Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

1

PARAZOAPARAZOAKoljeno: Koljeno: PoriferaPorifera ((SpongiaSpongia) )

-- spuvespuve organizmi iji je funkcionalni ustroj na

mnogostaninoj razini, ali stanice nisu udruene u prava tkiva

Koljeno: Porifera - spuve

sesilni organizmi, smatrani biljkama sve do 18. stoljea

nemaju diferenciranih tkiva, organa i organskih sustava

stanice su specijalizirane za obavljanje razliitih zadaa, ali sa znatnim stupnjem nezavisnosti

odvijanje svih ivotnih procesa (prehrana, disanje, razmnoavanje) bazirano na strujanju vode (hidrolimfa)

na tijelu postoje brojni otvori, po emu su i dobili ime (lat. porus otvor i ferre nositi):

sitni otvori dermalnepore, ostije za ulazak vode u tijelo

vei otvor/i oskulum kroz koji voda izlazi iz tijela

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

2

Graa tijela

u unutranjosti tijela postoji sustav upljina, komorica i cijevi kroz koje struji voda

strujanje vode pospjeuje kretanje bieva specijaliziranih biastih stanica (hoanocita)

hoanociti oblau tjelesnu upljinu spongocel, biaste cijevi i biaste komorice te iz vode filtriraju hranjive tvari

Osnovni oblici stanica

osim hoanocita stijenku tijela grade i brojne druge specijalizirane stanice:

pinakociti plosnate poligonalne epidermalne stanice, koje oblau vanjsku povrinu tijela i sve unutrane prostore koje ne oblau hoanociti

porociti cjevaste stanice koje oblau pore kod jednostavnih (askonoidnih) spuvi

amebociti ameboidno pokretne stanice, specijalizirane za obavljanje brojnih zadaa te diferencirane u vie oblika

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

3

Graa stijenke tijela

stijenku tijela ine:

pinakoderma izgraena iz pinakocita; perforirana je dermalnim porama (osijama), koje kod jednostavnih spuvi oblau porociti

mehohil sredinji elatinozni matriks sainjen iz skeletnih iglica i pokretnih amebocita:

a) skleroblasta izgrauju tvrdi skelet

b) kolenocita, lofocita i spongoblasta sintetiziraju mekani skelet

c) miocita uvjetuju stezanje pojedinih dijelova tijela

d) arheocita totipotentne stanice s brojnim zadaama (ishrana, razmnoavanje)

e) kromociti sadre pigmente

f) desmociti ljezdane stanice

hoanoderma izgraena iz honocita

Graa spongocela i morfoloki oblici spuvi

s obzirom na morfoloke znaajke razlikuju se tri osnovna oblika spuvi, koje se meusobno razlikuju prema stupnju nabiranja spongocela povrini obloenoj hoanocitima, tj. uinkovitosti procjeivanja vode, njenoj protonosti i prikupljanju hranjivih tvari:

askonoidne (askon)

sikonoidne (sikon)

leukonoidne (leukon)

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

4

Askonoidne spuve

najjednostavnije graene spuve, akastog oblika

u pravilu su male i ive u zadrugama

voda u tijelo ulazi kroz brojne otvore pore, koje oblau porociti, a izlazi kroz jedan vei otvor oskulum

unutranja upljina spongocel, atrium nije nabrana i obloena je brojnim hoanocitima

Chlatrina sp.

