25000 dwt double hull bulk carrier
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Damira Vučetić
Zagreb, 2016.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Mentor: Student:
Doc. dr. sc. Vedran Slapničar Damira Vučetić
Zagreb, 2016.
Izjavljujem da sam ovaj rad izradila samostalno koristeći stečena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.
Zahvaljujem se mentoru doc. dr. sc. Vedranu Slapničaru na sveobuhvatnoj pomoći i
razumijevanju, te obitelji i radnim kolegama na podršci.
Damira Vučetić
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje I
SADRŽAJ
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... III
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... IV
POPIS DIJAGRAMA ............................................................................................................... V
SAŽETAK ............................................................................................................................... VII
SUMMARY .......................................................................................................................... VIII
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
1.1. Općenito o brodovima za prijevoz rasutog tereta ............................................................ 1
1.2. Flota brodova zadanog tipa broda ................................................................................... 3
1.3. Rute plovidbe i luke ukrcaja i iskrcaja ............................................................................ 4
1.4. Trenutne vozarine na tržištu brodova za prijevoz rasutih tereta ..................................... 5
1.5. Gubici brodova za rasute terete ....................................................................................... 6
1.6. Brodovi za rasute terete i očuvanje okoliša ..................................................................... 8
2. PREKRCAJ ......................................................................................................................... 9
2.1.Zahtjevi u pogledu operativne prikladnosti brodova za rasuti teret za ukrcaj i iskrcaj
krutih rasutih tereta .................................................................................................... 13
2.2.Zahtjevi u pogledu prikladnosti terminala za ukrcaj i iskrcaj krutih rasutih tereta ........ 13
2.3. Podaci koje zapovjednik broda mora pružiti terminalu................................................. 14
2.4. Dužnosti zapovjednika broda prije i za vrijeme postupaka ukrcaja odnosno iskrcaja .. 15
2.5. Podaci koje terminal mora dostaviti zapovjedniku broda ............................................. 16
2.6. Dužnosti predstavnika terminala prije i za vrijeme postupaka ukrcaja odnosno
iskrcaja ....................................................................................................................... 17
2.7. Eksploatacija zahtjevanog tipa broda ........................................................................... 18
2.8. Prekrcajni uređaji za rasute terete ................................................................................. 19
2.9. Brodovi samoiskrcavači ................................................................................................ 23
3. PRIKUPLJANJE I ANALIZA PODATAKA ................................................................... 24
3.1. Kreiranje tablice podataka ............................................................................................. 24
3.2. Regresijska analiza ........................................................................................................ 49
3.3. Analiza rezultata regresijske analize ............................................................................. 64
3.4. Prikaz regresijskih jednadžbi ........................................................................................ 64
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje II
4. PRELIMINARNO OSNIVANJE BRODA ZA RASUTI TERET BEZ DVOBOKA ...... 66
4.1.Preliminarno određivanje glavnih izmjera ..................................................................... 66
4.2. Proračun mase i položaja težišta po visini praznog opremljenog broda ....................... 67
5. OSNIVANJE BRODA ZA RASUTI TERET S DVOBOKOM ....................................... 70
5.1. Određivanje glavnih značajki ........................................................................................ 70
5.2. Analiza projekta ............................................................................................................ 70
5.2.1. Definiranje forme i proračun hidrostatskih vrijednosti .......................................... 70 5.2.2. Proračun potrebne snage pogonskog stroja ............................................................ 75 5.2.3. Korekcija mase praznog opremljenog broda .......................................................... 80 5.2.4. Kontrola volumena skladišta tereta i balastnih tankova ......................................... 81
5.3. Kontrola trima i stabiliteta ............................................................................................. 87
5.4. Tehnički opis ............................................................................................................... 104
6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 108
LITERATURA ....................................................................................................................... 109
PRILOZI ................................................................................................................................. 110
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje III
POPIS SLIKA
Slika 1. Poprečni presjek broda za rasuti teret 40 000 DWT ..................................................... 1
Slika 2. Poprečni presjek broda za rasuti teret ........................................................................... 2
