26. septembar 2014

32
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O. www.caglas.rs tel. 226-000; 346- 000 www.viza-nekretnine.co.rs GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE 069 - 310-04-60 032 - 310-460 CENTRUM www.hostelcentrum.rs centrumcacak@gmail.com BROJ 37 CENA 30 DIN. Obele`eno 58 godina postojawa i uspe{nog rada ^a~anske banke POLA VEKA LE^IO I PROSVE]IVAO ^A^ANE Osnovni sud ustupio izvr{iteqima tu`be za dugove za vodu TAKSE VE]E OD OSNOVNOG DUGA! strana 3. Dr Jeroslav Ku`eq strane 8. i 9. DVA VEKA OD PODIZAWA HAXI PRODANOVE BUNE strana 6. 27. MEMORIJAL NADE@DE PETROVI] SUTRA SVE^ANO OTVARAWE Obele`ena stogodi{wica od po~etka Velikog rata DIPLOMATE PRED SPOMENIKOM ^ETIRI VERE strana 7. strana 5. VELIKO LIRSKO U[]E KRAJ MORAVE strane 16. i 17. Odr`ani 14. Me|unarodni mr~ajeva~ki pesni~ki susreti NASTAVQEN TREND STABILNOG POSLOVAWA

Upload: cacanski-glas

Post on 04-Apr-2016

269 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

26. septembar 2014.

TRANSCRIPT

Page 1: 26. septembar 2014

PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.

wwwwww..ccaaggllaass..rrss

tel. 226-000; 346- 000www.viza-nekretnine.co.rs

GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

006699 -- 331100--0044--6600003322 -- 331100--446600

CENTRUM

[email protected]

BROJ 37 CENA 30 DIN.

Obele`eno 58 godina postojawa i uspe{nog rada ^a~anske banke

POLA VEKA LE^IOI PROSVE]IVAO

^A^ANE

Osnovni sud ustupio izvr{iteqimatu`be za dugove za vodu

TAKSEVE]E ODOSNOVNOGDUGA!

strana 3.

DDrr JJeerroossllaavv KKuu`̀eeqq

strane 8. i 9.

DVA VEKA ODPODIZAWAHAXIPRODANOVEBUNE strana 6.

27. MEMORIJALNADE@DE PETROVI]

SUTRASVE^ANOOTVARAWE

Obele`ena stogodi{wica od po~etkaVelikog rata

DIPLOMATEPREDSPOMENIKOM^ETIRI VERE

strana 7.

strana 5.

VELIKOLIRSKO

U[]EKRAJ

MORAVEstrane 16. i 17.

Odr`ani 14. Me|unarodnimr~ajeva~ki pesni~ki

susreti

NASTAVQENTREND

STABILNOGPOSLOVAWA

Page 2: 26. septembar 2014

2 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINEMARKETING

Page 3: 26. septembar 2014

3GRADPETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

OSNOVNI SUD USTUPIO IZVR[ITEQIMA TU@BE ZA DUGOVE ZA VODU IZ 2013. I OVE GODINE

Proteklih dana JKP“Vodovod” je u ne-koliko medija ob-

javio saop{tewe u komenadle`ni podse}aju da suza podru~je koje pokrivaVi{i sud u ^a~ku imenova-ni izvr{iteqi koji su po-~eli da rade i da je ovo jav-no preduze}e obavezno pozakonu da svoja potra`iva-wa napla}uje preko tihslu`benih lica. Va`nijeod ovog podse}awa je upo-zorewe da su “tro{kovipostupka kod izvr{iteqaveoma visoki, da se obra~u-navaju prema propisanojtarifi i da padaju na teretdu`nika”. Zbog toga je JKPapelovalo na potro{a~e dau najkra}em roku izmiresvoje obaveze, da bi izbegliizvr{ewe prinudnim pu-tem i samim tim i visoketro{kove ovog postupka.Za dugovawa iz 2013. godi-ne “Vodovod” je tu`io oko900 potro{a~a, od kojihpotra`uje vi{e od 4.000

dinara, a u ovoj godini vi-{e od 650, obja{wava fi-nansijski rukovodilacGradimir ]ur~i}, nagla-{avaju}i da je nadle`nisud samo ove predmete ustu-pio izvr{iteqima, zbogtoga {to je lane stupio nasnagu Zakon o izvr{iteqi-ma:- Odre|eni broj ovih kori-snika je u me|uvremenu iz-mirio svoje obaveze, dok }epredmete onih koji ni{tanisu platili po tu`bama,dobiti izvr{iteqi iprakti~no sprovesti izvr-{ewe presude. “Vodovod” jeprilikom utu`ewa bioobavezan da sudu plati tak-su od 1.900 dinara po sva-koj tu`bi i sada prakti~notreba da je doplati izvr-{iteqima i to od tri dotri i po hiqade po svakojtu`bi. Osim toga, izvr{i-teqi imaju zakonsko pravoda naplate i takozvanu na-gradu, tako da se mo`e de-siti da gra|ani koji, na

primer, duguju 6.000 dina-ra, imaju jo{ toliko dodat-nih tro{kova - upozorava]ur~i}, nagla{avaju}i dapreduze}e nema interes dawegovi potro{a~i plateovu “globu”, ali da, jedno-stavno, nema izbora.On isti~e da je firma ve}dobila predra~un od izvr-

{iteqa da plati dodatnutaksu za oko 50 du`nika,koje je sud “izabrao” i uvr-stio na prvi spisak i da }ese, ukoliko ove obaveze neizmiri u roku od pet dana,smatrati da je JKP odusta-lo od tu`be.-Zog toga apelujemo na po-tro{a~e da do|u u “Vodo-

vod”, interesuju se sa svojazadu`ewa i predmete kojisu prosle|eni sudu, da pla-te dug, ili postignu spora-zum o wegovom reprogramu,da bismo izbegli pla}awetaksi izvr{iteqima, koje}e, kao i prethodne, bitiprevaqene na ra~un kori-snika. U protivnom, gra|a-ni vi{e sa nama “ne}e ima-ti ni{ta”, jer su upu}enina izvr{iteqe koji }e imsve dugove naplatiti na na-~in predvi|en zakonom -obja{wava finansijski ru-kovodilac i nagla{ava da}e u tom slu~aju preduze}ebiti namireno i da mu,osim galvnog duga, pripa-daju i kamate i iznosi obetakse, upla}ene sudu i iz-vr{itequ.Preduze}e je, ina~e, za du-govawa, ne samo iz pro{lei ove, ve} i iz ranijih go-dina, utu`ilo individula-ne korisnike ~iji su ra~u-ni “te{ki” oko 48 milionadinara i preduze}a za neiz-

mirene obaveze od 28, odukupnog duga od oko 160miliona dinara. Iako jeposledwih meseci naplataprili~no pove}ana, ukupandug koji ote`ava poslova-we preduze}a dostigao jesumu od skoro 450 milionadinara, od kojih 300 “otpa-da” na doma}instva. ]ur-~i} podse}a da su Gradskomve}u nedavno dostavqenispiskovi potro{a~a kojiduguju vi{e od po 30.000dinara i da ni svi me|uwima nisu utu`eni, prven-stveno zbog visoke takse,koju je “Vodovod” do saadate{ko uspevao da povrati.Osim toga, protiv najve}ihneplati{a nisu preduzi-mane ni druge mere prinu-de, odnosno iskqu~ewe samre`e, koje je tehni~ki mo-gu}e izvesti u individual-nim objektima, ali ne i ustambenim zgradama u koji-ma je gro velikih du`nika,obja{wava ]ur~i}.

M. N.

Uprisustvu brojnih go-stiju, predstavnika

lokalne samouprave, javnihpreduze}a i poslovnihpartnera, zaposleni u JKP“Gradsko zelenilo” obele-`ili su 23. septembra 59godina od osnivawa firme.Prigodna proslava bila jeprilika i da direktorkaJasminka Lazi} podseti narazvojni put kolektiva, odseptembra 1955. godine, aposebno od 1998, kada jeono dobilo dana{wu fizi-onomiju. Direktorka je na-glasila da je tokom prote-klih decenija preduze}edo`ivelo nekoliko orga-

nizacionih transforma-cija, da je mewalo ime, a dakao JKP “Gradsko zeleni-lo”, u ~ijem sastavu su rad-ne jedinice “Zelenilo”,“Proizvodwa” i “Grobqe”posluje od 3. jula 1998. go-dine. Poseban akcenat sta-vila je na projekte realizo-vane u posledwem dvogodi-{wem periodu, u kome jeona na ~elu ovog javnogpreduze}a, naglasiv{i daje od decembra 2012. zapo-~eta promena fizionomijepreduze}a i “wegovo pri-lago|avawe vremenu u kome`ivimo i radimo”:- Posebna pa`wa posve}ena

je podizawu nivoa rasad-ni~ke proizvodwe, koja jegodinama bila marginali-zovana, promeni poslovnihaktivnosti sa analognogna digitalni oblik i na-~ina ure|ewa i odr`avawagradskog grobqa. Osim to-ga, vr{eno je i stru~no iprofesionalno obu~avawezaposlenih, kako bi predu-ze}e “stiglo” korak koje da-na{we vreme i poslovnookru`ewe zahtevaju.U proteklom periodu “Ze-lenilo” je realizovalo ne-ke aktivnosti i projekte,od izuzetnog zna~aja ne sa-mo za preduze}e, ve} i za~itav grad, naglasila je di-rektorka Jasminka Lazi} iizdvojila “Zelenu oazu” iprojekat “Bio masa”. U pr-vom slu~aju re~ je o ekolo-{kom projektu koga je fir-ma sprovela pod pokrovi-

teqstvom grada, “pokrenu-tog i realizovanog stal-nim inovirawem i modeli-rawem sadnog materijalana zelenim povr{inama ucentru grada, a sve u ciqustvarawa povoqnog ambi-jenta za boravak gra|ana”.I program “Bio masa” ko-jim je predvi|eno iskori-{}avawe drvnog ostataka,prikupqenog tokom redov-nog odr`avawa drvoreda,kao sirovine za grejaweupravne zgrade preduze}a,staklenika i plastenika.Su{tina i ovog ekolo{kogprojekta je u{teda elek-tri~ne energije i upotrebabio mase kao obnovqivogizvora energije, naglasilaje Lazi}ka. Oba ova projek-ta predstavqena su na Saj-mu za{tite `ivotne sredi-ne i prirodnih resursa“EKO FER”, odr`anom

pro{le godine, na kome suprivukli zna~ajnu pa`wuposetilaca.Zahvaquju}i pomo}i Gradakoji je obezbedio buxetskasredstva, preduze}e je predva meseca zavr{ilo i ko-pawe i ure|ewe dva bunara,~ija je izda{nost pet lita-ra hemijski i bakteriolo-{ki potpuno ispravne vo-de u sekundi, neophodne zapodizawe nivoa rasadni~-ke proizvodwe. -U saradwi sa gradskomvla{}u pokrenut je i pro-gram mapirawa i izradasoftvera za gradsko gro-bqe, koji bi trebalo da bu-de zavr{en u novembru. Re~je o revolucionarnom pro-jektu na ovim prostorima,koji }e obezbediti velikubazu podataka svih kori-snika, sa elementima po-trebnim za efikasniju evi-

denciju i naplatu usluga.Ona }e doprineti da evi-dencija bude maksimalnota~na i {to je veoma va-`no, omogu}i}e gra|animajednostavan uvid i infor-macije o wihovim zadu`e-wima. Oni }e putem mape ifotografije i vizuelnomo}i da “pristupe” tra`e-noj lokaciji - navela je di-rektorka jo{ neke najaktu-elnije ativnosti zaposle-nih u “Gradskom zelenilu”,naglasiv{i da su, zahvaqu-ju}i, pored ostalog, i po-mo}i ministarke Sne`aneBogosavqevi} Bo{kovi}pokrenute i brojne lokal-ne, regionalne i prekogra-ni~ne aktivnosti u obla-sti za{tite `ivotne sre-dine, a sve u ciqu aplici-rawa za sredstva iz pred-pristupnih fondova EU.

M. N.

MAPIRAWE GROBQAREVOLUCIONARNI PROJEKAT

TAKSE VE]E OD OSNOVNOG DUGA!

Apelu “Vodovoda” da do|u u preduze}e i sa nadle-`nima se dogovore o na~inu izmirewa zaostalihobaveza, odazvalo se oko 500 potro{a~a. Sa wima jedo 31. marta potpisan sporazum o reprogramu duga ioni sada redovno pla}aju rate, ka`e Gradimir ]ur-~i}. Me|utim, oko 1.500 se oglu{ilo o brojne pozi-ve i molbe, zbog ~ega je rukovodstvo firme zauzelo~vrst stav da oni budu iskqu~eni sa mre`e i za tuodluku zatra`ilo saglasnost Gradskog ve}a.Po{to ni gradsko rukovodstvo nema jedinstven stavkada je re~ o ovim posledwim merama prema gra|ani-ma koji neredovno pla}aju komunalne usluge i “Vo-dovod” je odlo`io ovu akciju, ali ne zadugo, jer je,napomiwe ]ur~i} “na wegovoj strani zakon”, kojika`e, “ako potro{a~i ne plate u roku od osam dana,preduze}e ima pravo devetog dana da ih iskqu~i.”

REPROGRAM ZA 500 DU@NIKA

ZAPOSLENI U JKP „GRADSKO ZELENILO” OBELE@ILI 59 GODINA OD OSNIVAWA FIRME

Page 4: 26. septembar 2014

4 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINEGRAD

Kao {to su i najavqivali, stru~-waci iz urbanisti~ke slu`be JP“Gradac” su ispo{tovali dina-

miku izrade {est planova generalne re-gulacije, kojima se “razra|uje” GUP ^a~-ka do 2015. godine i posle plana “Qubi}poqe - Kowevi}i”, usvojenog u julu, naposledwoj sednici GV prezentovali jo{dva predloga PGR: “Atenica - Kulinov-ci” i “Industrijska zona, kompleksiBolnice i kasarni”, koje su ve}nici usvo-jili i uputili odbornicima SG na raz-matrawe. Kako je naglasila predstavnikobra|iva~a Nata{a Strugarevi}, re~ je oveoma slo`enom podru~ju za planirawe,“sme{tenom” na jugoisto~nom delu nase-qenog mesta, odnosno u delovima kata-starskih op{tina ^a~ak, Atenica, Kuli-novci, Loznica i delimi~no u KO Trna-va i Kowevi}i.

Prostor koji tretira ovaj PGR nalazise u jugoisto~nom delu terena “obuhva}e-nog” Genaralnim urbanisti~kim plano-ma, s tim {to se ju`ni deo prostire naobroncima planine Jelice, do najvi{egnivoa pobr|a od oko 370 metara nadmor-ske visine, sa nagibom ka reci ZapadnojMoravi i lokacijama zaravwenim na oko230 metara nadmorske visine, objasnilaje Nata{a Strugarevi} i naglasila:

- Prilikom izrade ovog planskog do-kumenta ispo{tovani su i pravni i plan-ski osnov, odnosno Zakon o planirawu iizgradwi i Generalni urbanisti~kiplan ^a~ka, usvojen u decembru 2013. go-dine. Obuhvat plana je 531 hektar i on ve-likim delom tretira prostor KO Lozni-ca, Atenica i Kulinovci, a mawim delom^a~ak, Kowevi}i i najmawe KO Trnava.Planski deo - pravila ure|ewa, posebniuslovi, pravila parcelacije, gra|ewa,granice parcela, ure|eni su u skladu sazakonom i u zavisnosti od prostora datiparametri prema urbanisti~kim celina-ma i podcelinama.

U grafi~kom delu i kartama predsta-vqeni su postoje}e i planirano stawe,namena povr{ina, saobra}aj, hidroteh-ni~ka, elektroenergetska, telekomunika-ciona i termotehni~ke instalacija...Plan obra|uje, istakla je Strugarevi}ka,i deo prostora koji je izvan gradskog gra-|evinskog zemqi{ta, odnosno deo poqo-privrednog i {umskog zemqi{ta. U cen-tralnom delu prostora planirano je sta-novawe sredwih gustina, a po obodnimdelovima, na pobr|u Jelice, u Loznici iKulinovcima niskih gustina, s tim {to

su planeri predvideli i “kombinaciju”stanovawa sa poslovnim zonama.

Poseban deo plana predstvqa karta nakojoj su prikazani javni objekti i povr-{ine, ka`e obra|iva~ i najavquje da }eovaj PGR biti daqe razra|ivan u plano-vima detaqne regulacije i da su ve} iz-dvojeni PDR za Loznicu koji “pokriva”prostor od oko 14,5 hektara i dokumentkoji obra|uje lokacije pored Ateni~kereke i sa leve strane sportske hale u Ate-nici, pored puta ^a~ak - Kraqevo, jer jeove celine trebalo detaqno planski raz-raditi.

- U planu su pravilno raspore|eni ifunkcionalni centri, kakvi su centri

mesnih zajednica, Spomen dom “Dr Dra-gi{a Mi{ovi}”, {iri prostor na komese nalazi ugostiteqski objekat “Babi}”,a koga bi tek planski trebalo obraditi.Osim toga, postoje i drugi neizgra|enidelovi gde je Grad suvlasnik sa privat-nim licima i na kojima treba formirati

nove funkcionalne centre. Osim reon-skog, planirani su i lokalni sportskicentri, odnosno otvoreni tereni u Lo-znici, Atenici i u Kulinova~kom poqu,ravnomerno raspore|eni na ~itavom pod-ru~ju koje “pokriva” ovaj PGR. Pravili-ma gra|ewa date su mogu}nosti za pro{i-rewe i dogradwu ve} postoje}eg vrti}a -obja{wava obra|iva~ i napomiwe da jepredvi|eno i pro{irewe grobqa u Ate-nici na prostor od oko jednog hektara.

Plan generalne regulacije “Atenica -Kulinovci” nije zanemario ni zelene po-

vr{ine, ve} naprotiv, predvideo je reon-ski park u neposrednoj blizini crkve uAtenici i u Kulinova~kom poqu, koji bitrebalo da odvoji industrijsku i zonu po-slovawa od sportskog i centara stanova-wa. U ovom dokumentu zna~ajno mesto za-uzima prostor planiran za pro{ireweobjekata Policijske uprave i zatvora, is-ti~e Nata{a Strugarevi}, kao i povr{i-ne za komunalne delatnosti u Ateni~kompoqu, neposredno pored Zapadne Morave.Re~ je o lokaciji planiranoj za izgradwupostrojewa za pre~i{}avawe otpadnihvoda, kvanta{ke pijace i za {irok spek-tar komunalnih i sa wima kompatibil-nih delatnosti.

Planom je predvi|eno i ure|ewe bede-ma i korita zapadne Morave, regulacijaLozni~ke, Trnavske i dela Ateni~ke rekeka planini Jelici i zacevqewe Kulino-va~kog potoka koga bi, predla`u urbani-sti, trebalo “uvesti” u atmosfersku ka-nalizaciju u Ulici Dr Dragi{e Mi{o-vi}a.

M. N.

Na posledwoj sedni-ci Gradskog ve}a,odr`anoj u sredu,

razmatrani su amandmanina predlog odluke o izme-nama i dopunama odluke obuxetu za ovu godinu i naPlan generalne regulacije“Industrijska zona, kom-pleksi Bolnice i kasar-ne”. Od 13 amandmana pod-netih na predlog ovogodi-{weg rebalansa op{tin-ske kase, dva su pristiglaod odbornika vladaju}e ve-}ine (dr Draga Milo{evi-}a i Lazara ^ikiriza), a11 od opozicionih odbor-nika. Po{to su ~elniciGradske uprave za finan-

sije objasnili da tehni~kinije mogu}e promeniti od-luku na osnovu nekih pred-lo`enih amandmana, zbogtoga {to su planiranasredstva za odre|ene pozi-cije utro{ena i na wimase ne o~ekuje novi priliv,ve}nici nisu prihvatilinijedan od 13 predloga.Re~ je o sredstvima koja seprenose iz republi~kogbuxeta i ubiraju od napla-te naknade za ure|ewegradskog gra|evinskog ze-mqi{ta, naglasio je na-~elnik GU za finansijeZoran Todosijevi}. On jeocenio i da su pojediniamandmani nedore~eni,

ali i da ima dobrih pred-loga, koji }e biti razmo-treni i uvr{}eni u odlukuo buxetu za 2015. godinu.

Za razliku od ovih,amandman odbornika Boja-na Dra{kovi}a na predlogPGR “Industrijska zona,kompleksi Bolnice i ka-sarne”, koji je predlo`ioda radijus krivine u Uli-ci Nikola Tesla bude sma-wen sa 350 na 250 metara, jeprihva}en. Uva`eno je iobrazlo`ewe da }e ove ko-rekcije doprineti nesme-tanom pro{irewu saobra-}ajnice, bez anga`ovawabuxetskih sredstava za eks-proprijaciju zemqi{ta, aprivrednom dru{tvu NISomogu}iti da okon~a po-stupak legalizacije dogra-|enog objekta. To je potvr-dio i na~elnik Gradskeuprave za urbanizam Mi-lo{ Milosavqevi}, oce-niv{i da je Dra{kovi}evpredlog opravdan i da sesve izmene mogu uraditi usaglasnosti sa tehni~kim,bezbednosnim normativi-ma i pozitivnim propisi-ma.

M. N.

STRU^WACI JP “GRADAC” IZRADILI PLAN GENERALNE REGULACIJE „ATENICA - KULINOVCI”

SLO@ENO PODRU^JE ZA PLANIRAWE

Izme|u podru~ja koje “tretira”ovaj PGR i gradskog jezgra postojedobre saobra}ajne veze, a komunika-cija sa {irim okru`ewem obavqa sepreko dr`avih puteva broj 23 i broj179. Sredi{nim delom prostora,pravcem zapad - istok, prolazi kori-dor `elezni~ke pruge Po`ega - ^a~ak- Kraqevo, dok na isto~nom deluplan “~uva” koridor za planiranikrak pruge od ^a~ka ka Gorwem Mi-lanovcu. Na ovom podru~ju izgra|enje i industrijski kolosek do fabrike“Sloboda”, koji ve} du`e vreme nijeprometan, navodi se jo{ u odeqku“pravila ure|ewa” u PGR “Atenica -Kulinovci” i konstatuje da povr{i-ne uz reku Zapadnu Moravu nisu do-voqno iskori{}ene, i da }e to reali-zacijom predlo`enih palnskih re{e-wa biti ispravqeno.

DOBRE SAOBRA]AJNE VEZE

GRADSKO VE]E ODBACILO 13 AMANDMANA NA PREDLOG ODLUKE O REBALANSU BUXETA ZA 2014. GODINU

PRIHVA]ENA SAMO JEDNA IZMENA PGR

Vr{imo usluge:- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-

glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-dana...)- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-

slovnih prostorija i priprema za tehni~kiprijem zgrada- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24

~asa dnevno- nega starih i bolesnih osoba- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-

kretnih osoba i dr.)- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-

waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-bqa)- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-

we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-{taja)- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-

ri{ta (na mese~nom nivou)- majstorije u ku}i – haus majstor- molerske radove- tapetarske- vodoinstalaterske

- zidarske- kerami~ke usluge- elektro popravke- ~i{}ewe tepiha- ~i{}ewe zgrada- popravka kompjutera i

wihovo odr`avawe- popravka i izrada va-

{ih akusti~nih i elek-tri~nih `i~anih in-strumenata (gitara,mandolina,bas primova,i dr.)- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-

|endane, i ispra}aje)- frizerske usluge (u va{im prostorijama)- visinsko prawe stakala- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe

(plo~ica, mermera i itd.)- ~i{}ewe dimwakaTel.fah. 032/374-244,Tel. 373-233, 064/133-70-33

Agencija V R E D N I C A

Page 5: 26. septembar 2014

5PRIVREDA

DIREKTOR: Svetlana Bojovi}

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 ooffffiiccee@@ccaaccaannsskkiiggllaass..rrss

REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.

PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. ggllccaaggllaass@@ssbbbb..rrss

ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 ooffffiiccee@@ccaaccaannsskkiiggllaass..rrss

MARKETING: Radmila Zari} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 ggllpprreessss@@ssbbbb..rrss Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“

www.caglas.rs

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

OBELE@ENO 58 GODINA POSTOJAWA I USPE[NOG RADA ^A^ANSKE BANKE

Uprvoj poloviniove godine ^a-~anska banka jeostvarila pozi-

tivne rezultate i tako na-stavila trend stabilnogposlovawa, o ~emu svedo~epodaci da je bilansna sumaBanke 30. juna iznosila32,3 milijarde dinara i dase ona po veli~ini bilan-sne aktive nalazila na 19.mestu u bankarskom sekto-ru Srbije. Osim toga, iukupni plasmani ^A BA nakraju prvog polugo|a bilisu za 4,90 odsto ve}i negona kraju 2013. godine i iz-nosili su 23 milijarde di-nara. U prvom polugodi-{tu Banka je ostvarilabruto dobitak od 9,7 mili-ona dinara, {to ju je plasi-ralo na 18. mesto me|u svimbankama.

