberi, Denijal Duganhodì} - klasa Mihajlo Goronja.

Nastavni kadar u ovoj {kolskoj godini:- Miroslava Roànkovi} i Mirjana Savanovi} - teoretska nastava- Nada Balaban, Ana Komarica, Rajko Balaban, Nenad Simi}, SnjeànaDàji}, Mirjana Savanovi} - klavir- Zvonimir Olenjuk, Zdenko Jordan - violina- \ur|ica Jordan, Nikola Vujasinovi}, Zdenko Uvali} - gitara- Azar Berberi, Mihajlo Goronja, Aj{a Kapetanovi}, Zdenko Jordan, PredragSimi}, Rejhana Mahmutovi} - harmonika- Said Ga{i - truba, klarinet- Mirjana Savanovi} - flautaU oktobru 1975. godine putem konkursa primljena su tri nova nastavnika: IvicaPeretin i Zlatko Vranjkovi} za klavir te Sajma Radi} za nastavnika gitare.


78

MB

CY

1955

- 2

005


79

MB

CY


Upisano je 331 u~enik. Muzi~ka {kola je uklju~ena u Centar za osnovnoobrazovanje i vaspitanje.Kako kaè ljetopis {kole, ove {kolske godine udruènje muzi~kih pedagoga BiHzaboravilo je da {kolu obavijesti o republi~kom takmi~enju, tako da su kasnilepropozicije i nastala je uùrbana priprema u~enika tek u drugom polugodi{tu ove{kolske godine.Nastavnica Ana Komarica je ove {kolske godine oti{la u penziju a novi nastavni-ci su: Dragica Vidovi} - harmonika, Ekrem Hamzi} - klavir, Marija Radakovi} -hor, orkestar harmonika, Dijana @abi} - klavir, Adnan Huseinbegovi} - gitara.Direktor {kole je Nada Balaban.Sekretar - Dragan Lazi}.Ra~unovo|a - Du{anka Becner.Pomo}no osoblje - Jovanka Ga{i} i Ifeta Midàn.

Na Republi~kom takmi~enju u Tuzli, u~estvovalo je 9 takmi~ara u disci-plinama gitare, violine i klarineta. Prvu nagradu u disciplini gitara, osvojio je EmirHeni} koji nakon toga na saveznom takmi~enju u Skoplju, osvaja tre}u nagradu.U~enik je iz klase Nikole Vujasinovi}a. Drugonagra|eni u~enici su klarinetistiDavor Miljevi} i Dragan Klincov - klasa nastavnika Saida Ga{ia, gitarista MehoKova~evi} - klasa Nikola Vujasinovi}. Tre}enagra|eni su Dragan Balaban i NenadBa{i} - violina - klasa Zdenko Jordan.

Evidentno je da je ove {kolske godine formiran mali i veliki hor koji }enastupiti na sve~anostima povodom 1. maja u Lamovitoj, na smotri horova uPrijedoru te povodom dràvnih praznika na Mrakovici. Voditelj horova je nastavni-ca Marija Radakovi}.Konstatujemo da su godi{nji ispiti odràni po~etkom juna i da je prosje~na ocje-na vrlo visoka 4,05.


7:

MB

CY

1955

- 2

005


81

MB

CY


82

MB

CY

1955

- 2

005


Kolektiv ove {kolske godine ~ine: direktor {kole Nada Balaban, sekretarDragan Lazi}, ra~unovo|a Du{anka Becner, pomo}ne radnice Jovanka Ga{i} i IfetaIm{irevi}. Teoretsku nastavu izvode: Miroslava Roànkovi} i Mirjana Savanovi},violina - Zdenko Jordan, klavir - Rajko Balaban, Snjeàna Dàji}, Ned`milKozaragi}, Ivica Peretin, Zlatko Vranjkovi}, Dijana @abi} i Mirjana Savanovi},gitara - Sajma Radi}, Zdenko Uvali}, Nikola Vujasinovi}, \ur|ica Jordan, Adnan


83

MB

CY

Huseinbegovi} i Branko Roànkovi}, harmonika - Aj{a Kapetanovi}, DragicaVidovi}, Marija Radakovi}, Rejhana Mahmutovi}, Mihajlo Goronja, Azar Berberi,Zdenko Jordan, klarinet i truba - Said Ga{i, korepeticija - Ekrem Hamzi}, hor iorkestar - Marija Radakovi}.Postoje radne organizacije sa malim ili ve}im brojem radnika. Vrsta djelatnostiradne organizacije kao i broj radnika uti~u i na me|uljudske odnose.Tako hronolog ljetopisa {kole za ovu {kolsku godinu nakon provedenih godi{njihispita konstatuje - "rezultat ispita je vrlo nezadovoljavaju}i". Uz ovakvu ocjenu~itamo i sljede}e: "Do{lo je do te{ke i mu~ne situacije u kolektivu na planuunutra{njih - me|uljudskih odnosa uzrokovanih li~nom netrpeljivo{}u i neodgov-orno{}u." ... "Neki nastavnici rade sa takmi~arima i postiù visok plasman a do30% u~enika u klasi im pada na kraju {kolske godine." Ina~e, prosjek negativnoocjenjenih na kraju ove {kolske godine iznosio je 11,05%.

Republi~ko takmi~enje odràno je u Mostaru gdje }e prvu nagradu u dis-ciplini harmonika osvojiti Miroslav Dizdarevi} - klasa Rejhana Mahmutovi}. Drugunagradu osvojili su harmonika{i Senad Be{i}, Danka Mandi} i David [ujica.Zna~ajne nastupe imali su hor i orkestar u Banjaluci, Prijedoru i Prnjavoru.

Popularan je bio ènski pjeva~ki oktet koji je zbog popularnog programarado pozivan na razne manifestacije. Tako }e pjevati i brigadirima na izgradnjipruge [amac-Sarajevo.Maja mjeseca 1978. godine iza{ao je novi Zakon o osnovnom i srednjemmuzi~kom obrazovanju koji }e donijeti novi oblik u organizaciji i radu {kole.


Ova {kolska godina karakteristi~na je po nedostatku stru~nog kadra. Iz{kole su oti{li nastavnici: Hamzi}, Vranjkovi}, Goronja. Novi Zakon o muzi~komobrazovanju uvodi normu od 25 ~asova. Raspodjelom ukupnog fonda ~asova,utvr|eno je da nedostaje jo{ 8 nastavnika. Da bi se odràli ~asovi za sve u~enikena nekim instrumentima ~as se izvodio istovremeno sa 2 ili 3 u~enika. U kamer-nom muziciranju {kole zastupljeni su: veliki hor, hor dje~aka, vokalna grupa, maliinstrumentalni sastav, te oktet nastavnica {kole koji su sa~injavale: MiroslavaRoànkovi}, \ur|ica Jordan, Sajma Radi}, Aj{a Kapetanovi}, Rejhana


84

MB

CY

1955

- 2

005 Mahmutovi}, Dijana @abi}, Nada Balaban i Marija Radakovi}. Oktet je pored nas-

tupa u op{tini Prijedor pjevao u Doboju te nastupio na dva koncerta u Njema~koj.VIII takmi~enje u~enika muzi~kih {kola BiH odràno je u Banjaluci.Prvonagra|eni: Emir Heni} - gitara - klasa Branko Roànkovi}, te hor pod vod-stvom Marije Radakovi}. Na saveznom takmi~enju, Emir Heni} je osvojio tre}unagradu a hor pohvalu.Drugonagra|eni u~enici: Almir Hejzovi} - klarinet i Ferid Vehabovi} - truba -klasa Said Ga{i, gitara - Kova~evi} Meho-Sa{a.Tre}e nagrade: Aleksa Mili}, Mirsada Smailagi}, Mirjana Matanovi}, MelihaKalani}, Perica Radulovi}, Draènka Novakovi} - disciplina gitara.


85

MB

CY

Nastavnici sa jednim od osniva~a {kole Savom Balabanom(~etvrti s lijeva)


86

MB

CYEmir Heni} - prvonagra|eni gitarista

Marija Radakovi} sa svojim horom

1955

- 2

005


87

MB

CY


[kolsku godinu upisalo je 267 u~enika. Nedostajalo je jo{ 9 nastavnika. Nastavnica Marija Radakovi} pre{la je u drugu {kolu pa su rad sa ansamblimadobrovoljno preuzeli nastavnici Berberi, Kozaragi} i Vujasinovi}.[kola radi u sklopu Centra za osnovno obrazovanje i vaspitanje. Na{i nastavniciprisustvovali su dobro organizovanom seminaru za klavir, gitaru, solfe|o i har-moniku u Dubrovniku.Odràni su interni i javni koncerti. Treba ista}i onaj u organizaciji Saveza sindika-ta, a povodom 1. maja te koncert u Klju~u koji je uprili~en na poziv Muzi~ke{kole iz tog grada koja je funkcionisala u sklopu radni~kog univerziteta.Za najbolje u~enike {kole odràn je jednodnevni izlet u Jajce i Mrkonji} Grad gdjesu posje}ena mjesta AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a.Ove {kolske godine prvi pt je izvo|ena instruktivna i produ`na nastava a odrànisu i prvi popravni ispiti.Republi~ko takmi~enje obiljeèno je skromno - i po broju u~enika i po nagradama.Biljeìmo jednu nagradu - tre}u - za u~enicu klavira Aleksandru Banovi} - klasaRajko Balaban.


88

MB

CY

Hor i orkestar na gradskom stadionu

1955

- 2

005

[KOLSKA 1980/81.godina[KOLSKA 1980/81.godina

Upisano je 300 u~enika a od toga 85 u pripremni razred. Ovi u~enici dopolugodi{ta bi}e obuhva}eni solfe|om i teorijom a od drugog polugodi{ta i instru-mentom. Nastavni~ki kadar je nepromijenjen. Novi radnik je pomo}na radnicaStaka Topi}.Ansambl - hor i orkestar uzrasta od III - VI razreda preuzima nastavnik MarinkoMiljatovi}. Isti }e nastupiti za Dan Republike, Dan rudara, Dan Armije, Dandje~ije radosti.

U oktobru 1980. godine {kola je organizovala dvodnevnu ekskurziju zanastavnike i posjetila istorijsko - kulturni centar Oplenac u Topoli, Kragujevac iTjenti{te.Prvo polugodi{te ove{kolske godine imalo jeprocenat prolaznosti84,67% a rezultat je lo{ihocjena iz hora i orkestrakod u~enika starijih razre-da koji su ovu sekcijuizbjegavali. Zbog toga suodràni i roditeljski sas-tanci. Zbog lo{ih vremen-skih uslova kasnio jepo~etak drugog polugodi{ta.

Tokom {kolske godine odràni su interni i javni ~asovi. Hor i orkestar }eodràti ve}i broj nastupa - 8. mart - Kozara, obiljeàvanje 1. maja, sredinom majanastup na smotri horova, koncert u Ljubu{kom na Festivalu dje~ijih horova ipjesme.

Republi~ko takmi~enje odràno je u Derventi. [kolu su predstavljaliu~enici u disciplinama gitare i klarineta. Drugonagra|eni u~enici u disciplini gitare- \or|e Banovi}, Aleksa Mili}, te tre}enagra|eni Sa{a-Meho Kova~evi}, DraènkaNovakovi} i Perica Radulovi} - svi iz klase nastavnika Nikole Vujasinovi}a.


89

MB

CY

Nastavnik Marinko Miljatovi}


Upisano je 300 u~enika na odsjecima gitare, klavira, harmonike, violine, iklarineta. Nastavni kadar je isti kao i u prethodnoj {kolskoj godini. Na odr`avan-ju ~isto}e radi nova radnica Radana Kecman.U novembru 1981. godine {kola preseljava u zgradu kod pozori{ta - gdje i danasradi. Preseljenje je zahtijevalo i vi{e poslova pa je malo poreme}ena redovna nas-tava. U aprilu 1981. godine izvr{ena je radna akcija na ure|enju {kole i {kolskogdvori{ta.Tokom maja iste godine {kola uzima u~e{}e u svim op{tinskim manifestacijama.Na Smotri horova nastupio je i hor iz Ljubu{kog.Procenat prolaznosti je 98,85%.IX republi~ko takmi~enje u~enika muzi~kih {kola BiH odr`ano je od 18. - 20.marta u Tuzli. Dobre rezultate postigli su Igor Javor i Zoran Galuni} osvojiv{iprve nagrade, te drugonagra|ena Senka Be{irevi} - svi iz klase nastavnice RejhaneMahmutovi}.


8:

MB

CY

Jedan od mnogobrojnih nastupa hora i orkestra Muzi~ke {kole

1955

- 2

005 [KOLSKA 1982/83. godina[KOLSKA 1982/83. godina

Upisano je 293 u~enika. Pojedini nastavnici zbog nedostatka kadrova radena vi{e odsjeka. Novi nastavnik za solfe|o i klavir je Zora Bakaj. Prvo polugodi{teobiljeèno je sa dva javna koncerta. U drugom polugodi{tu u~enici su bili uklju~eniu sve op{tinske manifestacije a hor i orkestar opet putuju u Ljubu{ki na Festivalhorova. Ove godine {kola nije u~estvovala na republi~kom takmi~enju.


Nova {kolska godina po~inje 3. septembra 1984. godine sa novim direktorom - Marijom Radakovi}. U {kolu je po odobrenju SIZ-a za osnovno obrazovanje upisano 260 u~enika.Nastavu klavira izvode sljede}i nastavnici: Rajko Balaban, Snjeàna Dàji}, IvicaPeretin, Miroslava Roànkovi}, Dijana @abi}, Slobodanka Kecman; harmonike:Rejhana Mahmutovi}, Mihajlo Goronja, Azimir Zukanovi}, Alma ômi}, BlagicaElenkov; gitare: Nikola Vujasinovi} i Marinko Miljatovi}; klarineta: AzimirZukanovi}; veliki hor: Marija Radakovi}; orkestar: Mihajlo Goronja; ansamblgitara: Nikola Vujasinovi}.Interesantno je napomenuti da je raspisan konkurs za prijem u~enika na odsjeksolo pjevanje - ali se nije prijavio ni jedan u~enik. Zanimljiv je jo{ jedan podatakkoji se odnosi na broj upisanih u~enika po instrumentima:- klavir - 100 u~enika- harmonika - 103 u~enika- gitara - 36 u~enika- violina 14 u~enika- klarinet - 7 u~enikaOva godina je i godina jubileja - 30 godina od osnivanja i neprekidnog rada. Utu svrhu planiran je niz koncerata. Smr}u nastavnika Azara Bereberija, {kola je izgubila tihog i vrijednog kolegu. U Ljetopisu {kole nismo prona{li podatke za republi~ko takmi~enje muzi~kih {kolapa pretpostavljamo da zbog aktivnosti povodom jubileja {kole, u~enici nisu niu~estvovali na takmi~enju.


91

MB

CY


92

MB

CY

1955

- 2

005


93

MB

CY

Samira i Bajro Ajki} - gosti - studenti na Fakultetumuzi~kih umetnosti u Beogradu

Dubravka Zubovi}

Emir Heni}


Zaposleno je ukupno 14 nastavnika. Na odsjek solo pjevanja upisano je 3u~enika - nastavnica Slobodanka Kecman. Novi radnik pripravnik je profesor klavi-ra Jasna Zombra - biv{i u~enik ove {kole. Nastavu kamerne muzike vodi nastavnikMiroslav Dizdarevi}.Ukupno je upisano 260 u~enika.15. novembra 1985. godine odr`an je zavr{ni koncert povodom jubileja. Na kon-certu su nastupili biv{i u~enici, kao i primadona sopran Radmila Smiljani}.XII takmi~enje u~enika muzi~kih {kola BiH odr`ano je u Prijedoru u disciplina-ma: harmonika, duva~i, gitara i horovi.