Slika 3. Presjek skladišta broda za prijevoz rasutog tereta ........................................................ 2
Slika 4. Rute plovidbe ................................................................................................................ 4
Slika 5. Luka Rotterdam ............................................................................................................ 5
Slika 6. Potonuće broda .............................................................................................................. 6
Slika 7. Prodor vode ................................................................................................................... 7
Slika 8. Broj oštećenja bulk carriera po tipu .............................................................................. 7
Slika 9. Pokretni mosni brodoukrcavača .................................................................................. 20
Slika 10. Brodoiskrcavač za rad s grabilicom .......................................................................... 20
Slika 11. Različite izvedbe grabilica za rasute terete ............................................................... 21
Slika 12. Uređaj za pneumatsko iskrcavanje rasutih tereta na tračnicama ............................... 21
Slika 13. Brodoiskrcavač za iskrcaj fosfata ............................................................................. 22
Slika 14. Pneumatski elevator za ukrcaj i iskrcaj žitarica ........................................................ 22
Slika 15. Nacrt rebara (M 1:200) ............................................................................................. 72
Slika 16. Presjek projekta broda na glavnom rebru s dvobokom ............................................. 84
Slika 17. Skica poprečnog presjeka skladišta SS i DS broda ................................................... 86
Slika 18. Opći plan broda za rasuti teret s dvobokom (M 1:850) .......................................... 106
Slika 19. Presjek na glavnom rebru (M 1:280) ...................................................................... 107
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje IV
POPIS TABLICA
Tablica 1. Tipovi brodova po vrsti i nosivosti ......................................................................... 26
Tablica 2. Regresijske jednadžbe i koeficijenti korelacije za Bulk Carriere ........................... 64
Tablica 3. Hidrostatski podaci izračunati programom MaxsurfPro ......................................... 73
Tablica 4. Očitanja za izradu prognoznog dijagrama (POWER) ............................................. 77
Tablica 5. Veličina prostora broda ........................................................................................... 83
Tablica 6. Volumeni skladišta tereta ........................................................................................ 84
Tablica 7. Volumeni tankova balasta ....................................................................................... 85
Tablica 8. Volumeni dvoboka .................................................................................................. 85
Tablica 9. Usporedba volumena prostora DS broda ................................................................ 85
Tablica 10. Usporedba volumena skladišnog prostora br.2 SS i DS broda za rasuti teret
istovjetnih značajki i forme ................................................................................... 87
Tablica 11. Centracija broda nakrcanog homogenim teretom i 100% zaliha .......................... 91
Tablica 12. Centracija broda nakrcanog homogenim teretom i 10% zaliha ............................ 93
Tablica 13. Centracija broda u balastu i 100% zaliha .............................................................. 95
Tablica 14. Centracija broda u balastu i 10% zaliha ................................................................ 97
Tablica 15. Centracija broda homogeno nakrcanog teškim teretom i 100% zaliha ................. 99
Tablica 16. Centracija broda alternativno nakrcanog teškim teretom i 100% zaliha ............. 101
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje V
POPIS DIJAGRAMA
Dijagram 1. Zavisnost koeficijenata istisnine o Froude-ovom broju ....................................... 48
Dijagram 2. Zavisnost volumena skladišta o duljini broda između okomica za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere ......................................................................................... 51
Dijagram 3. Zavisnost volumena skladišta o širini broda za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore
Carriere .................................................................................................................. 51
Dijagram 4. Zavisnost volumena skladišta o visini broda za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore
Carriere .................................................................................................................. 52
Dijagram 5. Zavisnost volumena skladišta o maksimalnom gazu broda za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere ......................................................................................... 52
Dijagram 6. Zavisnost volumena skladišta o nosivosti broda na maksimalnom gazu za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere .......................................................................... 53
Dijagram 7. Zavisnost volumena skladišta o istisnini broda na maksimalnom gazu za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere .......................................................................... 53
Dijagram 8. Zavisnost volumena balastnih tankova o duljini broda između okomica za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere .......................................................................... 54