U ovoj godini nastavqe-na je uspe{na realizacija i“Business Up” kreditne li-nije, za koju Evropski in-vesticioni fond obezbe|u-je garancije i delimi~nopokriva rizik banke pri-likom odobravawa kredi-ta, {to mikro preduze}imai preduzetnicma olak{avapristup finansijskimsredstvima. U okviru ovelinije plasirano je 1.160kredita, u ukupnom iznosuod 12,7 miliona evra, a ujunu ove godine i 721 kre-dit sa subvencionisanomkamatnom stopom, vredno-sti 2,4 milijarde dinara.Kao jedan od lidera u obla-sti kreditirawa energet-

ske efikasnosti, ^A BA jeu ovoj godini finansiralaprojekte 700 fizi~kih li-ca, vredne vi{e od dvamliona evra.

PODR[KA KRAQICISPORTOVA

Kao dru{tveno odgo-vorna kompanija, ^a~anskabanka je pomagala brojnesportske manifestacije,organizacije i klubove, apre godinu dana je potpisa-la ugovor o partnerstvu saAtletskim savezom Srbijei obezbedila finansijskupodr{ku reprezentativci-ma Tatjani Jela~i i Asmi-ru Kola{incu i wihovimtrenerima Dragi{i \or-|i}u i Nikoli Tomasovi}uza pripreme i u~e{}e naletwim Olimpijskim igra-ma 2016. godine.

- Saradwa sa ^a~anskombankom, koja je zapo~elaposle Svetskog prvenstva uMoskvi, umnogome mi jeolak{ala put do srebrnemedaqe na nedavno zavr{e-nom Seniorskom prvenstvuEvrope u Cirihu. Nadam seda }e ona biti nastavqenai da }e mi pomo} ove insti-tucije omogu}iti i daostvarim svoj krajwi ciqi osvojim medaqu na Olim-pijskim igrama u Brazilu2016. godine - rekla je, za-hvaliv{i na poverewu ^a-~anskoj banci, Tatjana Je-la~a koja je u ovoj godinina doma}im i me|unarod-nim takmi~ewima u disci-plini bacawa kopqa osvo-

jila tri prva i jedno drugomesto.

Protekla sezona bila jeuspe{na i za Asmira Kola-{inca, drugog reprezenta-tivca koji je u ovoj godinitrenirao i takmi~io sepod pokroviteqstvom ^a-~anske banke, u disciplinibacawe kugle. Po{to je na-glasio da mu pomo} Bankeizuzetno mnogo zna~i, nesamo kao finansijska, ve}i kao moralna podr{ka, jermo`e rastere}enije da tre-nira, podsetio je da “nijeimao dovoqno sre}e, zbog~ega je izostala jedna odmedaqa koju je pri`eqki-vao”, ali, da je, ipak, zado-voqan, imaju}i u vidu toda je u 2014. postigao dr-`avni rekord.

“QUBAVNO PISMO”ZA ZAPOSLENEI KLIJENTE

Ve} tradicionalnoBanka, povodom obele`ava-we svake godi{wice, svo-jim klijentima, poslovnimpartnerima i zaposlenimapoklawa pozori{nu pred-stavu. Ovog puta izbor jepao na komediju “Qubavno

pismo”, koju igraju glumci“Ateqea 212”. Tim povo-dom prigodnoj sve~anostiu ^a~anskoj banci u sreduje prisustvovala i glavnajunakiwa predstave TawaBo{kovi}, podsetiv{i daje “Ateqe 212” takore}i“parwak” banke, koja je odwega starija samo mesec da-na:

- Pola svog `ivotnogveka igram ovu predstavu,strahovito je sme{na, u po-~etku je trajala sat, a sadaigramo tri sata, jer ne mo-`emo publiku da smirimood smeha - rekla je, poredostalog, Bo{kovi}ka, po-`elev{i zaposlenima at-mosferu u kolektivu, kakvuimaju glumci u “Qubavnompismu”.

Ove godine banka }e ob-radovati i najmla|e sugra-|ane kojima }e poklonitipredstavu “U cara Trojanakozje u{i”, u izvo|ewudramskog umetnika Milu-tina Gigija Jev|enijevi}a.Predstava }e biti izvede-na 2. oktobra u 10 ~asova zau~enike prvog razreda i su-tradan u 9,30 i u 11 sati zadecu iz pred{kolskih

ustanova.- Moja predstava, ~iju

sam premijeru odigrao uAmsterdamu, `ivi ve} 25godina. Veliki zanat igra-wa za decu nau~io sam pre-vashodno u pozori{tu “Du-{ko Radovi}” i od mog naj-ve}eg u~iteqa Branka Koc-kice, barda de~jeg teatra.Predstava je vrlo speci-fi~na, sazdana je od etnoelemenata, a svi likovi upredstavi plod su interak-tivne igre sa decom i odra-slima - rekao je Jev|enije-vi} i za ro|endan ^a~an-skoj banci poklonio slo-gan: “Ko ne {tedi, ostane ubedi, a ko {tedi, mnogo vi-{e vredi - ^a~anska ban-ka”.

DEVETI PUT“PELCER USPEHA”

Nastavqaju}i tradicijunagra|ivawa najuspe{ni-jih u~enika i studenata,ustanovqenu povodom obe-le`avawa velikog jubileja- 50 godina uspe{nog rada,^a~anska banka je devetiput darovala najboqeg u~e-nika zavr{ne godine Gim-nazije (sa 300 evra) i dva

najuspe{nija studenta Eko-nomskog fakulteta u Beo-gradu (sa po 500 evra).Predsednik Izvr{nog od-bora ^A BA Dragan Jova-novi} uru~io je nagradu“Pelcer uspeha” Neboj{iUro{evi}u, najboqem u~e-niku ~a~anske Gimnazije u{kolskoj 2013/2014. godi-ni, Katarini Vidovi}, naj-boqem studentu zavr{negodine Ekonomskog fakul-teta sa podru~ja ^a~ka iNataliji Mati}, najuspe-{nijoj studentkiwi zavr-{ne godine EF u Beogradu,na smeru finansije, ban-karstvo i osigurawe.

- Ova nagrada za menepredstavqa veliku ~ast iprivlegiju, kao i priznaweza ulo`eni rad i trud - iz-javila je Natalija Mati},koja ima prosek ocena 9,72i planira da zavr{i ma-ster studije i da se usavr-{ava u sferi finansija.

“Pelcer uspeha” je pri-znawe za rad i trud koji jetokom {kolovawa ulo`i-la, rekla je Katarina Vi-dovi}: “Nagrada predsta-vqa i podsticaj i motiva-ciju da nastavim da se {ko-lujem i usavr{avam svojaznawa. Nadam se da }u ovegodine upisati master stu-dije i na}i posao.”

Nagrada }e biti pod-strek za nove uspehe i Ne-boj{i Uro{evi}u: “Dragomi je {to sam dobio ovu na-gradu i {to neko ceni ulo-`eni trud i rad mladihqudi. Od ove godine samstudent Elektrotehni~kogfakulteta i nadam se da }uuspe{no nastaviti {kolo-vawe i po zavr{etku studi-ja na}i adekvatan posao ustruci.”

M. N.

Tokom pedesetosmogodi{we poslovneistorije ^a~anska banka je pre{la put odlokalne banke, koja je dugo godina poslo-vala sa klijentima sa podruja ~a~anske iokolnih op{tina, do finansijske insti-tucije, prepoznatqive u ~itavoj Srbiji.Zahvaquju}i predanom radu svih zapo-slenih, wihovoj posve}enosti klijentimai stalnom unapre|ewu kvaliteta i vrstausluga, banka sara|uje sa vi{e od 10.000klijenata, pravnih i oko 100.000 fizi~-kih lica. Svoje poslovne ciqeve i plano-ve realizuje uz stalnu brigu o razvojudru{tvene zajednice i za{titi `ivotnesredine, zbog ~ega je tokom svih prote-klih godina finansijski pomagala brojnekulturne, humanitarne i sportske mani-festacije, rekao je na prigodnoj sve~ano-sti, odr`anoj 24. septembra, povodomobele`avawa 58 godina uspe{nog rada^a~anske banke, predsednik wenog Izvr-{nog odbora Dragan Jovanovi}.

NASTAVQEN TREND STABILNOG POSLOVAWA

Page 6: 26. septembar 2014

6 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINEDRU[TVO

U^a~ku se tokom jula iavgusta 1814. pojavi-la kuga, zbog koje se

narod sklonio u manastirStjenik. U isto vreme muse-lim ~a~anski Latif aga sme-stio se u manastir trnavski,Blagove{tewe, gde je HaxiProdan bio sa svojom poro-dicom.

Dok je turski stare{inabio na putu sa Haxi Proda-nom, izbije sukob izme|uMijaila, sredweg brataProdanovog, Pajsija Risto-vi}a, igumana manastira Tr-nave, i Josifa Altobabi}a,barjaktara Haxi Prodano-vog, i osmorice muselimo-vih momaka, koji su ostali umanastiru. Ovaj sukob desiose oko Krstovdana 1814.

Obave{ten o sukobu HaxiProdan se iskrade. ^im jeuo~io wegovo bekstvo Latifaga, prepla{en, ode u Kara-novac, dana{we Kraqevo.Nameravao je, ako bude pri-nu|en, da se tamo zatvori ibrani. Odmah je obavestiovezira u Beogradu o buni uPo`e{koj nahiji i zatra`iopomo}. Okolnim stare{ina-ma pisao je da su se Srbi po-novo digli na oru`je. Me|uTurcima u ovoj nahiji nasta-lo je kome{awe. Veliki brojwihovih porodica iz ^a~ka,

Karanovca i Trstenika po~-ne odlaziti i primicati seNi{u.

Kad je vest o buni stiglau Beograd (28. septembar),Sulejman pa{a hitno je po-slao 700 kowanika (delija)pod komandom svoga }ehajeIm{ir pa{e, sa naredbom daidu na pobuweni kraj oko^a~ka i u Draga~evu. U istovreme naredio je A{in beguda sa knezom Milo{emObrenovi}em odmah krene uTrnavu.

Na pobuwenike sa svihstrana krenula turska vojska– od Beograda Im{ir pa{a,iz rudni~kog kraja A{inbeg, od Kragujevca i Kara-novca jedan od Karafejzinihkrxalija i Latif aga. U Dra-ga~evo je stigao ba{ibozluknovopazarskog Adem pa{e skojim je Haxi Prodan rato-vao u toku Prvog ustanka.Stigav{i u ^a~ak, A{in begostane da sa~eka pa{inu voj-sku. Milo{a Obrenovi}amobilisanim Srbima izrudni~kog kraja i turskimzapovednikom ]or – Zukomkoji je predvodio Turke, od-redi da idu u Trnavu i naplaninu Jelicu radi gu{ewabune. Turci su obe}ali da }esvakome ko se preda bitiopro{teno, osim Haxi Pro-

danu i wegovoj bra}i. U me|uvremenu Haxi Pro-

dan se sa glavninom svojevojske povukao u Nebo{, vrhna planini Jelici. Sude}ipo nekim podacima, pobuwe-ni~ka vojska nije bila veli-ka. Dr`awe kneza Milo{a ijednog broja srpskih knezovaobeshrabrilo je i samog vo|upobuwenika Haxi Prodana.

Iznenada napadnuta, po-buweni~ka vojska nije se mo-gla odr`ati. Ve}ina ustani-ka se povukla u {ume plani-ne Jelice i uputila se u gru-pama i pojedina~no na raznestrane. Za Haxi Prodanom jeposlana potera. Predvodilisu je ]or Zuko i ArsenijeLomo, koji je bio pod Milo-{evom komandom. Vo| bune jeuspeo da umakne goniocima isa svojim momcima i bra}ompobegne preko Morave u Rud-ni~ku nahiju.

Iguman Pajsije i HaxiProdanova porodica probi-ju se i sakriju u draga~evskoselo Gora~i}e. Uskoro su tuuhva}eni i u ropstvo odvede-ni. Iz jednog Haxi Prodano-vog pisma upu}enog Milo{uObrenovi}u od 6. maja 1818.saznajemo da je wegova fami-lija bila izbavqena uz po-mo} kwaza, na ~emu mu Pro-dan zahvaquje.

Turska vojska i krxalijekretali su se svuda po terenui svirepo se svetili u~esni-cima bune i narodu. Otpo~e-le su te{ke represalije: ubi-stva, hap{ewa, odvo|ewe urobqe, pqa~ka imovine poselima ove nahije, posebno uDraga~evu i trnavskim seli-ma. Ne{to kasnije od Trnavei Draga~eva pobunili su seGru`a i Lepenica u Kraguje-va~koj i Leva~ i Temni} uJagodinskoj nahiji. Kad jeHaxi Prodan napustio Dra-ga~evo, buna se razbuktala uovim dvema nahijama. Ovde jetrajala oko mesec dana sa ve-}im brojem u~esnika i ja~imintenzitetom.

Posle ustani~kog porazau Trnavi i Draga~evu, nekehajdu~ke grupe ostale su idaqe na okupu i povukle sedubqe prema Starom Vlahu,

mada buna nije zahvatila ovuteritoriju. Turski stare{i-na iz U`ica Ahmet beg Do-lan~i} u~estvovao je sa voj-skom u gu{ewu bune. Znamoda je on kasnije od kneza Mi-lo{a tra`io da mu plati 600dukata za hranu koju je utro-{io na srpsko robqe u tojprilici.

Kad se ra{~ulo da se po-bunila Kragujeva~ka nahija,osobito Gru`a, ]aja pa{aodredi A{in bega i Milo-{a Obrenovi}a da idu naustanike i sti{avaju narod.U Kni}u su nai{li na oko1.000 pobuwenika spremnihna otpor. Osetiv{i da mno-gi Srbi koji su bili sa wimne `ele da se tuku sa bra}om,knez Milo{ stupi u prego-vore sa buntovnicima. Nekiod predvodnika su mu se naveru predali, pa su ostalimomci kod wega: Sima Mi-losavqevi} Pa{trmac, biv-{i barjaktar kod vojvodeAntonija Pqaki}a, TomaVu~i} Peri{i}, ranije Ka-ra|or|ev momak, i neki dru-gi. Ostali pobuwenici saNikolom Vuki}evi}em i Ha-xi Prodanom sutradan se uKni}u sukobe sa Turcima ipobede ih. Opisuju}i te do-ga|aje, Konstantin Nenado-vi} isti~e: „A sve ostale vo-|e pod Haxi Prodanom, kaoi svi ustav{i ne htednu se napoziv Milo{ev predati, ne-go se sutra dan u Kni}u po-biju, pa iako je usta{a samo5 - 600 bilo, opet Milo{a sa2.000 Srba i 100 Turaka su-zbiju i megdan odr`e.“

U me|uvremenu se i ]ajapa{a sa vojskom primakaoKni}u. Uvidev{i da Milo{Obrenovi} ide sa Turcima ida je spreman da se sa ustani-cima i daqe bije, da me|ubuntovnicima ima onih kojinisu `eleli da se sa svojimatuku, kao i da tolikoj tur-skoj sili ne mogu uspe{nodati otpor, pobuwenici sepo~nu kolebati i razilazi-ti. Neki su oti{li ku}ama itamo se prikrivali, drugi serazi|o{e po {umama. I Ni-kola Vuki}evi} ode svojojku}i. Turci su ga kasnije po-

sekli. Haxi Prodan se sasvojom bra}om i momcimauputi na sever ka Savi.

Iz Kni}a, preko Kragu-jevca, pa{a je krenuo u Jago-dinu radi gu{ewa bune. Uzput je pohvatao i u lance sta-vio dosta qudi. U Jagodin-sku nahiju poslao je A{inbega i kneza Milo{a da i ta-mo „pogase raspaqene bunevatru“. Kad ustanici videda je turska vojska u{la u vi-lajet, a da je buna u Po`e-{koj i Kragujeva~koj nahijiuga{ena, a i da ih Milo{poziva da se predaju, stanu serazilaziti ku}ama. Pred-vodnici ostanu jo{ u {umi,ali se i oni po~nu predava-ti. I u Jagodinskoj nahijiTurci pohvataju znatnijequde i drugo robqe me|u ko-jim i vojvode iz Prvog ustan-ka Stevana i Jovana Jako-vqevi}a, i kao su`we odveduu Beograd

]ehaja pa{a se zadr`aonekoliko dana u ^a~ku, do-mamio je istaknutije qude,ne samo one koji su mogli bi-

ti u vezi sa bunom nego idruge uglednije li~nosti,poveza ih u sinxire i uzmeim silan novac, obe}avaju}ida }e da ih pusti, a u stvarispremao im je koqe i ve{ala.Isto to u~ini u Kragujevcui Jagodini, pa sa 95 qudi i11 porodica vrati se 12. no-vembra 1814. u Beograd sasvoga pohoda protiv buntov-nika, gde bude sve~ano do~e-kan. Haxi Prodanova bunabila je uga{ena. Najve}ibroj Srba pogubqen je na Sa-vindan (Sv Sava osve}eni) 5/17. decembra 1814, a jedandeo ba{ na Svetog Savu 1815.

Za Haxi Prodanom je kre-nula potera, on uspe{noprelazi u Srem, {to je raz-qutilo Skopqak pa{u ikrivicu prebaco na StanojaGlava{a, jer je wemu poverioda ~uva Carigradski drum.Po izri~itoj pa{inoj na-redbi, ubijen je Glava{, je-dan od posledwih stare{inakoji je ostao u Srbiji poslesloma Prvog ustanka.

Pi{e: Lela Pavlovi}

O Haxi Prodanu se zna da je iz Zemuna preba~en uPetrovaradin, zatim preme{ten u Moha~, a kasnije, poodobrewu Meterniha i za Rusiju. Stalno insistirawePorte da bude izru~en turskim vlastima, primoralo jeaustrijske vlasti da proture pri~u da je umro. Slede}esaznawe dolazi nam iz rumunskih izvora, da je kao kape-tan haxi Prodan aktivno u~estvovao u ustanku u Vla-{koj 1821. Usled poraza ustanika, haxi Prodan je oti-{ao u Besarabiju. Uskoro je i umro u Hotinu (Besarabi-ja), na obali Dwestra, 1826. godine.

Kakav je odjek buna imala me|u Srbima, videlo se ujedinstvenom stavu naroda i sve{tenstva – jedina bunaiz koje su potekla dva srpska sveca, predobnimu~enici|akon Avakum i iguman Pajsije, ~iji se dan praznuje17/30. decembra.

Turci su iskoristili Haxi Prodanovu bunu da zave-du strahovit teror u Srbiji, posebno u pobuwenim kra-jevima. Svedo~ewa savremenika i arhivski izvori po-kazuju da su pobuweni krajevi, a zatim i Beograd, posta-li prava „kasapnica“ Srba. Prema proti Matiji Nena-dovi}u, do po~etka januara 1815. godine u Draga~evu jepose~eno ili na dugi na~in ubijeno 60 qudi, u ^a~ku 78,u Kragujevcu 86, a u Beogradu su pose~ene 173 srpske gla-ve. Me|u pobijenim bilo je na glasu starih vojvoda istare{ina iz Prvog ustanka, duhovnika i drugih vi|e-nijih Srba: Stanoje Glava{, Milija Zdravkovi}, Ste-van Jakovqevi}, pop Simo Sjeni~anin, iguman PajsijeRistovi}, |akon Avakum...

Neki su pobijeni ili umoreni na najsvirepiji na-~in. Mnoge vi|enije ustani~ke i srpske stare{ine do-veli su pred Stambol kapiju u Beogradu (nalazila se iz-me|u spomenika Knezu Mihajlu i Narodnog pozori{ta,Srbi su je iz temeqa sru{ili), gde su u najve}im muka-ma izdahnuli na o{trom koqu. Igumana Pajsija i jo{36 qudi (me|u kojima je i Teofilo Palali}) nabili su`ive na koqe. Jedan od wegovih najbli`ih saradnika|akon Avakum svojim juna~kim dr`awem na gubili{tuzadivio je i neprijateqa, pa su mu, umesto da ga `ivognabijaju na kolac, najpre hanxarom probili srce, pamrtvog na kolac stavili. Veliki broj svezanih Srbastradao je na putu za Beograd. U pobuwenim krajevima,od Draga~eva do Temni}a, posle Haxi Prodanove bunestradawa su bila te`a od onih posle sloma Prvogustanka, a turska svirepost prevazi{la dahijsku predustanak. Turski ministar spoqnih poslova u jednojprilici izjavio je „da ta raja mora pomreti, koja se ta-ko ~esto buni“.

U takvim okolnostima i zbog verolomnosti Sulej-man pa{e, pokolebale su se i one stare{ine i druge vi-|enije li~nosti koji su se, uz Milo{a Obrenovi}a, za-lagali za pomirqiviju politiku. Sazrevalo je saznaweda je politika „uslovnog slu`ewa Turcima“ pretrpelaneuspeh. Uvi|alo se da je nu`no braniti se od Turaka,{to }e do}i do izra`aja podizawem Drugog srpskogustanka 1815. godine.

POBIJENI NA NAJSVIREPIJI NA^IN

Upravni sistem Otoman-ske imperije u potpuno-sti se uru{ava po~etkomXIX veka, procesom oslo-ba|awa srpskih terito-rija u doba Prvog srpskogustanka, koji je zapo~eo1804. godine, kao buna Srba protiv dahija u Beo-gradskom pa{alukuu. Ubrzo se pokazalo da sevi{e nije radilo samo o buni protiv dahijskogna~ina uprave i jani~arskog nasiqa, ve} o bor-bi s carevinom i {irewu oslobodila~ke borbei na prostore drugih oblasti, izvan Beogradskogpa{aluka, gde je srpski narod bio pod turskomvla{}u. Istovremeno je to bila borba i za pro-menu dru{tveno – ekonomskih odnosa, tj. likvi-daciju turskog feudalnog sistema i za temeqnenacionalne i socijalne promene. Po re~imaznamenitog nema~kog istori~ara Leopolda Ran-kea, radilo se o narodnoj revoluciji, koja jeotvorila proces balkanskih narodnih revolu-cija vo|enih u XIX veku.Polaze}i od stava da je buna bila nastavak usta-ni~ke borbe i kontinuitet srpske revolucije1804 – 1815. i kao takva predstavqala je nesum-wivo zna~ajan istorijski doga|aj. Haxi Prodan,kao ugledni haxija i starovla{ki vojvoda, bioje najzna~ajnija li~nost na wenom ~elu. To se vi-delo i po tome {to su Turci obe}ali amnestijuza sve, izuzimaju}i Haxi Prodana, i {to su powegovom prelasku preko Save od austrijskihvlasti tra`ili da ga izru~e. Osim toga, HaxiProdan je u tim burnim vremenima svojim `ivo-tom i aktivno{}u povezao Stari Vlah – sjeni~kii moravi~ki kraj, sa Draga~evom, ^a~kom i [u-madijom. Posle poraza na brdu Nebo{u oti{aoje u [umadiju, a glavna bitka se vodila u Kni}u.

DVA VEKA OD PODIZAWAHAXI PRODANOVE BUNE (1814 – 2014)

VE^ERAS SVE^ANA AKADEMIJA

Povodom proslave 200 godina podizawa HaxiProdanove bune, ve~eras u 19 ~asova u velikoj saliDoma kulture bi}e odr`ana Sve~ana akademija.Program proslave nastavqa se sutra u 9 ~asova Svetomliturgijom u manastiru Blagove{tewe u Trnavi, poslekoje }e u 11 ~asova biti odr`ane {kolske i duhovnesve~anosti u manastirskoj porti.