dermalna pora

oskulum

spongocel

hoanocit

Sikonoidne spuve

Sycon ciliatum

dolazi do vodoravnog nabiranjea stijenke tijela, pri emu nastaju epidermalni depovi obloeni hoanocitima (biasti ili radijalni kanalii)

biasti kanalii proko posebne vrste porocita prosopila povezani su s ulaznim kanaliima, koji se putem dermalnih pora otvaraju u vanjski okoli

iz biastih kanalia voda putem druge vrste porocita apopilastruji u spongocel, a zatim u oskulum

dermalna pora-ulazni kanali-prosopila-biasti kanali-apopila-spongocel-oskulum

apopilabiasta komorica

dermalna poraulazni kanali

prosopilahoanocit

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

5

Leukonoidne spuve

dolazi do vertikalnog nabiranja biastih kanalia te nastaju biaste komorice obloene hoanocitima, a umjesto spongocela nastaje sustav cijevi

biaste komorice preko prosopila su povezane s ulaznim kanaliima u koje voda ulazi putem dermalnih pora, a preko apopila i izlaznog kanalia odlazi do oskuluma

dermalna pora-ulazni kanali-prosopila-biasta komorica-apopila-izlazni kanali-oskulum

Leuconia sp.

oskulumizlazni kanali

apopila

biasta komorica

prosopila

ulazni kanalidermalna pora

Funkcionalno ustrojstvo

pokrovnu zadau imaju pinakociti, porociti (kod askonoidnih spuvi) i kromociti

skelet je uloen u elatinozni matriks:

mekani i pruivi skelet izgraen iz bjelanevinastih niti spongina

kruti skelet sainjen od iglica spikula (makrosklera i mikrosklera), izgraenih iz CaCO3 i SiO2

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

6

skleroblasti stanice koje izgrauju skelet mogu biti:

Funkcionalno ustrojstvo

kalkoblasti stanice koje grade skelet od kalcijevog karbonata dvojezgrene stanice, koje se kasnije podijele na stanicu osnivaicu (odreuje oblik i duljinu iglice) i stanicu graditeljicu (prati osnivaicu i polae CaCO3)

silikoblasti stanice koje grade skelet od SiO2 najee iglicu izluuje jedan silikoblast, pri emu se silicij odlae u koncentrinim krugovima oko poetnog organskog vlakanca

skleroblasti stanice koje izgrauju skelet mogu biti:

Funkcionalno ustrojstvo

kolenociti i lofociti stanice koje izluuju kolagenska vlakna prisutna u tijelu veine spuvi

spongoblasti stanice koje sintetiziraju spongin; prilikom stvaranja vlakanca, spongoblasti se redaju u nizove, a unutar svakog se razvija mjehuri u kojem se skuplja spongin. Spongiozna vlakanca se poslije skupljaju u dugu nit

lofocit

spongoblasti

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

7

nemaju miinog sloja, ali u mezohilu imaju miine stanice miocite, koji nalikuju glatkim miinim stanicama drugih beskraljenjaka. Rasporeeni su u obliku sfinktera oko oskuluma ili drugih otvora

ishrana procjeivanjem ivih i neivih organskih estica suspendiranih u vodi pomou ovratnika honacitnih stanica

Funkcionalno ustrojstvo

probava je intracelularna, u hoanocitima

neprobavljene ostatke preuzimaju amefociti (trofociti, tesociti) i raznose po tijelu

Funkcionalno ustrojstvo

ishrana karnivornih spuvi pasivno hvataju plijen pomou kukactih iglica, auhvaeni plijen okrue migrirajuim hranidbenim stanicama

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

8

Funkcionalno ustrojstvo

u mezohilu su utvrene bipolarne i multipolarne stanice, sline ivanim stanicama ; provodljivost podraaja vrlo slaba

nemaju posebnih organa za disanje

amoniotelini su organizmi

pojedine stanice slatkovodnih spuvi imaju steljive mjehrie

djelomino su dvospolci, a djelomino razdvojena spola

nespolno se razmnoavaju unutranjim pupanjem pri emu nastaju rasplodna tijela gemule ili stvaranjem redukcijskih tijela u nepovoljnim uvjetima

mikropila

unutranja membrana

arheociti i trofociti

skleroblasti s amfidiscimagemula

redukcijsko tijelo

Funkcionalno ustrojstvo

spolno razmnoavanje: spolne stanice diferenciraju se iz hoanocita (spermiji i jajne stanice) ili arheocita (jajne stanice)