Dijagram 9. Zavisnost volumena balastnih tankova o širini broda za Bulk Carriere, Bulk/Ore i
Ore Carriere ........................................................................................................... 54
Dijagram 10. Zavisnost volumena balastnih tankova o visini broda za Bulk Carriere, Bulk/Ore
i Ore Carriere ......................................................................................................... 55
Dijagram 11. Zavisnost volumena balastnih tankova o maksimalnom gazu broda za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere .......................................................................... 55
Dijagram 12. Zavisnost volumena balastnih tankova o nosivosti broda na maksimalnom gazu
za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere ............................................................ 56
Dijagram 13. Zavisnost volumena balastnih tankova o istisnini broda na maksimalnom gazu
za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere ............................................................ 56
Dijagram 14. Zavisnost maksimalne snage stroja o volumenu skladišta tereta za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere .......................................................................... 57
Dijagram 15. Zavisnost koeficijenta istisnine o volumenu skladišta tereta za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere ......................................................................................... 57
Dijagram 16. Zavisnost duljine broda između okomica o nosivosti na maksimalnom gazu za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere ................................................................. 58
Dijagram 17. Zavisnost širine broda o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere ......................................................................................... 58
Dijagram 18. Zavisnost visine broda o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere ......................................................................................... 59
Dijagram 19. Zavisnost maksimalnog gaza broda o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere .......................................................................... 59
Dijagram 20. Zavisnost maksimalne snage stroja o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere .......................................................................... 60
Dijagram 21. Zavisnost Froude-ovog broja o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere .......................................................................... 60
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje VI
Dijagram 22. Zavisnost koeficijenta iskoristivosti istisnine o nosivosti na maksimalnom gazu
za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere ............................................................ 61
Dijagram 23. Zavisnost koeficijenta iskoristivosti istisnine o duljini broda između okomica za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere ................................................................. 61
Dijagram 24. Zavisnost koeficijenta korisnosti volumena skladišta o nosivosti na
maksimalnom gazu za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere ............................ 62
Dijagram 25. Zavisnost koeficijenta korisnosti volumena skladišta o duljini broda između
okomica za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere .............................................. 62
Dijagram 26. Zavisnost koeficijenta iskoristivosti istisnine o volumenu skladišta tereta za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere ................................................................. 63
Dijagram 27. Zavisnost koeficijenta iskoristivosti istisnine o volumenu balastnih tankova za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere ................................................................. 63
Dijagram 28. Dijagramni list .................................................................................................... 74
Dijagram 29. Prognozni dijagram ............................................................................................ 78
Dijagram 30. KN – krivulje ...................................................................................................... 90
Dijagram 31. Poluga stabiliteta za brod nakrcanog homogenim teretom i 100% zaliha ......... 92
Dijagram 32. Poluga stabiliteta za brod nakrcanog homogenim teretom i 10% zaliha ........... 94
Dijagram 33. Poluga stabiliteta za brod u balastu i 100% zaliha ............................................. 96
Dijagram 34. Poluga stabiliteta za brod u balastu i 10% zaliha ............................................... 98
Dijagram 35. Poluga stabiliteta za brod homogeno nakrcanog teškim teretom i 100% zaliha
............................................................................................................................. 100
Dijagram 36. Poluga stabiliteta za brod alternativno nakrcanim teškim teretom i 100% zaliha
............................................................................................................................. 102
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje VII
SAŽETAK
Postojeća baza podataka nadopunjena je brodovima za rasuti teret izgrađenim u periodu od
2005. - 2016. godine. Napravljena je provjera zavisnosti glavnih značajki metodom regresijke
analize koja je pokazala kako novogradnje slijede uhodane trendove gradnje tog tipa broda, a
regresijske izraze je moguće koristiti u postupku ranog osnivanja broda za rasuti teret.
Težište u regresijskoj analizi dano je na pronalaženju zavisnosti volumena skladišnog i
balastnog prostora o glavnim značajkama broda.
U radu je osnovan brod za rasuti teret s dvobokom od 25000dwt- a i brzine u službi od
13čv na temelju glavnih značajki broda bez dvoboka.