Page 7: 26. septembar 2014

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE 7DRU[TVO

Grad ^a~ak i Me|uop{tin-ski istorijski arhiv orga-nizovali su u utorak dvo-

strukim povodom centralnu pro-slavu obele`avawa stogodi{wiceod po~etka Prvog svetskog rata, ito 23. septembra, na dan kada je1934. godine na Gradskom grobquosve{tana Spomen kosturnica po-dignuta izginulim ratnicima obezara}ene strane, od 1912. do 1918.godine. Poznatiji kao Spomenik~etiri vere, po ~emu je jedinstvenu svetu, na kome se nalaze simbolisvih konfesija, hri{}anski pra-voslavni i katoli~ki krst, jevrej-ska Davidova zvezda i musliman-ski srp sa polumesecom, podignutje pre ta~no 80 godina na inicija-tivu `ena ~a~anskog kraja, koje suorganizovane u pododbor FI-DAK-a, u saradwi i uz razumevawetada{wih op{tinskih vlasti, i u nameri daprona|u grobove vojnika obeju zara}enihstrana, izginulih ili umrlih u oba Balkan-ska i Velikom ratu, i sahrane ih zajedno najednom mestu. Ovaj Spomenik ratnicima svihnacija i vera podignut pre osam decenija,simbol je dubokog humanizma i tolerancijequdi ~a~anskog kraja, i simbol pomirqivo-sti i hri{}ankog ~ovekoqubqa srpskog na-roda, uprkos ~iwenici da je u tim ratovima

najvi{e stradao. Direktorka Me|uop{tin-skog istorijskog arhiva Lela Pavlovi} ista-kla je da su podaci o postradalima priku-pqani {est godina i da je do sada otkrivenidentitet 920 boraca pohrawenih u zajedni~-koj grobnici, koju je te, 1934. godine u imeAleksandra Kara|or|evi}a, otkrio i predaona ~uvawe tada{wem predsedniku ~a~anskeop{tine Ra{u Gavrovi}u, potpukovnikOskar ^aska, komandant mesta iz ^a~ka. U za-

jedni~koj grobnici nalaze se ^e-si, Nemci, Ma|ari, Rumuni, Ita-lijani, pripadnici islamske ve-roispovesti koji su ratovali nastrani Austrougarske vojske, alinajvi{e je Srba, istakla je LelaPavlovi}.

Sve~anost je zapo~ela prije-mom ambasadora i izaslanika di-plomatskih predstavni{tava ze-maqa ~iji su vojnici pohraweniu ovoj Spomen kosturnici kodgradona~elnika Vojislava Ili-

}a, a u prisustvu ministra Vlade RS Velimi-ra Ili}a, predsednika Gradske Skup{tineVeqka Negovanovi}a i drugih funkcioneralokalne samouprave.

Po~ast vojnicima svih nacija i vera, kojisu, kako je re~eno “Svako se borio i umro za

svoju otaxbinu”, polagawem venaca na Grad-skom grobqu odali su: U ime Vlade RS mini-star Velimir Ili} i predstavnici VojskeSrbije, Ministarstva unutra{wih poslova,Grada ^a~ka, Moravi~kog upravnog okruga,op{tina Gorwi Milanovac i Lu~ani i Kolasrpskih sestara iz ^a~ka.

U ime Ambasade Republike Austrije venacje polo`io wegova ekselencija Johanes Ejg-ner; u ime Ambasade Ruske Federacije wegovaekselencija ambasador Aleksandar Vasiqe-vi~ ^epurin; u ime Ambasade Republike Tur-ske, wegova ekselencija Mehmet Kemal Bozaj;u ime Ambasade Republike ^e{ke, pomo}nikizaslanika odbrane Franti{ek Bajer. Pola-gawu venaca prisustvovali su i predstavni-ci verskih organizacija: u ime Srpske pravo-slavne crkve arhijerejski namesnik protoje-rej Sa{a Jolovi}, predstavnik Beogradskenadbiskupije vele~asni Gregor Hudek, emisa-ri Islamske zajednice, efendija Sead Nasu-fovi}, sekretar Fakulteta islamskih naukai efendija Mensur Zukorli}, direktor Me-drese Sinan-beg u Novom Pazaru, dok je ra-bin Isak Asijel bio spre~en da do|e jer je je-vrejska zajednica upravo te no}i proslavqa-la svoju Novu godinu. Program pred Spome-nikom izginulim ratnicima 1912-1918. je vo-dio profesor Slobodan Nikoli}, himnu “Bo-`e pravde” i “Tamo daleko” pevale su Alek-sandra Markovi} i An|ela Manojlovi}, apo~asnu stra`u dr`ao je stroj pripadnikaVojske Srbije.

Ministar Velimir Ili} je tom prilikom

istakao da ovo obele`je na{ narod ceni, ~u-va i po{tuje, i da nikada, ni u najte`im vre-menima nije bilo wegovog skrnavqewa. Na-protiv, ovaj spomenik je simbol mira, razu-mevawa, tolerancije i po{tovawa svih rat-nih `rtava, a humanost i pra{tawe morajubiti na{a ideja vodiqa za budu}nost.

Istog dana u holovima Doma kulture ar-hivsku izlo`bu posve}enu podizawu Spome-nika otvorio je Darko Domanovi}, na~elnikMoravi~kog upravnog okruga, podsetiv{i naistorijske okolnosti wegovog stvarawa i tu-`an dan te 1934. godine, kada je ^a~ak bio is-ki}en zastavama svih nacija i vera zara}enihstrana, kada su ^a~ani “odali zahvalnostsrpskim sinovima za slobodu i ujediwewe na-roda Jugoslavije, a pred svetom pokazali svo-ju qudsku {irinu, svest i humanost”.

Ambasador Ruske Federacije u Beogradu

Aleksandar ^epurin je rekao da mu je ~ast{to je tog dana bio u ^a~ku i da je na{a za-jedni~ka obaveza da se se}amo qudi koji suu~estvovali u odbrani otaxbine, istakav{ida je tokom osloba|awa Srbije poginulo31.000 sovjetskih vojnika, me|u kojima je biloUkrajinaca, Kazahstanaca, Jevreja i drugihnaroda.

- U Prvom sveskom ratu, poginulo je 9.000Rusa, ako ra~unamo i one koji su branili Sr-biju, a bili u zarobqeni{tvu. Srbija ih po-{tuje i moramo ih se zauvek se}ati. Dana{wasve~anost poru~uje da su na{em kontinentupotrebni mir i dobra voqa, ni Srbima, niRusima nisu potrebne konfrontacije. Zato jepotrebno pa`qivo gledati u pro{lost ioprezno graditi budu}nost - naglasio je, po-red ostalog ambasador ^epurin.

- Srbiju i Austriju danas vi{e ni{ta nerazdvaja. Postoji boqi na~in da se u~ini ne-{to za svoju otaxbinu, da se gradi. Sada `e-limo da gradimo zajedni~ku budu}nost u uje-diwnoj Evropi – rekao je ambasador Austri-je Johanes Ajgner, istakav{i da mu je ~ast{to prisustvuje ovom doga|aju.

Ambasador Turske Mehmet Kemal istakaoje ovaj ~in kao primer velike tolerancije ina~in na osnovu koga mogu i druge zemqe da seokupe, posebno izdvojiv{i kao vrednost ~i-wenicu, da je to bila inicijativa `ena, {to,po wegovim re~ima, potvr|uje da se ukqu~i-vawem `ena u dru{tveni `ivot rat pretvarau mir. “To {to smo mi danas ovde pokazuje danisu uzalud izgubili `ivote”. Z. L. S.

DIPLOMATE SVIH ZARA]ENIH STRANA I RUKOVODSTVO GRADA POLO@ILI VENCE NA SPOMENIK ^ETRI VERE

PORUKA HUMANOSTI, TOLERANCIJE, PO[TOVAWA I MIRA

Foto: Zoran Milo{evi}

Page 8: 26. septembar 2014

8 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINESE]AWE

Kada je Jaroslavdo{ao na svet,1846. godine, we-gov otac je, kao

upravnik carine, slu`bo-vao u selu Najsorgenu, nastaroj granici izme|u ^e-{ke i [lezije. Od ranijeslabog zdravqa, Karol Ku-`eq je umro tri dana po ro-|ewu sina, a wegova udovi-ca Ana se, verovatno iz eko-nomskih razloga, ve} nared-ne godine preselila u varo-{icu Tr`iblice, u severo-zapadnoj ^e{koj, gde de~akkasnije kre}e u {kolu. Sa-mohrana majka i daqe mewamesto boravka, pa Jaroslav{kolovawe nastavqa uPragu i Litomjericama,gde i zavr{ava gimnaziju.Medicinu je studirao u Be-~u, a odmah po sticawu di-plome je, kao odli~an stu-dent, dobio posao pomo}nog

lekara na De~ijem odeqewuBe~ke gradske bolnice u Le-pold{tatu.

DO[AO DA POMOGNEU SRPSKO - TURSKOMRATUPred mladim i sposobnimlekarom sigurno bi se u bu-du}nosti otvorila vratamnogih zdravstvenih usta-nova u sredi{tima evrop-ske znanosti i kulture, aliwega }e `ivot odvesti u sa-svim drugom pravcu.Vreme Jaroslavqeve mlado-sti poznato je u zemqamaHabzbur{ke monarhije kaoperiod Bahovog apsoluti-zma, a obelele`avali su gadiktatura, centralisti~ina~in upravqawa i germa-nizacija za koje je najzaslu-`niji bio austrijski mini-star unutra{wih poslovaAleksandar fon Bah. U pod-

jarmqenim zemqama su, kaoodgovori na apsolutizam,ja~ale nacionalna svest i`eqa za samostalno{}u.Nema sumwe da je Ku`eqkao student upoznao vr-{wake iz drugih sloven-skih zemaqa koji su, kao i~e{ki studenti, bili pone-ti ose}awem rodoqubqa, ida je me|u wima bilo i pri-padnika na{eg naroda.

Kada je Srbija, 1876. godi-ne, objavila rat Turskoj ikada se wena vlada, zbog ne-dostatka medicinskog oso-bqa, obratila za pomo} ze-mqama sa kojima smo imaliprijateqske odnose, Ku`eqse na{ao u grupi ~e{kihmedicinara koji su, odu{e-vqeni slobodarskim duhomi hrabro{}u malog narodasa Balkana, re{ili da mu

pru`e direktnu podr{ku.Posle nepunih pet mesecirada, napustio je be~ku bol-nicu i stigao u Srbiju, gdega je Ministarstvo vojnopostavilo za “sanitetskogkontraktualnog kapetana IIklase”. Raspore|en je u Iva-wicu, kao vojni lekar jedi-nice koja se borila u Javor-skom ratu. U vreme prekidarata, 1876. i 1877. godine,radio je u Rezervnoj vojnojbolnici u ^a~ku, da bi go-dinu dana kasnije, ponov-nim ulaskom Srbije u ratprotiv Turske, bio upu}enu Kru{evac, na du`nost ko-mandira poqske bolniceMoravskog kora. Ubrzo napu{ta vojnu slu-`bu i biva postavqen za op-{tinskog lekara u ^a~ku.Poslove vojnog lekara po-novo }e obavqati kada budeu penziji, u vreme balkan-skih i Prvog svetskog rata,na ~elu vojne bolnice uKragujevcu.

U BRAKU SASRPKIWOM MILEVOMMladi ^eh je bio veomadru`equbiv i ve} na po~et-ku boravka u Srbiji, tokomJavorskog rata, stekao noveprijateqe. Jedan od wih jebio ~a~anski sve{tenikSreten Popovi}, u ~ijem }edomu upoznati wegovu k}er-ku Milevu. Naklonost jebila obostrana i krunisa-

na je brakom, 1. maja 1877.godine, a da bi dvoje mladihmoglo da se ven~a bilo jeneophodno da verenik iz ka-toli~ke pre|e u pravoslav-nu veroispovest, {to je iu~inio, uprkos protivqe-wu familije u dalekoj do-movini. Majka mu vi{e nijebila me|u `ivima, ali odstrica, biskupa u ^e{koj,stiglo mu je pismo punoprekora, kao i pretwa da }ega rodbina izop{titi iznasledstva. Zasnivawem porodice drKu`eq se trajno vezao za^a~ak, a toplina porodi~-nog doma je verovatno bilai osnovni motiv za napu-{tawe vojne slu`be. Kaoop{tinski lekar, brzo jesvojom stru~no{}u i ener-gijom stekao simpatije pa-cijenata, ali i privukaopa`wu zdravstvene vlasti,pa mu je od strane dr Vlada-na \or|evi}a, na~elnik Sa-nitetskog odeqewa u Mini-starstvu unutra{wih dela,stigao poziv da pre|e u Beo-grad. Na du`nost sekretaraSanitetskog odeqewa stu-pio je 1880. godine i, po{toje to bilo vreme velike re-organizacije zdravstveneslu`be, u~estvovao u izradiva`nih zakonskih akata,kao {to su Zakon o ~uvawuzdravqa u narodu i na do-ma}oj stoci (wime su, poredostalog, regulisane du`no-

Gotovo da nema ^a~anina koji nikada nijepro{ao Ku`eqevom ulicom, ali je velikopitawe koliko na{ih sugra|ana zna ko jebio Jaroslav Ku`eq, kako je `iveo i ~imese bavio. U {kolama se u~i o svemu i sva-~emu, ali ne i o istoriji sopstvenog grada,u porodicama nema vremena za pri~e opro{losti, a i sami smo, prizna}ete, ne-dovoqno zainteresovani za li~nosti kojenas podse}aju na prave vrednosti i upu}u-ju na put znawa, rada i morala. Upravotakav je bio dr Jaroslav Ku`eq, ~ovek ko-ji je svo svoje znawe, ste~eno u evropskim{kolama, stavio u slu`bu ^a~ka i wego-vih `iteqa. Ne samo da je le~io na{epretke, nego ih je u~io kako da se {tite odzaraznih bolesti, gaje p~ele i lak{e ob-ra|uju zemqu.

^OVEK KOJI JE POLA VEKA LE^IO I PROSVE]IVAO ^A^ANE

DR JEROSLAV KU@EQ

Dr Jaroslav Ku`eq sa suprugom Milevom

Ku}a u kojoj je `iveo dr Ku`eq. Crte` Dragana ]irkovi}a

Page 9: 26. septembar 2014

9SE]AWEPETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

sti prava op{tinskih, sre-skih i okru`nih lekara,privatna lekarska praksa,pravila o sahrawivawu igrobqima, za{tita javnogmorala) Zakon o narodnomsanitetskom fondu, zakonio bolnicama i apotekama.Wegov boravak u prestoni-ci, me|utim, nije dugo tra-jao. Supruga mu je `ivela u^a~ku, ba{ u to vreme rodi-la mu se k}erka, a preminuotast, pa su izmewene okol-nosti zahtevale da bude uzporodicu. Po sopstvenoj`eqi, razre{en je du`nostiu Beogradu i postavwen zaokru`nog lekara i uprav-nika Okru`ne bolnice u^a~ku, na mesto vreme{nogdr Stevana Teren~ina kojije oti{ao u penziju.

ZASLU@ANZA IZGRADWUSAVREMENE BOLNICEU vreme kada se dr Ku`eqlatio lekarskog posla u Sr-biji, ^a~ak je bio palankasa samo nekoliko kaldrmi-sanih ulica, bez kanaliza-cije i mesta za odlagawesme}a, a wegovi `iteqi ni-su mnogo marili za li~nuhigijenu, ~isto}u ku}nihprostorija i dvori{ta.Uslovi za zarazne bolestibili su vi{e nego povoqni,pa su epidemije bile ~este iodnosile veliki broj sta-novnika. Od difterije,{arlaha, tifusa, bogiwa isli~nih po{asti najvi{esu stradala deca, pa se de-{avalo da pojedine porodi-ce za nekoliko dana izgubei nekoliko potomaka. U ne-dostatku stru~nih babica,poro|aje su obavqale samo-uke `ene, pa je bila i veli-ka smrtnost me|u porodi-qama i tek ro|enim bebama.Qudi su nerado prihvatalile~ewe u bolnici, u wu sui{li samo oni koji su mo-rali - siromasi i besku}ni-ci.Dr Ku`eqa nisu obeshra-brili ovoliki problemi,ve} se sa wima uhvatio u ko-{tac. Naro~ito mu je bilostalo da od bolnice, koja senalazila u radila u neodgo-

varaju}im zgradama u Pali-lulama, napravi ugodnijemesto, a kod sugra|ana raz-vije svest o neophodnostistru~nog le~ewa u bolnica-ma. Sa~uvani podaci govo-re da je u tome, uz pomo}mladih lekara koje je oku-pio, i uspeo - na po~etkuwegovog rada u bolnici segodi{we le~ilo 375 osoba,da bi taj broj narednih go-dina nadma{io 5.000 bole-snika.Po{lo mu je za rukom daostvari i svoj san o novojbolnici, ustanovi u kojojbi se ^a~ani le~ili u skla-du sa savremenim standar-dima i uz brigu stru~nogosobqa. Zahvaquju}i wego-voj inicijativi, pripremeza gradwu po~ele su krajem19. veka, po ulasku u novostole}e odre|eno je mesto zanovu bolnicu, a izgradwazavr{ena 1910. godine, kadaje dr Ku`eq ve} bio penzio-ner.

NARODNI LEKARI PROSVETITEQDr Ku`eq je na svom kowustizao do najzabitijeg sela,

gde god je lekarska pomo}bila potrebna. Imaju}i naumu va`nost preventive, za-lazio je u doma}instva iu~io qude kako da odr`ava-ju ~isto}u, neguju bolesnikei dezinfekuju prostoriju ukojoj je umrla osoba obole-la od zarazne bolesti. Dr-`ao je predavawa, borio seprotiv sujeverja, zalagao zaboqe higijenske uslove u{kolama. Ukazivao je napotrebu da stanovni{tvokoristi zdravu vodu i da segrad za{titi od izlivawareke i potoka. Radi suzbija-wa veneri~nih bolesti,formirao je spisak bludni-ca koje su radile po ~a~an-skim mehanama, insistiraoda se redovno podvrgavajulekarskom pregledu i vodioevidenciju o nalazima. Go-vorio je na na~in blizakobi~nim qudima, umeo dabude i strog, a u se}awu ^a-~ana dugo je `ivela wegovauzre~ica “}oe}e bo`iji”,kojom se obra}ao onima ko-ji nisu ozbiqno shvatalilekarska uputstva.Dr Ku`eq je prvi me|u le-karima u unutra{wosti

Srbiji nabavio mikroskopi “wime se slu`io u svojojure|enoj ku}noj laborato-riji”. Iako je imao pune ru-ke posla, na{ao je vremenai da ne{to od svog velikoglekarskog iskustva zabele-`i i objavi u stru~nim ~a-sopisima. Neka od zapa`a-wa i uputstava, sadr`ana u“Poukama o gu{oboqi”,“Poukama o srdoboqi” idrugim “poukama” koje jedostavqao ugro`enim op-{tinama da bi bile ~itanenarodu, do danas nisu izgu-bile aktuelnost. U “Pouka-ma o suzbijawu i le~ewu{arlaha” nai{li smo, naprimer, na ovakvu sugesti-ju: “Ono {to bi se potro{i-lo na pijan~ewe po slavamai da}ama, neka se preda op-{tinskoj kasi za pomo} ikupovinu lekova sirotiwikoja od ove ili neke drugebolesti boluje”.“Srpski arhiv za celokup-

no lekarstvo” objavio je vi-{e Ku`eqevih radova, a uistoriju srpske medicineu{ao je time {to je u ratuprvi u na{oj zemqi prime-nio antisepti~ki metod,ali i kao lekar koji je“ustanovio entitet pegav-ca, prilikom wegovog epi-demijskog javqawa u ~a~an-skom okrugu 1901/2. godi-ne”.

DOBAR DOMA]INI GRA\ANINDr Ku`eq nije voleo kafa-ne, koje su u Srbiji bile iostale centar dru{tvenog`ivota, ali je u~estvovao usvim aktivnostima va`nimza razvoj grada i wegoveokoline. Bio je akcionarElektri~nog dru{tva “Ov-~ar i Kablar”, podsticaogra|ane da {tede u tek osno-vanoj ^a~anskoj {tedioni-ci i sara|ivao sa Srpskimarheolo{kim dru{tvom uBeogradu. Prvi je u ^a~akdoneo ko{nicu “|erzonku”,naru~ivao je seqacima gvo-zdene plugove iz inostran-stva, a od Poqoprivrednogdru{tva nabavqao paketi-}e svilenih buba i, kada jei{ao na teren, delio ih `e-

nama po selima i u~io kakoda proizvedu svilu.Izgled ku}e u kojoj je poro-dica Ku`eq `ivela oveko-ve~io je slikar Dragan]irkovi}, ali se pouzdanone zna gde se ona nalazila.Po svemu sude}i, Ku`eqevisu stanovali u sada{wojKablarskoj ulici (u nepo-srednoj blizini Zanatskogcentra), a dvori{te je va-`ilo za jedno od najlep{ihu ^a~ku. Krasile su ga ure-|ene staze, raznovrsno drve-}e i {ibqe, kalemqene ru-`e i retko cve}e, za koje jesemena doktor nabavqao uinostranstvu, i hladwakpod kojim se odmarao odletwih vru}ina i napornograda. U dnu dvori{ta jeoformio p~eliwak, a odavlije prema Moravi pro-stiralo se wegovo imawe.Da bi tokom leta uvek imaoleda, na mestu dana{we Qu-bi}ke ulice izgradio jelednicu, a ^a~ani su ovuparcelu nazivali “Ku`eqe-va lednica” i po{to je pro-menila namenu i vlasnika. Dr Ku`eq je voleo prirodu,upra`wavao ve~erwe {etwei kupawe na Moravi, a deoobale pored wegovog ima-wa, koju je podzidao da bizemqi{te za{titio od iz-livawa reke, u narodu jeostalo poznato kao “Ku`e-qevo kamewe”.Jaroslav i Mileva su imalitroje dece - k}erku Kosaru isinove Dragoslava i Srete-na. Mla|i, Dragoslav, vo-dio je avanturisti~ki `i-vot {irom Evrope, verovat-no se bavio i {pijuna`om ito za nekoliko zemaqa uisto vreme, a svojim sumwi-vim poslovima zadavao drKu`equ velike brige. Izwegove posmrtnice, koja se~uva u ~a~anskom Istorij-skom arhivu, vidi se da jeumro od tuberkuloze, 1921.godine, u 32. godini, i da jeslede}eg dana sahrawen u

^a~ku. Sreten, na~elnikministarstva socijalne po-litike u penziji, rezervnikapetan II klase i nosilacOrdena Svetog Save III ste-pena, preminuo je {est go-dina kasnije u Zagrebu, u 46.godini `ivota. Roditeqe jenad`ivela jedino k}erkaKosara, koja se udala za ar-tiqerijskog potpukovnikaSvetislava Tasovca, i sawim izrodila troje dece.Zahvaquju}i Kosari Ku`eqTasovac, sa~uvani su i dra-goceni podaci o dr Ku`e-qu, a wene zabele{ke (Isto-rijski arhiv u ^a~ku) izda-{no su koristili svi prou-~avaoci `ivota i rada ovogzaslu`nog lekara i izuzet-nog ~oveka.Povodom 50. godi{wice ra-da, ^a~ani su svom doktorupriredili banket u hotelu“Kren”, a tada mu je saop-{tena odluka Suda op{ti-ne ~a~anske da je progla{enpo~asnim gra|aninom ^a~-ka i da }e se jedna ulicazvati po wemu. Ostareo, slabog zdravqa iophrvan bolom zbog gubit-ka sinova, sa suprugom jenapustio ^a~ak 1927. godi-ne, ispra}en na @elezni~-koj stanici od velikog bro-ja sugra|ana.Posledwe dane JaroslavKu`eq je proveo kod k}erkeu Zagrebu. Preminuo je1928, sahrawen je na pravo-slavnom delu grobqa Mi-rogoj, a u umrlici su, kaoo`alo{}eni, navedeni su-pruga Mileva, k}erka Kosa-ra, sestra Karolina, zetSvetislav, unuci Sini{a iBorivoj i unuka Branka Ta-sovac.Kosarini sinovi Sini{a iBorivoj su, biraju}i poziv,krenuli dedinim stopama.Obojica su postali uglednibeogradski lekari, univer-zitetski profesori i aka-demici.

Emilija Vi{wi}Ulica dr Ku`eqa, ^a~ak 2014.

Dr Ku`eq, 1915. Kosara, k}erka Jaroslava i Mileve Ku`eq

Page 10: 26. septembar 2014

10 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINEMARKETING

marketing 032/342-276

Page 11: 26. septembar 2014

11PRAVOSLAVQEPETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

Page 12: 26. septembar 2014

12 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINETV PROGRAM

POKLON KWIGE

Izvan granicaslobode, `ene to-

liko razli~ite da seina~e nikada ne bisrele otvaraju vratanesvakida{weg isku-stva...

Pajper Kerman imablistavu karijeru, po-dr{ku porodice isre}no je zaqubqena.Nije nimalo nalik ne-smotrenoj mladoj `e-ni sa koferom punimprqavo zara|enognovca, kakva je bilapre deset godina.