94

MB

CY

1955

- 2

005


95

MB

CY

Muzi~ka {kola - Ilid`a

Srednja muzi~ka {kola - Sarajevo


96

MB

CY

Muzi~ka {kola - Zenica

1955

- 2

005


Ove {kolske godine upisano je 260 u~enika. U Ljetopisu {kole je malopodataka, osim da je broj u~enika ograni~en prostorom i kadrom. Zanimljiv jeodnos djevoj~ica i dje~aka. Od ukupnog broja od 260 u~enika, 154 su djevoj~icea 106 dje~aka. Republi~ko takmi~enje je odr`ano u Tuzli a tre}u nagradu su osvo-jili vokalna grupa i orkestar harmonika.


97

MB

CY


Na raspisani konkurs za nastavnike niko se nije javio pa je broj nastavni-ka isti kao prethodne godine - 14. Zbog nedostatka finansijskih sredstava i nemotivisanosti nastavnika, {kola nijeu~estvovala na Republi~kom takmi~enju.


Pove}eva se broj nastavnika i ukupno zaposlenih radnika {kole na 22. Broju~enika je 265. Hroni~ar navodi vrlo lo{u materijalnu situaciju i niske li~nedohotke zaposlenih, te smanjenu motivaciju za rad nastavnika. Kolektiv [kole i orkestar harmonika odlaze na me|unarodnu smotru solista iorkestara harmonike. Orkestar pod vo|stvom nastavnika Mihajla Goronje osvajatre}u nagradu.


Pove}an je broj upisanih u~enika na 325. Desile su se i neke promjenevezane za finansiranje - {to }e pozitivno uticati i na rad {kole.Kolektiv sada sa~injavaju: direktor Marija Radakovi}, sekretar Dragan Lazi},ra~unovo|a Du{anka Becner, te pomo}ne radnice Staka Daljevi} i Zilha Zenki};nastavni kadar: solfe|o - Miroslava Roànkovi} i Slobodanka Kecman; klavir -Jasna Zombra, Rajko Balaban, Snjeàna Dàji}, Suzana Jovi~i}, Ivica Peretin,Aleksandra Nikoli}; harmonika - Mihajlo Goronja, Rejhana Mahmutovi}, IfetKurbegovi}, Fikret Kurbegovi}, Blagica Zukanovi}; gitara - Nikola Vujasinovi};klarinet - Azimir Zukanovi}; flauta - Suzana Jovi~i}, te violina Zdenko JordanOvo je jubilarna 35. godina od osnivanja Muzi~ke {kole. Sve~ani koncert u~enika,nastavnika i gostiju odràn je u Gradskom pozori{tu 24. maja 1990. godine.Orkestar harmonika osvaja prvu nagradu u Mostaru.


98

MB

CY

1955

- 2

005


99

MB

CY

Medina Kavazovi} i Jasna Zombra

Fikret Kurbegovi}


Promjene u zemlji donose i promjene u {koli, zbog kasnijih de{avanja ne}ese implementirati u potpunosti.[kolu je upisalo 325 u~enika a nastavu izvodi 19 nastavnika. Ove {kolske godine{kolu je posjetio poznati violinista Stefan Milenkovi} i u Gradskom pozori{tuodr`ao koncert.Novi nastavnici su Dejan [arovi} i Gojko Ra|enovi} - gitara.[kola nije u~estvovala na Republi~kom takmi~enju.


9:

MB

CY

Stefan Milenkovi} u na{oj {koli

1955

- 2

005


Upisano 330 u~enika. [kola je radila u atmosferi ratnih zbivanja. De{avajuse - {trajk radnika, napu{tanje {kole od strane u~enika i nastavnika, ukida se organZbor radnika a uvodi Savjet {kole ~iji prvi predsjednik postaje Gojko Ra|enovi}- i [kolski odbor sa predsjednikom Mehmedom Avdagi}em. Navedeni organi nadaljnji tok rada {kole vi{e nisu imali nikakvog uticaja zbog ratnih dejstava.Po~etkom septembra 1991. godine dolazi do promjene direktora {kole. Dotada{njidirektor, Marija Radakovi}, odlazi u penziju a vr{ilac du`nosti direktora postajeMihajlo Goronja.


:1

MB

CY

Savjet radnika 91/92.


[kolska godina po~inje sa mjesec dana zaka{njenja. [kola radi u ratnimuslovima. Ne znamo gdje su svi nastavnici i da li }e do}i na posao. Jedni su uvojsci, drugi su napustili Prijedor, u~enici odlaze, grijanje ne funkcioni{e...U martu 1993. godine broj u~enika je 157. Da bi se odr`ao fond ~asova, radilose i grupno od 2 do 3 u~enika na ~asu. Ove godine zapa`en rad imali su ansam-bli harmonika (voditelj nastavnica Aida Reizovi}), vokalna grupa "Art" podvo|stvom nastavnice Mirjane Dizdarevi} i mandolinski ansambl pod vo|stvomGojka Ra|enovi}a.


:2

MB

CY

[kolski odbor 91/92.

1955

- 2

005

VOKALNA GRUPA "ART"VOKALNA GRUPA "ART"

Vokalna grupa "Art" je po~ela sa radom 22. maja 1993. godine. Osniva~igrupe su bile dvije nastavnice iz muzi~ke {kole: Mirjana Dizdarevi} i AidaReizovi}. Sakupile su u~enike ni`e muzi~ke {kole koji su bili posebno birani odstrane nastavnice Miroslave Kesi}. Sastav grupe se mijenjao s vremena na vrijemeali je uvijek brojala 15-ak ~lanova. Nastupali su na koncertima muzi~ke {kole idrugim manifestacijama ~iji je organizator bila muzi~ka {kola i op{tina Prijedor.1994. godine odlaze u omladinski kamp "Pali}" na Pali}kom jezeru u ~ijim suradionicama aktivno u~estvovali. Kreatori su himne kampa pod nazivom "@ivot jemladost". 1995. godine, zajedno sa op{tinskom, delegacijom odlaze u Solun u svo-jstvu mladih ambasadora kulture. Bili su u~esnici uli~nog festivala u Neapolisu,gdje su osvojili zna~ajnu nagradu: 15 dana besplatnog boravka u Gr~kimljetovali{tima. Naravno, zbog ratnih dejstava u na{oj zemlji, to putovanje nikadanije realizovano. Nakon povratka iz Soluna, grupa trpi dramati~ne i drasti~ne prom-jene. ^lanica grupe, Nata{a \ukanovi}, smrtno je stradala tog "crnog" prolje}a. Izgrada odlaze Mirjana Dizdarevi} i Aida Reizovi} - osniva~i grupe a na njihovomjesto dolazi mladi nastavnik Aljo{a Novakovi}. Desila se i odre|ena izmjena~lanova. Nakon, gotovo jednogodi{nje pauze, grupa se ponovo aktivirala 1996.godine i na osnovu ~lanka iz Beogradske "Politike", prijavljuje se za u~e{}e uomladinskom kampu "Karata{" u nacionalnom parku \erdap. Iako su u kampu biliu svojstvu mladih ekologa, uspjeli su odr`ati interni koncert za u~esnike kampa.U istom kampu su boravili i 1997. godine. Te 1997. godine, grupa je djelovala ikao sastavni dio crkvenog hora tj. sa~injavala je njegovu okosnicu. Prestali su saradom 1998. godine kada je ve}ina ~lanova zavr{ila srednju {kolu.

Vokalnu grupu "Art" su ~inili: Mirjana Dizdarevi}, Aida Reizovi}, Nata{a\ukanovi}, Bojana Batoz, Ivana Pavi}, Ivana Bogunovi}, Dejana Dejanovi}, VesnaMr{i}, Jelena Maksimovi}, Ognjen Vla~ina, Marko Banovi}, Dejan Karlica, IgorMotl, Aljo{a Novakovi}, Du{ica Komnenovi}, Ana Bakaj i Sla|ana [ugi}.


:3

MB

CY


:4

MB

CY

Koncert na Pali}u 1994. godine

Karneval u Gr~koj - uli~na povorka i vokalnagrupa kao gusari

Proba u Pozori{tu

1955

- 2

005


[kolska godina po~inje ranije - 16. avgusta. Odlukom Ministarstva zanauku i kulturu RS op{tine su obavezne da same odre|uju po~etak rada {kola uzavisnosti od ratnih dejstava. U {kolu je upisano 269 u~enika. 2. aprila 1994. godine novi direktor {kole postaje Gojko Ra|enovi}. Nastavuizvode 12 nastavnika i 2 nastavnika po ugovoru.4. juna 1994. godine odràno je prvo takmi~enje muzi~kih {kola Republike Srpske.Na{u {kolu predstavlja 10 u~enika i svi osvajaju nagrade.Prvonagra|eni: Nata{a Joki} - gitara - klasa Gojko Ra|enovi}, Tanja Mili} - klavir- klasa Mirjana Dizdarevi}, Dragan Mirkovi} - harmonika - klasa Aida Reizovi}.Drugonagra|eni: Goran An|i}, Igor Motl - gitara - klasa Gojko Ra|enovi}, JelenaMeseldìja - klavir - klasa Mirjana Dizdarevi}, Danilo Grbi} - harmonika - klasaAida Reizovi}.Tre}e nagrade: Dino Sikiri} - gitara - klasa Nikola Vujasinovi}, Lana Prani}, AnaBakaj - klavir - klasa Mirjana Dizdarevi}.Od aprila 1994. godine novi nastavnik flaute je Radmila Trbi}


Kada sam aprila 94. do{ao na mjesto direktora Osnovne muzi~ke {kole uPrijedoru, smatrao sam da treba da se zavr{i rat, da se {kola oja~a visokoobra-zovnim kadrom pa da se onda pokrene inicijativa za srednju {kolu, prisje}a sedirektor Gojko Ra|enovi}.Neki ljudi iz tada{njeg sastava [kolskog odbora mislili su da ne treba to pitanjeodlagati.

Najglasniji zagovornik Srednje muzi~ke {kole bio je ~lan {kolskog odbo-ra Nenad Marjanovi}. Tada{nji [kolski odbor jo{ su sa~injavali-Snjeàna \iki},Goran Kantar, Nikola Vujasinovi} i Mihajlo Goronja. Krenulo se sa izradom elab-orata o potrebi odnosno opravdanosti ovakve ustanove. Uslovi za to su - kadar ,u~enici, prostor, oprema... kao i druge zakonske pretpostavke koje u uslovima ratavi{e nisu bile validne ili se mogu razli~ito tuma~iti. Najve}i nedostatak u startu


:5

MB

CY

bio je profesorski kadar. [kola je tada imala jednog profesora klavira - JasnuRa|enovi} te Mihajla Goronju i Gojka Ra|enovi}a - op{ta muzi~ka pedagogija .U pomo} smo pozvali prof. Ismeta Katardì}a koji se rado odazvao da radi kaospoljnji saradnik, koji }e u Srednjoj muzi~koj {koli ostati da radi do penzije.

Osnovni prostorni i didakti~ki uslovi u {koli su postojali,a i odziv u~enikaprema{io je na{a o~ekivanja. Bili su to u~enici koji su te 94. zavr{ili Osnovnumuzi~ku {kolu, oni koji su tu {kolu zavr{ili godinu-dvije ranije, kao i nekolikokandidata bez osnovne muzi~ke {kole.Na konkurs se prijavilo preko 40 kandidata, a prijemni ispit je poloìlo 36. Prvipolaznici Srednje muzi~ke {kole u Prijedoru bili su:ALI[I] ALTIJANA, BANOVI] MARKO, BOGUNOVI] IVANA, DEJANOVI]DEJANA, \UKANOVI] NATA[A, KESI] ZORANA, KNE@EVI] ANDREA,KOLUND@IJA GORAN, MAKOVSKI TATJANA, MILINKOVI] KRISTINA,RADOJÎ] MILENA, CRNI] GOSPA, ANTI] SA[A, BATI] REFIK, BUBN-JEVI] IVANA, GAJI] DRAGANA, DANIÎ] @ARKO, KARLICA DEJAN,KEÂN JELENA, MR[I] VESNA, PAVI] IVANA, BRNI] MARIJANA, VILAGORDANA, DERETI] SANJA, DUKI] VEDRAN, JOVI] SLA\ANA,MIRKOVI] DRA@EN, PECALJ SLAVEN, AZENI] DANIJELA, HERGI]DINO, TOPI] VANJA - Odsjek MUZI^KI SARADNIK, te odsjek MUZI^KIIZVO\A^: MOTL IGOR, DUJMU[I] DARIO, RA\ENOVI]MILORAD,VLAÎNA OGNJEN, AN\I] GORANA - gitaristi i POLETANNIKOLINA - flauta.

Op{te obrazovne predmete predavali su kolege iz Prijedorske gimnazije, a stru~nepredmete:TEORIJA MUZIKE - MIHAJLO GORONJAKLAVIR - JASNA RA\ENOVI], MARIJA RADAKOVI],

RAJKO BALABAN i MIRJANA DIZDAREVI]SOLFE\O -MIROSLAVA KESI], ISMET

KATARD@I]HOR - MARIJA RADAKOVI]GITARA - GOJKO RA\ENOVI], DEJAN

[AROVI]OSNOVE HORSKE VOKALNE TEHNIKE - GOJKO RA\ENOVI]


:6

MB

CY

1955

- 2

005 FLAUTA - RADMILA TRBI]

Op{te obrazovne predmete predavali su:SRPSKI JEZIK - DUBRAVKA MU[IKI]ENGLESKI JEZIK - MIRJANA STJEPANOVI]NJEMA^KI JEZIK - MILENA PLEMI]MATEMATIKA - RAJKO SENI]FIZIKA - OBRAD AN\I]BIOLOGIJA - MILORAD PETROVI]FIZI^KO VASPITANJE - ÊDO RODI]ISTORIJA - NEVENKA CRNÊVI]PSIHOLOGIJA - RADMILA BJELI]GEOGRAFIJA - LAZAR GVOZDENOVI]LIKOVNA KULTURA - LJILJANA DAMJANOVI]INFORMATIKA - DRAGOSLAV BALABANAUDIOTEHNIKA - SLAVKO ELIJA[

Direktor {kole: GOJKO RA\ENOVI]Sekretar: DRAGAN LAZI]Ra~unovo|a: DU[ANKA BECNER

Tako je {kolske 94/95. u Prijedoru po~ela sa radom Srednja muzi~ka {kolakoja je, generalno, donijela vi{u razinu svira~kog nivoa, a nekim u~enicima muzi-ka }e postati i ìvotno opredjeljenje.

Od 36 upisanih, prvi razred su zavr{ila 24 a maturiralo je svega 12u~enika. Ovo je najbolja generacija, mo`da i zbog vremena u kojem je ìvjela iuslova u kojim je sticala svoje muzi~ko obrazovanje.

Prvi maturanti Srednje muzi~ke {kole su: AN\I] GORANA i MOTLIGOR - muz. izvo|a~ - gitarista te muzi~ki saradnici: DEJANOVI] DEJANA,BOGUNOVI] IVANA, MAKOVSKI TATJANA, MILINKOVI] KRISTINA,CRNI] GOSPA, DANIÎ] @ARKO, MR[I] VESNA, BRNI] MARIJANA,JOVI] SLA\ANA i TOPI] VANJA.Ukupan broj u~enika u ovoj {kolskoj godini je 257 u~enika u osnovnoj {koli i36 u srednjoj


:7

MB

CY


:8

MB

CY

Rje{enje o osnivanju Srednje muzi~ke {kole Prijedor

1955

- 2

005


:9

MB

CY

1995. godina je bila i godina jubileja - 40 godina postojanja

II TAKMIÊNJE UÊNIKA MUZI^KIH [KOLAII TAKMIÊNJE UÊNIKA MUZI^KIH [KOLA

Na{a muzi~ka {kola bila je doma}in drugog takmi~enja muzi~kih {kolaRepublike Srpske. Takmi~enje je odràno u disciplinama klavira, gitare, harmonike,violine, flaute, te klavira ~etvororu~no. Na takmi~enju su u~estvovala 73 takmi~araiz muzi~kih {kola iz Banjaluke, Gradi{ke, Sarajeva, Trebinja, Prnjavora i Prijedora.Prijedorsku muzi~ku {kolu predstavljalo je 25 (dvadeset pet) u~enika u discipliniklavira, gitare, harmonike i flaute. Dvadeset dva u~enika osvojili su nagrade, odtoga 7 (sedam) prvih, 5 (pet) drugih i 10 (deset) tre}ih.