Provedena je analiza trima i stabiliteta za različita stanja krcanja. Analizirani su problemi koji
se javljaju pri ukrcaju i iskrcaju, te navedena direktiva nadležnih organa.
Ključne riječi: brod za rasuti teret; dvobok; regresijska analiza
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje VIII
SUMMARY
The existing database has been completed with bulk carriers built in the period between the
year 2005. and 2016. Regression analysis was used to check the dependence of the main
characteristics, which has shown how new built ships follow well established trends in the
building of such a ship type, and the regression results can be used in the early design of a bulk
carrier.
The main point of the regression analysis was finding the dependence of the volume of the
storage and ballast tanks on the main characteristics of the ship.
In this paper, a double sided 25 000 dwt bulk carrier was designed with the speed of 13 knots,
on the basis of the main characteristics of a single sided ship.
Trim and stability analysis has been made for different loading conditions. Problems occurring
while loading and unloading the ship have also been analyzed, and the directives of the
competent authorities have been listed.
Key words: bulk carrier; double hull; regression analysis
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 1
1. UVOD
1.1. Općenito o brodovima za prijevoz rasutog tereta
Brodovi za prijevoz rasutog tereta (ili bulk carrieri) uobičajeno prevoze homogene rasute
terete kao što su žito, rudača, ugljen, pšenica. Potrebno im je osigurati dobru uzdužnu čvrstoću
koja je narušena velikim palubnim otvorima. Zato se pri njihovoj gradnji najčešće primjenjuje
mješoviti sustav gradnje. Paluba i dvodno grade se prema uzdužnom sustavu gradnje s
uzdužnim neprekinutim bočnim nosačima, rebrenicama i uzdužnjacima na dnu i unutarnjem
opločenju dvodna, a bočna oplata prema poprečnom sustavu gradnje. Rebra na bočnoj oplati su
obično holand profili, spojeni koljenima uz bočne potpalubne i uzvojne tankove. Proveze su
izvedene tako da se na njima ne zadržavaju ostaci rasutog tereta.
Glavni prostori broda za prijevoz rasutog tereta
Slika 1. Poprečni presjek broda za rasuti teret 40 000 DWT
U pramčamom dijelu broda smješten je pramčani pik koji služi kao balastni tank. Prostor
pramčanog pika je odijeljen od skladišnog prostora sudarnom pregradom čiju udaljenost od
pramčane okomice propisuje registar.
U središnjem dijelu broda nalaze se skladišta tereta koja čine najveći dio brodskog
volumena. Skladišta su međusobno odvojena nepropusnim pregradama.
U krmenom dijelu nalaze se strojarnica i krmeni pik, međusobno odvojeni krmenom
nepropusnom pregradom. Kao i pramčani, krmeni pik služi za krcanje balasta.
Preko cijele dužine broda (od krmene do pramčane pregrade) proteže se dvodno koje, u
području ispod skladišta, služi kao balastni prostor.
HOLD NO. 5 HOLD NO. 4 HOLD NO. 3 HOLD NO. 2 HOLD NO. 1FORE
PEAK
ENGINE
ROOM
AFTER
PEAK
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 2
HOLD
WATER
BALLAST
WATER
BALLAST
WATER
BALLAST
WATER
BALLAST
Slika 2. Poprečni presjek broda za rasuti teret
Kao što se vidi iz slike 2., dvodno se na bokovima nastavlja na uzvojne tankove.
Karakteristični elementi prostora broda za rasuti teret su bočni potpalubni tankovi koji imaju
dvojaku ulogu. S jedne strane, njihov prostor se koristi za krcanje balasta, a s druge strane služe
za smanjenje utjecaja slobodnih površina.[1]
Slika 3. Presjek skladišta broda za prijevoz rasutog tereta
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 3
Na slici 3. je prikazan presjek tipičnog skladišta za teret broda za prijevoz rasutog tereta.
Potpalubni bočni tankovi pune se uobičajeno morem kad brod plovi u balastu. Ti isti tankovi
također svojom konstrukcijom smanjuju slobodnu površinu sipkog tereta koja može ugroziti
stabilitet broda pri nemirnom moru.