Me|utim, kada se pro{lost vrati po svoje, nekada{wastudentkiwa presti`nog kolexa mora}e da izuje visokepotpetice i zakora~i u surovu arenu unutar

zatvorskih zidina. Uprkos neumoqivim pravilimakoja caruju ovim svetom izop{tenih, Pajper }e vrlo brzootkriti da se `ivot ipak ne mo`e zauzdati - naizgledmirna svakodnevica ovde zapravo vrvi od zbivawa, `ivo-pisnih likova i neobuzdanih emocija koje }e prevazi}isve razlike i potpune neznance pretvoriti u pravu poro-dicu. U srcu ove jedinstvene pri~e su `ene – intrigant-ne, hrabre `ene velikog srca koje }e vas naterati da pre-ispitate sve u {ta ste verovali.

Pajper Kerman CRNO VI[E NIJE U MODI

Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKANIZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italacakoji budu najbr`i i jave se u petak od 8 do 8:15~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uzkupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`a-ri Vulkan u Roda centru.

Vitez britanskekrune i jedan

od najboqih savre-menih svetskih pi-saca jo{ jednom po-kazuje svu rasko{svog neverovatnogtalenta.

Ova pronicqi-va i duhovita pri-~a, pro`eta razli-~itim kulturnimuticajima, pripo-veda o usponu i pa-du porodice Da Ga-ma Zogoibi od po-~etka veka do savre-menog doba. Sa eg-zoti~nog juga In-dije, obele`enog portugalskim uticajem, do ulica bom-bajske metropole, magija `ivopisnih svetova i junaka vo-di vas na nezaboravno putovawe veli~anstvenih razmera.

Epski portret qudske du{e oslikava potragu za kore-nima u modernom svetu – istom onom svetu kojim hodamo,~iji vazduh di{emo, izmu~enom nacionalisti~kim udar-cima, nasiqem i bezgrani~nom qudskom pohlepom.

Salman Ru`di MAVROV POSLEDWI UZDAH

PETAK

08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - IZLOG

STRASTI

10:00 SVETA^NIK, VREME-

PLOV

10:15 KORAK 21

11:15 OGLASI

12:00 DOBRO DO[LI -r.

13:30 OGLASI

14:45 FOTOSKAZ - r.

15:30 TV INFORMATOR 1

16:15 IZLOG STRASTI - r.

17:15 OGLASI

18:00 GALASPORT

18:55 TV INFORMATOR 2

19:20 KRAJEM NA[E ULICE

20:00 IZBOR

21:00 GRADSKI PUTOKAZ

21:50 VEZE

22:30 TV INFORMATOR 3

22:55 KRAJEM NA[E ULICE

23:15 Program Srbija na dlanu 1

SUBOTA

08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - repriza

10:00 SVETA^NIK, VREME-

PLOV

10:15 SERIJA - repriza

11:15 OGLASI

11:45 SVETA^NIK, VREME-

PLOV

12:00 Dokumentarni program

13:30 OGLASI

14:10 GALASPORT - r.

15:30 TV INFORMATOR 1

15:55 KRAJEM NA[E ULICE

16:15 GULIVER

17:15 OGLASI

17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r.

18:55 TV INFORMATOR 2

19:20 KRAJEM NA[E ULICE

20:00 FILM

22:30 TV INFORMATOR 3

22:55 KRAJEM NA[E ULICE

23:15 Program Srbija na dlanu 1

NEDEQA

08:15 OGLASI

08:45 DE^IJI FILM

10:00 VREMEPLOV,

SVETA^NIK

10:15 STARI ZANATI

11:15 OGLASI

12:00 SVETA^NIK, VREME-

PLOV

12:15 NA[E SELO

13:00 ATLAS

13:30 OGLASI

14:00 JAVNA RE ̂-r.

15:00 KULTURNI INTERVJU -

r.

15:30 NAU^ITE LAKO]U

POSTOJAWA-r.

16:15 52 VIKENDA U SRBIJI

18:30 GULIVER

19:00 VEZE

19:30 MERIDIJANIMA

20:00 PORODI^NI MAGA-

ZIN

21:00 FILM

23:00 Program Srbija na dlanu 1

PONEDEQAK

08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - Izlog strasti -

09:15 MERIDIJANIMA

09:45 BELI LUK I

PAPRI^ICA

10:00 SVETA^NIK, VREME-

PLOV

10:15 SRBIJA I SVET

11:15 OGLASI

12:00 VREMEPLOV,

SVETA^NIK

12:15 NA[E SELO-r.

13:00 IZBLIZA

13:30 OGLASI

14:10 PORODI^NI MAGA-

ZIN -r.

14:45 IZBLIZA

15:30 TV INFORMATOR 1

16:15 SERIJA - IZLOG

STRASTI -r.

17:15 OGLASI

18:00 GALASPORT

18:55 TV INFORMATOR 2

19:35 MERIDIJANIMA

20:00 JAVNA RE^

21:00 MILANOVA^KA SED-

MICA

21:30 GRUDA

22:30 TV INFORMATOR 3

23:15 Program Srbija na dlanu

UTORAK

08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - Izlog strast -

09:15 Meridijanima

09:45 Beli luk i papri~ica

10:00 VREMEPLOV,

SVETA^NIK

10:15 AUTOSPRINT

11:15 OGLASI

12:15 ARHIVA @I^KE

EPARHIJE

13:30 OGLASI

14:10 GALASPORT -r.

14:50 DOKUMENTARNI

FILM - ZASTAVA FILM - r.

15:30 TV INFORMATOR 1

16:15 SERIJA - Izlog strasti

16:45 Beli luk i papri~ica

17:15 OGLASI

17:45 GRUDA-r.

18:15 MILANOVA^KA SED-

MICA -r.

18:55 TV INFORMATOR 2

19:30 MERIDIJANIMA

20:00 TV MEDIKUS

21:00 Srbija i svet

22:30 TV INFORMATOR 3

23:15 Program Srbija na dlanu 1

SREDA

08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - Izlog strasti

09:15 MERIDIJANIMA

09:45 BELI LUK I

PAPRI^ICA

10:00 VREMEPLOV,

SVETA^NIK

10:15 IZBLIZA

11:15 OGLASI

12:00 SVETA^NIK, VREME-

PLOV

12:15 RE ̂VI[E

13:30 OGLASI

14:10 VI[E OD SPORTA

15:30 TV INFORMATOR 1

16:15 SERIJA -Izlog strasti -

16:45 BELI LUK I

PAPRI^ICA

17:15 OGLASI

17:45 TV MEDIKUS-r.

18:55 TV INFORMATOR 2

19:30 MERIDIJANIMA

20:00 MO SPORT

20:45 CRKVE ^A^ANSKOG

KRAJA

21:00 KULTURNI INTERVJU

21:30 NAU^ITE LAKO]U

POSTOJAWA

22:30 TV INFORMATOR 3

23:15 Program Srbija na dlanu 1

^ETVRTAK

08:15 OGLASI

08:45 SERIJA - Izlog strasti -

09:15 MERIDIJANIMA

09:45 BELI LUK I

PAPRI^ICA

10:00 SVETA^NIK, VREME-

PLOV

10:15 SPORTSKA GALAKSI-

JA

11:15 OGLASI

12:00 SVETA^NIK, VREME-

PLOV

12:15 FILM -r.

13:45 OGLASI

14:30 MO SPORT-r.

15:00 ABS SHOW

15:30 TV INFORMATOR 1

16:15 SERIJA - Izlog strasti

16:45 NAU^ITE LAKO]U

POSTOJAWA -r.

17:15 OGLASI

17:45 VI[E OD SPORTA

18:55 TV INFORMATOR 2

19:30 MERIDIJANIMA

20:00 DOBRO DO[LI

21:00 FOTOSKAZ

21:45 NA[E SELO-r.

22:30 TV INFORMATOR 3

23:15 Program Srbija na dlanu 1

- TV GALAKSIJA -TV PROGRAM

Page 13: 26. septembar 2014

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE 13DRU[TVO

Udru`ewe privatnihdoktora medicine istomatologogije ^a-

~ak ove godine je obele`ilojubilej, 20 godina postojawa.Tim povodom, a s ciqem pro-mocije medicinskog turi-zma, u saradwi sa Turisti~-kom organizacijom ^a~ka,koja je zapo~eta pre tri go-dine, pro{log petka je iformalno potpisan ugovorizme|u ove dve organizacije,u hotelu Aveny, u kojem jeslede}eg dana odr`an simpo-zijum pod nazivom “Novitrendovi u medicini i sto-matologiji”. Protokolom osaradwi koji su potpisalidirektor TO^-a DragomirSavi} i predsednik Udru`e-wa privatnih doktora medi-cine i stomatologije ^a~akMilojko Jovanovi}, zapo~e-ta je promocijija medicin-skog turizma na{eg kraja.

Medicinski turizam jeoblik turizma koji predsta-vqa objediwenu medicinskuuslugu sa turisti~kom ponu-dom destinacije u kojoj se re-alizuje. Konkretnim progra-mima u oblasti medicinskogturizma, TO^ }e pru`itipodr{ku u promociji i rea-lizaciji programa boravka u^a~ku, namewenih korisni-cima medicinskih uslugakoji dolaze iz inostranstva,kao i u organizaciji stru~-nih skupova i doga|aja uoblasti i medicine i turi-zma koji se odr`avaju u ze-mqi i inostranstvu.

- ^a~ak koji je poznat kaograd bawskog, verskog i kul-turnog turizma, ove godine}e poku{ati da razvije i me-

dicinski turizam. Potpisi-vawe protokola sa Udru`e-wem privatnih doktora me-dicine i stomatologije jeprvi korak, a ovaj ugovor }e,nadamo se, doprineti na-pretku ove oblasti.

Turisti~ka organizacija}e, {to je i ciq ovog proto-kola, putem {tampanog iostalog reklamnog materija-la, promovisati medicinskiturizam na sajmovima, kako uzemqi, tako i u inostran-stvu. Ciqna grupa je ino-stranstvo, zapadna Evropa,gde postoji interesovawe zaovu vrstu turizma. Naravno,tamo gde ne budemo prisutnineposredno, TO^ }e prekoTOS plasirati programe,flajere i kataloge. Nadamose da }e sve to zna~ajno po-boq{ati turisti~ku ponuduGrada ^a~ka - istakao jeDragomir Savi}.

Prema re~ima GordaneMajstorovi}, rukovodiocaslu`be za marketing, u ino-stranstvu postoje specijali-

zovane agencije i organiza-tori putovawa za medicin-ski turizam, tako da TO^ unarednom periodu nastojatida {to vi{e informacijaplasira o mogu}nostima le-~ewa u na{im privatnimklinikama i turisti~kimsadr`ajima koji su im naraspolagawu u ^a~ku i oko-lini.

Predsednik Udru`ewaprivatnih doktora medici-ne i stomatologije MilojkoJovanovi}, podsetio je daUdru`ewe ove godine slavi20 godina postojawa i ista-kao da je potpisivawe spora-zuma obostrani interes, kaoi da }e se uskoro videtiefekti ove saradwe.

Na stru~nom sastanku, drstom. spec. Mladen Beharagovorio je na temu “Uloge iperspektive privatne lekar-ske prakse”. Kada je Udru`e-we osnovano, usavr{avawe jebilo moralna obaveza, a od2007. godine je i zakonskaobaveza.

- Stomatologija i uop{temedicina zahtevaju stalnousavr{avawe. Nauka izuzet-no napreduje, otkrivene sunove metode, novi lekovi.^a~ak, Moravi~ki okrug iSrbija su potpuno u svet-skim trendovima. Na`alost,strah kod pacijenata i daqepostoji, i to ne samo od sto-matologa, nego uop{te da sejave lekaru. Mi moramo zna-ti da je preventiva najboqii najsigurniji lek. Iditekod lekara i stomatologa ikada vas ni{ta ne boli. Sto-matologija je bezbolna, aprivatna lekarska praksamnogo pa`we posve}uje pa-cijentima. U skoro svimprivatnim ordinacijamapregledi i saveti su bes-platni. Makar jednom godi-{we treba oti}i na kon-trolni pregled - poru~io jedr Behara, naglasiv{i daUdru`ewe ima izuzetnu sa-radwu sa lokalnom samou-pravom, Zavodom za javnozdravqe, TO^, kao i sa pred-stavnicima vladinih slu-`bi koje egzistiraju u na{emgradu.

Udru`ewe privatnihdoktora medicine i stoma-tologije ^a~ak je jedinstve-no u Republici Srbiji, zva-ni~no je registrovano uAPR-u, a u Moravi~komokrugu obuhvata: dve speci-jalne bolnice, dve polikli-nike, 40 lekarskih i 55 sto-matolo{kih ordinacija.Sve ove ordinacije, uz vla-snike zapo{qavaju vi{e od300 medicinskih i drugihradnika.

N. R.

ODR@AN SIMPOZIJUM UDRU@EWA PRIVATNIH DOKTORA MEDICINE I STOMATOLOGIJE ^A^AK

NOVI TRENDOVI U MEDICINI I STOMATOLOGIJI

Jesewa promenada u Gradskomparku okupila je pro{log petkai decu iz vrti}a “Poletarac”. Tu

priliku najmla|i su iskoristili dapoka`u svoju neobi~nu ma{tovitosti kreativnost. Uz pomo} roditeqa ivaspita~a, obukli su raznovrsne ko-stime, bogate bojama i motivima jed-nog godi{weg doba. Anga`ovali suse svi, i oni u sredwim, starijim ipred{kolskim grupama. Do novog ma-skembala i novih kreativnih izazo-va, u se}awima posetilaca osta}eupam}ene neobi~ni plodovi jeseni inajupe~atqiviji modeli koji su ihnosili.

POKLON KWIGE

Prvi roman mlade ameri~-ke istori~arke o qubavi,

gubitku i iskupqewu u posled-wim godinama Ameri~ke revo-lucije. Pri~a o zemqi i moru,iako ~vrsto i dosledno uteme-qena u istorijskom, i daqe jesmirena, te~na i topla, oboje-na ekstremima emocija, i savr-{eno opisuje doba u kojem na-staje – kraj 18. veka.

Pri~om koja se odigrava umalom primorskom mestu u Se-vernoj Karolini, u godinamakada se Ameri~ka revolucijave} bli`i kraju, ovaj briqant-ni roman prati tri generacijejedne porodice, junake koji `u-de za iskupqewem usred omamquju}eg vrtloga rata, otmica, rop-stva i qubavi.

Xon, gusar koji se zbog qubavi vezao za kopno vra}a se na mo-re u nadi da }e morska so izle~iti wegovu k}er Tabitu od smr-tonosne `ute groznice.

Godinama ranije, wegova `ena Helen gazi sve konvencije i`eqe pobo`nog oca Ejse, kako bi se udala za ozlogla{enog gusa-ra Xona na~iniv{i time odluku koja }e im svima promeniti`ivote.

Helenina dru`benica iz detiwstva, robiwa Mol, i daqe `i-vi u vlasni{tvu sve povu~enijeg Ejse. Jedina uteha joj je sin Dej-vi koga }e {tititi sa stra{}u koja raskida stege ropstva.

@ivotne pri~e Xona, Ejse i Mol prepli}u se u ve{tom moza-iku strasti, qubavi i o~aja u ovom istan~anom, evokativnom inezaboravnom romanu, koji prikazuje jedinstvenu qubav izme|uroditeqa i deteta, ali i samotni~ke staze kojima putujemo u imepreporoda.

Pri~a o zemqi i moru jeste u svemu intimna i emocionalna,ali ujedno je i pripovest koja nagove{tava gra|ewe novih qud-skih odnosa i, zajedno s wima, jednog novog dru{tvenog poretkaAmerike.

Ali Haris je romanom Pr-vi posledwi poqubac is-

pri~ala veliku qubavnu pri~ukoja nimalo ne zaostaje za kla-si~nim pri~ama o qubavi.Moli i Rajan su se prvi putpoqubili kao tinejxeri i obo-je su bili veoma razo~arani.Ali nekoliko godina kasnijedolazi do wihovog prvog pra-vog poqupca i Moli tad shva-ta da `eli da bude s Rajanom dokraja `ivota. Oboma je jasnoda im je su|eno da budu zajedno.Ali sudbina nije uvek blago-naklona prema `eqama mladihqubavnika.

Mo`ete li da se otrgnete od pro{losti kad znate {ta je u bu-du}nosti? I kad znate da je svaki poqubac odbrojavawe do opro-{taja?

Podelite svoje poqupce tako {to }ete posetiti www.firstlast-kiss.co.uk i postaviti fotografiju va{eg poqupca ili pri~u.Pratite prve poqupce, posledwe poqupce i sve one izme|u naTviteru #firstlastkiss.

Moli i Rajan su neodoqivi junaci ~ije }e vas pri~e nasmeja-ti, naterati na razmi{qawe, ganuti i kona~no rasplakati. AliHaris je wihovom pri~om na originalan na~in objasnila za{tone smemo protra}iti nijedan poqubac s voqenom osobom.

Ali HarisPRVI POSLEDWI POQUBAC

Kejti Simpson SmitPRI^A O ZEMQI I MORU

^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obrado-vati ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i javese u petak od 8 do 8:15 ~asova u redakciju lista(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}iod naredne srede u kwi`ari Laguna, Gradsko{etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21.

„POLETARAC” NA JESEWOJ PROMENADI

JESEN U DE^IJOJ MA[TI

DOM KULTURE PROGRAM

PETAK, 26.SEPTEMBAR 2014. - SVE^ANA AKADEMIJAPOVODOM PROSLAVE 200 GODINA HAXI PRODANOVEBUNE; velika sala u 19:00

SUBOTA-PONEDEQAK 27-29. septembar 2014. - ^AROBWAK

IZ OZA: DOROTIN POVRATAK (3D) animirani film; velikasala u 16:00

SUBOTA-PONEDEQAK 27-29. septembar 2014. - MALIBUDO, doma}i igrani filmvelika sala; subota i nedeqa, 27. i 28. septembar u 18:00 i 20:00ponedeqak, 29.septembar u 18:00

PONEDEQAK, 29.SEPTEMBAR 2014. - ^UVARI GALAKSI-JE, igrani film; velika sala u 20:00

^ETVRTAK, 2.OKTOBAR 2014. - RETROSPEKTIVNAIZLO@BA GRUJICE LAZAREVI]ALikovni salon i sredwi hol u 19:00

Milojko Jovanovi} i Dragomir Savi}

Page 14: 26. septembar 2014

Kako je nedavno na-javqeno, u budu}e}e u Srbiji svakivoza~ imati do-

sije. Taj dokument sadr`a}esve neophodne podatke, odobuke za vo`wu do prekr-{aja, kazni, saobr}ajnih ne-zgoda. Osim voza~a, dosije}e imati instruktori u au-to {kolama i ~lanovi is-pitne komisije.- Uvo|ewe informacionogsistema je definitivnopravi potez. Tako }e biti

omogu}eno spajawe voza~a iinstruktora koji ga je obu-~avao. Dosijei, koji sada nepostoje, moraju biti vrloprecizni i sadr`ati podat-ke o voza~u od wegovog pr-vog ~asa obuke. Na taj na~inmogu}e je i pravovremenoreagovati u slu~aju prekr-{aja ili saobra}ajne nezgo-

de. U Srbiji nije poznatoni koliko ima voza~a, a ne-mamo ni pravilnik o zdrav-stvenoj sposobnosti onihkojima je oduzeta dozvola, apotom vra}ena - prokomen-tarisao je zamenik direkto-ra Agencije za bezbednostsaobra}aja Jovica Vasiqe-vi}.

Po{to }e dosijei va`iti iza ispitiva~e i instrukto-re, predstavnici auto {ko-la u ^a~ku, sa kojima smorazgovarali, smatraju da suoni potrebni i korisni,ali pre nego {to za`ive upraksi, va`no je obavitidetaqne pripreme.- Imali smo vi{e primera

da razni pravilnici buduizmeweni, dopuwivani,promeweni u hodu. Pou~eniranijim iskustvom, sada bitrebalo boqe reagovati.Najva`nije je da ti dosijeidoprinesu bezbednosti u sa-obra}aju, zato bi wihovuprimenu vaqalo dobroosmisliti i tek tada spro-

vesti u delo - ka`e SawaOstoji}, predstvanik auto{kola Moravi~kog okruga. Na obuku u auto {kole do-laze punoletne, ve} formi-rane li~nosti. Vlasnik{kole “Krimleks ^upo” Ra-doqub Vuli}evi} smatra daje saobra}ajno obrazovaweneophodno sticati od ma-lih nogu, najpre u porodi-ci, potom u obdani{tu i{koli.- Mi obu~imo kandidate ikod nas oni sti~u dozvolu,ali kako mo`emo da kon-troli{emo wihovo pona-{awe na drumu. Naravno danismo odgovorni za voza~ekoji kasnije prekora~e br-zinu, voze pod uticajem dro-ge ili aklkohola, preti~una punoj liniji... Mi smosamo jedna karika u celomsistemu. Najboqe bi biloda prvi saobra}ajni u~ite-qi budu roditeqi, pa vas-pita~i... Dolazak u auto{kolu je zavr{na faza uformirawu jednog voza~a iu~esnika u saobra}aju. Na-ravno, saobra}ajnu kulturumoraju svi imati, pe{aci,voza~i bicikla, motora...Trebalo bi da svi mi pone-semo svoj deo odgovornosti,ali definitivno je jasno dami ne mo`emo prevaspitatibahate voza~e i nekulturnepojedince - napomiwe Vuli-}evi}. On i Sawa Ostoji} isti~uda u ^a~ku na polagawimavoza~kih ispita odavno va-`i stara srpska izreka:“Ni po babu, ni po stri~e-vima”. Godinama unazad ni-ko ne mo`e da interveni{eda ispitiva~i kandidatimaprogledaju kroz prste. - Garantovano, kod nas nemani korupcije. “Sre|ivawe”za ispite i dobijawe voza~-ke dozvole je u ^a~ku davnapro{lost, ako je ikada ne-{to tako i postojalo. Mo-ram da napomenem, da ne biispalo da se sami hvalimo,da nas i u Privrednoj komo-ri auto {kola prepoznajupo rezultatima. U toj in-stituciji na{ grad i Novisad su poznati po strogimkriterijumima rada - po-tvr|uje Sawa Ostoji}. Trenutno u ^a~ku radi{est auto {kola. Ba{ zbogrezultata koji su prepozna-tqivi u zemqi, smatraju na-{i sagovornici, ovda{weauto {kole zaslu`uju datrajno re{e problem poli-gona za obuku voza~a. Tre-nutno koriste poligon,vlasni{tvo firme “Slo-vas”, koji se nalazi kod fa-brike “Cer”. Z. J.

14 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINESAOBRA]AJ

USKORO JEDINSTVENI DOSIJE ZA VOZA^E, INSTRUKTORE, ISPITIVA^E

PRIORITET BEZBEDNOSTU SAOBRA]AJU

Page 15: 26. septembar 2014

15MARKETING

marketing 032/342-276

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

Page 16: 26. septembar 2014
Page 17: 26. septembar 2014
Page 18: 26. septembar 2014

18 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

STRU^NO USAVR[AVAWE ZA DRAGA^EVSKE STO^ARE

LU^ANI

Milosavqevi}i iz Dqi-na organizovali su, ne-davno jo{ jednu nezabo-

ravnu {traparijadu u Lu~anima,odnosno takmi~ewe u vu~i balva-na kowima. Iako je padala ki{a,{traparijada je imala dosta po-setilaca, koji nisu `eleli dapropuste najnoviju priliku dau`ivaju u lepoti ovog neobi~nogtakmi~ewa. U nadmetawu je u~e-stvovalo vi{e od 100 grla, nastazi od 100 metara i uz vremen-sko ograni~ewe od pet minuta.Takmi~ewe se odvijalo u ~etirikategorije: lakoj, te{koj, za sam-ce i parove. Apsolutni pobednik{traparijade u svim takmi~ar-skim kategorijama je Marinko\oki} iz Loznice, kome su pri-pale vredne nagrade.

Uprkos ki{i, ovogodi{wa{traparijada u Lu~anima je oku-pila mnogo qubiteqa kowa izRume, [apca, Novog Sada, Lo-znice, Kraqeva i drugih mesta,koji su do{li da se takmi~e, alii u`ivaju u dru`ewu sa prijate-qima.

Kako ocewuju weni organiza-tori, duplo je bila pose}enijanego pro{logodi{wa. Posetio-ci su u`ivali u svim sadr`ajimamanifestacije: u wenom takmi-~arskom delu, lepoti i snazi ko-wa, dru`ewu pod {atrom i do-broj pesmi.

Milosavqevi}i uveliko raz-mi{qaju o narednoj {traparija-di, koja }e, kako se nadaju, okupi-ti jo{ ve}i broj takmi~ara, asvakako i posetilaca. O~ekuju da}e naredne godine imati vi{esre}e i sa sponzorima, jer ovakvamanifestacija treba Draga~evu.

Organizovawe ovogodi{we{traparijade je ko{talo 380.000dinara.