spermiji se masovno i brzo oslobaaju u okolnu vodu

oplodnja je vanjska (oviparne vrste) ili unutranja (viviparne vrste)

brazdanje je potpuno i ekvalno

poznate su dvije vrste liinki: amfiblastula i parenhimula

amfiblastula stanice s bievima na jednom kraju liinke

parenhimula stanice s bievima na povrini

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

9

Rasprostranjenost i raznolikost

opisano oko 8.000 vrsta

preteno morske ivotinje, samo jedna porodica Spongilidae ivi u vodama na kopnu

u Jadranskom moru zabiljeeno oko 200 vrsta

prema grai skeleta podijeljene u tri razreda:

Calcarea (Calcispongia) vapnenjae

Hexactinellida staklae

Demospongia - kremenoronjae

Razred: Calcarea - vapnenjae

spuve s jednozrakastim, trozrakastim i etverozrakastim vapnenim iglicama

iglice nisu podijeljene u makrosklere i mikrosklere

razred obuhvaa sva tri graevna plana spuvi: askon, sikon i leukon

Clathrina clathrus

Sycon raphanus kruniasta spuva

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

10

Razred: Hexactinellida - staklae

spuve sa esterozrakastim silicijevim iglicama

iglice su podijeljene u makrosklere i mikrosklere

tijelo im je cjevasto, peharasto i ljevkasto

sikonoidne i leukonoidne spuve

ive na dubini od 500 do 1.000 m

Hyalonema sp.

Euplectella sp.

Razred: Demospongia - kremenoronjae

skelet im je izgraen iz silicijevih iglica povezanih sponginom ili samo od spongina

leukonoidnog su tipa

morske su i slatkovodne spuve

Geodia cydonium.

Tethya aurantia.

Ephydatia fluviatilis

Spongia officinalis

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

11

MESOZOAMESOZOA mnogostanini oblici, ali nisu prave tkivne

ivotinje (Eumetazoa) jer:

nemaju pravu slojevitu grau ivotinja

u zametnom razvitku nemaju gastrulaciju

ne izgrauju prava tkiva i organe

prvenstveno su nametnici morskih beskraljenjaka

obuhvaaju etiri koljena, iji su srodstveni odnosi i filogenetski poloaj nejasan: prijelazna su karika izmeu jednostaninih i mnogostaninih oblika?

prvobitno Eumetazoa, a jednostavnu grau postigli nametnikim nainom ivota?

jedinstvena, monofiletika skupina?

parafiletika skupina etiri odvojena koljena: Placozoa, Monoblastozoa, Rhombozoa, Orthonectida

Koljeno: Placozoa

opisana sa sigurnou samo jedna vrsta: Trichoplax adhaerens

mala ivotinja iznimno jednostavne grae tijelo ( < 3 mm) izgraeno iz svega nekoliko tisua stanica, koje se mogu svrstati u 4 ili 5 tipova

stijenku tijela ine dva sloja stanica: leni plosnate trepetljikave stanice

trbuni bavaste stanice s 1 trepetljikom/biem i ljezdane stanice s probavnim enzimima

kao i kod svih ostalih ivotinja (osim spuvi) stanice u slojevima povezuju meustanini proteini

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

12

Koljeno: Placozoa

unutranjost izmeu slojeva ispunjena je zvjezdastim mezenhimskim stanicama

kreu se promjenom oblika tijela, ali ne pomou pseudopodija ve trepetljika na trbunoj strani

hrani se fagocitozom algi i praivotinja, pri emu se stanice trbunog sloja uvraaju u unutranjost

nespolno se razmnoavaju dvojnom diobom ili pupanjem

dvije vrste opisane, od kojih jedna nije utvrena od 1896. g. smatra se da ih ukupno ima oko 80-ak