Pvonagra|eni u~enici u disciplini gitare su Nata{a Joki}, Igor Motl i GoranAn|i} iz klase nastavnika Gojka Ra|enovi}a; harmonika{i Danilo Grbi} i DraganMirkovi} iz klase nastavnice Aide Reizovi}; Ana Bakaj - disciplina klavir, nas-tavnica Jasna Ra|enovi} te flautistkinja Snjeàna Hrva}anin - klasa nastavnicaRadmila Trbi}.

Druge nagrade u disciplini klavira osvojili su sljede}i u~enici: Lana Prani},Tanja Mili}, Tatjana Makovski iz klase Jasne Ra|enovi}; Una Popovi} - klasaRajko Balaban, te @eljka @eèlj i Jelena Meseldìja - klasa Mirjana Dizdarevi}. Udisciplini flauta - Nikola Kantar - klasa Radmila Trbi}.

Tre}e nagrade - Jelena Ke~an, Kristina Milinkovi} - disciplina klavir - nas-tavnica Jasna Ra|enovi} te Mirjana Radinovi} - klasa Mirjana Dizdarevi}. U dis-ciplini harmonika: Nikica Vujinovi} - klasa Zora Rodi}, i Igor êlica - klasaMihajlo Goronja. U disciplini gitare tre}u nagradu su osvojili Boìdar Bjeloni} -klasa nastavnik Dejan [arovi}, i Dino Sikiri} - klasa nastavnik Nikola Vujasinovi};te u disciplini flaute Marijana Miri} - klasa Radmila Trbi}.

Prvonagra|eni u~enici nastupili su na zavr{nom koncertu u Prijedorskom pozori{tu.


::

MB

CY

1955

- 2

005


Radosni smo zbog zavr{etka rata , pa ostale te{ko}e podnosimo lak{e. Tusu redukcije elektri~ne energije, nedostatak centralnog grijanja i materijalnihtro{kova ukupno. Nastava se odvijala sa skra}enim ~asovima i smanjenim ukupn-im fondom ~asova. Broj u~enika u osnovnoj {koli je 241 a u I razred SM[ upisanoje 19 u~enika. U {koli po~inje sa radom mje{oviti orkestar od tridesetak ~lanova.Orkestar vodi nastavnik Marinko Miljatovi}.

U Srednjoj {koli po~inje raditi profesor Mladen Adamovi}.Tre}e takmi~enje u~enika muzi~kih {kola Republike Srpske odr`ano je u

Banjaluci sa propozicijama SR Jugoslavije. Na{u {kolu predstavljalo je 16 u~enikau disciplini gitare, klavira i harmonike, a osvojeno je 12 nagrada od toga 8 (osam)prvih. Prvonagra|eni gitaristi: Goran An|i}, Nata{a Joki}, Igor Motl, Maja Jovi} - klasaGojko Ra|enovi}, te Aleksandar Ra|enovi} - klasa Dejan [arovi}.Prvonagra|eni harmonika{i: Branko Vujmilovi} i Danilo Grbi} - klasa MihajloGoronja.U disciplini klavir - prvu nagradu osvojila je Mirjana Radinovi} - klasa JasnaRa|enovi}.Druge nagrade - harmonika{ Nikica Vujinovi} - klasa Zora Rodi}.Tre}e nagrade: klavir - Dalija La}man - klasa Rajko Balaban, harmonika - MilanJovanovi} - klasa Mihajlo Goronja i Marko Vujmolovi} - klasa Zora Rodi}.Prvonagra|eni gitaristi i harmonika{i nastupili su na Saveznom takmi~enju SRJugoslavije u Novom Sadu.


U ovoj {kolskoj godini upisano je 283 u~enika od tih u srednjoj {koli 53(pedeset tri). [kolska godina je realizovana uz te{ko}e. Prostorije {kole zagrijavanesu pe}ima "bubnjarama" koje je trebalo non-stop poslu`ivati te ~istiti i iznositipepeo. Pored toga ionako prljavi zidovi u~ionica svakim danom bili su crnji. Odpolovine aprila 1997. godine do kraja {kolske godine ~asovi su skra}eni zbog {tra-


211

MB

CY

jka prosvjetnih radnika.IV takmi~enje u~enika muzi~kih {kola RS odràno je u Banjaluci. Muzi~ka

{kola iz Prijedora nastupila je sa 7 takmi~ara u disciplinama klavira, gitare i har-monike. Svi u~enici su osvojili nagrade, od toga jedna specijalna - DraganMirkovi} - harmonika - klasa Nada Vje{tica, te prve nagrade: Nata{a Joki} iAleksandar Ra|enovi} - gitara - klasa Gojko Ra|enovi}, zatim Nikica Vujinovi}- harmonika - klasa Zora Rodi}. U disciplini klavira: Brankica Vujinovi} - druganagrada - klasa Radmila Trbi}, zatim i Nikola Vujasinovi} - odsjek harmonike -druga nagrada - klasa Aljo{a Novakovi}. Tre}u nagradu osvojila je u disciplinigitare Dijana Rastoka - klasa Gojko Ra|enovi}.

U toku godine odràno je nekoliko internih ~asova - koncerata. Po~etkomjuna odràn je javni koncert u Pozori{tu pod nazivom "Ve~e kamerne muzike"gdje su nastupili: hor osnovne {kole, hor srednje {kole, mje{oviti orkestar tekamerna dua.

PIANINO NA DARPIANINO NA DAR

Zna~ajnu muzi~ku saradnju {kola je ostvarila sa italijanskom agencijom zalokalnu demokratiju sa sjedi{tem u Trentu. Ta saradnja urodila je gostovanjemu~enika i studenata iz pokrajne Trentino 1996. godine. Posebno iznena|enjepriredili su nam na{i prijatelji uo~i Nove 1997. godine.

Naime, "30. decembra 1996. godine u ve~ernjim satima, pozvao me je tele-fonom kolega iz Trenta, Andrea Vecoli kako bi se vidjeli ispred muzi~ke {kole"-prisje}a se direktor {kole Gojko Ra|enovi}. Nekoliko kolega iz Italije sa gospodi-nom Vecolijem, Muzi~koj {koli u Prijedoru na dar su dovezli pianino. Bio je tosusret pun iznena|enja i smijeha. Tada{nje granice, republi~ke, entitetske i kakvesve ne, ovi ljudi su vrlo sretno pro{li zahvaljuju}i snala`ljivosti. Kada su zaustavl-jeni na granici Hrvatske rekli su da pianino prevoze u neki hrvatski grad u Bosni,Bo{njacima u neki bo{nja~ki centar, a Srbima, u Prijedor. Pro{av{i puno granicai policijskih patrola, sretno su stigli u na{ grad. Pianino marke Petrof bio je vlas-ni{tvo hora "San Valentino" iz Trenta a za njega se zahvaljujemo predstavnici horaAllesandri Galvan.


212

MB

CY

1955

- 2

005


Ova {kolska godina po~ela je sa mjesec dana zaka{njenja zbog {trajkaprosvjetnih radnika. Broj u~enika raste tako da je upisano 341 u~enik a od toga64 u~enika u srednju {kolu.

Broj u~enika po odjeljenjima: klavir 63, harmonika 58, gitara 53, violina19, flauta 4, truba 3 u~enika.Nastavno osoblje u ovoj {kolskoj godini:- Mladen Adamovi} - harmonija- Mihajlo Goronja - harmonija i kontrapunkt- Gojko Ra|enovi} - dirigovanje- Miroslava Kesi} - solfe|o i teorija muzike- Jasna Ra|enovi} - klavir- Rajko Balaban - klavir- Biljana Luki} - klavir- Radmila Trbi} - klavir- Zora Bakaj - klavir- Mihajlo Goronja - harmonika- Zora Rodi} - harmonika- Aljo{a Novakovi} - harmonika- Nikola Vujasinovi} - gitara- Dejan [arovi}- gitara- Gojko Ra|enovi} - gitara- Zdenko Jordan - violina- Radmila Trbi} - flauta- Bo`idar Boromisa - truba- Spomenka Vu~i~evi}- srpski jezik- Kristijana Vuruna - engleski jezik- Milena Plemi} - njema~ki jezik- Nevenka Crn~evi} - istorija- Slobodan Simatovi} - fizi~ko vaspitanje- Milu{a [u{i} - sociologija- Radmila Bjeli} - psihologija- Obrad An|i} - fizika


213

MB

CY

- Milorad Petrovi} - biologija- Dijana Grahovac - informatikaZbog bolesti, u penziju je oti{la nastavnica solfe|a Slobodanka Kecman, a u staros-nu penziju je oti{la Miroslava Kesi}, tako|e nastavnica solfe|a, te sekretar {koleDragan Lazi}. U radni odnos na neodre|eno vrijeme primljen je Slavko Pa{i} -{kolski majstor.

V republi~ko takmi~enje u~enika muzi~kih {kola RS odràno je 28. marta1998. godine u Banjaluci. Na{u {kolu je predstavljalo 11 u~enika, 6 gitarista i 5harmonika{a.

Prve nagrade osvojili su gitaristi Aleksandar Ra|enovi}, Nata{a Joki} iIgor Motl - klasa Gojko Ra|enovi}.

Drugonagra|eni harmonika{i: Dragana Mili}, Du{an Kukolj - klasa Aljo{aNovakovi}, te Branko Vujmilovi} - klasa Mihajlo Goronja.

Tre}u nagradu osvojili su Vladimir Kneèvi} i Tanja Sadàk - harmonika- klasa Mihajlo Goronja, te gitarista Dijana Rastoka - klasa Gojko Ra|enovi}.

Prvonagra|eni gitaristi su nastupili na Saveznom takmi~enju SRJ u Kotorukoje je odràno od 1 - 5. maja 1998. godine gdje su Aleksandar Ra|enovi} u Ikategoriji i Nata{a Joki} u III kategoriji osvojili tre}e nagrade a Igor Motl je uIV kategoriji osvojio drugu nagradu.

Ove {kolske godine iz Srednje muzi~ke {kole iza{li su prvi maturanti.Tako je 15. maja 1998. godine odràn prvi maturski koncert uz dogovor da onpostane tradicija sljede}ih generacija. Ova generacija maturanata po~etkom juna1998. godine u okviru maturske ekskurzije, otputovala je u Gr~ku.Iz ove generacije dobili smo i prve studente muzike: Igor Motl - Akademija umet-nosti Novi Sad, odsjek klasi~ne gitare i Vanja Topi} - Akademija umjetnosti uBanjaluci, odsjek op{te muzi~ke pedagogije.


214

MB

CY

1955

- 2

005


215

MB

CY

Prva generacija maturanata Srednje muzi~ke {kole sa razrednikomprof Ismetom Katard`i}em (prvi desno), direktorom {kole

Gojkom Ra|enovi}em i prof. Mihajlom Goronja

Prvi akademci iz Srednje muzi~ke {kole Prijedor

Igor Motl

Vanja Topi}


216

MB

CY

Prvi maturski koncert

1955

- 2

005 [KOLSKA 1998/99. godina[KOLSKA 1998/99. godina

[kolska godina po~ela je 1. septembra. U~enike i nastavnike smo do~ekalisa renoviranim prostorijama. U dvije u~ionice je stavljen nov parket a lakiranjeparketa izvr{eno je u jo{ ~etiri u~ionice. Pored navedenog, izvr{eno je i kre~enjesvih ostalih prostorija i farbanje stolarije. U potkrovlju {kole, adaptirana je jednau~ionica za individualnu nastavu.

Broj upisanih u~enika je 236 u osnovnoj i 61 u srednjoj {koli. Po{to sepove}ava broj ~asova u srednjoj {koli, trebalo je angaòvati ve}i broj predava~aza stru~ne predmete. U radni odnos primljena je profesor Marija Ke~a za predmetsolfe|o, te u svojstvu vanjskih saradnika Stevo Bojani} i Nemanja Savi} za pred-mete muzi~ki oblici, hor i dirigovanje. Umjesto dotada{njeg sekretara DraganaLazi}a koji odlazi u penziju, novi sekretar postaje Verica Motl.

Javne koncerte {kole odràli su u~enici osnovne i srednje {kole 25. novem-bra i 25. decembra 1998. godine u Sali muzi~ke {kole te 20 . maja u Gradskompozori{tu i 6. juna maturski koncert tako|e u gradskom pozori{tu.

VI republi~ko takmi~enje u~enika muzi~kih {kola RS odràno je uBanjaluci 28. marta 1999. godine sa skromnim brojem takmi~ara na{e {kole.Nagrade su osvojili:Mirjana Sekuli} - flauta -II nagrada - klasa Radmila Trbi}Snjeàna Hrva}anin - flauta - I nagrada - klasa Radmila Trbi}Brankica Vujinovi} - klavir - II nagrada - klasa Radmila Trbi}


I ova {kolska godina po~inje 1. septembra 1999. godine. [kolu upisuje 242u osnovnu i 64 u srednju {kolu.

Od novih predava~a u ovoj {kolskoj godini, nastavu gitare izvodiAleksandar Spasojevi} (Novi Sad), klavir - Marija \uki} (Beograd), dirigovanje ihor - Predrag Simi{i} (Banja Luka), violina - Biljana Adì} (Banja Luka), te SanjaKantar - filozofija, Snjeàna \uri~i} - italijanski jezik, Stojadin Anti} - istorija,Radmila Bijeli} - psihologija, Milorad Petrovi} - biologija, Vladimir Li~anin -


217

MB

CY

informatika, \or|e Umi}evi} - odbrana i za{tita. V.d. direktora preuzima MihajloGoronja a Gojko i Jasna Ra|enovi} privremeno odlaze iz Prijedora.

VII republi~ko takmi~enje u~enika muzi~kih {kola RS odràno je uPrijedoru. Iz na{e {kole u~estvovalo je 14 u~enika, a nagrade su: 4 prve, 2 drugei 4 tre}e.Prvonagra|eni su Aleksandar Ra|enovi} i Nata{a Joki} - gitara - klasa AleksandarSpasojevi}, zatim kamerni duo violina Jelena Binja{ i Andrea Anu{i} - klasaBiljana Adì}, i harmonika{ Sr|an Vukadinovi} - klasa Mihajlo Goronja.Drugonagra|eni: gitara - Dijana Rastoka - klasa Aleksandar Spasojevi}, harmoni-ka - Branko Vujmilovi} - klasa Aleksandar Kova~evi}.Tre}e nagrade: harmonika - Nikica Vojinovi} - klasa Aleksandar Kova~evi}, tegitare - Nevena Stoji{i} - klasa Nikola Vujasinovi} i Bojana Beuk - klasaAleksandar Spasojevi}.Prvonagra|eni u~enici u~estvovali su i na Saveznom takmi~enju u Beogradu gdjesu gitaristi Nata{a Joki} i Aleksandar Ra|enovi} osvojili drugu nagradu.Muzi~ka {kola organizovala je nekoliko koncerata - tako su nastupili biv{i u~enici{kole Tijana Topi} - solo pjevanje te studenti klavira Ana Bakaj i BorijanaKurtovi} i harmonika{ Sa{a Stojanovi} (Beograd).