Razmak poprečnih elemenata u bočnim tankovima odgovara razmacima poprečnih elemenata
u skladištima koja se protežu od pokrova dvodna i gornjeg opločenja bočnih uzvojnih tankova
do palube, donjeg opločenja potpalubnih tankova te do gornje pražnice palube. Pokrov dvodna
i bočni uzvojni tankovi također se uobičajeno pune morem kad brod plovi u balastu
1.2. Flota brodova zadanog tipa broda
Brodovi za rasute terete dijele se prema nosivosti:
VLBC - nosivost 205000-320000 tdw
Cape-Size - nosivost 80000-170000 tdw
Panamax - nosivost 60000-80000 tdw
Handymax - nosivost 35000-55000 tdw
Handysize - nosivost 10000-35000 tdw.
Small - nosivost do 10000 dwt
Svjetska knjiga narudžbi i dalje nastavlja rasti (trend koji je započeo u 2013.) nakon prethodnih
5 godina pada; trenutno je u narudžbi 6.37 1 brod sa oko 112 milijuna cgt-a (oko 18 % aktualne
svjetske flote brodova).
Količina novougovorenih brodova u 2014. bila je veća za oko 2 milijuna cgt-a, u usporedbi s
istim periodom 2013. (prva tri kvartala), odnosno ugovoreno je 2.105 brodova s oko 36 milijuna
cgt-a.
Količina isporučenih brodova u istom periodu nešto je manja, odnosno isporučeno je 28,4
milijuna cgt-a brodovlja, što ukazuje na trend smanjene potražnje za novim brodovima,
odnosno stagnaciju svjetskog tržišta.
Kina je na prvom mjestu po broju novougovorenih brodova i njihovoj ukupnoj vrijednosti (po
prvi put je na prvom mjestu pretekla J.Koreju).
Europska brodogradilišta po vrijednosti novougovorenih brodova drže 3.mjesto s oko 19 %
(14,1 milijardi USD), odnosno 12 % svjetske Knjige narudžbi (38 milijardi USD). [2]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 4
U Svjetskoj knjizi narudžbi od ukupno 1.958 bulkcarriera, sa oko 163 milijuna tdw (oko 21 %
aktualne flote) je:
351 je „ Capesize“ (100.000 tdw +) – oko 22 % aktualne flote „Capesize“ brodova,
400 „Panamax“ (65.000 – 100.000 tdw) – oko 17 % aktualne flote „Panamax“ brodova,
te
644 „Handymax“ (40.000 – 65.000 tdw) – oko 27 % aktualne flote „Handymax“
brodova.
1.3. Rute plovidbe i luke ukrcaja i iskrcaja
Putove prijevoza žita širom svijeta ilustrira slijedeći dijagram:
Slika 4. Rute plovidbe
Panamax bulk carrieri opslužuju slijedeće rute:
Ruta 1a: KONTINENT / DALEKI ISTOK
Ruta 1b: BALTIK / DALEKI ISTOK
Ruta 2: TRANSPACIFIC RV
Ruta 3: DALEKI ISTOK / KONTINENT
Ruta 4a: KONTINENT / US GULF
Ruta 4b: US GULF / KONTINENT
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 5
Da bi se teret mogao ukrcati i iskrcati, u lukama moraju postojati terminali s odgovarajućim
uređajima. Danas postoji cijeli niz raznih uređaja za što učinkovitiji ukrcaj i iskrcaj rasutih
tereta čiji je razvoj omogućio da teretni uređaji na brodovima za rasute terete postaju sve rjeđa
pojava. Nake najveće luke za ukrcaj i iskrcaj suhog rasutog tereta:
-Rotterdam, Nizozemska (90+ mt)
-Port Dampier, Zap. Australija (90 mt)
-Richards Bay, Južna Afrika (80 mt)
-Pohang, Južna Koreja (75 mt)
-Tubarao, Brazil (65-67 mt)
-Port Hedland, Zapadna Australija (61 mt)
-Beilun, Kina (45 mt)
-Amsterdam, Nizozemska (43 mt)
-Baoshan, Kina (40 mt)
-Dalrymple Bay Coal Terminal, Australija (40mt)
Slika 5. Luka Rotterdam
1.4. Trenutne vozarine na tržištu brodova za prijevoz rasutih tereta
Na tržištu brodova za rasuti teret, cijene novih brodova su u padu i manje su za oko 2,7 % u
odnosu na studeni 2014.; najveći pad je zabilježen kod Handymax brodova (62.000 tdw) –
3,3%.