Koljeno: Monoblastozoa

obuhvaa vrste roda Salinella, otkrivene u 19. stoljeu

tijelo im je graeno iz jednog sloja trepetljikavih stanica, koje omeuju prostor (crijavo) unutar kojeg se probavljaju hranjive tvari

na tijelu postoje dva otvora okruena dlaicama:prednji (usta) i stranji (crijevni otvor)

hrani se fagocitozom

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

13

Koljeno: Rhombozoa

simbionti u metanfridijima mekuaca

stanice u tijelu diferencirane u tjelesne i rasplodne

podijeljeni u dva razreda

1. Razred: Dicyemida

nametnici u hobotnicama i sipama

tijelo odraslih jedinki (nematogen) je crvoliko i dugo 0,5-2,5 mm

na povrini je jedan sloj vanjskih tjelesnih stanica s trepetljikama koje obavijaju jednu dugaku aksijalnu stanicu s matinim stanicama aksoblastima

broj tjelesnih stanica kod veine vrsta je stalan, a ove stanice ine: polarnu kapu ili kalotu (8-9 stanica na prednjem dijelu tijela, pomou koje se privruju za epitel nefridija), parapolarne stanice (2 stanice iza kalote), stanice trupa (10-15 tjelesnih preostalih stanica, od kojih su dvije posljednje uropolarne stanice)

aksijalna stanica

polarna kapa

uropolarne stanice

Koljeno: Rhombozoa

1. Razred: Dicyemida

imaju sloen ivotni ciklus leni nematogen se u domadaru nespolno razmnoava, pri emu se aksoblasti unutar aksijalne stanice partenogenetski razvijaju u juvenilni nematogen, koji kada razvije trepetljike izlazi iz roditeljskog nematogena ulazi u urin domadara i privrsti se za stijenku nefridija

kada postignu odreenu gustou populacije poinje spolno razmnoavanje

nematogen koji poinje stvarati spolne stanice naziva se rombogen; u njemu jedan ili vie aksoblasta se diferencira u oocite i ameboidne spermije

nakon oplodnje nastaje liinka koja s urinom naputa domadara i trai sljedeeg

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

14

Koljeno: Rhombozoa

1. Razred: Heterocyemida

poznate su samo dvije vrste

Conocyema polymorpha - ivi u metanefridijima hobotnice; tijelo ine iz etiri proirene stanice, koje izgrauju polarnu kapu te stanice trupa, koje obavijaju aksijalnu stanicu; svim stanicama u tijelu nedostaju trepetljike; aksoblasti se diferenciraju u trepetljikave liinke, koje kada napuste roditeljski organizam, gube trepeljike i razvijaju se u odrasle, crvolike jedinke

Microcyema gracile ivi u metanefridijima hobotnice; jednu aksijalnu stanicu okruuje tjelesni sincitij; iz aksoblasta nastaju odrasle jedinke na dva naina: stvaranjem viestaninog embrija, kod kojeg se poslije stanice spoje u sincitij ili stvaranjem Wagenerove liinke, koja metamorfozom prelazi u odrasli stadij

Koljeno: Orthonectida

paraziti koji ive u unutranjim upljinama i tkivu razliitih skupina beskraljenjaka (plonjaka, vrpara, koljkaa, kolutiavaca ...)

imaju heterogenian razvojni ciklus, u kojemu se razlikuju dvije generacije:

nespolne jedinke - plazmodijalni stadiji ameboidni sincitijalni oblici, koji se dijele i stvaraju nove plazmodije, ali iz pojedinih njegovih jezgara (agameta) razvijaju se spolne jedinke

spolne jedinke izgraene iz vanjskog sloja trepetljikavih tjelesnih stanica koje okruuju gamete; mogu biti dvospolci ili razdvojena spola; nakon oplodnje liinka ulazi u domadara, gubi tjelesne stanice, a iz svake stanice u unutranosti nastaje novi plazmodij

liinka