Gojko Ra|enovi} ponovo imenovan za direktora {kole, sekretar je VericaMotl, ra~unovo|a Du{anka Becner, {kolski majstor Slavko Pa{i} a pomo}ne rad-nice - Rada Grbi} i Branka Majki}.Nastavni kadar:- Zorka Ke~a - srpski jezik- Snjeàna \uri~i} - italijanski jezik- Vladimir Li~anin - informatika- Stojadin Anti} - istorija- Milorad [uput - biologija- Rajko Seni} - fizika- Milu{a [u{i} - sociologija- Sanja Kantar - filozofija


218

MB

CY

1955

- 2

005 - Slobodan Simatovi} - fizi~ko vaspitanje

- \or|e Umi}evi} - odbrana i za{tita- Mirjana Popov - solfe|o- Petar Josifoski - horske partiture- Ismet Katardì} - solfe|o i istorija muzike- Mladen Adamovi} - harmonija, kontrapunkt i dje~iji orkestar- Marija Ke~a - muzi~ki oblici i klavir- Igor Gligorov - etnomuzikologija i klavir- Jasna Ra|enovi} - klavir- Nata{a \or|evi} - harmonika- Aljo{a Novakovi} - harmonika- Aleksandar Kova~evi}- harmonika- Marija Kova~evi} - harmonika- Nikola Vujasinovi} - gitara- Dejan [arovi}- gitara- Rajko Balaban - klavir- Radmila Trbi} - flauta i klavir- Lana Prani} - klavir- Zora Bakaj - klavir- Radmila Bijeli} - psihologija- Slobodan Bala} - klarinet- An|elka Joki}- solfe|o

[kolski odbor:1. Nikola Vujasinovi} - predsjednik2. Snjeàna \iki} - zamjenik predsjednika3. Snjeàna \uri~i}4. Mihajlo Goronja5. Neboj{a Noìni}

Ve}i broj novih kolega donosi pozitivne promjene. Reaktiviran je odsjekza klarinet. Hor srednje muzi~ke {kole spaja se sa horom "Dr. Mladen Stojanovi}".Pokre}e se horsko natpjevavanje koje }e kasnije prerasti u me|unarodni festivalhorova "Zlatna vila". U~enici srednje {kole u saradnji sa Prijedorskim pozori{tempripremaju i izvode operetu "Crvenkapa" koja je premijerno izvedena 29. maja


219

MB

CY

2001. godine.1955 - 2005


21:

MB

CY

Plakat za operetu Crvenkapa

1955

- 2

005


221

MB

CY

Postavka operete

Ova {kolska godina bila je neredovna zbog {trajka prosvjetnih radnika.Nastava je nadokna|ena u toku proljetnog raspusta i produènjem {kolske godineza jednu sedmicu u junu.

Srednja ocjena u osnovnoj {koli je 3,7 a u srednjoj 3,25. êtiri u~enikadrugog razreda od ukupno njih 15, upu}eno je na ponavljanje razreda.VIII takmi~enje u~enika muzi~kih {kola RS odràno je u Banjaluci. U~estvovalismo u disciplinama duva~a i kamernih ansambala i to: ~etiri flautista, jedan klar-inetista, sekstet harmonika i jedan klavirski trio.

Prve nagrade osvojili su: Tatjana Topi} - flauta - klasa Radmila Trbi}, trio- Jelena Binja{ i Andrea Anu{i} - violine i Mirjana Radinovi} - klavirska sarad-nja - klasa Petar Josifoski, te sekstet harmonika u sastavu: Nikica Vujinovi}, TanjaSadàk, Milo{ Zec, Dragana Mili}, Nikola Vujasinovi} i @eljko Laji} - klasaAljo{a Novakovi}.

Druge nagrade: Sara Boì} i Mirjana Sekuli} - klasa Radmila Trbi}, teklarinetista Nikola Bubnjevi} - klasa Slobodan Bala}.

Ove {kolske godine smo uveli eksperimentalno odsjek solo pjevanja zakoji u ovoj {koli postoji veliko interesovanje. âsove izvodi prof. An|elka Joki}.


222

MB

CY

Veliki uspjeh Prijedorskih harmonika{a - Banja Luka i Smederevo

1955

- 2

005


223

MB

CY

[lag na kraju - me|unarodno takmi~enje


Upisano je 269 u~enika a u srednju {kolu 58.Nastavni~ki kadar doìvljava neke promjene - prof. Marija Ke~a odlazi u

Italiju, Marija Kova~evi} se vratila u Slova~ku, ukida se predmet odbrana i za{titai uvodi demokratija i ljudska prava. Novi nastavnici su: klavir - Sofija Kova~evi},violina - Biljana Adì}, po ugovoru i gitara - Igor Motl (student IV godine naAkademiji umetnosti u Novom Sadu).

Koncerti: krenuli smo sa koncertima u {koli 31. oktobra 2001. godine,zatim hor odlazi u Beograd u posjetu horu "Bra}a Baruh". Koncert je odràn uJevrejskoj op{tini 14. novembra 2001. godine.Povodom zavr{etka prvog polugodi{ta u~enici osnovne i srednje {kole odràli sukoncert u Gradskom pozori{tu.Sekstet harmonika u~estvovao je na Festivalu harmonika{a u Novom Kneèvcu iosvojio prvu nagradu - kamerna klasa Aljo{a Novakovi}.

Krajem aprila 2002. godine odràno je Drugo horsko natpjevavanje na komsu u~estvovali i u~enici srednje muzi~ke {kole u sastavu hora "Dr. MladenStojanovi}". Dirigent hora bio je Petar Josifoski.

Maturanti su svoj koncert odràli u Gradskom pozori{tu 10. maja 2002.godine a godi{nji u~enika osnovne i srednje {kole odràn je 20. maja 2002.godine.Hor "Dr. Mladen Stojanovi}" je 28. maja 2002. godine otputovao u Poljsku uHajnovku na Me|unarodni festival ortodoksne muzike.Novi [kolski odbor Muzi~ke {kole konstituisan je 4. jula 2002. godine:1. Snjeàna \uri~i} - predsjednik [kolskog odbora2. Snjeàna \iki} - zamjenik predsjednika3. Mirzeta Ho{i} - ~lan4. Radenko Stijepi} - ~lan5. Rajko Balaban - ~lan

Uspjeh u OM[ - srednja ocjena 3,78Uspjeh u SM[ - srednja ocjena 3,80

IX takmi~enje u~enika muzi~kih {kola RS odràno je u Gradi{ci. Muzi~ku{kolu iz Prijedora predstavljali su solisti na harmonici, gitari, kamerna dua, ènski


224

MB

CY

1955

- 2

005 kamerni hor srednje muzi~ke {kole,

mje{oviti hor srednje muzi~ke {kole.Osvojeno je ukupno 19 nagrada, odtoga 2 prve 8 drugih i 9 tre}ih.

Prve nagrade: Sr|an Vukadinovi}- harmonika - klasa Nata{a \or|evi},Aleksandar Ra|enovi} - gitara - klasaIgor Motl.

Druge nagrade: Nikola Kesi} iIgor Vujovi} - duo gitara - klasa IgorMotl i Dejan [arovi}, Maja Tubin iAnja Maksimovi} - duo flauta - klasaRadmila Trbi}, Dario Crnali} i BorisMa~kovi} - duo harmonika - klasaNata{a \or|evi} i Ljiljana [arac,Sanja Zlojutro i Katja Milov~evi} -klavirski duo - klasa Lana Prani},

Sara Bo`i} i Tatjana Topi} - duo flauta - klasa Radmila Trbi}, Mirjana Sekuli} iJelena Miljatovi} - duo flauta - klasa Radmila Trbi}, Ivana Mr{i} i Boris An|i} -duo harmonika - klasa Nata{a \or|evi} i Ljiljana [arac, Milo{ Bijeli} - gitara -klasa Dejan [arovi}.

Tre}e nagrade: Anja Maksimovi} i Marko Banjac - duo flauta i klarinet -klasa Radmila Trbi} i Slobodan Bala}, Jan Gruji} i Tibor Tepi} - duo gitara -klasa Nikola vujasinovi} i Igor Motl, Dario Crnali} - harmonika - klasa Nata{a\or|evi}, Tatjana Binja{ i Anja Petkovi} - klavirski duo - klasa Mirjana Popov,Tanja Milo{evi} i Bojana Beuk - duo violina i gitara - klasa Petar Josifoski, DijanaRastoka - gitara - klasa Igor Motl, Brankica Vujinovi} i Mirjana Radinovi} -klavirski duo - klasa Petar Josifoski, kamerni `enski hor SM[ - dirigent PetarJosifoski, mje{oviti hor SM[ - dirigent Petar Josifoski.


225

MB

CY

Igor Motl i Dejan [arovi} sa nagra|enimgitaristima


Nastavni kadar:Radni odnos zasnivaju ~etiri biv{a u~enika na{e {kole:

- Borijana Kurtovi} - student IV godine Akademije umjetnosti u Banjaluci - klavir- Vanja Topi} - apsolvent Akademije umjetnosti u Banjaluci - dirigovanje i hor- Goran Kesar - student IV godine Akademije umjetnosti u Banjaluci - sviranjehorskih partitura- Dragan Mirkovi} - profesor harmonikeNakon prijemnih ispita koji su odràni u junskom i avgustovskom ispitnom roku,u osnovnu muzi~ku {kolu upisano je 58 novih u~enika, a u srednju {kolu 18.Ukupan broj u~enika u osnovnoj {koli u ovoj {kolskoj godini je 264, a u srednjoj56.

U ovoj {kolskoj godini odràli smo ve}i broj koncerata i izvr{ili zna{ajnoservisiranje polukoncertnih klavira i u~estvovali smo na X republi~kom takmi~enjuu~enika muzi~kih {kola RS. Koncerte u~enika osnovne i srednje {kole po~eli smo20. novembra 2002. godine u sali Muzi~ke {kole. Kao gosti nastupili su tri u~enikaklarineta iz [ipova te jedan u~enik gitare iz Novog Sada. Drugi koncert odràn je25. decembra 2002. godine gdje su nastupili u~enici osnovne muzi~ke {kole nagitari, klaviru i harmonici, te u~enici klarineta iz srednje muzi~ke {kole. U dru-gom polugodi{tu koncertne aktivnosti smo nastavili 26. marta 2003. godine. Naovom koncertu nastupili su kandidati za X republi~ko takmi~enje i to klarinetisti,flautisti i trio harmonika.Na Me|unarodnom festivalu horova "Zlatna vila - Prijedor 2003" koji je odràn29. i 30. aprila 2003. godine u sastavu dva prijedorska hora nastupio je ve}i broju~enika srednje muzi~ke {kole. Za vrijeme Festivala Muzi~ka {kola ve} tradicional-no pomaè ovaj festival u organizacionom smislu.[esta generacija maturanata odràla je svoj maturski koncert u Gradskom pozori{tu17. maja 2003. godine. Na koncertu su izvedene klavirske, gitarske, harmonika{kei horske kompozicije.Tradicionalni godi{nji koncert u Pozori{tu odràli su ansambli i solisti 28. maja2003. godine. Nastupio je mje{oviti orkestar, hor pripremnog razreda, hor osnovnemuzi~ke {kole, te solisti na klaviru, gitari, harmonici, flauti, klarinetu i violini.X republi~ko takmi~enje u~enika muzi~kih {kola RS odràno je 5. aprila 2003.


226

MB

CY

1955

- 2

005 godine u Banjaluci. Muzi~ku {kolu iz Prijedora predstavljali su: kvartet duva~a

(frulice), trio harmonika te solisti na flauti i klarinetu - ukupno 6 nastupa. Sviu~enici su osvojili nagrade i to 4 prve i 2 druge.Prvonagra|eni: Marko Banjac - klarinet - klasa Slobodan Bala}, Tatjana Topi} -flauta - klasa Radmila Trbi}, Sara Boì} - flauta - klasa Radmila Trbi}.Druge nagrade: Jovana Kumovi}, Dragana Kesi}, Milo{ Tadi} i Jelena Desnica -kvartet frula - klasa Slobodan Bala}, Nikica Vujinovi}, Milo{ Zec i Tanja Sadàk- trio harmonika - klasa Dragan Mirkovi}.

REPARATURA KLAVIRAREPARATURA KLAVIRA

Uz pomo} - donaciju - [vajcarske ambasade a vezano za projekat obukeklavir{timera u BiH, seminar je odràn u na{oj {koli u periodu od 20. - 28. feb-ruara 2003. godine. Na seminaru su u~estvovala ~etiri klavir{timera iz BiH.Rukovodilac seminara bio je Lucien Roselet iz [vajcarske. Ovom prilikom izvr{enaje potpuna ili djelomi~na reparatura ~etiri polukoncertna klavira na{e {kole.


227

MB

CY

U~enje - druènje - rad


Ove {kolske godine pove}an je broj u~enika. U~enici {kole nastupili su naXI republi~kom takmi~enju u~enika muzi~kih {kola RS a drveni duva~i uzeliu~e{}e na takmi~enju u Poàrevcu (SCG). [kola je za zagrijavanje prostorija kupi-la centralnu pe} ~ime je aktivirano vlastito grijanje. Radni odnos su raskinuli pro-fesor harmonike Dragan Mirkovi} i profesor solo pjevanja An|elka Joki}. Tri rad-nice se nalaze na porodiljskom odsustvu: Ljiljana [arac - nastavnik harmonike(zamjena - Tanja Sadàk), profesor Mirjana Popov - solfe|o i klavir (zamjena zaklavir Mirjana Radinovi}), te pomo}na radnica Branka Mandi} (zamjena StanaDrlja~a).

Ukupno u osnovnu i srednju {kolu upisano je 341 u~enik - za 21 u~enikvi{e nego prethodne {kolske godine. Pove}anje broja u~enika izvr{eno je kako bise oja~ali odsjeci violine, flaute i klarineta kao i ve}i dotok u~enika za srednju{kolu, tako da je i u prvi razred srednje muzi~ke {kole upisano 23 u~enika.U ovoj {kolskoj godini odràno je 7 u~eni~kih koncerata. êtiri koncerta odrànasu u sali muzi~ke {kole a polugodi{nji, godi{nji i maturski u Pozori{tu. U organi-zaciji muzi~ke {kole, 7. jula 2004. godine, odràn je koncert solo pjesme sopranaAn|elke Joki} iz Banjaluke (klavirska saradnja - Arsen ârki}).

XI takmi~enje u~enika muzi~kih {kola RS odràno je 3. aprila 2004.godine u Banjaluci u disciplinama: gitara, harmonika, kamerni duo, klavirski duoi hor. Na{a {kola je imala predstavnike u svim disciplinama i od ukupno 24 nas-tupa, osvojili smo 21 nagradu od ~ega 7 prvih, 9 drugih i 5 tre}ih nagrada.

Prve nagrade: Tamara Rakovi} - gitara - klasa Dejan [arovi}, BojanRa|enovi} - gitara - klasa Igor Motl, Tibor Tepi} - gitara - klasa Igor Motl,Miroslav Radulovi} - gitara - klasa Igor Motl, Jak{a Perovi} - gitara - klasa IgorMotl, Dario Crnali} - harmonika - klasa Nata{a \or|evi}, Sara Boì} i TatjanaTopi} - duo flauta - klasa Radmila Trbi}.

Druge nagrade: Boris Gruji} - gitara - klasa Dejan [arovi}, Branko Prpo{- gitara - klasa Dejan [arovi}, Ognjen Ivelji} - harmonika - klasa Nata{a \or|evi},Mirjana Kondi} i Boris Babi} - duo harmonika - klasa Nata{a \or|evi}, MajaTubin i Anja Maksimovi} - duo flauta - klasa Radmila Trbi}, Jelena Desnica iDajana Desnica - duo klarineta - klasa Slobodan Bala}, Tanja Babi} i Milijana


228

MB

CY

1955

- 2

005 Obradovi} - klavirski duo - klasa Sofija Kova~evi}, Tatjana Binja{ i Anja Petkovi}

- klavirski duo - klasa Borijana Kurtovi}, kamerni hor srednje muzi~ke {kole -dirigent Vanja Topi}.