Ina~e, {traparijada je nasta-la kao rezultat napornog radadrvose~a, koji su kowima izvla-~ili debla iz {ume sa nepristu-pa~nih brdskih i planinskih te-rena na prostoru Balkana. Neka-da su mnogi qudi `iveli od togizuzetno napornog posla, a odwega danas `ivi i osmo~lana po-rodica Milosavqevi} iz Dqina,

u kojoj svi odrasli mu{karci od365 dana u godini - najmawe 200provode u {umi. Bra}a Velimir,Veqko i Vladimir, organizatorilu~anske {traparijade, nisu uz-makli pred te{kim poslom. @i-ve u rodnom selu, temeqe}i svoj`ivot na disciplinovanom radui porodi~noj slozi. U~estvovalisu do sada na brojnim {trapari-jadama u Srbiji. Wihovi kowisvuda su osvajali nagrade. Uvi-dev{i koliko su lepe takve mani-festacije, odlu~ili su da u svojojop{tini organizuju takavdoga|aj. To im prvi put po{lo zarukom u septembru pro{le godi-ne, kada je wihova {traparijadaokupila vi{e od 40 takmi~ara iz~itave Srbije. Kako ka`u, vi{ene streme pobedi u {traperskimnadmetawima, ve} iskqu~ivo to-me da wihova manifestacija pre-raste u tradicionalnu.

V. S.

Ekolo{ko dru{tvoDraga~evo i Udru-`ewe poqoprivred-

nika Draga~eva iz Gu~e, usaradwi sa vode}im orga-nizacijama iz Austrije(ZAR - Centralna radnaorganizacija govedarstvaAustrije u Be~u, AGOEF -Udru`ewe odgajiva~a go-veda simentalske rase uCvetlu i AAK – Austrij-ski poqoprivredni kla-ster, Ministarstvo poqo-privrede Bavarske, Insti-tut za sto~arstvo Bavarske,Sto~arski centar Bajern -Genetik u Minhenu i ASR- Savez odgajiva~a govedadowe Nema~ke), organizujuza draga~evske sto~arestru~nu posetu Austriji iNema~koj. Ciq putovawa jeupoznavawe sa osnovnimprincipima savremenog

govedarstva u ovim razvije-nim dr`avama.

Sto~arstvo je osnovapoqoprivrede, govedar-stvo je osnova sto~arskeproizvodwe, a Austrija i

Nema~ka su poznati odgaji-va~i goveda, prete`no si-mentalske rase, sa zna~aj-nim izvozom priplodnihgrla. Programom posete jepredvi|eno da se srpski

sto~ari u Austriji bli`eupoznaju sa funkcionisa-wem svih va`nih organiza-cija, koje uti~u na ostvari-vawe dobrih efekata u sto-~arstvu, sa stawem u gove-

darstvu, delovawem orga-nizacija proizvo|a~a i sa-vetodavnih slu`bi, proiz-vodwom mleka, radom cen-tra za aukciju i sto~ar-skim farmama.

Osnovni ciq posete Ba-varskoj jeste Centralna iz-lo`ba goveda simentalskerase, koja se ove godineodr`ava u poznatom centruMizbah - Rosenhaj, ju`nood Minhena. Na ovoj mani-festaciji, uz bogat pro-gram i aukciju, bi}e upri-li~ena izlo`ba vi{e od130 elitnih priplodnihgrla simentalske rase, {toje itekako interesantno zasrpske sto~are. Pored iz-lo`be, program predvi|a iposetu bavarskom Mini-starstvu poqoprivrede,Institutu za sto~arstvo iSto~arskom centru Bajern

- Genetik u Minhenu, kaoi razgovore o mogu}nosti-ma saradwe u oblasti sto-~arske proizvodwe.

Poseta }e biti organi-zovana od 22. do 26. okto-bra, a stru~ni vodi~ na pu-tovawu je prof. dr MilanTo{i} sa Poqoprivrednogfakulteta u Beogradu. Ce-na aran`mana po osobi je220 evra, u dinarskoj pro-tivvrednosti. U cenu jeura~unat autobuski prevozsa taksama, dva no}ewa sadoru~kom, tro{kovi orga-nizacije i osigurawe put-nika. Rok za prijavu isti~e30. septembra. Sve infor-macije o studijskom puto-vawu se mogu dobiti na te-lefone 032/855-760 i063/416-614.

V. S.

POSETA AUSTRIJI I NEMA^KOJ!

ODR@ANA DRUGA DRAGA^EVSKA [TRAPARIJADA

MARINKO \OKI] IZ LOZNICEOSVOJIO NAJZNA^AJNIJE NAGRADE

Bra}a Milosavqevi} iz Dqina, organizatori [traparijade

Page 19: 26. septembar 2014

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE 19LU^ANI

Zbog obilnih padavi-na, po~etkom ove sed-mice izlile su se poje-

dine pritoke reke Bjelicena podru~ju op{tine Lu~a-ni. U no}i izme|u ponedeq-ka i utorka, korito je napu-stila Negri{orska reka,

nanose}i ogromne koli~i-ne muqa kod mosta u Puho-vu. I Tijawska reka je u do-brom delu svog toka popla-vila poqoprivredno ze-mqi{te. Izvesna o{te}e-wa je pretrpela i putnamre`a, ali se u utorak, 23.septembra, nakon prestan-ka ki{e voda povukla. Nasvu sre}u, nije do{la do do-ma}instava, izjavio jepredsednik op{tine Lu~a-ni Mladomir Sretenovi}pre zakqu~ewa ovog broja“^a~anskog glasa”.

Qudstvo i mehanizacija

su bili u pripravnom sta-wu na kriti~nim ta~kama,da u slu~aju potrebe inter-veni{u. Nedostajalo je 25do 30 centimetara da vodaiz Bjelice, na u{}u u Za-padnu Moravu, prelije re-gionalni put Gu~a - Lu~a-

ni, ali je nakon podnevado{lo do opadawa vodosta-ja, izjavio je na~elnik ode-qewa za vanredne situacijeMoravi~kog okruga Dragi-{a Bro}i}.

I ministar za vanrednesituacije Velimir Ili} jeu utorak, 23. septembra,posetio kriti~na podru~-ja, na kojima je moglo do}ido ve}eg izlivawa vode itom prilikom najavio novuuredbu vlade o vodotokovi-ma u op{tini Lu~ani.

On je konstatovao da seBjelica po peti put izliva,

ali na svu sre}u, ovoga putanije ugrozila doma}instva.

Tako|e je najavio da }ebiti raspisani tenderi poskra}enom postupku i da }eradovi na ~i{}ewu re~nogkorita biti zapo~eti sle-de}e sedmice, kako bi se

problem trajno re{io.Ili} je precizirao da je zaovaj slo`eni posao ve} ura-|ena projektna dokumenta-cija i revizija projekta, auskoro }e biti poznat i iz-vo|a~ predvi|enih radova.

Sretenovi} i Ili} sujo{ jednom podsetili da jeKanada donirala 38 milio-na dinara, a sredstva }e bi-ti utro{ena za ure|ewere~nih korita na podru~juop{tine Lu~ani, kako bise mogu}nost poplava svelana minimalnu meru.

V. S.

Dugi niz godina Sek-tor za vanredne si-tuacije Ministar-

stva unutra{wih poslovaSrbije ostvaruje izuzetnusaradwu sa Vatrogasno -spasila~kom slu`bom Ju-`nog Velsa. U okviru te sa-radwe, vatrogasci Ju`nogVelsa poklonili su op-{tini Lu~ani jedno vatro-gasno vozilo, koje je pro-{le sedmice predato na ko-ri{}ewe teritorijalnojvatrogasnoj jedinici u Gu-~i.

- Op{tina Lu~ani je usvemu ovome u~estvovalasamo skromnim buxetskimsredstvima. Obezbedilismo novac za prepravku si-stema upravqawa vatroga-snog vozila i u~estvovalismo u pokrivawu tro{kovasme{taja vatrogasaca izJu`nog Velsa, koji su u na-{u zemqu dopremili {estovakvih vozila. Zahvalnismo Ju`nom Velsu i svimaonima koji su pomogli dase jedno od wih dodeli op-{tini Lu~ani. Op{tinsko

ve}e je odlu~ilo da ga ustu-pimo na kori{}ewe Vatro-gasnoj jedinici u Gu~i - re-kao je predsednik op{tineMladomir Sretenovi},prilikom uru~ivawa kqu-~eva od vozila Dragi{iBro}i}u, na~elniku odeqe-wa za vanredne situacijeMoravi~kog okruga, izra-`avaju}i uverewe da }e ovovatrogasno vozilo svojimkarakteristikama upotpu-niti tehni~ku opremqe-nost Vatrogasne jediniceu Gu~i. Istovremeno je iz-razio i nadu da se ovo vo-zilo ne}e mnogo koristi-

ti.Kako je istakao Bro}i},

Sektor za vanredne situa-cije je jo{ pre nekolikogodina ostvario saradwusa Ju`nim Velsom, gde wi-hovi vatrogasci donirajuvozila Republici Srbiji.Dosada{wa iskustva su po-zitivna, jer se pokazalo dasu wihova vatrogasna vozi-la br`a i boqe opremqena.Ovakva donacija je posebnozna~ajna za op{tinu Lu~a-ni, tim pre {to ona nije dosada raspolagala vozilimaovakvog tipa, zakqu~io jeBro}i}. V. S.

IZLIVAWE PRITOKA BJELICE PO^ETKOMSEDMICE NIJE UGROZILO DOMA]INSTVA

VODA O[TETILASEOSKE PUTEVE

VATROGASNOJ JEDINICI U GU^I URU^ENO VOZILO IZ JU@NOG VELSA

ZA EFIKASNIJE DELOVAWEU SLU^AJU PO@ARA!

Page 20: 26. septembar 2014

20 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINEGORWI MILANOVAC

Velikom proslavom u Prawa-nima, u ponedeqak, 22. septem-bra, obele`ena je 70. godi-{wica misije „Vazdu{nimost“, poznate i kao „Hali-jard“, koja predstavqa najve}uakciju spa{avawa savezni~kihtrupa iza neprijateqskih li-nija u Drugom svetskom ratu. Uovoj akciji evakuisano je pre-ko 500 savezni~kih pilota.Doga|aju su prisustvovali iza-slanik predsednika RepublikeSrbije Oliver Anti}, prvi se-kretar ambasade SjediwenihAmeri~kih Dr`ava Gordon Du-gud, predstavnici Ministar-stva odbrane, Vojske Srbije,op{tine Gorwi Milanovac,fondacije “Halijard” i poto-mci srpskih i ameri~kih vete-rana.Ceremonija obele`avawa se-damdesetogodi{wice misije“Halijard” zapo~eta je odava-wem po~asti palima i polaga-wem lovorovih venaca na spo-men-obele`ju na Galovi}a po-qani, podignutom povodomuspe{ne evakuacije savezni~-kih avijati~ara.

Obra}aju}i se prisutnima, OliverAnti} je podsetio da su Prawaniistorijsko mesto u kome su srpski

narod i jugoslovenska vojska u otaxbinipodneli velike `rtve u spasavawu save-zni~kih pilota, {to predstavqa potvrdutrajnog prijateqstva srpskog i ameri~kognaroda.

Prenose}i ~estitke predsednika Bara-ka Obame srpskom narodu za doprinos uspasavawu ameri~kih pilota, prvi sekre-tar ameri~ke ambasade Gordon Dugud je re-kao da se u Prawanima evociraju uspome-ne na one koji su nazvani “zaboravqenih500” i da se hrabar podvig jugoslovenskevojske nikada ne}e zaboraviti.

Prvi sekretar ameri~ke ambasade Du-gud je posetio i doma}instvo porodiceJeftovi}, gde su ameri~ki avijati~ari bi-li sme{teni do evakuacije. Gosti su obi-{li i O[ „Ivo Andri}“, koja je obnovqe-na zahvaquju}i donaciji ambasade SAD.Odigrana je i revijalna utakmica izme|ulokalnog FK “Brezak” i tima ameri~keambasade, a po~etni udarac izveli su Oli-ver Anti} i Gordon Dugud.

Ina~e, misija “Halijard” je jedna odnajve}ih akcija evakuacije oborenih save-

zni~kih avijati~ara u okupiranoj Evropiu Drugom svetskom ratu. Od avgusta 1944,do februara 1945. godine, sa imrovizova-nih pista u Srbiji i Bosni i Hercegovinipreba~eno je u ameri~ke baze u Italijioko 600 vazduhoplovaca. Tokom Drugogsvetskog rata u Jugoslaviji je spa{eno vi-{e od 1.000 ~lanova savezni~kih posada,od ~ega polovina na teritoriji Srbije.Oboreni piloti, koji su nala`eni na pod-ru~ju od Ivawice, Ariqa, Zlatibora, Gu-

~e, Beograda, do isto~ne Srbije i zapadneRumunije, skrivani su i kasnije evakuisa-ni. U maju 1944. godine uspostavqen je va-zdu{ni most Prawani - Bari. U prvom le-tu u Italiju je preba~eno pedesetak save-zni~kih pilota. Operacija “Vazdu{nimost” se ubraja me|u najuspe{nije spasi-la~ke misije iza neprijateqskih linija uistoriji ratovawa. Najve}i broj pilota jeevakuisan sa improvizovanog aerodroma uPrawanima.

Volonterke me|unarodneorganizacije “Interkul-tura” Ela Bruner, Miran-

da Fitler, Fabijan Kuler i Vik-torija Fluk iz [vajcarske pose-tile su gorwomilanova~ku Gim-naziju „Takovski ustanak“. To-kom svog boravka u Gorwem Mi-lanovcu, od 2. do 5. septembra,bile su sme{tene kod gimnazijal-ki Emilije Vu~i}evi}, Bojane iTijane Talovi}, Emilije Quti}i Bo`ane Soluji}. Wihov zada-tak je bio da snime promotivnifilm o Srbiji, koji }e predsta-viti u svojoj zemqi.

- Ovakve posete su za na{ grad,ali i {kolu veliko iskustvo ive} smo svi navikli da u klupamaimamo strance. Deca iz ino-stranstva znaju za{to dolaze kodnas i to je ono {to je osnovno u“Interkulturi”, tako da prihva-

taju sve ono {to im se ovde nudi,a nama daju mnogo. Postoji godi-{wa razmena u~enika, zatim natri meseca i na nedequ dana, pasu tako deca iz na{e {kole bora-vila sedam dana u Italiji. Poprvi put su nas posetile ~etiridevojke iz [vajcarske i to razli-~itih godi{ta (od 17 do 22), {togovori da se “Interkulturom” nemoraju baviti samo sredwo{kol-ci, nego i studenti - rekla je pro-fesorka francuskog jezika Oli-vera Stefanovi}, ~lanica tima“Itnerkulture” u Gimnaziji „Ta-kovski ustanovak“.

Kako su istakle volonterke iz[vajcarske, Srbija im se dopadaprvenstveno zbog gostoprimqi-vosti naroda, kulture, hrane izbog svojih sjajnih utisaka pre-poru~i}e je kao dobrog kandida-ta za redovnu razmenu u~enika.

Prema re~ima profesorkeitalijanskog jezika Marije Ve-qovi}, tako|e ~lanice ovog tima,u okviru dosada{we “Interkul-turne” razmene nije zabele`enapraksa da u Gorwi Milanovacdolaze u~enici iz [vajcarske,{to je, najverovatnije, posledicapredrasuda vezanih jo{ za periodstare Jugoslavije.

- Zahvaquju}i promociji Gra-da i [kole, mnogi u~enici izinostranstva bi vrlo rado do-{li da upoznaju na{u zemqu, kul-turu, tradiciju, ali je jako te{kona}i porodice koje }e ih prihva-titi. Qudi uglavnom smatraju daje finansijski naporno izdr`atitu godinu, {to su samo predrasu-de. Dete u novoj porodici ne bitrebalo da se ose}a kao wen gost,ve} kao ~lan - dodala je MarijaVeqovi}.

Predsednik op{tine Gorwi Milanovac Milisav Mirkovi}pozvao je zaposlene u lokalnoj samoupravi, javnim preduze-}ima i ustanovama da u ponedeqak, 22. septembra, ne koriste

automobile, kako bi podr`ali akciju Evropske nedeqe mobilnosti.Republi~ka Agencija za bezbednost saobra}aja obavestila je ruko-

vodstvo lokalnih samouprava na teritoriji Republike Srbije da je utoku Evropska nedeqa mobilnosti, koja se obele`ava od 16. do 22.septembra. Prema podacima ove agencije, u pro{logodi{woj Evrop-skoj nedeqi mobilnosti u~estvovao je 1.931 grad iz 47 zemaqa.

Svake godine Evropska nedeqa mobilnosti se bavi razli~itimtemama, vezanim za odr`ivu mobilnost, a ovogodi{wa, pod sloganom

„Na{e ulice, na{ izbor“, fokusirana je na efekte transporta, kva-litet `ivota u gradovima i ravnote`u prostora koji koriste auto-mobili, pe{aci i biciklisti.

Prema instrukcijama republi~ke Agencije za bezbednost saobra-}aja, Evropska nedeqa mobilnosti zavr{ena je 22. septembra akcijom„Dan bez automobila“, a kako bi se promovisala dobrobit javnogprevoza i nemotorizovanih vidova transposrta i za{tita `ivotnesredine, predsednik op{tine Milisav Mirkovi} pozvao je sve zapo-slene u Op{tinskoj upravi, javnim preduze}ima i ustanovama da uponedeqak, 22. septembra, automobile ostave kod ku}e i na posao do-|u pe{ice, biciklom ili javnim prevozom.

OBELE@ENA 70. GODI[WICA MISIJE “HALIJARD”

POLO@ENI VENCI NA GALOVI]A POQANI

VOLONTERKE „INTERKULTURE” POSETILE GIMNAZIJU

RAZMENA U^ENIKA - [ANSAZA PROMOCIJU SRBIJE!

GORWOMILANOV^ANI PODR@ALI AKCIJU EVROPSKE NEDEQE MOBILNOSTI

DAN BEZ AUTOMOBILA!

Page 21: 26. septembar 2014

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE 21GORWI MILANOVAC

Kwi`evni klub “Mom~ilo Nastasijevi}”,u saradwi sa Kulturnim centrom, pri-redi}e u utorak, 30. septembra, u Moder-

noj galeriji poetsko ve~e pod nazivom “Dokusnule pamte...” Bi}e to prilika da se ~lanoviKwi`evnog kluba, ali i svi poklonici lepe re-~i podsete stihova preminulih ~lanova Kluba:

Petra Jovanovi}a, Mihaila Spalevi}a, Qubo-mira Ki}anovi}a, Du{ana Stefanovi}a, Mi-lomira Todorovi}a, Olge Stevanovi}, MarijeVulovi}, Silvije Pavi} i Vladana Maksi}a. Opreminulim ~lanovima Kluba govori}e Kseni-ja Stankovi} i Milos Carevi}.

Program po~iwe u 19 sati.

Ovogodi{wu tradicio-nalnu manifestaciju“Pozdrav jeseni 2014”,

koja je nedavno odr`ana u prija-teqskoj op{tini Star{e u Slo-veniji, posetili su predstavni-ci gorwomilanova~ke lokalnesamouprave, a susretima su pri-sustvovali i gosti iz Hrvatske,Bosne, Slovenije i Austrije.Manifestacija je trajala ~eti-ri dana, od 18. do 21.septembra,i realizovana je kroz program„Evropa za gra|ane“, zahvaquju-}i finansijskim sredstvimaEvropske unije.

Smotra je obuhvatila vi{etematskih susreta na kojima serazgovaralo o budu}nosti mla-dih iz ruralnih podru~ja i wi-hovoj me|usobnoj saradwi. I`ivot `ena u seoskim sredina-ma predstavqao je posebnu temumanifestacije. @ene su u kuli-narskim radionicama pripre-male svoja nacionalna jela i

predlagale na koji na~in da seunaprede uslovi `ivota na selu.Na kraju susreta, `ene su uradi-le zajedni~ku bro{uru recepataza tipi~na jela koja se spremajuu bratskim op{tinama iz Srbi-je, Hrvatske, Bosne, Slovenije i

Austrije. Poqoprivrednici su na

{tandovima predstavili drugesvoje proizvode, zanatske i za-natske rukotvorine. Odr`an jei okrugli sto o aktuelnim po-qoprivrednim temama i kli-

matskim promenama. Na kraju manifestacije, or-

ganizatori su za goste organizo-vali studijsku posetu uspe{nimslovena~kim firmama, koje sukoristile sredstva EU. Gosti suobi{li pogone za proizvodwuhleba, obradu povr}a i preradumesa.

Gorwomilanova~ku op{tinusu predstavili Rajko Ne{ko-vi}, direktor Javnog komunal-nog preduze}a „Gorwi Milano-vac“ i Neboj{a Ivovi}, sekre-tar Crvenog krsta. Unapre|ewesaradwe u svim oblastima `i-vota i mogu}nosti kori{}eweevropskih fondova, posebno na-mewenih mladima, bile suosnovne teme razgovora sa slo-vena~kim doma}inima, a celo-kupnu posetu i susret prijateq-skih delagacija zabele`io jegorwomilanova~ki novinar@ivko Peri{i}.

Prijateqstvo op{tina Gor-

wi Milanovac i Star{e datirajo{ iz Drugog svetskog rata, ka-da su Gorwomilanova~ni izSrezojevcaca pru`ili pomo}Slovencima. Zahvaquju}i dugo-godi{wem prijateqstvu, ali ili~nom anga`ovawu predsedni-ka op{tine Star{e Bojana Kir-bi{a, gorwomilanova~ko va-trogasno dru{tvo dobilo je jed-no potpuno opremqeno vatroga-sno vozilo. Tako|e, u op{tiniStar{e je organizovana humani-tarna akcija, nakon majskih po-plava u Srbiji, u kojoj je priku-pqena zna~ajna pomo} za Gor-womilanov~ane - paketi hrane,bebi oprema, }ebad, posteqine...

Slede}i susret predstavnikaprijateqskih op{tina bi}e or-ganizovan u aprilu naredne go-dine. Delegacija iz op{tineStar{e prisustvova}e proslavidva veka od podizawa Drugogsrpskog ustanka u Takovu.

Preduze}e “Rudnik” i flotacija“Rudnik” obele`ili su u utorak,23.septembra, 10 godina od priva-

tizacije. Povodom jubileja ovog gorwomi-lanova~kog kolektiva i desetogodi{wiceuspe{nog poslovawa, predsednik op{tineMilisav Mirkovi} uputio je vlasnikufirme Darku Vukobratovi}u i svim zapo-slenima najsrda~nije ~estitke, sa `eqomda u narednoj deceniji wihovi poslovnirezultati budu jo{ boqi.

Kako navode u „Rudniku”, ovo preduze}eje na dan privatizacije imalo 295, a danasu wemu radi 420 zaposlenih. Od momentaprivatizacije, pa do danas, u moderniza-ciju rudnika, infrastrukturu, opremu,informacione tehnologoje i mehanizaci-ju, ulo`eno je vi{e od 8,5 miliona dolara.“Rudnik” poseduje tri ISO standarda i uokviru svoje delatnosti prvi je dobio po-tvrdu ovakve vrste. Preduze}e ima overenerezerve za minimalno jo{ 10 godina radarudnika. Zaposleni u ovom preduze}u sutokom pro{le godine otkopali i preradi-li 263.000 tona rovne rude, {to predsta-vqa pove}awe od 111 procenata u odnosuna 2004. godinu, kada je preduze}e privati-zovano.

U istra`ivawe i pronala`ewe novihrezervi rude permanentno se ula`e. U to-ku 2013. godine izbu{eno je 24.711 metaraistra`nih bu{otina {to predstavqa ap-solutni rekord u istoriji ovog preduze}a.

Masa za plate radnika je od momenta pri-vatizacije pove}ana za 6,3 puta, sa 64.000dosegla je 400.000 dolara. Najboqi rudarima neto platu od 1.200 dolara.

Sprovode}i praksu dru{tveno odgo-vornog poslovawa, “Rudnik” je ukqu~en usve aktivnosti usmerene na poboq{awekvaliteta `ivota na teritoriji op{tineLu~ani. Poma`e i izgradwu infrastruk-turnih objekata i odr`avawe brojnih kul-turnih manifestacija.

U 2013. godini zabele`eno je samo se-dam povreda na radu, {to je najboqi re-zultat u istoriji ovog rudnika. U ovoj go-dini bilo je ukupno tri slu~aja povre|i-vawa radnika, a ciq poslovodstva firmeje da se povrede svedu na minimum.

U “Rudniku” brinu o `ivotnoj sredinii po{tuju zakonom propisane mere. Dajupodr{ku i organizacijama za za{titu `i-votne sredine i projektima, koji se spro-vode u okviru lokalne zajednice.