Tre}e nagrade: Mila Stojni} - gitara - klasa Nikola Vujasinovi}, Jan Gruji}- gitara - klasa Nikola Vujasinovi}, Milo{ Bijeli} - gitara - klasa Gojko Ra|enovi},Jovana Kova~evi} i Dragana Kesi} - duo frula - klasa Slobodan Bala}.

Na takmi~enju drvenih duva~au Po`arevcu (SCG) 23. aprila 2004. godineu~estvovali su u~enici sa odsjeka klarineta Jelena Desnica i Marko Banjac - obojeu klasi Slobodana Bala}a. Oba u~enika osvojili su prve nagrade.[kolska godina zavr{ena je prema planu i programu. Od novih instrumenatakupljene su dvije gitare i dvije violine u~eni~kog nivoa.


229

MB

CY

Mje{oviti hor i orkestar Osnovne muzi~ke {kole


22:

MB

CY

Godi{nji koncert 2004. godine u Gradskompozori{tu

Marko Banjac

An|ela Zdjelar

Mje{oviti hor i orkestar OM[

Bojana Beuk i Jak{a Perovi} -gitaristi SM[

1955

- 2

005


Broj u~enika u ovoj {kolskoj godini je sljede}i:Osnovna {kola:- pripremni razred - 52 u~enika- prvi razred - 59 u~enika- drugi razred - 49 u~enika- tre}i razred - 36 u~enika- ~etvrti razred - 35 u~enika- peti razred - 28 u~enika- {esti razred - 22 u~enikasvega -------------------- 281 u~enik Najbrojniji odsjek je tradicionalno klavirski - 76 u~enika, zatim gitara sa 59u~enika, harmonika sa 49, violina sa 23, flauta sa 13 i klarinet sa 9 u~enika.Srednju {kolu upisalo je 63 u~enika od kojih 25 u prvi razred.Kolektiv {kole u {kolskoj 2004/05. godini:- Gojko Ra|enovi} - direktor- Verica Motl - sekretar- Du{anka Becner - ra~unovo|a- Slavko Pa{i} - {kolski majstor- Rada Grbi} i Branka Majki} - higijeni~arke

- Zorka Ke~a - srpski jezik- Dijana Grandi} - engleski jezik- Rada Korolija - njema~ki jezik- Borislava Gvozden - italijanski jezik- Vladimir Li~anin - informatika- Maja Jovi} - istorija sa istorijom kulture i civilizacije- Milorad [uput - biologija- Mladen Karaica - Milorad Ivani{ - fizika- Vjekoslav Kolaji} - filozofija- Sla|ana Radakovi} - psihologija- Slobodan Simatovi} - fizi~ko vaspitanje- Mladen Adamovi} - harmonija, kontrapunkt i dje~iji orkestar


231

MB

CY

- Nata{a \or|evi} - istorija muzike, muzi~ki oblici, harmonika- Jasna Ra|enovi} - klavir- Borijana Kurtovi} - klavir- Rajko Balaban - klavir- Sofija Kova~evi} - klavir- Mirjana Maleti} - klavir- Lana Prani} - klavir- Radmila Trbi} - flauta i klavir- Slobodan Bala} - klarinet- Dejan Trkulja - klarinet (od II polugodi{ta)- Zdenko Jordan - violina- Du{an [esti} - violina- Aljo{a Novakovi} - harmonika- Danilo Grbi} - harmonika (zamjena Ljiljani Milo{evi})- Aleksandar Kova~evi}- harmonika- Damir Jovani} - harmonika- Igor Motl - gitara- Dejan [arovi} - gitara- Nikola Vujasinovi} - gitara- Gojko Ra|enovi} - gitara- Marinko Miljatovi} - solfe|o, orkestar- Dragan Hrva}anin - solfe|o- Vesna Mr{i} - solfe|o- Goran Kesar - sviranje horskih partitura, muzi~ki instrumenti- Vanja Topi} - dirigovanje, hor

Radni odnos sporazumno je raskinula prof. Mirjana Popv - klavir, solfe|o.U ovoj {kolskoj godini odràno je vi{e koncerata u~enika {kole kao i gostiju. Jedanbroj koncerata je posve}en jubileju Srednje muzi~ke {kole odnosno njenoj deseto-godi{njici rada. Ukupno je odràno 19 koncerata. Deset koncerata internog tipaodràli su u~enici {kole. Izdvajamo neke od njih: koncert pod nazivom "Ve~e vio-line" odràn je 15. oktobra 2004. godine u Sali muzi~ke {kole. Ovaj koncert nam-jenskog tipa imao je za cilj popularizaciju violine kod u~enika pripremnog razre-da; na koncertu su nastupila 3 u~enika iz Banjaluke iz klase Du{ana [esti}a. Nakonovog koncerta 10 u~enika pripremnog razreda izrazilo je èlju da svira violinu.


232

MB

CY

1955

- 2

005 [kola je participirala u kupovini violina za ove u~enike. Osam ovih u~enika upisa-

lo je prvi razred na odsjeku violine {kolske 2005/06. godine.Povodom jubileja 10 godina od po~etka rada Srednje muzi~ke {kole, koncert suodràli biv{i u~enici ove {kole. Koncert je odràn u Gradskom pozori{tu 10novembra. 2004. godine. U organizaciji {kole a povodom istog jubileja koncert jeodrào violinista Marko Josifoski uz klavirsku saradnju Smilje Josifoski.Obiljeàvanje jubileja zavr{ili smo koncertom gitariste Zorana Kraji{nika 3. decem-bra 2004. godine u Prijedorskoj galeriji.


233

MB

CY

Ponovo godina jubileja - 10 godina SM[

Zna{ajniji koncerti u ovoj {kolskoj godini su: koncert gitarista Banjalu~keakademije umjetnosti 26. decembra 2004. godine u holu Pozori{ta - nastupili suAleksandar Ra|enovi}, Emina Burzi}, Boban Adì}, Dragan Marinkovi} iAleksandar Mihi}; zatim koncert violinistkinje Ljubice Katani} iz Banjaluke 26.marta 2005. godine uz klavirsku saradnju Snjeàne Popovi}; u pozori{tu organizu-jemo i koncert seksteta Libertango i Banjaluke te maturski koncert VIII generaci-je maturanata 18. maja 2005. godine. U bogatoj koncertnoj djelatnosti izdvajamogodi{nji koncert {kole 25. maja 2005. godine te opro{tajni koncert kolege MarinkaMiljatovi}a koji odlazi u penziju. Na koncertu su nastupili: mali hor pripremnograzreda, hor djevoj~ica osnovne muzi~ke {kole i mje{oviti orkestar. Sve su to sek-cije koje je vodio kolega Marinko Miljatovi}.


234

MB

CY

Koncert biv{ih u~enika povodom 10 godina postojanja SM[s lijeva na desno - Tijana Topi}, Igor Motl, Borijana Kurtovi},Vanja Topi}, Snjeàna Hrva}anin, Nata{a Joki}, Aleksandar

Ra|enovi} i Igor Paspalj

1955

- 2

005


235

MB

CY

Hor Srednje muzi~ke {kole sa dirigentom Vanjom Topi}

Borijana Kurtovi} Snje`ana Hrva}anin


236

MB

CY

Tijana Topi} Igor Motl

Aleksandar Ra|enovi} Nata{a Joki}

1955

- 2

005


237

MB

CY


238

MB

CY

1955

- 2

005


239

MB

CY

Zoran Kraji{nik

Ljubica Katani}

Marko i Smilja Josifoski

Studenti Banjalu~ke Akademije - odsjek gitara

Koncertom u Pozori{tu od 12. avgusta 2005. godine zavr{ili smo {kolsku 2004/05.godinu. Koncert je organizovan povodom godi{njice rada "Novih rudnika Ljubija- Prijedor". U~estvovali su hor "Vila" iz Prijedora, u~enici Muzi~ke {kole te gostiiz Banjaluke - An|elka Joki} (solo pjevanje), Ljubica Katani} (violina) i Arsen^arki} (klavir).XII takmi~enje u~enika muzi~kih {kola RS je odr`ano 1. aprila 2005. godine uBanjaluci. Na{u {kolu je predstavljalo 5 klavirista, 3 klarinetista, 1 trio gitara i 1trio harmonika. Osvojeno je 5 prvih nagrada, 3 druge i 1 tre}a.Prve nagrade: Jovana Kumovi} - klarinet - klasa Dejan Trkulja, Jelena Desnica -klarinet - klasa Dejan Trkulja, Marko Banjac - klarinet - klasa DejanTrkulja,Milijana Obradovi} - klavir - klasa Sofija Kova~evi}, Tamara Senader - klavir -klasa Sofija Kova~evi}.Druge nagrade: Tanja Babi} - klavir - klasa Sofija Kova~evi}, Tibor Tepi}, NikolaKesi} i Miroslav Radulovi} - trio gitara - klasa Gojko Ra|enovi}, Mirjana Kondi},Dario Crnali} i Marko Babi} - trio harmonika - klasa Nata{a \or|evi}.


23:

MB

CY

Trio gitara II nagrada

Trio harmonika II nagrada

Milijana Obradovi} I nagrada

1955

- 2

005

Pored muzi~kih zbivanja i osvojenih nagrada u ovoj vrsti takmi~enja, pri-jatno smo se iznenadili i jednoj literarnoj nagradi. Maturant srednje muzi~ke {koleDejan Arnaut, dobio je prvu nagradu na konkursu literarnih radova a povodom 60godina od oslobo|enja logora Jasenovac. Konkurs za literarni rad raspisalo jeMinistarstvo obrazovanja i kulture RS.Dejanov sastav prenosimo u cjelini:

JASENOVAC - GRADINA60 godina se}anja na `rtve usta{kog

koncentracionog logora

Jasenovac je malo mesto na levoj obali reke Save i na velikim zemljopis-nim kartama njegovo ime nije upisano. Jasenovac je veliki okean bola ucrtan namapama zlo~ina, utisnut u ljudskim srcima, upisan u gorkim, neizbrisivim se}anji-ma. Veliki kompleks logora koliko ljudski podled doseè!I jo{ vi{e! Logor"Versajev" - velike humke, logor "Krapje" - humke, logor "Ciglana" - male humke,jer tu je bila Pe}ilijeva pe}, krematorij... Gde su grobnice tolikog naroda?Svukuda! Gde god se okrenete! Najvi{e u Gradini, crnoj Gradini.

Ovde je i smrt bila sveta, bila je tako tiha, kao da se sramno prikradala.Ovde je postojao samo malj, no` i glad. I pesma. Ona iznu|ena od Cigana, daubije monotoniju kolja~a (ljudi-zveri), da im razveseli povampirena srca. Tu je ubi-jan ~ovek samo zato {to je ôvek. Mnogima je ovde no} trajala hiljadu ~etiristodvadeset i jedan dan. Ovde su se zvezde i Sunce stideli svoga sjaja.

A onda stara, velika topola! To je topola bola! Iz debla vire zahr|ali kli-novi. Topola odoljeva zubu vremena. I opominje. A kad bi grane mogle da pro-govore!? Pri~ale bi o patnji dece. Tiho i sramno bi {aputale o strahu u nevinimo~ima, o drhtaju izgladnelog tela, o te{kom ìvotu bez topline maj~inog zagrljaja.


241

MB

CY

[aputale bi grane imena LJuburi}a, Metkovi}a, Mari~i}a, Majstorovi}a, Koji}a ijo{ mnogih drugih koji su ubijali decu u maj~inoj utrobi. Oduzeli su im pravo naprvi pla~, na toplinu maj~inog mleka. Sava je, nepovratno, odnela njihove snove.Nisu im dopustili ni da umru u maj~inom zagrljaju. Bilo bi im lak{e. Negde iznadhumki, lagani povetarac nosi njihove poslednje re~i. ûje se razgovor mrtvih, ~ujese kako se raspituju za svoje bli`nje. Jo{ uvek ih traè!

Danas su ta deca mogla imati svoje potomstvo.Umesto toga, danas iz nji-hovih lobanja, iz malih srca, stidljivo izrasta trava.Danas je ovde ti{ina koja gov-ori.To je ona ti{ina od koje se ìvom ~oveku ledi krv u venama.Ti{ina koju niptice ne remete.Ovo je ti{ina koja opominje da je 60 godina malo vremensko raz-doblje da bi se zaboravile nevine `rtve.Uvek je malo, premalo!Da nestane sveta ida se rodi novi, sa tim novim svetom rodi}e se i se}anje na ovaj ozlogla{eni logor.

Danas treba skupiti snage u sebi i kro~iti nogom u Gradinu. U Jasenovacse ne moè! Oduzeli su nam i mrtve. Treba zastati na ovom raskr{}u ljudskogzlo~ina i pokloniti se senama mrtvih. Neka nam oni otvore o~i da nikad nedozvolimo da bljesne zahr|ali no` mr`nje. Ako èlimo da se zovemo ljudima. Akoèlimo da se nebo i sjajno Sunce ne stide postojanja ~oveka. Danas se trebamopokloniti senama pro{losti. I ne zaboraviti! Radi budu}nosti!

Dejan Arnaut,

IV razred srednje Muzi~ke {kole

Prijedor


242

MB

CY

1955

- 2

005


243

MB

CY

8. juna 2005. godine Muzi~ka {kola je dobila novi [kolski odbor od 7~lanova. ^lanovi ispred {kole su Rajko Balaban - ujedno i novi predsjednik iNikola Vujasinovi}; ispred u~eni~kih roditelja Neboj{a Aleksi} i Suzana Anti};ispred Ministarstva obrazovanja i kulture Drago Stegi} i Radenko Bilbija i ispredlokalne zajednice Sead Suljanovi}. Novi [kolski odbor imenovao je 6. jula 2005.godine direktora {kole - Gojka Ra|enovi}a u novom ~etvorogodi{njem mandatu.Aktivno smo u~estvovali u organizaciji Me|unarodnog festivala horova "Zlatnavila". Tim povodom organiizovali smo u muzi~koj {koli 6. maja 2005. godine sem-inar za dirigente koji je odrào dirigent iz Skoplja, Zapro Zaprov koji je svojeuspjehe demonstrirao uìvo sa ènskim horom "Rustiko". Od novih instrumenata {kola je februara 2005. godine kupila nov pianino Petrof.Sredstva za kupovinu obezbije|ena su iz doprinosa u~enika.

NASTAVNICI KOJI SU DANAS ZAPOSLENI U [KOLINASTAVNICI KOJI SU DANAS ZAPOSLENI U [KOLI

MLADEN ADAMOVI]

-Ro|en 8. februara 1958. godine u Bosanskoj KrupiOBRAZOVANJE:-Osnovna muzi~ka {kola - odsjek za gitaru i har-moniku-Srednja muzi~ka {kola - teoretski odsjek i odsjekharmonike-Muzi~ka akademija - odsjek teoretski - pedago{kiPEDAGO[KI RAD-Muzi~ka {kola Vogo{}a - Sarajevo od 1979. godine-Muzi~ka {kola Biha} od 1983. godine-Muzi~ka {kola Prijedor od 1995. godine


244

MB

CY

1955

- 2

005

SOFIJA KOVAÊVI]

Ro|ena u Banjaluci 1971. godine. U Banjalucizavr{ila niù muzi~ku {kolu u klasi A{era Volaha isrednju - odsjek za klavir - u klasi prof. DubravkaRukavine, te teoretski odsjek. Upisala Muzi~kuakdemiju u Zagrebu odsjek za klavir kod prof.Vladimira Krpana, koju napu{ta zbog ratnih prilika.Diplomirala na odsjeku klavira u Gr~koj (Patra) u

klasi prof. Aspe Dreki - Vikata i zavr{ila Vi{u {kolu za teoretske predmete na istojakademiji. Odràla niz koncerata kako u Gr~koj tako i u Banjaluci. Osvojila je 2prve nagrade na Republi~kim takmi~enjima 1986. i 1989. godine i drugu i tre}unagradu na Saveznom takmi~enju. Snimila je dvije emisije za radio BL, poha|alaseminare u Italiji i Hrvatskoj. U Prijedoru radi kao profesor klavira od 2001.godine. Njeni u~enici su osvajali brojne nagrade: 2 prve, 2 druge i tre}a nagradana Republi~kim takmi~enjima muzi~kih {kola RS.

RAJKO BALABAN

Ro|en je 16. maja 1948. godine u Prijedoru.Sin je Save Balabana, jednog od osniva~a muzi~ke{kole u Prijedoru. Niù muzi~ku {kolu je zavr{io uPrijedoru a srednju muzi~ku {kolu u Biha}u - odsjekklavir. Pedago{ku akademiju je zavr{io u Puli. UMuzi~koj {koli u Prijedoru radi od 1973. godine.Kroz svoj radni vijek imao je zapaène rezultate unastavi i na raznim takmi~enjima (Mostar, Tuzla,Sarajevo,...). Vannastavne aktivnosti: predsjedniksindikata i mnoge druge funkcije a trenutno je predsjednik {kolskog odbora.


245

MB

CY

ZORA RODI]

Ro|ena je u Biha}u 16. septembra 1958.godine. Ni`u i srednju muzi~ku {kolu je zavr{ila uBiha}u. Instrumentalni odsjek harmonike je zavr{ilau klasi prof. Ljiljane Ivanovi}. Na Pedago{kojakademiji je diplomirala 1979. godine. Do 1992.godine predavala je u muzi~koj {koli u Biha}u, a od1993. godine radi kao nastavnik harmonike uPrijedoru.

DANIEL PEZEROVI]

Ro|en je 11. aprila 1975. godine uSarajevu. Osnovnu i srednju muzi~ku {kolu zavr{ioje u Sarajevu kao muzi~ki izvo|a~ - truba~ u klasiMithada Jugun~i}a. Diplomirao je na Muzi~kojakademiji u Isto~nom Sarajevu na odsjeku zamuzi~ku pedagogiju. Od 1999. do 2005. godine jeradio kao nastavnik muzi~ke kulture u Osnovnoj{koli "Jovan Du~i}" u Kasindolu. U Osnovnoj isrednjoj muzi~koj {koli Prijedor radi od 2005.godine kao nastavnik solfe|a.

DEJAN [AROVI]

Ro|en je 3. februara 1972. godine uZenici gdje je zavr{io osnovnu muzi~ku {kolu uklasi Ljubinka Jovi}a a srednju - instrumentalniodsjek, gitara - u klasi Zorana Vukovi}a. Od 27.avgusta 1990. godine `ivi i radi u Prijedoru. Kao


246

MB

CY

1955

- 2

005 pedagog je imao niz zna~ajnih uspjeha na takmi~enjima u~enika muzi~kih {kola

kao i osvojeno prvo mjesto u Smederevu na takmi~enju harmonika i sa gitaromkao prate}im instrumentom. Ve}i broj u~enika iz njegove klase je nastavilo {kolo-vanje u srednjoj {koli a jedan dio i na muzi~koj akademiji.

GORAN KESAR

Ro|en u Prijedoru 5. marta 1980. godine.Srednju muzi~ku {kolu je zavr{io u Prijedoru1999. godine a zatim i Akademiju umjetnosti uBanjaluci 2003. godine, na odsjeku Muzi~kaumjetnost, smijer Op{ta muzi~ka pedagogija.Trenutno je zaposlen u muzi~koj {koli u Prijedorukao profesor Op{te muzi~ke pedagogije.Dugogodi{nji je ~lan SKUD "Dr. Mladen

Stojanovi}". Tako|e je bio ~lan Univerzitetskog hora i SPD "Jedinstvo" izBanjaluke. Na instrumentalnom planu se iskazao sviraju}i kontrabas - Berde umje{ovitom orkestru muzi~ke {kole. Od septembra 2005. godine izabran je namjesto Umjetni~kog rukovodioca SKUD "Dr. Mladen Stojanovi}".

RADMILA TRBI]

Ro|ena u Zenici 27. oktobra 1969. godine.Osnovnu i srednju muzi~ku {kolu zavr{ila je u Zenicikao muzi~ki izvo|a~ - flautista. Do 1992. godine jebila zaposlena u muzi~koj {koli u Bugojnu, a zatimu muzi~koj {koli u Prijedoru od 1994. godine namjestu nastavnika flaute i klavira. Sa u~enicima jeosvajala brojne nagrade na Republi~kim takmi~enji-ma u Banjaluci, Prijedoru i Gradi{ci.


247

MB

CY

NATA[A \OR\EVI]

Ro|ena je u Kragujevcu gdje je zavr{ilaOsnovnu i srednju muzi~ku {kolu "Miloje Milojevi}"1996. godine, odsjek muzi~ki izvo|a~ - harmonika.[kolovanje nastavlja prvo na Vi{oj muzi~koj {koli uNi{u, a zatim na Muzi~koj akademiji u SrpskomSarajevu - odsjek Op{ta muzi~ka pedagogija. Namuzi~koj akademiji je diplomirala 2001. godine pod

vo|stvom mentora dr. Branke Radovi}. U Srednjoj i osnovnoj muzi~koj {koli uPrijedoru radi od 2000. godine kao profesor teoretskih predmeta i nastavnik har-monike. U~enici iz njene klase su dobitnici mnogobrojnih nagrada na Republi~kimtakmi~enjima.

VESNA MR[I]

Ro|ena 6. decembra 1978. godine uPrijedoru. Srednju i osnovnu {kolu zavr{ila je uPrijedoru a uporedo zavr{ava i srednju ekonom-sku {kolu. Srednju muzi~ku {kolu je zavr{ila kaomaturant prve generacije 1998. godine naodsjeku Muzi~ki saradnik - teoreti~ar. Nakonzavr{ene srednje {kole radi u istoj {koli kao nas-tavnik klavira. 1999. godine upisuje Akademijuumjetnosti u Banjaluci, odsjek Op{te muzi~kepedagogije. Od 2003. godine je apsolvent i tadase vra}a u Prijedor i predaje molbu u Prijedorskoj srednjoj muzi~koj {koli gdje jeprimljena na radno mjesto profesora solfe|a, teorije muzike i klavira. I dalje radikao nastavnik klavira i profesor etnomuzikologije i razrednik je ovogodi{njim mat-urantima.


248

MB

CY

1955

- 2

005

BORIJANA KURTOVI]

Ro|ena 9. oktobra 1981. godine u Prijedoru.Osnovnu i srednju muzi~ku {kolu zavr{ila uPrijedoru. Srednju muzi~ku {kolu zavr{ila je 1999.godine u klasi prof. Jasne Ra|enovi} - odsjek klavir,u roku od tri godine, te iste upisala akademiju umjet-nosti u Banjaluci, muzi~ki odsjek - klavir u klasi mr.Nevene Popovi}. Diplomirala je 2004. godine. 2005.godine upisala je postdiplomski studij na istomodsjeku u klasi prof. Nevene Popovi}. Nastupala namnogobrojnim koncertima, kako solisti~kim, tako izajedni~kim u zemlji i inostranstvu. Trenutno zaposlena u Srednjoj i osnovnojmuzi~koj {koli u Prijedoru, na mjestu profesora klavira.

IGOR PASPALJ

Ro|en 28. novembra 1981. godine u Zagrebu.Srednju muzi~ku {kolu zavr{io je u Prijedoru 2002.godine, i iste upisao Akademiju umjetnosti u BanjaLuci, muzi~ki odsjek - op{ta muzi~ka pedagogija.Studije je zavr{io u roku od tri godine, i diplomirao2005. godine. Iste godine je upisao postdiplomskestudije na predmetu Harmonija sa harmonskom anal-izom, u klasi mr. Zorana Nikoli}a. Trenutno zaposlen

u Srednjoj i osnovnoj muzi~koj {koli u Prijedoru, kao profesor kamerne muzike,~itanja s lista, solfe|a i klavira. Pored toga, obavlja du`nost demonstratora naAkademiji umjetnosti u Banja Luci, na predmetu Harmonija sa harmonskom anal-izom.


249

MB

CY

IGOR MOTL

Ro|en 8. marta 1980. godine u Beogradu.Osnovnu i srednju muzi~ku {kolu je zavr{io uPrijedoru - odsjek klasi~na gitara, u klasi GojkaRa|enovi}a, 1998. godine. Kao u~enik je osvajaobrojne nagrade na Republi~kim takmi~enjimamuzi~kih {kola RS, kao i na Saveznom takmi~enjuu Kotoru. 1998. godine upisuje Akademiju umet-nosti - odsjek klasi~na gitara u Novom Sadu u klasiprof. Zorana Kraji{nika. Diplomirao je 2004. godinena istoj akademiji. U Srednjoj i osnovnoj muzi~koj {koli u Prijedoru radi od 2001.godine kao profesor klasi~ne gitare. Sa u~enicima je ve} osvojio zna~ajan brojnagrada. Od svojih u~eni~kih dana je aktivan koncertni izvo|a~ i ta praksa sezadr`ala sve do danas.

SANJA [ERANI]

Ro|ena 7. aprila 1984. godine u Banjaluci.Osnovnu muzi~ku {kolu zavr{ila je u Banjaluci u klasiDijane Kesi}. Srednju muzi~ku {kolu zavr{ila tako|e uBanjaluci u klasi prof. Sergeja Vermelja i prof. BrankeKuzmanovi}. Za vrijeme {kolovanja redovan je u~esnikReoubli~kih takmi~enja na kojima je osvajala nagrade.Trenutno je redovan student III godine Akademije

umjetnosti u Banjaluci u klasi prof. Nevene Popovi} i prof. Vladimira Cviji}a. Umuzi~koj {koli u Prijedoru radi od septembra 2005. godine.

DAMIR JOVANI]

Ro|en je 22. avgusta 1980. godine u Banjaluci. Osnovnu i srednjumuzi~ku {kolu "Vlado Milo{evi}" je zavr{io u Banjaluci. 1998. godine upisujeMuzi~ku akademiju u Isto~nom Sarajevu i diplomira na odsjeku harmonika 2003.godine u klasi Danijele Kljaji} - Gazdi}. Od 2003. godine zaposlenu u muzi~koj{koli "Vlado Milo{evi}" u Banjaluci kao profesor harmonike i dirigent orkestra


24:

MB

CY

1955

- 2

005 harmonika i u Prijedorskoj muzi~koj {koli kao profesor harmonike. Do sada je sa

svojim u~enicima imao zapaène rezultate. Kao dirigent sa orkestrom harmonikaimao je niz nastupa od kojih se moè izdvojiti nastup na Republi~kom takmi~enju2005. godine gdje osvajaju prvu nagradu a tu su i brojni koncerti {kole i nastupna sve~anom koncertu povodom proslave 70 godina postojanja muzi~ke {kole"Vlado Milo{evi}" iz Banjaluke.

DEJAN TRKULJA

Ro|en je 1984. godine u Banjaluci. Zavr{io jeniù i srednju muzi~ku {kolu "Vlado Milo{evi}" uBanjaluci, odsjek klarinet u klasi prof. BorisaDuki}a i prof. Nikole Srdi}a. Trenutno je studentIII godine Akademije umjetnosti u Banjaluci,odsjek klarinet u klasi mr. Nikole Srdi}a. Dobitnikje prvih nagrada na Republi~kim takmi~enjima

2001. i 2003. godine. Od januara 2005. godine radi kao nastavnik klarineta uPrijedorskoj muzi~koj {koli.

NIKOLA VUJASINOVI]

Ro|en je 14. februara 1948. godine uPrijedoru. Zavr{io je Osnovnu muzi~ku {kolu iSrednju u~iteljsku {kolu. Nakon apsolviranja naPedago{koj akademiji u Banjaluci, po~inje raditi kaonastavnik muzike u Donjoj Kozici a zatim prelazi uOsnovnu {kolu „Narodni Front“ u Sanskom Mostu,da bi 1975. godine pre{ao u Muzi~ku {kolu gdje radii danas. Zajedno sa nekoliko nastavnika bio je pio-nir u nastavi gitare gdje je u toku dugogodi{njeg rada zajedno sa svojim u~enici-ma osvojio mnogo nagarada na nivou BiH i biv{e YU. Takav se trend nastavio ido danas.


251

MB

CY

JASNA RA\ENOVI]

Ro|ena 6. januara 1962. godine u Prijedoru gdjeu~i klavir kod Thee Radivojevi} i Nade Balaban.Srednju muzi~ku {kolu, odsjek klavir zavr{ava uBanjaluci u klasi prof. Irene Rukavina. Paralelnozavr{ava i teoretski odsjek u istoj {koli. Muzi~kuakademiju upisuje u Sarajevu gdje sti~e zvanje profe-sora klavira u klasi prof. Matusje Blum. 1985. zasni-

va radni odnos u muzi~koj {koli u Prijedoru gdje i danas radi. Njeni u~enici, odkojih neki ve} danas rade kao profesori klavira i muzi~ki pedagozi ili se jo{ {kolu-ju, osvajali su nagrade na Republi~kim i Saveznim takmi~enjima, u~estvuju umuzi~kom `ivotu grada Prijedora i {ire. Dugo godina je bila aktivna u horskimsekcijama i kao voditelj mu{ke vokalne grupe pri KUD-u "Dr. Mladen Stojanovi}".

DRAGAN HRVA]ANIN

Ro|en 28. jula 1980. godine u Prijedoru.Osnovno muzi~ko obrazovanje je zapo~eo sa 10godina i za glavni predmet izabrao klarinet. 1995.godine upisuje Srednju muzi~ku {kolu, instru-mentalni odsjek (klarinet), da bi zbog nedostatkastru~nog kadra u periodu rata, pre{ao na teorets-ki odsjek. 1999. godine zavr{ava Srednjumuzi~ku {kolu uporedo sa srednjomElektrotehni~kom {kolom i iste godine upisujeAkademiju umjetnosti u Banjaluci - odsjek Op{tamuzi~ka pedagogija. Od 2003. godine, kao apsolvent, radim u Srednjoj i osnovnojmuzi~koj {koli na mjestu profesora solfe|a, teorije muzike i etnomuzikologije.


252

MB

CY

1955

- 2

005

ZORKA KEÂ

Ro|ena 1948. godine u Vranjskoj kod BosanskeKrupe gdje zavr{ava osnovno i srednje {kolovanje.U Beogradu zavr{ava Filolo{ki fakultet i dobijazvanje profesora srpskohrvatskog jezika ijugoslovenske knjièvnosti. Prvo zaposlenje nalazi uKiseljaku kod Sarajeva 1974. godine. Najve}i dioradnog vijeka provodi u rodnom gradu gdje je i rat

zati~e. U to vrijeme radi na samoj liniji razdvajanja u Srednjoj {koli "Branko]opi}". Doga|aji iz septembra 1995. godine je odvajaju od zavi~aja da bi, kaohiljade besku}nika na{la uto~i{te u Srebrenici. ê`nja za zavi~ajem ne jenjava.Nedostaje toplina kraji{ke du{e, onog ]opi}evog mitraljesca golubijeg srca.Prelaskom u Prijedor septembra 1999. godine radni vijek nastavlja u Muzi~koj{koli.