Projekat „Iz-rade Strate-{kog master

plana odr`ivog raz-voja planine Rudnik“za podru~ja gradovaKragujevac i ^a~ak iop{tina Gorwi Mi-lanovac, Topola iKni} stigao je do fazesprovo|ewa postupkajavne rasprave. Proje-kat je stavqen na uvidjavnosti i otvorena jejavna rasprava o nacr-tu Strate{kog masterplana odr`ivog raz-voja planine Rudnikod 2014. do 2024. godi-ne, koja }e trajati do13. oktobra.

Nacrt Strate{kogmaster plana odr`ivog razvoja planineRudnik od 2014. do 2024. godine objavqen

je na zvani~nojprezentaciji op-{tine Gorwi Mi-lanovac, kako bisvi zainteresova-ni gra|ani moglida upute svojepredloge, primed-be i sugestije naovaj dokument.Predlozi se mogudostaviti na pi-sarnicu op{tineGorwi Milano-vac, u zgradi Op-{tinske uprave,Ulica Takovskabroj 2, ili po{tomna adresu: Op{ti-na Gorwi Milano-vac - Takovska br.2, 32300 G. Mila-

novac ili elektronski na e-mail: ma-

[email protected]

Kulturni centar Gorwi Milano-vac, u saradwi sa Filmskimcentrom Srbije i Filmkultu-

rom, u okviru projekta “Dan doma}egfilma”, koji se realizuje u jedanaestgradova Srbije, u ~etvrtak, 2. oktobra,u 19 sati predstavi}e u Modernoj gale-riji film “Kosma”. Re~ je o dokumen-tarnom ostvarewu Sowe Blagojevi},koje govori o Kosovu. To je pri~a o `i-votu izvan okvira vlasti i politike, asve to kroz neuobi~ajenu prizmu radij-ske mre`e “Kosma”, koja je jedina vezaizme|u izolovanih srpskih sredina na

Kosovu i Metohiji.Zvuk radio-emisija putuje preko opu-

stelih predela i napu{tenih ku}a pro-bijaju}i barijere nepremostive za wi-hove slu{aoce. Nestanci struje i vode,strah, nadletawe helikoptera, napadi iprotesti upleteni u jednostavne qudske`eqe, ambicije i postupke u prostori-ma bogate, `ive i prisutne istorije ivi{evekovne tradicije. Radio-progra-mi koji glasom i muzikom svedo~e o sva-kodnevici, qudskim vezama, va`nimdoga|ajima i prisustvu nade.

GORWOMILANOV^ANI POSETILI SLOVENA^KU BRATSKU OP[TINU STAR[E

U DUHU JA^AWA ME\USOBNE SARADWE...

„RUDNIK” OBELE@IO 10 GODINA OD PRIVATIZACIJE

U MODERNIZACIJUULO@ENO 8,5

MILIONA DOLARA

OTVORENA JAVNA RASPRAVA O NACRTU STRATE[KOGMASTER PLANA RAZVOJA RUDNIKA

SVI PREDLOZI DO 13. OKTOBRA!

DOKUMENTARNI FILM O KOSOVU

KWI@EVNO VE^E

“DOK USNULE PAMTE...”

Page 22: 26. septembar 2014

22 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINEOGLASI

STANOVI

P- 20 m2, centar, 2. sprat,CG, cena 18.000 EP-27 m2, Hotel Morava, 5.sprat, cena 19.000 EP-31 m2, centar, 5. sprat,TA, cena 25.000 EP-34 m2, centar, 1. sprat,CG, terasa, cena 32.000 EP-38 m2, Qubi} kej,prizemqe, CG, cena 23.000EP-37 m2, Qubi} kej, VP,CG, cena 20.000 EP-39 m2, centar, 3. sprat,CG, cena 25.500 EP-40 m2, centar, prizemqe,pogodan za poslovni pros-tor, cena 26.000 EP-42 m2, Qubi} kej, 6.sprat, lift, TA, terasa,cena 25.000 EP-45 m2, Nemawina, novi-ji, 4. sprat, lift, CG, cena34.000 EP-49 m2, noviji, Qubi}kej, 2. sprat, CG, cena32.000 EP-49 m2, stari Autoprevoz,4. sprat, CG, terasa, cena25.000 EP-49 m2, K.V. Popovi}a, 6.sprat, lift, CG, cena32.000 EP-52 m2, Hotel Morava, 6.sprat, lift, CG, terasa,cena 33.000 EP-53 m2, Avenija 1, 2.sprat, lift, CG, cena

35.000 EP-53 m2, Alvaxinica, 3.sprat, CG, lift, terasa,cena 25.500 EP-52 m2, nov, Alvaxinica,3. sprat, EG, cena 33.000 EP-58 m2, Qubi} kej, 10.sprat, lift, CG, terasa,cena 30.000 EP-60 m2, nov, Balkanska, 4.sprat, CG, cena 32.000 EP-60 m2, Alvaxinica, 4.sprat, zgrada od fasadnecigle, CG, terasa, cena38.000 EP-61 m2, Hotel Morava, 4.sprat, CG, terasa, lift,cena 36.000 EP-63 m2, Hotel Morava,nov, 4. sprat, CG, terasa,cena 33.000 EP-66 m2, centar, 1. sprat,pogodan za poslovni pros-tor, terasa, cena 47.000 EP-66 m2, O[ FilipFilipovi}, 2. sprat, TA-GAS, terasa, cena 39.000 EP-66 m2, centar, 3. sprat,CGm, terasa, cena 48.000 EP-74 m2, Alvaxinica,1.sprat, CG, lift, terasa,zgrada fasadne cigle, cena48.000 EP-76 m2, nov, HotelMorava, 2. sprat, CG,terasa, cena 52.000 EP-78 m2, K.V.Popovi}a, 6.sprat, CG, lift, terasa,cena 48.000 EP-82 m2, Hotel Morava, 9.

sprat, CG, terasa, lift,cena 45.000 E

BEOGRAD - VRA^AR,Prodajem novu garsoweruna 1. spratu, ul. GospodaraVu~i}a, odmahuseqiva,cena 36.000 ECRVENI KRST-NOV,trosoban stan, 1.sprat, CG,terasa, odmah useqiv.Cena 90.000 E

KU]E

P-80 m2, plac 1 ar, centar,cena 40.000 EP-45 m2, plac 12 ari,Trbu{ani, cena 12.000 EP-60 m2, plac 4 ara,Alvaxinica, cena 50.000 EP-102 m2, plac 5.90 ari,kod Hotel Morave, cena70.000 e ili zamena za dvastana

LOKALI

P-18 m2, Qubi} kej, cena16.000 EP-135 m2, Rakova, cena10.000 EP-169 m2, Viqu{a, plac 10a, cena 7000 EP-75 m2 + 120 m2, 3. ara,Obili}eva, cena 30.000 E

www.stannekretnine.rs

STANOVI

JEDNOSOBAN STAN 30 M2, 3.SPRAT, CG, LIFT, VINARA, 23.000E

JEDNOIPOSOBAN STAN 48 M2,VPR, CG, KEJ, 29.000 E

DVOSOBAN STAN 54 M2, 3. SPRAT,CG, LIFT, AVLAXINICA, 25.000 E

DVOSOBAN STAN 58 M2, 2. SPRAT,CG, LIFT, KEJ, 36.000 E

DVOSOBAN STAN 56 M2, 2. SPRAT,TA, B. JANKOVI]A, 31.000 E

DVOIPOSOBAN STAN 60 M2, 3.SPRAT, PARKING, PODRUM,STROGI CENTAR, NOVIJI 45.000 E

TROSOBAN STAN 83 M2, 2. SPRAT,AVENIJA 2, 39.000 E

TROSOBAN STAN 64 M2, 4. SPRAT,NOV, H. MORAVA, 33.000 E

TROSOBAN STAN 69 M2, PR, CG,H.MORAVA, 47.000 E

TROSOBAN STAN 68 M2, VP, CG,CENTAR, 43.000 E

TROSOBAN STAN 80 M2, 4. SPRAT,CG, KEJ, 42.000 E

STAN 92 M2, TRI SPAVA]E SOBE,2. SPRAT, CG, ODLI^AN, CENTAR,65.000 E

^ETIRI SPAVA]E SOBE, NOV, 110M2, 73.700 E SA PDV-OM

PET SPAVA]IH SOBA, NOV, 120M2, 78.000 SA PDV-OM

KU]E

QUBI] KEJ, 60 M2, 27.000 EGRADSKA BOLNICA 80 M2, 4.5ARI PLACA, 36.000 EKMN 211 M2, 5 ARI PLACA, 80.000ECENTAR 2 ARA, 86 M2, 46.000 E,POGODNO ZA LOKAL ISTANOVAWE

LOKALNOV, QUBI]SKA 31 m2, 32.000 E

AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE

^A^AK, ULICA FILIPA FILIPOVI]A 2

/KOD GLAVNE PO[TE/

TEL. 032/ 224-590, 063/ 7350-260,

SUPER MODERANDELUKS STAN, 77 M2, 3SPAVA]E SOBE, 2KUPATILA, NOV,AVLAXINICA

064/146-87-32064/137-41-37060/343-32-90

^A^AKBra}e Gli{i}a 13/8Tel: 032/34-33-29

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

NAPOLEON

GARSOWEREP-23 m2, 4. sprat, H.Morava, 14.000 euraP-18 m2, 5.sprat, R.Po{ti}, 17.500 euraP-29 m2, 3.sprat, Avenija 2, 22.000 euraP-26 m2, 4. sprat, Merkator, 18.400 euraP-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 euraP-17 m2, prizemqe, Balkanska, 9.000 euraP-19 m2, 13.sprat, K. Milo{a, 17.000 euraP-27 m2, 2.sprat, centar, 24.0.000 euraJEDNOSOBNI STANOVIP-40 m2, 8.sprat, Vinara, 25.500 euraP-35 m2, 4.sprat, Kej, 16.500 euraP-38 m2, 3.sprat, Hotel Morava, 24.000 euraP-30 m2, prizemqe, Nemawina, 18.500 euraP-34 m2, 4.sprat, Nemawina, 21.000 euraP-39 m2, 3. sprat, centar, 27.000 euraP-45 m2, prizemqe, S.Save, 30.000 euraP-34 m2, 5.sprat, Balkanska, 22.000 euraP-36 m2, 2. sprat, Avenija 1, 25.000 euraDVOSOBNI STANOVIP-53 m2, 3.sprat, Avenija 1, 35.000 euraP-54 m2, 2. sprat, Avlaxinica, 28.000 euraP-49 m2, 4. sprat, S.Save, 27.000 euraP-45 m2, 2.sprat, Nemawina, 25.000 euraP-57 m2, 5.sprat, Nemawina, 29.000 euraP-57 m2, prizemqe, Avenija 2, 28.000 euraP-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 euraP-57 m2, 2.sprat, Nemawina, 30.000 euraP-56 m2, 4.sprat, H. Morava, 35.000 euraP-58 m2, 2.aprat, Kej, 34.000 euraP-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 38.000 euraP-60 m2, 6. sprat, Avlaxinica, 35.000 euraP-60 m2, 1.sprat, Obili}eva, 40.000 euraP-58 m2, 6.sprat, Kej,31.000 euraP-65 m2, 4.sprat, Bawalu~ka, 30.000 euraP-48 m2, 1.sprat, nov, centar, 38.000 euraTROSOBNI STANOVIP-58 m2, 3.sprat, S.Markovi}a, 34.500 eura+PDVP-65 m2, 1.sprat, Sin|eli}eva, 40.000 euraP-67+18 m2, 12.sprat, Kej, 43.000 euraP-71 m2, 3.sprat, nov Obili}eva, 54.600 euraP-78 m2, 1.sprat, H. Morava, 66.000 eura

P-67 m2, 4.sprat, nov, Avlaxinica, 44.000 euraP-65 m2, 2.sprat, centar, 38.000 euraP-69 m2, 3.sprat, Avenija, 45.000 euraP-76 m2, 5.sprat, Autoprevoz, 37.000 euraP-81 m2, 1.sprat, K.V.Popovi}a, 45.000 euraP-120 m2, 6. sprat, S. Markovi}a,61.000euraP-83 m2, 2.sprat, Avenija 2, 39.000 euraKU]EP-138 m2, Solunska, plac 2.5 ari, 70.000 euraP-340 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 60.000euraP-230 m2, Matijine livade, plac 4 ara, 78.000euraP-125 m2, centar, plac 4.5 ari, 120.000 euraP-100 m2, kru`ni put, plac 10 ari, 39.000 euraP-105 m2, D. Trep~a, plac 6 ari, 12.000 euraP-80+120 m2, Balkanska, plac 5 ari,40.000+50.000 euraP-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 euraP-80 m2, bolnica, plac 4.22 ara,37.000 euraP-60 m2, Matijine livade, plac 6 ari, 25.000euraP-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 ari, 36.000 euraP-80 m2, S.Breg, plac 3 ara, 36.000 euraP-104 m2, Trnavska, plac 5 ari, 82.000 euraP-100 m2, Bazeni, plac 2.2 ara, 45.000 euraP-50 m2, D. Trep~a, plac 15 ari, 8.500 euraP-100 m2, Trnava, plac 7 ari, 35.000 euraP-77 m2, G.Atenica, plac 19.5 ari, 20.000 euraOGLA[AVA SE:- KO Mr~ajevci, tovili{te za sviwe povr{ine512 m2, prasi{te povr{ine 419 m2, zgradama{inska radionica sa gara`om, sve to na KP1825 KO Mr~ajevci

KO BALUGA OP[TINA ^A^AK ,PARCELA UKUPNO 69.385 m2 i to:- KP. 27/1, povr{ine 33.800 m2, wiva 1.klase- KP. 27/1, povr{ine 9.696 m2, wiva 2.klase- KP. 27/9, povr{ine 2.000 m2, wiva2.klase- KP. 42/1, povr{ine 11.088 m2, wiva 2.klase- KP. 42/2, povr{ine 10.827 m2, wiva 2 klase- KP. 46/2, povr{ine 1.974 m2, wiva 2. klase

EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE

STANOVI:

P-24 m2, Qubi} kej,3.sprat, cena: 17 500euraP-20 m2, Nemawina,cena: 16 000 euraP-34 m2, Balkanska, 2.sprat, cena: 22 000 euraP-42 m2, Hotel Morava,1.sprat, cena: 21 000euraP-27 m2, Strogi centar,2.sprat, cena: 24 000euraP-38 m2, kod O[Milice Pavlovi} (nov),cena: 24 000 euraP-43 m2, Hotel Morava,4.sprat, cena: 24 000euraP-43 m2, [iri centar,prizemqe, cena: 25 000euraP-45 m2, Nemawina,4.sprat, cena: 26 500euraP=51 m2, blizu Tempa,prizemqe, cena: 26 000euraP=33 m2, Qubi}ska (sastvarima), cena: 28 000euraP-36 m2, Centar, blizupijace, 2.sprat, cena: 28

000 euraP-51 m2, Centar,4.sprat, cena: 25 000euraP-46 m2, Avenija 1,4.sprat, cena. 29 000euraP-63 m2, Alvaxinica,3.sprat, cena: 29 500euraP=49 m2, Hotel Morava,2.sprat, cena: 31 000euraP-48 m2, Obili}eva(nov), 1.sprat, cena: 800eura/m2 + PDVP-55 m2, Nemawina,3.sprat, cena: 33 000euraP-58 m2, Avenija 2,cena: 29 500 euraP-59 m2, Alvaxinica(fasadna cigla), cena: 36500 euraP-57 m2, Ciglarska(nov), 4.sprat, cena: 670eura/m2+PDVP-65,50 m2, Centar(noviji), 3.sprat, cena:37 000 euraP-66 m2, Kalu|erice,cena: 39 000 euraP-73 + 6 m2, Centar,CG, cena: 43 000 euraP-71 m2, Avenija 2,

1.sprat, cena: 45 000euraP-89 m2, Gvo`|ar,2.sprat, cena: 46 000euraP-92,5 m2, Gradskibedem, 1.sprat, CGP-103 m2, Ciglarska(nov), 5.sprat, cena: 500eura/m2 + PDV

KU]E:

P=120 m2, GorwiTrbu{ani, plac 13 ari,cena: 20 000 euraP=65 m2, Atenica (kod{kole), plac 4,38 ari,cena: 31 000 euraP=70 m2, Qubi}, plac 4ara, cena: 31 000 euraP=150 m2, Trnava, plac10 ari, cena: 40 000euraP=70 m2, Obili}eva,plac 4 ara, cena: 42 000euraP=240 m2, Parmenac,plac 15 ari, cena: 65000 euraP=180 m2, kodSlobodinog igrali{ta,plac 6,5 ari, cena: 75000 eura

032/344-630064/158-93-63064/673-2-969Kosovski venac 21(parking iza robneku}e Partizanka)[email protected]

AGENCIJA ZA NEKRETNINE

HITNO! KU]A 80 m2, plac 5.6 ari, kod O[ FILIP FILIPOVI]. CENA 50.000 E

060/349-8490^a~ak, Skadarska 20(bojad`ijsko soka~e)

Page 23: 26. septembar 2014

23SPORTPETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

USPEH ^A^ANA NA LETWIM IGRAMASPECIJALNE OLIMPIJADE U BELGIJI

@ENA NAJGLASNIJA I U FONTANI

TENIS

KARATE

KK BORAC

Skeptici ka`u da `ene ifudbal ne mogu zajedno,

da je “najva`nija sporednastvar na svetu” iskqu~ivo zaja~i pol. To me|utim, u prak-si odavno ne va`i. Ipak,Klub malog fudbala Fonta-na oti{ao je korak daqe iimenovao Mariju Jevtovi}na funkciju portparola klu-ba. - Mu{karci su kod nas malotradicionalniji, ali sam seodli~no sna{la na ovojfunkciji. Naravno, imam po-mo} i podr{ku mog tima izahvaquju}i wima, uspelasam da ostvarim ve}i deoplana. Iskreno, verujem daanga`ovawe `ena u srpskomfutsalu mo`e samo da uti~ena dodatnu popularnost i daprivu~e gledaoce na tribi-ne. O~ekujem da u ponedeqakhala u Atenici ponovo budepopuwena i da ^a~ani budu{esti igra~ na{eg tima.

LEP[A STRANA FUTSALA

Karate klub Resavica pobednik je u generalnom plasmanutradicionalnog karate turnira “^a~ak open”, koji je ju-

~e odr`an u hali “Mladost”. U~estvovalo je 260 karatista iz25 klubova. Drugo mesto u generalnom plasmanu pripalo jeklubu Kamikaze iz Velike Plane, a tre}e vaqevskoj Zvezdi.Kamikaze su iz ^a~ka ponele veliki pehar, kao najmasovnijiklub. Organizatori, Karate klub Sloboda, ponovo su pokazali do-minaciju na terenu. Marko Raji~i} je osvojio zlato u borba-ma (+75 kilogarama), kao i kadet Vladimir Savi} (-50 kg) imla|i pioniri Milica Polu`i} (+37 kg) i Andrej Gruji~i}(-40 kg). Danijel Stojanovi} bio je drugi u borbama pionira.Zlato u katama pripalo je Andreju Karovi}u, Ani Karovi},Jefimiji Jovanovi}, Vawi Bojanovi}, Todoru Vasilijevi}ui Stefanu Miluinovi}u. Srebro u ovoj disciplini osvoji-li su Antonije Vu~eti}, Strahiwa Mari} i Elena Milo{e-vi}, a bronzu Milo{ Petrovi}, Boris Mari}, VasilijeMajstorovi}, Andrijana Milo{evi}, Filip Vlastelica,Luka Bojovi} i Mladen Vu~kovi}.Prvi put na ovom turniru nadmetali su se Stefan Polu`i},koji je kao jedan od najmla|ih takmi~ara bio prvi, PavleKova~evi} (tre}e mesto) i Nika Radowi} \or|evi}. Nika jebila druga u kategoriji poletaraca.

RESAVICA POBEDNIK„^A^AK OPENA”

Na terenima Teniskog kluba Sloboda nedavno je odr-`an sedmi Teniski turnir za mla|e veterane. U~e-

stvovala su 32 igra~a, odnosno 16 parova. Pobedio je dublPetrovi} - Majstorovi} koji je u finalu savladao Nova-kovi}a i Filipovi} sa 2:1. Pobedni~ki par dobio je u polufinalu Bo{kovi}a i Ko-va~evi}a, 9:3, a Novakovi} i Filipovi} su savladalidubl Simonovi} - ]ur~i}, 9:7. Ve} po tradiciji, sedmi teniski turnir veterana obele-`ili su zabava i dru`ewe. Najve}e zasluge za dobru orga-nizaciju pripadaju Draganu ]irkovi}u i Slavku Simo-vi}u, kao i neizbe`nim sponzorima Milanu Kecovi}u iMilo{u Ivanovi}u. Z. J.

PETROVI]I MAJSTOROVI]NAJBOQI MLA\I VETERANI

Atleti~ar ~a~anskog kluba ^AAK Bog-dan Jokovi} pobedio je u trkama na 800

i 2.000 metara u finalu Kupa Srbije, odr`a-nom u Sremskoj Mitrovici 20. i 21. septem-bra. Bogdan je u trci na 800 m postigao novili~ni rekord (1:59, 44), dok je 2.000 m pretr-~ao za 5:47,10. Wegova klupska drugarica Ka-

tarina Propadovi} bila je ~etvrta na 600 i1.500 m i uspela je da popravi li~ne rekordeu ovim disciplinama. Na pionirski KupSrbije plasirao se i Ogwen Nikoli}, alizbog bolesti nije nastupao u Sremskoj Mi-trovici.

Sedam dana pre zvani~nog po~etka nove sezone u Ko{arka-{koj ligi Srbije, Borac odigrava posledwe kontrolne

utakmice. Ju~e su gostovali Jagodini, a sutra kod ku}e pono-vo igraju protiv Mornara iz Bara, koji je u ^a~ku na pri-premama. Do susreta sa Jagodinom ^a~ani su odigrali 13prijateqskih me~eva. Zabele`ili su devet pobeda i ~etiriporaza protiv rumunskog Asesorsa, Crvene zvezde i Smede-reva.- Mo`emo biti zadovoqni onim {to smo uradili prethodnadva meseca. Ostaje nam da do kraja sedmice odigramo posled-we kontrolne utakmice, a potom }emo se fokusirati na pre-mijernu utakmicu protiv Vr{ca - ka`e trener Borca Ra{koBoji}. U pripremnom periodu Borac su poja~ali stari-novi igra~Nemawa Prolovi}, Ivan Gavrilovi}, Stanoje Kne`evi}.Kako najavquje direktor Borca, do kraja ove sedmice treba-lo bi da bude poznat kona~an sastav tima. Kada je re~ o no-vim poja~awima, na meti kluba su uglavnom igra~i iz ^a~kakoji su sa Borcem trenirali celo leto. Z. J.

PRVENSTVO SVE BLI@E

Ra{ko Boji} i Nemawa Prolovi}

ATLETIKA

JOKOVI] DVOSTRUKI POBEDNIKPIONIRSKOG KUPA

MEDAQE ZA ATLETI^ARE,KO[ARKA[ICENAJORGANIZOVANIJENastupiv{i za reprezentaciju

Srbije, ^a~anka Zorica Spa-si} postigla je najboqi rezul-

tat u bacawu kugle (7,91 metar) naEvropskim letwim igrama Specijalneolimpijade, dok su na{e ko{arka{ice,iako nisu donele medaqu, nagra|ene zanajboqe organizovanu junifajd repre-zentaciju (ekipa sastavqena od u~enikaredovnih i specijalnih {kola). Letweigre odr`ane su u belgijskom Antverpe-nu od 9. do 21. septembra. ^a~ani, ~la-novi Sportskog kluba Morava, poja~a-

li su na{u reprezentaciju u ko{arci iatletici.Osim zlata u bacawu kugle, Zorica jebila ~etvrta u trci na 200 m. \or|eGli{ovi} osvojio je dva srebra, u tr~a-wu na 100 m i bacawu kugle. Dve medaqepripale su i Nikoli A{aninu, srebrona 400 m i bronza u bacawu kugle. Srpska `enska junifajd reprezentacijabila je peta, ali su na{e devojke, kaonajboqe organizovana ekipa, ponelePehar za fer plej. U ko{arka{koj eki-pi, osim devojaka iz Pan~eva i Ni{a,

igrale su ovda{we gimnazijalke MinaNikoli}, Ana Raketi} i Lidija Vujo-vi}, u~enica [kole za osnovno i sred-we obrazovawe “1. novembar”. Z. J.

Page 24: 26. septembar 2014

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014.SPORT24Страну припремио М. Ристић

Фуд­ба­ле­ри­Мла­до­сти­сла­ви­ли­су­у­ком­шиј­ском­дер­би­ју,Ча­ча­ни­ма­је­ди­но­пре­о­ста­је­да­жа­ле­за­још­јед­ном­при­ли­ком­да­осво­је­бод,­мо­жда­и­три,­

про­тив­,­са­да­већ­не­у­год­ног­ри­ва­ла,­ко­ји­је­у­сво­ју­ко­рист­ре­шио­и­че­твр­ти­уза­стоп­ни­ме­ђу­соб­ни­ду­ел.По­че­так­су­сре­та­­про­те­као­је­у­до­ми­на­ци­ји­Бор­ца.­Пр­ва­

шан­са­ука­за­ла­се­уче­ни­ци­ма­Бо­ги­ћа­Бо­ги­ће­ви­ћа,­али­ни­је­ре­а­ли­зо­ва­на.До­­ре­зул­тат­ске­пред­но­сти­до­ма­ћин­је­сти­гао­у­30.­ми­ну­ту­по­гот­ком­нај­бо­љег­ак­те­ра­утак­ми­це,­Па­три­ка­Фрај­де­ја.Са­мо­шест­ми­ну­та­ка­сни­је­на­аси­стен­

ци­ју­ин­тер­на­ци­о­нал­ца­из­Ни­ге­ри­је,­усле­ди­ла­је­још­бо­ља­ре­ак­ци­ја­Зо­њи­ћа­ко­ји­је­ду­пли­рао­пред­ност­Мла­до­сти.На­ста­вак­су­сре­та­до­нео­је­мно­го­ви­ше­уз­бу­ђе­ња.На­

го­ве­штај­не­из­ве­сног­то­ка­утак­ми­це­усле­дио­је­по­сле­са­мо­де­се­так­ми­ну­та­игре­у­дру­гом­по­лу­вре­ме­ну,­ка­да­је­Ђе­нић,­на­до­да­ва­ње­Јев­то­ви­ћа,­по­го­дио­мре­жу­Не­ма­ње­Кр­зна­ри­ћа.Ата­ко­ва­ли­су­Ча­ча­ни­пре­ма­го­лу­Мла­до­сти­до­по­след­њег­ми­ну­та,­ство­ри­ли­и­не­ко­ли­ко­зре­лих­при­ли­ка,­али­лоп­та­ни­је­хте­ла­у­гол.Сре­ћа­је­у­по­је­ди­ним­мо­мен­ти­ма­би­ла­са­ве­зник­до­ма­ћи­на.

ЈЕ­ЛЕН­СУ­ПЕР­ЛИ­ГА

ПР­ВА­ЛИ­ГА­СР­БИ­ЈЕ

СРП­СКА­ЛИ­ГА­ЗА­ПАД

1 Партизан 6 6 0 0 21 4 +17 182 Црвена­звезда 6 5 1 0 9 0 +9 163 Војводина 6 5 0 1 16 6 +10 154 ОФК­Београд 6 3 2 1 9 8 +1 115 Младост 6 3 1 2 8 7 +1 106 Спартак 6 3 1 2 6 6 0 107 Чукарички 6 2 3 1 8 6 +2 98 Борац 6 2 2 2 6 5 +1 89 Доњи­Срем 6 2 2 2 4 7 ­3 810 Нови­Пазар 6 2 1 3 7 8 ­1 711 Рад 6 2 1 3 9 11 ­2 712 Јагодина 6 1 2 3 7 11 ­4 513 Раднички­1923 6 1 1 4 1 7 ­6 414 Напредак 6 0 3 3 4 9 ­5 315 Раднички­(Н) 6 1 0 5 5 13 ­8 316 Вождовац 6 0 0 6 2 14 ­12 0

Раднички­(Н) 3:0 РадЧукарички 1:1 Доњи­Срем

Раднички­1923 0:3 ПартизанОФК­Београд 1:0 Вождовац

Младост 2:1 БорацЦрвена­звезда 2:0 Нови­Пазар

Јагодина 1:1 НапредакВојводина 5:2 Спартак

СКУ ПО ПЛА ЋЕ НЕ ГРЕ ШКЕ

МЛА­ДОСТ­–­БО­РАЦ­­2:1(2:0)Ста­ди­он­у­Лу­ча­ни­ма.­Су­ди­ја:­Ми­ло­рад­Ма­жић(Вр­бас).­Стрел­ци:­Фрај­деј­у­

30.­и­Зо­њић­у­36.­ми­ну­ту­за­Мла­дост,­а­Ђе­нић­у­56.­ми­ну­ту­за­Бо­рац.

МЛА­ДОСТ:­Кр­зна­рић,­Зо­њић,­Го­ле­мић,­Ми­лу­но­вић,­Пе­тро­вић,­Га­врић(Сто­ја­но­вић),­Ра­дин,­Јо­ва­но­вић(Пе­шић),­Ада­мо­вић(Ах­чин),­Фрај­деј,­Ми­ло­са­вље­вић

БО­РАЦ:­Пе­трић,­Бо­ра­ни­ја­ше­вић,­Ко­хе­не,­Гој­ко­вић,­С.Жив­ко­вић,­Бо­жић,­Јо­ван­чић,­Ми­ло­је­вић(Ма­шо­вић),­Зо­ће­вић(Ђе­рић),­Јев­то­вић(Ба­бић),­Ђе­нић

Радник 1:0 Моравац­ОрионСлога­(К) 0:1 СлободаБСК­Борча 3:1 КолубараБежанија 0:2 Металац­(ГМ)Слога­(ПМ) 1:1 ИнђијаПролетер 1:0 Бачка­(БП)

Јединство­Путеви 0:0 Јавор­МатисСинђелић 1:1 Мачва

1 Радник 6 4 2 0 12 3 +9 142 Јавор­Матис 6 3 3 0 9 3 +6 123 Инђија 6 3 3 0 9 4 +5 124 Слога­(ПМ) 6 3 2 1 6 5 +1 115 Пролетер 6 3 1 2 5 4 +1 106 Колубара 6 3 1 2 5 8 ­3 107 Металац­(ГМ) 6 3 3 0 9 3 +6 98 БСК­Борча 6 2 3 1 8 6 +2 99 Бачка­(БП) 6 3 0 3 7 5 +2 910 Јединство­Путеви 6 2 2 2 6 7 ­1 811 Бежанија 6 2 1 3 3 7 ­4 712 Слобода 6 1 2 3 4 7 ­3 513 Моравац­Орион 6 1 1 4 5 8 ­3 414 Синдјелић 6 1 1 4 5 9 ­4 415 Мачва 6 0 3 3 2 5 ­3 316 Слога­(К) 6 0 0 6 2 13 ­11 0

УСПЕХМИ ЛА НОВ ЧА НАФуд­ба­ле­ри­Ме­тал­ца­за­бе­ле­жи­ли­су­

вред­ну­по­бе­ду­на­го­сто­ва­њу­у­Бе­жа­ни­ји.­По­сле­не­ре­ше­ног­ис­хо­да­у­пр­вом­по­лу­вре­ме­ну,­у­на­став­ку­су­сре­та­Ми­ла­нов­ча­ни­су­на­вре­ме­обез­бе­ди­ли­вођ­ство,­а­по­том­по­гот­ком­у­фи­ни­шу­осигурали­по­бе­ду­на­„вру­ћем“­те­ре­ну.

БЕ­ЖА­НИ­ЈА­–­МЕ­ТА­ЛАЦ0:2(0:0)

Ста­ди­он­Бе­жа­ни­је.­Стрел­ци:­Сла­ђан­Ни­ко­ди­је­вић­у­47.и­Ћир­ко­вић­у­78.­ми­ну­ту.

ЈОШ ЈЕ ДАНРЕ МИУ ГО СТИ МАСа­нај­бли­жег­го­сто­ва­ња,­у­

Ужи­цу­фуд­ба­ле­ри­Ја­вор­Ма­ти­са­ни­су­ус­пе­ли­да­осво­је­ви­ше­од­бо­да.Су­срет­са­Је­дин­ство­Пу­те­ви­ма­окон­чан­је­без­го­ло­ва.Шан­си­за­про­ме­ну­ре­зул­та­та­би­ло­је­у­оба­ше­сна­е­стер­ца,­али­су­мре­же­оста­ле­не­так­ну­те.Са­­ско­ром­од­три­по­бе­де­и­исто­то­ли­ко­не­ре­ше­них­ис­хо­да­Ива­њи­ча­ни­су­и­да­ље­на­дру­гом­ме­сту­иза­ли­де­ра­из­Сур­ду­ли­це.

ЈЕ­ДИН­СТВО­ПУ­ТЕ­ВИ­–­ЈА­ВОР­МА­ТИС­­0:0 БЕ­ЖА­НИ­ЈА:­Осто­јић,­Ло­пес,­

Ма­то­вић,­Јак­шић,­Ста­нов­чић,­Бру­јић(Ра­кић),­Ђо­ко­вић,­Ми­лић,­Ко­ва­че­вић(Ђор­ђе­вић),­Зо­ри­ца,­Ша­ка(Је­лић)

МЕ­ТА­ЛАЦ:­Пе­јо­вић,­Са­ша­Ни­ко­ди­је­вић,­Си­мов(Вла­шић),­Се­длар,­Па­нић,­Ива­но­вић,­Ћир­ко­вић,­Ову­су,­Сла­ђан­Ни­ко­ди­је­вић(Стој­ко­вић),­Мер­до­вић(Бр­кић),­Мла­де­но­вић

ЈЕ­ДИН­СТВО­ПУ­ТЕ­ВИ:­Ма­рин­ко­вић,­Бо­жо­вић,­Цве­та­но­вић,­Ђу­рић,­Гој­ко­вић,­Ора­хо­вац,­Ар­сић(М.Пе­тро­вић),­Чан­ча­ре­вић,­Ај­ко­вић,­Иси­до­ро­вић(Јан­ко­вић),­С.Пе­тро­вић

ЈА­ВОР­МА­ТИС:­Ђо­га­то­вић,­Го­ја­ча­нин,­Ми­ле­тић(Јо­со­вић),­Ко­ла­ко­вић,­Ва­ли­ђо,­Ђо­кић,­До­цић,­Ађу­ру,­Че­ча­рић,­Ми­ло­шко­вић,­Дра­жић

Лозница 2:0 ЗвиждРудар 2:0 Карађорђе

Будућност­К.­2014 2:1 ГФК­Јасеница­1911

Победа 1:1 ПолетЈединство 2:1 Слога­(П)

Семендриа­1924 0:0 Шумадија­1903Шумадија 2:1 Бане

Железничар 5:0 Јошаница

По­лет­је­остао­не­по­ра­жен­на­те­шком­го­сто­ва­њу­у­

Бе­ло­шев­цу.То­ком­су­сре­та­би­ло­је­шан­си­­пред­го­лом­Ча­бар­ка­пе­и­Ко­сти­ћа,­али­су­ре­а­ли­зо­ва­не­са­мо­две.­Нај­по­вољ­ни­ју­шан­су­у­фуд­ба­лу,­је­да­на­е­сте­рац­за­По­бе­ду,­ни­је­ис­ко­ри­стио­По­по­вић.­Ње­гов­уда­рац­са­бе­ле­тач­ке­од­бра­нио­је­Бо­јан­Ча­бар­ка­па.­­­­­­

ЧА БАР КА ПА НАД МУ ДРИО ПО ПО ВИ ЋАПО­БЕ­ДА:­М.Ко­

стић,­Бје­ла­но­вић,­Ми­љуш,­В.­Пе­тро­вић(Ђор­ђе­вић),­Л.Пе­тро­вић,­Љу­јић(С.­Ко­стић),­Ви­до­вић(Љу­би­са­вље­вић),­Пеј­чи­но­вић,­Ке­ље­вић,­Сто­ја­но­вић,­По­по­вић

ПО­ЛЕТ:­Ча­бар­ка­па,­Ве­љо­вић,­Ђор­ђи­ло­вић,­Пе­ри­шић,­Кне­же­вић,­Ра­ди­сав­че­вић,­То­мић(Ни­ко­лић),­Лу­ко­вић,­Ми­хај­ло­вић(Пе­тро­вић),­Ва­си­лић(Про­тић),­Кам­бе­ро­вић

6. коло

6. коло

6. коло

­� КУП­СРБИЈЕ

Црвена­звезда

Борац1:0(0:0)

Page 25: 26. septembar 2014

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. SPORT 25Страну припремио М. Ристић

ЗОНА МОРАВА ОКРУЖНА ЛИГА ГРАДСКА ЛИГА6. коло 6. коло6. коло

Стрелац 0:5 Морава (К)Пријатељи 1:6 Будућност

Лугови 3:1 Чачак 94Кеј 4:1 Морава (М)

Полет 1:5 ЗадругарВујан 4:1 РаковаБИП 3:0 Планинац

1 БИП 5 4 1 0 11 2 +9 132 Кеј 6 4 1 1 13 6 +7 133 Премећа 5 3 2 0 11 2 +9 114 Стрелац 6 3 2 1 13 10 +3 115 Задругар 6 3 1 2 14 11 +3 106 Будућност 5 2 3 0 13 5 +8 97 Морава (М) 6 3 0 3 8 10 -2 98 Морава (К) 5 2 2 1 11 5 +6 89 Ракова 6 2 2 2 8 9 -1 810 Лугови 6 2 1 3 10 9 +1 711 Полет 5 2 0 3 9 11 -2 612 Вујан 5 1 1 3 8 11 -3 413 Чачак 94 6 1 0 5 6 18 -12 314 Планинац 6 0 2 4 3 15 -12 215 Пријатељи 6 0 2 4 1 15 -14 2

Таково 2:2 Рудар (Бресница)Славија 2:0 Трепча

Мокра Гора 2:0 ДрагачевоПартизан 0:0 Браћа Вуковић

Омладинац 2:1 Рудар (Баљевац)Тутин 2:2 Слобода

Металац 3:0 ВодојажаОрловац 0:0 Полет

1 Трепча 6 4 0 2 12 3 +9 122 Славија 6 3 3 0 7 3 +4 123 Полет 6 3 2 1 8 5 +3 114 Орловац 6 3 2 1 7 4 +3 115 Слобода 6 3 2 1 7 4 +3 116 Мокра Гора 6 3 1 2 9 3 +6 107 Тутин 6 3 1 2 8 5 +3 108 Омладинац 6 3 1 2 7 6 +1 109 Браћа Вуковић 6 2 2 2 6 6 0 810 Таково 6 2 1 3 8 8 0 711 Металац 6 2 1 3 6 9 -3 712 Водојажа 6 2 1 3 6 9 -3 713 Партизан 6 1 3 2 6 8 -2 614 Рудар (Бресн.) 6 1 2 3 7 8 -1 515 Драгачево 6 1 1 4 2 12 -10 416 Рудар (Баљев.) 6 0 1 5 3 16 -13 1

Бацковац Јунајтед 1:4 ПријеворНапредак 0:3 Омладинац (З)Спартак 3:2 Јединство (К)Слатина 0:0 Доња Врбава

Младост (П) 2:3 КотражаОвчар 7:1 Младост (А)

Парменац 1:2 Јединство (ГГ)Луњевица 2:0 Миоковци

1 Омладинац (З) 6 5 0 1 16 7 +9 152 Слатина 6 4 2 0 9 2 +7 143 Спартак 6 4 1 1 13 8 +5 134 Јединство (ГГ) 6 4 0 2 11 5 +6 125 Пријевор 6 3 1 2 14 6 +8 106 Парменац 6 3 1 2 14 10 +4 107 Котража 6 3 1 2 13 13 0 108 Доња Врбава 6 3 1 2 6 7 -1 109 Овчар 6 3 0 3 18 9 +9 910 Луњевица 6 2 1 3 6 9 -3 711 Миоковци 6 2 1 3 6 10 -4 712 Бацковац

Јунајтед6 2 0 4 10 13 -3 6

13 Младост (П) 6 2 0 4 11 15 -4 614 Напредак 6 2 0 4 5 14 -9 615 Јединство (К) 6 1 1 4 12 15 -3 416 Младост (А) 6 0 0 6 1 22 -21 0

28.09.2014 | 15:30 Миоковци : Бацковац Јунајт.28.09.2014 | 15:30 Јединство (ГГ) : Луњевица28.09.2014 | 15:30 Младост (А) : Парменац28.09.2014 | 15:30 Котража : Овчар28.09.2014 | 15:30 Доња Врбава : Младост (П)28.09.2014 | 15:30 Јединство (К) : Слатина28.09.2014 | 15:30 Омладинац (З) : Спартак28.09.2014 | 15:30 Пријевор : Напредак

Дер би ше стог ко ла у Мр ча јев ци ма из ме ђу Ор лов ца и По ле та за вр шен је без го ло ва.По бед ни ка ни је би ло у

Ту ти ну, где је го сто ва ла Сло бо да.Са став из Ве ли ке Ко ло ни је про пу стио је ве ли ку при ли ку да осво ји три бо да.До ма ћи су до из јед на че ња сти гли у 89. ми ну ту.Го ло ве за Ча ча не по сти-гли су Фе ри зо вић, ко ји је по го дио сво ју мре жу и Сте влић.Утак ми ца из ме ђу Та ко ва и Ру да ра из Бре сни це зав ше на је не ре ше ним ре зул та том, 2:2.По гот ке за Ми ла нов ча не по сти-гао је Мир ко вић, а за Ру дар Мар ко вић и Јо ви чић.Дра га че во је до жи ве ло још је дан не у спех, у Зу би ном По то ку од Мо кре Го ре, 0:2.

Фуд бал ски са вез Гра да Чач ка и Струч на стру ков на ор га ни-

за ци ја су ди ја, ор га ни зу ју шко лу за фуд балске су ди је ко ја по ч и ње са ра дом 15. ок то бра. Шко ла је бес плат на.

Кандидати се могу пријавити на те ле фо н: 032/373-055, као и у пр-о сто ри ја ма на ше ор га ни за ци је ул. Бу ле вар Осло бо ђе ња број 37.

� Фуд­бал­ски­са­вез­Гра­да­Чач­ка

ШКОЛА­ЗА­ФУДБАЛСКЕ­СУДИЈЕ

У МРЧАЈЕВЦИМА БЕЗ ПОБЕДНИКА

ОМЛА ДИ НАЦПРЕ У ЗЕО ТРОН

БИП НА ВР ХУПЛА НИН ЦА

Page 26: 26. septembar 2014

26 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINEOGLASI

Na osnovu Re{ewa o bankrotstvu ste~ajnog sudije Privrednog suda u ^a~ku, broj predmeta St.br. 235 /2011 od 15.11.2011 godine, a u skladu sa ~lanovima131., 132. i 133. Zakona o ste~aju ("Slu`beni glasnik Republike Srbije" broj104/2009) i Nacionalnim standardom broj 5 o na~inu i postupku unov~ewaimovine ste~ajnog du`nika ("Slu`beni glasnik Republike Srbije" broj13/2010.), ste~ajni upravnik ste~ajnog du`nika

„AVANGUARDIA GROUP“ D.O.O. u ste~aju iz^a~ka

OGLA[AVA

^etvrtu prodaju imovine javnim nadmetawem

Predmet prodaje je pokretna imovina ste~ajnog du`nika razvrstana poslede}im prodajnim celinama:

CELINA BR. 1 - putni~ko vozilo tip "Jugo koral 1,1", broj motora128A0641594052, broj {asije VX1145A0001092903, snaga motora 40,50 KW, masa840 kg, zapremina motora 1116 cm3, evro dizel, boja crvena 75, godina proizvod-we 2004, registarska oznaka ^A 116-920, neregistrovan, neispravan.

Po~etna cena: 25.000,00 dinara. Depozit: 20.000,00 dinara.

CELINA BR. 2 - kancelarijska oprema . Specifikavija opreme ~ini sas-tavni deo prodajne dokumentacije .

Po~etna cena: 13.700,00 dinara. Depozit: 10.960,00dinara.

CELINA BR. 3 - paletni viqu{kar-`aba bez propraten dokumentacijePo~etna cena: 7.500,00 dinara. Depozit: 6.000,00 dinara.

Pravo na u~e{}e imaju sva pravna i fizi~ka lica koja:1. nakon dobijawa profakture, izvr{e uplatu radi otkupa prodajne doku-

mentacije u iznosu od 5.000,00 dinara. Profaktura se mo`e preuzeti svakogradnog dana u periodu od 8 do 14 ~asova u prostorijama ste~ajnog upravnika uGorwem Milanovcu, ul. @elezni~ka 35/14, ili dogovorom putem telefona,najkasnije do 23. 10. 2014 godine;

2. uplate depozit za odgovaraju}u prodajnu celinu uz naznaku broja prodajneceline na teku}i ra~un Prodavca broj: 155-25833-14 kod "^a~anske Banke" A.D.Filijala G.Milanovac, najkasnije do 23. 10. 2014 godine.

3. potpi{u izjavu o gubitku prava na vra}awe depozita. Izjava ~ini sastavnideo prodajne dokumentacije.

Nakon uplate depozita a najkasnije 3 dana pre odr`avawa javnog nadmetawa,potencijalni kupci, radi pravovremene evidencije, moraju predati obrazac"Prijave za u~e{}e" ste~ajnom upravniku.

Javno nadmetawe odr`a}e se dana 28.10.2014. godine u 12 ~asova na slede}ojadresi agencije "OFFICE GX" Gordana Haxi}, ul. @elezni~ka 35/14, GorwiMilanovac .

Registracija u~esnika javnog nadmetawa po~iwe dva sata pre po~etka javnognadmetawa , a zavr{ava se 10 minuta pre po~etka javnog nadmetawa, odnosno uperiodu od 10 ~asova do 11 ~asova i 50 minuta, na istoj adresi.

Ste~ajni upravnik sprovodi javno nadmetawe tako {to:1. registruje lica koja imaju pravo u~e{}a na javnom nadmetawu (imaju

ovla{}ewa ili su li~no prisutni),2. otvara javno nadmetawe ~itaju}i pravila nadmetawa,3. poziva u~esnike da istaknu ponudu na ogla{enu cenu, koju su spremni da

plate,4. odr`ava red na javnom nadmetawu,5. progla{ava kupca kada nijedna druga stranka ne istakne ve}u cenu od

posledwe ponu|ene cene,6. potpisuje zapisnikKupoprodajni ugovor se potpisuje u roku od 3 dana od dana odr`avawa javnog

nadmetawa. Progla{eni Kupac je du`an da uplati preostali iznos kupoproda-jne cene u roku od 8 dana od dana potpisivawa kupoprodajnog ugovora. Teknakon uplate kupoprodajne cene od strane Kupca i nakon dobijawa potvrde odstrane ste~ajnog du`nika o izvr{enoj uplati u celosti, mo`e preuzeti robu.

Svako lice koje je steklo pravo na u~e{}e u skladu sa uslovima propisanimovim oglasom, gubi pravo na depozit u skladu sa Izjavom o gubitku prava navra}awe depozita.

Ako progla{eni Kupac ne potpi{e zapisnik, kupoprodajni ugovor ili neuplati kupoprodajnu cenu u propisanim rokovima i na propisan na~in, kao i usvim drugim slu~ajevima predvi|enim Izjavom o gubitku prava na vra}awedepozita gubi pravo na povra}aj depozita, a za Kupca se progla{ava druginajboqi ponu|a~.

Drugom najboqem ponu|a~u na javnom nadmetawu, depozit (garancija) sevra}a u roku od 15 dana od dana javnog nadmetawa.

Kupac pla}a PDV.