ALJO[A NOVAKOVI]

Ro|en 20. juna 1974. godine u Sisku.Nastanjen u Prijedoru gdje je i zavr{io niùmuzi~ku {kolu. Srednju muzi~ku {kolu je zavr{iou Banjaluci 1993. godine na instrumentalnomodsjeku - harmonika. Od zna~ajnih rezultata udesetogodi{njem radu u Muzi~koj {koli uPrijedoru izdvaja kamerni ansambl (sekstet) kojije na Republi~kom takmi~enju u Banjaluci 2001.godine osvojio I nagradu a iste godine na Saveznom takmi~enju u Smederevutako|e osvojio I nagradu i krajem te godine, na me|unarodnom takmi~enju uNovom Kneèvu osvojio tako|e I nagradu. Od avgusta 2000. godine dirigujeSPCD "Vila" a od 2005. godine vodi i hor Osnovne muzi~ke {kole gdje i radi namjestu nastavnika harmonike. Apsolvent je na Muzi~koj akademiji u Isto~nomSarajevu, odsjek Crkvena muzika i pojanje.


253

MB

CY

MAJA GVOZDEN

Ro|ena 20. marta 1983. godine u Banjaluci. Ni`ui srednju muzi~ku {kolu "Vlado Milo{evi}" u Banjaluciu klasi prof. Sofije Gordi} i prof. Branke Kuzmanovi}.Paralelno zavr{ava i banjalu~ku Gimnaziju. U~estvovalaje na brojnim republi~kim i saveznim takmi~enjima, gdjeje osvajala prve i specijalne nagrade. Trenutno je studentIV godine Akademije umjetnosti u Banjaluci na odsjeku

za klavir u klasi prof. Nevene Popovi} i Vladimira Cviji}a. U Prijedoru radi god-inu dana na mjestu profesora klavira i korepeticije, u Banjaluci kao korepetitor, ana BH radio 1 - kao muzi~ki saradnik.

VLADIMIR LI^ANIN

Ro|en 15.juna 1970. godine u Zemunu.Osnovnu i srednju {kolu zavr{io u Prijedoru, a elek-trotehni~ki fakultet smjer ra~unarstvo i informatika uBeogradu. U SOM[ Prijedor zaposlen od 1999. godinekao profesor informatike i audio-vizuelne tehnike.

VERICA MOTL

Ro|ena 18. novembra 1952. godine u malomvojvo|anskom selu Molin, op{tina Nova Crnja, koje je1957. godine izbrisano sa geografskih karata jer su gapotopile podzemne vode. Nakon zavr{enog {kolovanja,sada ve} davne 1974. godine dolazi u Prijedor i radi 25godina u tvornici keksa i vafla "Mira Cikota" (danas"Mira"). 1998. godine dolazi na upra`njeno mjesto sekre-tara {kole gdje i danas, svakodnevno budno brine ou~enicima i zaposlenim radnicima.


254

MB

CY

1955

- 2

005

GOJKO RA\ENOVI]

Ro|en u Crnoj Rijeci - op{tina NoviGrad 1954. godine. Osnovnu muzi~ku {koluzavr{io je u Splitu i Zagrebu na odsjeku gitare,a srednju na istom odsjeku u Mariboru. Studijemuzi~ke kulture zapo~eo je na Pedago{kojakademiji u Splitu gdje je diplomirao 1976.godine u zvanju nastavnika muzi~ke kulture.1982. godine upisuje Muzi~ku kulturu naStudiju odgojnih podru~ja tako|e u Splitu gdjediplomira 1985. godine u zvanju profesoramuzi~ke kulture. Radio je u muzi~koj {koli uDrni{u i [ibeniku kao nastavnik gitare te u gim-naziji i medicinskoj {koli u [ibeniku na mjestuprofesora muzi~ke kulture. U periodu 1985 -1990. godine bavio se muzi~kom kritikom unovinama Slobodna Dalmacija i [ibenski List. Bio je aktivan u kulturno-umjetni~kim dru{tvima i sekcijama kao {to su: voditelj sekcije gitare u domu JNAu Splitu, voditelj mandolinskog ansambla u Vodicama kod [ibenika, voditeljmu{ke klape, hora i mandolinskog ansambla KUD-a "Spu`var" (Krapanj -Brodarica) kod [ibenika. Od 1990. godine radi u Muzi~koj {koli u Prijedoru namjestu nastavnika gitare, dirigovanja, etnomuzikologije... Od 1994. godine obavljafunkciju direktora ove {kole a u periodu 1994 - 1999. godine radio je na mjestuprofesora muzi~ke kulture u Gimnaziji "Sveti Sava" u Prijedoru. Zaslu`an je zaotvaranje Srednje muzi~ke {kole u Prijedoru kao i za pokretanje me|unarodnogfestivala horova "Zlatna Vila" koji se svake godine odr`ava krajem aprila ipo~etkom maja u Prijedoru.


255

MB

CY

MATURANTI SREDNJE MUZI^KE [KOLE PRIJEDORMATURANTI SREDNJE MUZI^KE [KOLE PRIJEDOR

I GENERACIJA MATURANATA{kolska 1997/98 godina

Razredni starje{ina: Katard`i} Ismet

R.br. PREZIME I IME Datum diplomiranja Odsjek1. An|i} Gorana avgust 1998 Gitarista2. Motl Igor juni 1998 Gitarista3. Bogunovi} Ivana juni 1998 Muzi~ki saradnik4. Brni} Marijana juni 1998 Muzi~ki saradnik5. Dani~i} @arko juni 1998 Muzi~ki saradnik6. Dejanovi} Dejana juni 1998 Muzi~ki saradnik7. Jovi} Sla|ana juni 1998 Muzi~ki saradnik8. Makovski Tatjana juni 1998 Muzi~ki saradnik9. Milinkovi} Kristina juni 1998 Muzi~ki saradnik10. Mr{i} Vesna juni 1998 Muzi~ki saradnik11. Topi} Vanja juni 1998 Muzi~ki saradnik12. Crni} Gospa juni 1998 Muzi~ki saradnik

- [kolovanje na Muzi~koj akademiji nastavljaju: Motl Igor - odsjek gitaraAU Novi Sad, te Mr{i} Vesna i Topi} Vanja - op{ta muzi~ka pedagogija - AU

Banja Luka.


256

MB

CY

1955

- 2

005

II GENERACIJA MATURANATA{kolska 1998/99 godina

Razredni starje{ina: Ra|enovi} Gojko

R.br. PREZIME I IME Datum diplomiranja Odsjek1. Bakaj Ana juni 1999 Klavirista2. Hrva}anin Snjeàna avgust 1999 Flautista3. Gu{i} Tatjana juni 1999 Muzi~ki saradnik4. Kesar Goran juni 1999 Muzi~ki saradnik5. Hrva}anin Dragan juni 1999 Muzi~ki saradnik6. êlica Igor juni 1999 Muzi~ki saradnik7. Karaman Nina juni 1999 Muzi~ki saradnik8. Vujasinovi} Ognjen juni 1999 Muzi~ki saradnik

- [kolovanje na Muzi~koj akademiji nastavljaju: Bakaj Ana - odsjek klavi-ra, Hrva}anin Snjeàna - odsjek flaute, Kesar Goran i Hrva}anin Dragan, svi naAU Banja Luka.

III GENERACIJA MATURANATA{kolska 1999/2000 godina

Razredni starje{ina: Ke~a Zorka

R.br. PREZIME I IME Datum diplomiranja Odsjek1. Joki} Nata{a juni 2000 Gitarista2. Kurtovi} Borijana decembar 1999 Klavirista3. Prani} Lana juni 2000 Klavirista i Muz.sar.4. Bundalo Vesna juni 2000 Muzi~ki saradnik5. Bursa} Melita juni 2000 Muzi~ki saradnik


257

MB

CY

6. Vlajni} Radoslav juni 2000 Muzi~ki saradnik7. Meseld`ija Jelena juni 2000 Muzi~ki saradnik8. Muzgonja Adrijana juni 2000 Muzi~ki saradnik9. Prodan Slavi{a juni 2000 Muzi~ki saradnik10. Raili} Miroslav j uni 2000 Muzi~ki saradnik11. Ratkovi} Dragan juni 2000 Muzi~ki saradnik12. Sredi} Biljana juni 2000 Muzi~ki saradnik13. Seferovi} Adnan juni 2000 Muzi~ki saradnik14. Timarac Tijana juni 2000 Muzi~ki saradnik15. Crni} Emir juni 2000 Muzi~ki saradnik

- [kolovanje na Muzi~koj akademiji nastavljaju: Joki} Nata{a - odsjekgitara, Kurtovi} Borijana - odsjek klavira, Bursa} Melita i Timarac Tijana - op{tamuzi~ka pedagogija - AU Banja Luka.

IV GENERACIJA MATURANATA{kolska 2000/01 godina

Razredni starje{ina: Trbi} Radmila

R.br. PREZIME I IME Datum diplomiranja Odsjek1. Binja{ Jelena juni 2001 Muzi~ki saradnik2. Bilbija Mladen juni 2001 Muzi~ki saradnik3. Batoz Dean juni 2001 Muzi~ki saradnik4. Dragi~evi} Neboj{a juni 2001 Muzi~ki saradnik5. Muzgonja Bojan juni 2001 Muzi~ki saradnik6. Milanovi} Ivona juni 2001 Muzi~ki saradnik7. Milankovi} Predrag juni 2001 Muzi~ki saradnik8. Mihalenko Dragana juni 2001 Muzi~ki saradnik9. Mihalenko Tatjana juni 2001 Muzi~ki saradnik


258

MB

CY

1955

- 2

005 10. Pavi} Jelena juni 2001 Muzi~ki saradnik

11. Savanovi} Bojan juni 2001 Muzi~ki saradnik12. Cvetkovi} Dragi{a juni 2001 Muzi~ki saradnik

- [kolovanje na Muzi~koj akademiji nastavljaju Pavi} Jelena i Savanovi}Bojan - op{ta muzi~ka pedagogija - AU Banja Luka.

V GENERACIJA MATURANATA{kolska 2001/02 godina

Razredni starje{ina: \or|evi} Nata{a

R.br. PREZIME I IME Datum diplomiranja Odsjek1. Radinovi} Mirjana juni 2002 Klavirista i Muz.sar.2. Bursa} Ivana juni 2002 Muzi~ki saradnik3. Vuleta Goran juni 2002 Muzi~ki saradnik


259

MB

CY

4. Vujmilovi} Marko avgust 2002 Muzi~ki saradnik5. Dragi~evi} Veliborka juni 2002 Muzi~ki saradnik6. Luki} Dejan avgust 2002 Muzi~ki saradnik7. Mile{evi} Dario juni 2002 Muzi~ki saradnik8. Paspalj Igor juni 2002 Muzi~ki saradnik9. Pa{ajlija Jelena juni 2002 Muzi~ki saradnik10. Petrovi} Marija juni 2002 Muzi~ki saradnik11. Stojni} Sanja juni 2002 Muzi~ki saradnik

- [kolovanje na Muzi~koj akademiji nastavljaju:Radinovi} Mirjana, VuletaGoran, Luki} Dejan, Mile{evi} Dario i Paspalj Igor - op{ta muzi~ka pedagogija -AU Banja Luka.


25:

MB

CY

1955

- 2

005 VI GENERACIJA MATURANATA

{kolska 2002/03 godina

Razredni starje{ina: \uri~i} Snjeàna

R.br. PREZIME I IME Datum diplomiranja Odsjek1. Vujinovi} Nikica juni 2003 Harmonika{2. Zec Milo{ juni 2003 Harmonika{3. Rastoka Dijana juni 2003 Gitarista4. Sadàk Tanja juni 2003 Harmonika{5. Karan Goran juni 2003 Muzi~ki saradnik6. Kotur Martina juni 2003 Muzi~ki saradnik7. Mihalj~i} Danijela avgust 2003 Muzi~ki saradnik8. Savi} Gordana juni 2003 Muzi~ki saradnik9. Stoj~i} Jelena juni 2003 Muzi~ki saradnik10. ôbanovi} Sanja juni 2003 Muzi~ki saradnik11. [alabalija Du{ko juni 2003 Muzi~ki saradnik

- [kolovanje na Muzi~koj akademiji nastavljaju: Vujinovi} Nikica - odsjekharmonike - Visoka {kola Bratislava, Zec Milo{, Kotur Martina i Savi} Gordana- op{ta muzi~ka pedagogija - AU Banja Luka.


261

MB

CY

VII GENERACIJA MATURANATA{kolska 2003/04 godina

Razredni starje{ina: Ke~a Zorka

R.br. PREZIME I IME Datum diplomiranja Odsjek1. Vujinovi} Brankica juni 2004 Klavirista2. Banovi} Jelena juni 2004 Muzi~ki saradnik3. Brabenac Vjekoslav avgust 2004 Muzi~ki saradnik4. Vujmilovi} Branko juni 2004 Muzi~ki saradnik5. Gligi} Jelena juni 2004 Muzi~ki saradnik6. Nikoli} @eljana juni 2004 Muzi~ki saradnik7. Popovi} Sini{a juni 2004 Muzi~ki saradnik

-[kolovanje na Muzi~koj akademiji nastavljaju: Vujinovi} Brankica -odsjek klavira - Muzi~ka akademija Srpsko Sarajevo, Brabenac Vjekoslav - crkve-na muzika i pojanje - Muzi~ka akademija Srpsko Sarajevo, Gligi} Jelena - odsjekdirigovanja AU Banja Luka, Nikoli} @eljana - odsjek muzike na U~iteljskom fakul-tetu u Bijeljini i Popovi} Sini{a - op{ta muzi~ka pedagogija AU Banja Luka.

- Sa ovom generacijom nastavu je poha|ao i Ra|enovi} Aleksandar kojije nakon zavr{enog III razreda (2003.god.) upisao Muzi~ku akademiju.


262

MB

CY

1955

- 2

005 VIII GENERACIJA MATURANATA

{kolska 2004/05 godina

Razredni starje{ina: \or|evi} Nata{a

R.br. PREZIME I IME Datum diplomiranja Odsjek1. Zdjelar An|ela juni 2005 Klavirista2. Beuk Bojana juni 2005 Gitarista3. Tokmad`i} Danijel juni 2005 Muzi~ki saradnik4. Borov~anin Dijana juni 2005 Muzi~ki saradnik5. Milo{evi} Tanja juni 2005 Muzi~ki saradnik6. Karajica Du{ko juni 2005 Muzi~ki saradnik7. Arnaut Dejan juni 2005 Muzi~ki saradnik8. Vujasinovi} Nikola juni 2005 Harmonika{9. Sukonjica Milisav juni 2005 Muzi~ki saradnik10. Papi} Dragan juni 2005 Harmonika{11. Bojani} Bojana juni 2005 Muzi~ki saradnik12. Mili} Dragana juni 2005 Harmonika13. Duki} Biljana juni 2005 Muzi~ki saradnik14. Kova~evi} Sonja juni 2005 Muzi~ki saradnik15. Stanoj~i} Gorana januar 2006 Muzi~ki saradnik


263

MB

CY

ZADU@ILI SU NAS ...ZADU@ILI SU NAS ...

MIHAJLO GORONJA

Ro|en 1937. godine u GornjojDragotinji - op{tina Prijedor. Osnovnu{kolu je zavr{io u Doboju (1946 - 1950) iiste je godine preselio u Tuzlu. 1954.godine je zavr{io je Vojnu muzi~ku {koluu Rijeci - odsjek flaute. Od 1954 - 1962.godine radi u vojsci Jugoslavije - kaomuzi~ar po struci. Istovremeno je radio i usimfonijskom orkestru RTV Titograd. Bioje ~lan "Udruènja simfoni~ara Crne Gore".U tom periodu, zavr{io je redovno: teorets-ki odsjek i solo pjevanje, te godinu i po,odsjek klavira u klasi Nade Koci} -\or|evi} (Beograd). 1967. godine po~inje da radi u [ZOMO Prijedor na mjestunastavnika harmonike i dirigenta harmonika{kog orkestra i drugih mje{ovitih sas-tava, povremeno i po potrebi, te kao i aranèr (oko stotinu aran`mana i manjeoriginalnih djela za orkestar ili solo harmoniku - pod inicijalima N.N). Osvojio jepreko 150 nagrada, {to sa solistima, tako i sa orkestrom, i sve to u periodu od1970 - 1990. godine. U pomenutom periodu bio republi~ki delegat "Udruènjamuzi~kih pedagoga" i "Udruènja muzi~kih {kola BiH" a tako|e i stalni ~lan ìrijaRepubli~kih takmi~enja BiH. Od 1992 - 1994. godine obavlja funkciju direktora{kole. U Srednjoj muzi~koj {koli je predavao harmoniju, kontrapunkt, muzi~keoblike i uvod u komponovanje. Dosta njegovih biv{ih u~enika rade danas kao pro-fesori u Muzi~koj {koli Prijedor. Oti{ao u penziju 2000. godine.


264

MB

CY

1955

- 2

005

ISMET KATARD@I]

Ro|en je 1942. godine u Derventi. Rano je pokazao interesovanje zamuziku i zavr{io Niù muzi~ku {kolu u Derventi. Nakon zavr{etka Gimnazije uSlavonskom Brodu upisao se na Vi{u pedago{ku {kolu u Sarajevu - odsjek zamuziku. Svoje muzi~ko obrazovanje nastavio je na Muzi~koj akademiji u Beogradui u rekordnom vremenu okon~ao studije. Prvi radni dani bili su vezani zaU~iteljsku {kolu u Prijedoru. Za kratkovrijeme dobio je priznanje za svoj rad -ocjenu NAROÎTO SE ISTIÊ. Dostaradnog vremena je proveo kao profesorprijedorske Gimnazije. Uz redovnu nas-tavu, isticao se i u radu u vannastavnimaktivnostima i uspje{no vodio mje{ovitihor Gimnazije u Prijedoru sa kojim jenastupao na zna~ajnim festivalima ismotrama {irom biv{e Jugoslavije. Preko20 godina je bio angaòvan u radu sahorom KUD-a "Dr. Mladen Stojanovi}"u Prijedoru. Sa ovim horom je nastupaona saveznim i republi~kim festivalima. Kao najve}e priznanje, osvojio je Zlatniviolinski klju~, koji se dodjeljivao najboljem horu u BiH. Za dugogodi{nji radnagra|en je, pored ostalih, i Zlatnom medaljom Saveza amaterskih dru{tava BiH.U Srednjoj muzi~koj {koli Prijedor radio je od njenog osnivanja i tu se zadràopunih deset godina. Predavao je nekoliko stru~nih predmeta i tako dao svoj dopri-nos {kolovanju mladih muzi~ara iz Prijedora i drugih sredina.Bio je i razrednik prvoj generaciji srednjo{kolaca Srednje muzi~ke {kole uPrijedoru.


265

MB

CY

NADA BALABAN

Biografija

Zovem se Nada (Krstanova) Balaban (ro|enaBijeljac). Ro|ena sam 11. decembra 1941. godine uRuskom Selu, Velika Kikinda, Srbija i poti~em izsve{teni~ke porodice. Osnovnu {kolu i Gimnaziju samzavr{ila u Sarajevu a uporedo sam savr{ila i Niùmuzi~ku {kolu (odsjek klavir u klasi nastavnice Nine[arenac) i Srednju muzi~ku {kolu (odsjek klavir uklasi prof. Vlaste Debeli}). Po zavr{etku srednje {kole(Gimnazija) odlu~ila sam se za studij stranog jezika naFilozofskom fakultetu i uporedo poha|ala nastavu solopjevanja u Srednjoj muzi~koj {koli. Po zavr{etku studi-ja radila sam kao prevodilac i 1968. godine preselila

u Prijedor i zaposlila se u Niòj muzi~koj {koli kao nastavnik klavira. Jedno vri-jeme sam radila u Celpaku kao prevodilac i ponovo se vratila u Muzi~ku {kolu.Me|utim, kada mi se ukazala prilika da predajem engleski jezik napustila samMuzi~ku {kolu i predavala u svim srednjim {kolama u Prijedoru te u osnovnim{kolama u Brezi~anima, Prijedoru i Omarskoj. Tako|e sam predavala u NovomGradu.

Rad u {koli

Dolaskom u {kolu shvatila sam da u vrlo skromnim uslovima rade divnimladi ljudi puni entuzijazma i èlje da svojim radom postignu {to bolji uspjeh ikvalitet. To se u po~ecima i pokazalo, mada skromno, jer smo na takmi~enjaodlazili sa malim brojem u~enika, ali se vra}ali sa diplomama i pohvalama. Prviuspjesi, nagrade i pohvale dale su podstrek pojedincima pa i cijelom kolektivu daradimo {to vi{e i predanije. No uslovi za rad nisu samo bili skromni nego i te{ki(prostor, finansije...). Svi su bili ponosni {to grad ima Muzi~ku {kolu, ali su ula-ganja i razumijevanje izostali (nismo obra~unavani po zakonu, a kamolinagra|ivani za posebne nagrade). Jedno vrijeme su ~asovi skra}eni sa 45 na 30minuta, a radilo se sa 2 ili ~ak 3 u~enika.


266

MB

CY

1955

- 2

005 Vremenom su se stvari mijenjale na bolje. [kola je dobila novi prostor

(sada{nja {kola), a kada sam postala direktor uspjeli smo dobiti sredstva za kupov-inu klavira (koji je bio u Pozori{tu ne samo za potrebe odràvanja koncerata negoi za potrebe grada (... cjelove~ernji koncert odrào je Arsen Dedi}, zatim jedanmladi gitarista iz Zagreba i onda koncert mladog violon~eliste tako|e iz Zagreba)- ào mi je {to nemam imena...). Tako|e su kupljene harmonike, gitare (klarineti truba - treba provjeriti, kao i za violinu).

Na{ osnovni zadatak i cilj nije bio samo posti}i kvalitet i biti dovoljnisami sebi nego i napor da se predstavimo {irem okruènju pa i dalje. Sve to smomogli ostvariti odlaskom na takmi~enja, smotre, festivale... I USPJELI SMO. Na{iu~enici, kako solisti - tako i ansambli - hor i orkestar - su osvajali nagrade ipohvale. Na Republi~kom takmi~enju horova smo o{te}eni za prvu nagradu, no...Sva ova priznanja, nagrade i pobjede nisu bili samo uspjeh nastavnika i u~enikakoji su u~estvovali na takmi~enjima nego i uspjeh cijelog kolektiva zadugogodi{nji rad {to je rezultiralo (kona~no!?!) visokim priznanjem - dodjelomZlatne plakete 16. maj grada Prijedora [koli. Tu smo bili svi: na{i u~enici, nas-tavnici, administrativno i pomo}no osoblje {kole.

-Za nastup na takmi~enju horova uspjeli smo po prvi, ali i zadnji put dadobijemo sredstva da se sa{iju haljune i sl.

-Na Saveznom takmi~enju u Novom Sadu, poslije visoke pobjede na{ihu~enika, predsjednica ìrija je pitala na{u nastavnicu R. Mahmutovi} gdje jezavr{ila Akademiju... Pri~ala nam je da se umalo onesvjestila, na samo njojhumoristi~an na~in, jer je bila teoreti~ar, a kasnije, kao i ostali, morala polagatiinstrument...

-Nastojali smo se predstaviti javnosti {to vi{e, ali su materijalni problemibili glavni problemi te se sve ograni~ilo na Republi~ka i Savezna takmi~enja.Susreti harmonika{a (ili je bio festival) u Puli, ipak, vrsta takmi~enja koje je vrjed-novano, bili su trenutak kada smo mogli da vidimo sebe i svoje mogu}nosti name|unarodnom planu (Rusi, êsi, Nijemci, Italijani ... mi ...). Vidjeli smo da pli-vamo u vodama vrhunske interpretacije. NA@ALOST, NI UÊNICI, NI NAS-TAVNICI PA NI [KOLA NISU DOBILI ADEKVATNU MATERIJALNUNAGRADU (a bila je predvi|ena zakonom no namjerno izbjegnuta)...

-[kola je tako|e "otvorila", na zahtjev roditelja i uz saglasnost svojihop{tina "podru~na odjeljenja" u Novom Gradu, Kozarskoj Dubici i Sanskom Mostu


267

MB

CY

(klavir, harmonika, gitara). Na ovaj na~in smo pomogli {irenju muzi~ke kulturekoliko je bilo u na{oj mo}i, a za svaku pohvalu.

-Na saveznom susretu psihologa (ili sl.) SFRJ na Mrakovici jednog sep-tembra, a na zahtjev Fonda za dje~iju za{titu, bili smo jedina {kola u gradu kojaje za tu priliku bila spremna i u mogu}nosti da ponudi vrhunski program gosti-ma. Poslije izvedenog programa koji je uklju~io i recitacije - sve u~enici Muzi~ke{kole - kao i izvo|enje horskih pjesama i posebno orkestra, kulminacija recitovan-ja u~enice Sarajli} "Stojanke majke Kne`poljke" Skendera Kulenovi}a, poslijetrenutka {utnje prolomio se jak aplauz koji je trajao dugo, a da ne kaèm da suneki i plakali.

P.S. U kriti~nom finansijskom trenutku {kole, Fond nam je dodijelio veli-ka sredstva u znak zahvalnosti i podr{ke, velikih pohvala koje su dobili za na{program jer im za tu uslugu [kola nije naplatila ni{ta (naime, nudili su i da plateonome ko izvede bilo kakav program za tu priliku).A zamislite nas! Uvijek smo bili dekor na takvim sve~anostima, preko 100 u~enikakoji pjevaju, sviraju, recituju ... A ovaj put to je bilo PRAVO.Kada je program zavr{en da bi se nastavio rad, iza{ao je predsjednik i rekao: "Pa, zar, poslije ovoga, ove divne djece mi moèmo ne{to re}i ..." - opet dug igromoglasan aplauz i suze...

VELIKA HVALA NA[IM DIVNIM I DRAGIM UÊNICIMA, DIVNOJ DJECI

Po{tovani gospodine direktore,

ovo je dio onoga {to sam mogla na brzinu. Druga~ije bi bilo da sam moglado}i kada ste imali zajedni~ke dogovore. Sve {to je vi{ak (a ima ga) slobodnoizbacite. Meni je cilj bio da "ûju i znaju" za nas, a to smo uspjeli i tako skrenulipa`nju grada na sebe. Drugovima sam rekla da se ne mogu ugledati na Novi,Grahovo, Drvar, ve} da im uzori budu Sarajevo, Beograd, itd. A kakvu su podr{kuimale {kole na Ilidì, u Tuzli, Biha}u... boli glava. Seminari su bili obaveza i trebada ostanu i dalje. (Na{i pedagozi na seminarima su bili iz Rusije, Amerike,


268

MB

CY

1955

- 2

005 Austrije i drugih zemalja svijeta jer je bio jedan jedini za sve muzi~ke pedagoge

biv{e SFRJ. Stefana Milenkovi}a smo upoznali na seminarima u [ibeniku kada jeimao samo 3 godine ..... Ah, Solaris .....)

Srda~an pozdrav,Nada

MARIJA RADAKOVI]

Ro|ena je 14. oktobra 1940. godine. Ratno dijete sa Kozare. Muzi~ku{kolu je zavr{ila u Banjaluci i u Puli Pedago{ku akademiju - odsjek glazbe. Radilaje kao nastavnik muzi~ke kulture u osnovnoj {koli, zatim u muzi~koj {koli kao iu U~iteljskoj {koli. Aktivno radila u KUD „Dr. Mladen Stojanovi}“ kao voditeljhorova, tambura{kih i harmonika{kih orkestara. Bila je direktor Muzi;ke {kole uperiodu 1986 - 1992. godine.

*


269

MB

CY


26:

MB

CY

Dio dana{njeg kolektiva

Mile Pa{i} Rada Grbi} Branka Majki}

pomo}no osoblje

1955

- 2

005

MONOGRAFIJA MUZI^KE [KOLE

REZIME

Ova monografija je {tampana povodom 50 godina od osnivanja Muzi~ke{kole u Prijedoru.

U njoj je dat hronolo{ki pregled rada u periodu 1955 - 2005. godina.

Osnovana pod imenom Nià muzi~ka {kola, na odsjeku za klavir i vio-linu - te prve godine - upisala je 85 u~enika.. Tokom svoga rada pove}ava sebroj u~enika, ali i novih instrumenata - harmonika i gitara.

Od 1959. godine nosi naziv [kola za osnovno muzi~ko obrazovanje, a1994. godine pro{iruje svoju djelatnost i na srednje obrazovanje kada mijenjaime u Srednja i osnovna muzi~ka {kola Prijedor.

Danas ovu {kolu poha|a 360 u~enika uzrasta 6 - 20 godina na odsjeci-ma klavira, gitare, harmonike, violine, flaute, klarineta, solo pjevanja kao iodsjeka za muzi~ke saradnike - teoreti~are.

Nastavni program ove {kole preferira klasi~nu muziku.

[kola je nosilac muzi~kih zbivanja Op{tine, gdje je svojim programomredovan pratilac likovnih izlo`bi, knjièvnih ve~eri i drugih prigodnih mani-festacija. Organizuje koncerte za roditelje i gra|ane. Redovno uzima u~e{}a natakmi~enjima u~enika Muzi~kih {kola.

Ova kulturno - obrazovna ustanova ìvi i radi u skromnim materijalnimi prostornim uslovima. U njoj je zaposleno 40 radnika.

U poku{aju stvaranja boiljih uslova za rad {kola je uradila izvedbeniprojekat za rekonstrukciju mati~ne zgrade i izgradnju koncertne dvorane, ali jo{nismo prona{li finansijera kako bi mogli navedeno realizovati.

Gojko Ra|enovi}


271

MB

CY

MONOGRAPH OF MUSIC SCHOOL

SUMMARY

This monograph is printed on the occasion of 50 years from the date offoundation of Music School in Prijedor.

In it, it was given the chronical survey of working within the periodfrom 1955 to 2005.

Founded under the name Ni`a Muzi~ka {kola (Lower Music School), inthe piano and violin departments, in that first year 85 pupils were enrolled.

During its activity, the number of pupils was increased and also thenumber of new instruments in the departments: the accordion and the guitar.

Since 1959 it bears a name [kola za osnovno muzi~ko obrazovanje(School for Elementary Music Education) and in 1994 it widened its activity tothe degree of secondary education when its name is changed into Srednja iosnovna muzi~ka {kola Prijedor (Secondary and Elementary Music SchoolPrijedor).

Today, 360 pupils attend the school of the age from 6 to 20 years inthe departments of piano, guitar, accordion, violin, flute, clarinet, singing andthe department for music collaborators - theoreticians.

School is leading institution of musical events of the Municipality,where, by its program, it is the regular accompanist of the fine arts exibitions,literary evenings and other appropriate manifestations. It organizes the concertsfor parents and citizens. It regulary takes part in the competitions of pupils ofMusic Schools.

This cultural - educating institution lives and works in the modest mate-rial and space conditions. 40 employees are employed in it.

In the attempt of realization of better conditions for working, the Schoolhad done the project for reconstruction of the main building, and the construc-tion of the concert hall, but still, we have not found the financier so that wecould realize the cited.

Prevod na engleski jezikProf. Nada Balaban


272

MB

CY

50 godina - · pdf filec 50 godina srednje i osnovne muzi^ke [kole prijedor 1955 - 2005...

Documents