Ovla{}eno lice, ste~ajni upravnik Gordana Haxi},

Kontakt telefon: 032 721-620 ;063 /72- 52- 475

MALI OGLASIDE@URNI STOMATOLOGde`urni telefon062/ 861-7-988SPECIJALISTI^KASTOMATOLO[KAORDINACIJADr MLADEN BEHARAspec. stomatolo{ke pro-tetike^a~ak, Ko~eAn}elkovi}a 1radnim danom9-12 i 15-19 ~subotom9-12 ~322-656Pla}awe: administra-tivnom zabranom,~ekovima, platnimkarticama, gotovinski

PRODAJEM U GOR-WOJ TRNAVI, ISPODPLANINE JELICE,KU]U OD 2 SOBE,KUHIWE, LETWIKOV-CA I GARA@E, I 12ARI VO]WAKA,MLADE [QIVE STEN-LEJKE, ^A^ANSKARODNA, ORASI I 9ARI [UME BAGREM. TEL. 064/ 198-3-844

NAJJEFTINIJE[OFER [AJBNE ZASVE VRSTE AUTA, KOM-BIJA, KAMIONA IAUTOBUSA. NABAVKA,PREVOZ, UGRADWA.POSEBAN LETWIPOPUST. TELEFONI032/ 800-200 I 063/ 606 979

OTKUP STARIH, DOTRAJALIH NEISPRAVNIH IHAVARISANIH VOZILA. TEL. 065/ 548-5-855

PRODAJEM kabinu zatraktor 539. Tel. 032/ 826 - 576

IZDAJEM jed-noiposoban name{tenstan u Beogradu, U~ite-qsko naseqe. Tel. 063/ 807-9-958

IZDAJEM name{tenusobu u Beogradu, Krunska24 A, za studentkiwu. Tel. 064/ 019-3-011

PRODAJEM dvosobanstan 58 m2, Qubi}skikej, ju`na strana,pogled na Moravu.Cena 27.000 eura.Tel. 064/834-51-49

IZDAJEM jednosobanrenoviran stan napo~etku Cviji}eve uliceu Beogradu. Tel. 064/24/54/179, Ne{ovi}Emilija Savska 4

IZDAJEM stan uBeogradu, na Ceraku. Tel.032/ 341-948

IZDAJEM dvosoban stanza studente u centru kodcrkve. Na istoj adresiizdajem i lokal. Tel. 063/644-221, 063/ 737-4-367

PRODAJEM LIVADUU PRIJEVORU.HITNO! TEL. 063/ 898-4-913

PRODAJEM placeve od17 i 7 ari u centruKotra`e. Tel. 064/ 11-88-485

Page 27: 26. septembar 2014

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE 27OGLASI

STANOVI

P-20 m2, 13. sprat, CG, K. MILO[A, 17.000 EP-31 m2, 7 sprat, CG, Avlaxinica, nov, 21.000EP-30 m2, 3. sprat, CG, Avenija, 22.500 EP-32 m2, 5. sprat, CG, Balkanska, 23.500 EP-36 m2, 4. sprat, CG, Nemawina, 22.500 EP-43 m2, VP, TA, Alvaxinica, 21.000 EP-49 m2, 1. sprat, TA, kod H. Morave, 23.000 EP-49 m2, 4. sprat, CG, kod O[ “Dr. Dragi{aMi{ovi}”, 25.000 EP-43 m2, 8. sprat, CG, Alvaxinica, nov, 31.000EP-63 m2,TA, Ov~ar Bawa, 19.000 EP-55 m2. 9.sprat, CG, S. Markovi}, 22.000 EP-51 m2, pr, TA, 9. Jugovi}a, 26.000 EP-58 m2, CG, Kej, 27.500 EP-41 m2, VP, CG, Qubi}ska, nov, 36.000 EP-51 m2, PR, TA, centar, 39.000 EP-52 m2, 7 sprat, CG, Avlaxinica, nov, 37.000EP-57 m2, PR, CG, Avenija, 28.500 EP-67 m2, 12. sprat, CG, kej, dupleks, 43.000 EP-71 m2, 1. sprat, CG, Avlaxinica, 46.000 EP-76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska, 51.000 EP-82 m2, 4. sprat, CG, kod gradskog parka,62.000 EP-85 m2, 3. sprat, CG, S. Markovi}a, dupleks,36.000 EP-89 m2, 2. sprat, CG, Gvo`|ar, 50.000 EP-92 m2, 1. sprat, CG, Gvo`|ar, 60.000 EP-95 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva, dupleks,46.000 EP-95 m2, 1. sprat, CG, Avlaxinica, 75.000 E

KU]E

P-100 m2, 7 ari, Vapa, 10.000 E

P-60 m2, 15 ari, 4 km od grada, 16.000 EP-80 m2, 80 ari, Prislonica, 20.000 EP-129 m2, 1.5 ari, kod Ma{inske {kole, 26.000EP-85 m2, 3.5 ari, Atenica kod {kole, 26.000 EP-90 m2, 11 ari, Preqina, 36.000 EP-114 m2, 2 ara, Amixina, 50.000 EP-78 m2, 5.23 ara, {iri centar, 50.000 EP-90 m2, 3.8 ari, Balkanska, 55.000 EP-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko poqe, 30.000 EP-66 m2, 4 ara, kod bolnice, 45.000 EP-120 m2, 5 ari, Qubi}, 50.000 EP-90 m2, Balkanska, 60.000 EP-80 m2, 2 ara, centar, 60.000 EP-190 m2, 2.5 ari, {iri centar, 70.000 E

IMAWA

50 m2, 1.14 ha, Zabla}e, 13.000 E40 m2, 3.2 ha, G. Miokovci, 16.000 E110 m2, 34 a, Loznica, 20.000 E70 m2, 50 a, G. Atenica, 21.000 E90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e pomo}nih objeka-ta, 30.000 E50 m2, 90 a, G. Gorevnica, 26.000 E70 m2, 60 a, Kuki}i, 35.000 E

VIKENDICE

48 m2, 1.5 a, Ov~ar Bawa, 9.000 E60 a, Kuki}i, 13.000 E8 a, Jelica, 5.500 E

IZDAVAWE

38 m2, name{ten, jednosoban, 120 E50 m2, {iri centar, dvosoban, name{ten, TA,150 e

GARSOWERE23 m2, vp, 21500 eura, [iri centar30 m2, 3, lift, 21500 eura, Avenija29 m2, 5, 14000 eura, [iri centar27 m2, 4, lift , 24000 eura, [iri centarU ponudi jo{ 9 garsoweraJEDNOSOBNI STANOVI32 m2, 5, 22000 eura, [iri centar32 m2, , 5, 23000 eura, [iri centar36 m2, 4, 22500 eura, [iri centar37 m2, 5, lift, 25000 eura , Qubi} kej41 m2, 7, lift, 25000 eura, Qubi} kej29 m2, vp, 18000 eura, [iri centarU ponudi jo{ 27 jednosobnih stanovaJEDNOIPOSOBNI STANOVI35 m2, 5, 24500 eura, [iri centar37 m2 nov, 4, lift, sa stvarima, 32000 eura,Avenija49 m2, 4, 25000 eura, Hotel Morava47 m2, vp , 28000 eura, Qubi} kej38 m2, 6, lift, 27000 eura, Qubi} kej50 m2, 5, 23000 eura, Qubi} kej43 m2, 4, lift, 32000 eura, Avlad`inicaU ponudi jo{ 18 jednoiposobnih stanova

DVOSOBNI STANOVI49 m2, 1, 25000 eura, Hotel Morava57 m2, 14, lift, 20500 eura, Hotel Morava54 m2, 1, lift, 33000 eura, Hotel Morava47 m2, dvori{ni stan, 26000 eura, HotelMorava33 m2, dvori{ni stan, 18000 eura, Centar54 m2, 2, 36000 eura, Hotel Morava61 m2 , 4, lift, 36000 eura, Hotel Morava53 m2, 7, lift, 33000 eura, Qubi} kej58 m2, 2, lift, 34000 eura, Qubi} kej57 m2, 3, lift, 34000 eura, Qubi} kej52 m2, 3, 27500 eura, Qubi} kej

58 m2, 6, lift, 29000 eura, Qubi} kej53 m2, 3, 36500 eura, Avenija53 m2, 3, lift, 26000 eura, Avlad`inica49 m2, 6, lift, 32000 eura, Nemawina57 m2, 1, 31500 eura, Nemawina45 m2, 3, 23000 eura, Nemawina56 m2, 5, 28000 eura, Nemawina 51 m2, vp, 25500 eura,Centar53 m2, vp, 30000 eura, Centar64 m2, 1, 38000 eura, VinaraU ponudi jo{ 49 dvosobnih stanovaDVOIPOSOBNI STANOVI 64 m2, 12, lift, 33000 eura, Hotel Morava53 m2, 1, 35000 eura, Hotel Morava67 m2, 3, lift, 44000 eura, Hotel Morava67 m2, 7, lift, 37000 eura, [iri centar 59 m2, 6, 26000 eura, [iri centar68 m2, 4, 40800 eura, Centar68 m2, 1, 40000 eura, Centar 54 m2, 4, lift, 38000 eura, Qubi} kej79 m2, 4, 42000 eura, Qubi} kej U ponudi jo{ 19 dvoiposobnih stanovaTROSOBNI STANOVI78 m2, 3, 36000 eura, Hotel Morava75 m2, 5 , 38000 eura, Hotel Morava80 m2, 1, 44000 eura, Qubi} kej69 m2 , 5, lift, 37000 eura, Qubi} kej67 m2, 4, 30000 eura, Hotel Morava68 m2, 4, 40800 eura, [iri centar80 m2, 1, 41000 eura, [iri centar66 m2, 5, sa stvarima, 45000 eura, [iri centarU ponudi jo{ 44 trosobna stana^ETVOROSOBNI STANOVI73 m2, 1, lift, 56000 eura, [iri centar120 m2, 3, 74000 eura, CentarU ponudi jo{ 7 ~etvorosobnih stanova

U ponudi na{e agencije velikaponuda ku}a, placeva, vikend ku}ai seoskih doma}instava.PONUDU MO@ETE VIDETI NASAJTU www.gasonekretnine.com

KOMPLETNU AGENCIJSKUPONUDU MO@ETE VIDETI NASAJTU WEB NEKRETNINE.

AGENCIJI „GA[O NEKRETNINE“ POTREBNISTANOVI SVIH STRUKTURA.

060/434-2-190

Adresa: Obilieva 24 (kod Kule), telefoni: 032/346-541, 064/26-29-109,065/346-541-1, 063/453-043, e-mail: [email protected]

Page 28: 26. septembar 2014

^ITUQE / OGLASI

Dana, 30. 9. 2014. godine navr{ava se 20 godina odprerane smrti na{e {kolske drugarice

MARIJANE GLI[OVI]ro|. Markovi}

U sredu, 1. oktobra navr{ava sePOLA GODINE od smrti mog deka

MILOQUBA@IVKOVI]A

@ILA

Dana, 1. 10. 2014. godine navr{ava se[EST MESECI od kad nisi me|u nama

MILOQUB@IVKOVI]

SE]AWE27. 9. 2008 - 27. 9. 2014.

VLADIMIRDULANOVI]

DVE GODINEod smrti na{eg dragog

Ostavio si trag koji se ne bri{e, dobrotu koja se nezaboravqa i tugu koja nikada ne prolazi.

TVOJA ZAHVALNA PORODICA15711

DRAGANADRAGA

NEDI]A

U sredu, 1. oktobra navr{ava se POLA GODINEod smrti na{eg

MILOQUBA@IVKOVI]A

@ILA

SE]AWE27. 9. 2012 - 27. 9. 2014.

DRAGANDRAGO NEDI]

iz Trbu{ana SE]AWE

VREME TE^E, SAMO SE]AWE,BOL I TUGA OSTAJU VE^NO U NAMA.

TVOJI NAJMILIJI15721

BLAGOJE OBRADOVI]iz Vrani}a

27. 9. 2003 - 27. 9. 2014.

U subotu, 27. septembra navr{ava sePET GODINA od smrti na{eg

I daqe je dovoqna re~ da te se setimo,a dani i no}i nam ne daju da te zaboravimo.

MICA, BRANKICA i ACO15710

RADIVOJA KRUNI]Aiz Loznice

DVADESET GODINA kako nisi sanama. Uze{e ti tvoj mladi `ivot onikoji polo`i{e Hipokratovu zak-letvu.Mo}nici zata{ka{e, a nas ostavi{e

da patimo dok smo `ivi.Neute{na mama CAKA i brat NIKOLA

15698

MARIJANA GLI[OVI]MAKI

Ne smemo te prepustiti zaboravu zbog svega{to si nam zna~io.

Bio si dobar otac, deda i tast, zato uvek ostaje{ sa nama.Tvoji: }erka DRAGOJLA, unuk STOJAN

i zet GOJKO VASOVI]

Se}awe na tebe `ive}e ve~no u na{imsrcima, jer voqeni nikada ne umiru.

Sin i }erka sa porodicom15708

RATKA ILI]A

OGLASI I ^ITUQEPRIMQENI DO

SREDE DO 12 SATIBI]E OBJAVQENI U

PETAK

OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276

MARKETING

032/342 - 276

28 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

Reklame, oglase i ~ituqe ubudu}e mo`ete predati i u Lu~anima, u UliciJugoslovenske armije, broj 1 (preko puta hotela), kod Blagoja Marjanovi}a.

Telefoni za kontakt: 817 575 i 065 844 12 60

Dana, 25. 9. 2014. godine navr{ava seDVANAEST GODINA od kada je preminuo

na{ dragi, nikad pre`aqenotac, deda i tast

VUK STRAWAN^EVI]iz Guberevaca

Dana, 29. 9. 2014. godine navr{ava seDVE GODINE od smrti na{eg dragog

Bol i tuga se ne mere ni re~ima ni vremenom koje pro-lazi, ve} prazninom koja je ostala tvojim odlaskom.

Supruga VESNA, sin MILO[, }erka MAJA,snaha QIQA, zet @EQKO i unuk VUK

15717

Vreme koje prolazi ne mo`e izbrisati se}awe na tebe.Tvoja dobrota, iskrenost, veliko srce i dragi lik se nemogu zaboraviti.Uvek si zauzimao posebno mesto u na{im srcima, tako}e i ostati zauvek.

PORODICA JONTULOVI]15712

Deko, ~ekam te, nadam ti se, ali ti nisi do{ao, tebenema vi{e.Ostao sam `eqan tvog zagrqaja da ti ka`em koliko tevolim.

Unuk VUK15718

Sa ponosom i qubavqu ~uvamo uspomenu na tebe.MILENA, MLADEN i MIRJANA

15706

S' ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.Zauvek }e ostati tvoj lik u na{im se}awima.

R. J. "SORTIRNICA" KOMUNALAC15709

Privredno dru{tvo "Vasovi}" doo ^a~ak raspisujeoglas za slede}e radno mesto:

VOZA^1 izvr{ilac

Uslovi:- III ili IV stepen stru~ne spreme- radno iskustvo na poslovima voza~a 3 godine- voza~ka dozvola C kategorije- posedovawe taho kartice- va`e}e lekarsko uverewe- potvrda od MUP-a da se protiv lica ne vodi

krivi~ni postupak

Probni rad 7 danaRad je na odre|eno vreme

Prijave slati iskqu~ivo elektronskim putem na:[email protected]

Oglas traje do popune radnog mesta.Bi}e kontaktirani samo oni koji u|u u u`i izbor.

Mo`da spava{ sa o~ima izvan svakog zla,Izvan stvari, iluzija, izvan `ivotai sa tobom spava nevi|ena sva tvoja lepota...

Obave{tavamo sve wene drugarice i drugove da }emotog dana u 15 ~asova posetiti wenu ve~nu ku}u.

DRUGARICE I DRUGOVI IZ OSNOVNE[KOLE " MILICA VU^ETI]" TRNAVA

15720

Page 29: 26. septembar 2014

^ITUQE

Dana, 29. 9. 2014. godine navr{ava seGODINU DANA

od smrti na{e drage

DANIJELE PEROVI]

Dana, 29. 9. 2014. godine navr{ava seGODINU DANA od smrti na{e drage

DANIJELE PEROVI]

1942 - 1999.

RADICA ILI]

SLAVKOVI] SE]AWE26. 9. 2014. godine navr{ava se DEVET GODINA

od kada je preminuo na{

TOMISLAVTOMO

RA[EVI]

29. septembra 2014. godine navr{ava sePETNAEST GODINA od smrti

DRAGOMIRALUKOVI]A

iz ^a~ka

U petak, 3. 10. 2014. godine navr{ava se^ETRDESET DANA od smrti na{e drage

U ~etvrtak 2. 10. 2014. godine u15 ~asova dava}emo ~etrdesetod-

nevni pomen na grobqu u Br|anima.O`alo{}eni: suprug ZORAN, sin DEJAN,

k}i VESNA, snaha MARINA i unu~ad KOSTA,IVONA i MAKSIM

15696

ZORE GLI[I]iz ^a~ka

Petre, se}awe na tebe ne bledi jer si to `ivotomzaslu`io.

TVOJE: ALEKSANDRA, NATA[A i GORDANA15699

POSLEDWI POZDRAVMILOJ SESTRI

Zauvek u na{im srcima i mislima.TODOR i DRINKA sa porodicama

upl.

STANOJKICANI

KAROVI]ro|. Pani}

Dana, 2. oktobra 2014. godine navr{ava se DEVETGODINA od smrti na{e drage

I nakon devet godina, jo{ uveksi s nama, u na{im srcima,na{im mislima.Godine koje su pro{le nisuumawile bol i tugu, a vreme

provedeno s tobom su na{e najdra`e uspomene.Puno nam nedostaje{.

]erke MILICA i NATALIJA,majka RADOMIRKA, otac MIKAILO,

brat ZORAN sa porodicom i suprug DEJAN15690

ZORICEPROTI] SLOBODANU

BOBANUMILADINOVI]U

SE]AWE

SIMEUNOVI]S' ponosom i qubavqu vas pomiwemo i ~uvamood zaborava.

PORODICA SIMEUNOVI]

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE 29

PETARPURI]PEREC

26. 9. 2004 - 26. 9. 2014.

MILAN2. 10. 1994 - 2. 10. 2014.

MILANKA7. 5. 2001 - 2. 10. 2014.

U trenu si oti{ao, a nama je ostalatuga i praznina, se}awe na tvojepri~e i {ale, na qubav i podr{kukoju si nam pru`ao.Sjaj sve}a i molitve neka te prate.Ponosni smo {to smo te imali.

Tvoji najmiliji: }erka BIQANA, sin DRAGAN,unuka ANDRIJANA i unuk URO[

15695

Danas, 26. 9. 2014. godine u 11: 30 sati na ^a~anskomgrobqu dava}emo ^ETRDESETODNEVNI PARASTOS

na{em voqenom

PORODICA LUKOVI]

15703

Dragi roditeqi,Iako vreme neumitno prolazi kao vihor,

va{ dragi lik i uspomene na vasnikad ne}e izbledeti.

Dok `ivimo bi}ete u na{im srcima.Va{a }erka KAJA, unuke @AKLINA

i KAROLINA sa porodicama15704

MILIVOJE1999 - 2014.

MILENA 2004 - 2014.

Zaslu`io si na{e ve~no pam}ewe za: qubav, sre}u,„trenutke” koje si nam nesebi~no darivao.

S' qubavqu, tugom i setomTvoji: supruga i }erke sa porodicama

15705

Istina je da te nema, ali to ne prihvatamo, jer ti siuvek sa nama u na{im mislima.Neka te an|eli ~uvaju.

Sestra JELENA sa porodicom15715

U na{im du{ama ostala je pusto{, a u srcuneprebolna rana koja }e nas pratiti dok postojimo.

]erka NA\A, sin OGI, mama ZORICAi tata RADO[

15714

Petnaest godina smo bez tvog milog osmeha i qubavi.TVOJI NAJMILIJI

15691

Page 30: 26. septembar 2014

^ITUQE

^etrdeset tu`nih dana nije sa nama na{nezaboravni drugar, gospodin lovac

MILOMIRMILOVANOVI]

GENIJEiz ^a~ka

Uspomenu i se}awe na dragi lik ~uvajudrugari - lovci:

DEJAN, DRA[KO, JUGO, JABLAN,KAMPI[, MIKICA, TOZO i [ULE

15716

Dana, 28. 9. 2014. godinenavr{ava se 40 godina odtragi~no preminulog oca, i40 dana od tragi~no pre-minule majke.Dragi o~e Veliko hvala.Draga majko Veliko hvala.Draga majko, hvala za qubav,brigu, po`rtvovanost koju sipoklonila nesebi~no, meni imojoj deci.Hvala na{i dragi roditeqi!!Ovim putem se zahvaqujemosvima, bliskoj i daqoj rodbi-ni, kom{ijama i prijateqimakoji su do{li da posledwiput isprate na{u majku i takoubla`e na{u bol za wom.

Sin MUJO i }erka MIRA

KRSTINA TALOVI]27. 9. 2003 - 27. 9. 2014.

IN MEMORIAM

Pulchra res est homo, si homo est.PORODICE MATI],

MI[OVI] i STANKOVI]upl.

Dr TIOSLAV MATI]27. 9. 1994 - 27. 9. 2014.

Obave{tavam rodbinu i prijateqe da je moj dragisuprug

MILADIN PETROVI]1933 - 2014.

29. septembra 2014. navr{ava se POLAGODINE od smrti na{eg dragog

Vreme koje tek dolazi ne}e izbrisatise}awe na tvoj dragi lik.Uvek te spomiwemo.

]erka MILICA sa porodicom

MILORADABUGAR^I]A

1925 - 2014.

Dana, 29. septembra 2014. godine navr{ava se PETGODINA od smrti na{eg voqenog supruga i oca

RACA MARINKOVI]A

Vreme koje je pro{lo nije umawiloqubav i se}awe na tebe.Uspomenu na tvoj dragi lik ve~no }e~uvati

TVOJA PORODICA: suprug \URO,sinovi RADE i VLADE sa porodicama

Ove nedeqe navr{ilo se ^ETRDESET DANA kako se ve~nom po~inkupridru`ila na{a voqena tetka, sestra i bratanica

MIRJANA MIRA RISTANOVI]ro|ena Bo{kovi}

iz Rakove

Po~ivaj u miru, ponosu i dobroto na{a.Ostaje{ rode zauvek voqena u srcima svih tvojih BO[KOVI]A.Uspomene na sre}ne dane detiwstva i mladosti provedene u na{oj ku}i u RAKOVI

~uva}e tvoji ro|eni

SLA\ANA, VESNA, SRBO, SLAVKO, BO[KO,RA[KO, BRANKA, QIQANA i COLA

15701

OGLASI I ^ITUQE032/342 - 276

30 PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE

U sredu, 1. 10. 2014. godine navr{ava sePET GODINA od smrti

MIRJANE ]UR^I]iz ^a~ka

Draga majko,pro{lo je tu`nih JEDANAEST GODINA bez tebe,bez tvoje qubavi, dobrote i brige za sve nas.Po dobru }emo te pamtiti, a sa ponosom pomiwati.Po~ivaj u miru.Neka te an|eli ~uvaju.

O@ALO[]ENI: }erka DANA i zet COLE15692

Posle kra}e bolesti preminuo dana 13. 9. 2014. godine.Sahrana je obavqena 15. 9. 2014. godine.Bio si moja podr{ka, oslonac i ponos.Posebnu zahvalnost dugujem sinovcu Zoranu ikom{ijama Verici i Bobanu.Zahvaqujem se i ostalim kom{ijama, rodbini i pri-jateqima.

TVOJA SUPRUGA OLGA - "BUCA"15693

Pet godina je pro{lo, a mi se jo{ uvek ne mirimo tvojimiznenadnim odlaskom. I ako je te{ka istina da te nema.Nestala je na{a zvezda vodiqa, podr{ka i oslonac u `ivotu.Svaki dan listamo zapo~ete pri~e i planove, prekinute`eqe...Nedostaje{ za sve {to dolazi. Svaki korak napred, svakiuspeh je nepotpun kad ga ne mo`emo podeliti sa tobom. Nedostaje{, nedostaje tvoja blizina, qubav i dobrota.Ostavio si nas da ve~no patimo i tugujemo za tobom.Sa qubavqu, ponosom i zahvalno{}u, ~uvamo uspomene navreme provedeno uz tebe!

Supruga MILENA15694

TATA MAMA

MILIJANADANA

MILUTINOVI]1932 - 2014.

QUBISAVMILUTINOVI]

^EKI]1923 - 1974.

Page 31: 26. septembar 2014

^ITUQE

DRAGOJ MAJCI

KOSARI MI[OVI]iz ^a~ka

2. 10. 1984 - 2. 10. 2014.

Jo{ jednom hvala za sve {to je u~inila za nas.

Sin PREDRAG GAGILO KULA[EVI],snaja QUBICA i unuka BRATISLAVA

15702

TU@NO SE]AWE

MIRJANAMIRA

27. 12. 1963 - 30. 9. 2012.

MIRKO14. 1. 1957 - 13. 5. 2014.

VUJOVI]ISTINA JE BOLNA, RE^I SU SUVI[NE,A TUGA SVE VE]A.

SVE VI[E NAM NEDOSTAJETE!

SA PONOSOM VA[I VUJOVI]I I POWAVI]I15707

Dana, 26. 9. 2014. godine navr{ava se^ETRDESET DANA

od smrti na{eg dragog

MILOMIRA MILOVANOVI]A

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE 31

ZAUVEK ]E[ BITI U NA[IM SRCIMA I MISLIMA.

Supruga OLIVERA, sinovi DU[AN i MILO[, snahe BIQANAi JANA, unuci ANDRIJA i MATIJA i unuka MILICA

upl.

Page 32: 26. septembar 2014

PETAK 26. SEPTEMBAR 2014. GODINE