Vozarine za bulkcarriere su u posljednjih šest mjeseci 2016. godine u padu, te su trenutno na
nivou od oko 7.500 USD/dan za Handysize, 8.500 USD/dan za Supramax, 10.000 USD/dan za
Panamax i 12.000 USD/dan za Capesize.
Visine vozarina su promjenjive i ovise o trenutnom stanju na tržištu. U handymax sektoru
vozarine u posljednje vrijeme imaju trend laganog pada, ali su uglavnom stabilnije, dok su u
capesize sektoru uočljive vrlo velike oscilacije. Najveći utjecaj na potražnju novih brodova uz
rast vozarina uvjetuje opće stanje flote, njezina zamjena i potražnja uzrokovana povećanjem
potreba za prijevozom. [3]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 6
1.5. Gubici brodova za rasute terete
Tragični gubici zbog nesreća kod broda za rasute terete potaknula su mnoge u pomorskoj
industriji da istraže mogućnosti modifikacije projekta kako bi unaprijedili sigurnost i spriječili
daljnje gubitke. 1997. godine pooštreni su zahtjevi za siguran prijevoz željezne rude i drugih
tereta visoke gustoće s predstavljanjem kriterija za strukturalni opstanak i do danas se pomno
istražuju. Akcije koje je poduzela Međunarodna pomorska organizacija pomogle su u
rješavanju mnogih problema povezanih s prijevozom rasutog tereta, kao što su premještanje
tereta i posljedični gubitak stabilnosti. Broj incidenata koji uključuju brodove za rasuti teret
smanjen je tokom 1980-ih i mnogim se promatračima činilo da je osnovni problem sigurnosti
brodova za rasuti teret bio rješen. Tada, 1990. godine, dramatično se preokrenuo taj trend: 20
brodova za rasuti teret potonulo je skupa sa 94 izgubljena života, a 1991. g., 24 broda je
potonulo sa 154 poginulih.
Slika 6. Potonuće broda
Taj je razvoj bio tako dramatičan i
neočekivan, da su širom pomorskog svijeta
počela zvoniti zvona na uzbunu. Postalo je
sve više očito da je mnogo izgubljenih
brodova za rasuti teret, često bez traga,
trpjelo od ozbiljnih konstrukcijskih
oštećenja. U nekim slučajevima brodovi su
se jednostavno slomili na dijelove poput
slomljene olovke.
Analiza koju je izvršio Intercargo (International Association of Dry Cargo Shipowners ili
Međunarodno udruženje za vlasnike brodova za suhi teret) o gubicima kod brodova za rasuti
teret pokazala je da je u 30 slučajeva uzrok bio oštećenje oplate i prodor vode kroz trup. Svi
drugi slučajevi zajedno krivi su za ostalih 76 potonuća. Mnogi od tih brodova su već bili stari
(više od polovice svjetske flote brodova za rasuti teret je starije od 15 godina, a jedna je trećina
starija od 20 godina.) i pretrpjeli su razna oštećenja na konstrukciji. IACS analiza (International
Association of Classification Societies-Međunarodno udruženje organizacija za klasifikaciju)
pronašla je da se poslije naplavljivanja u prednjem skladištu, pregrada između tog skladišta i
susjednog skladišta može urušiti zbog tlaka tereta i vode, i dovesti tako do progresivnog
naplavljivanja i potonuća.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 7
Slika 7. Prodor vode
Kada jednom prednji skladište poplavi, brod će vjerojatno
pretrpjeti potpuni gubitak, i prema nekim procjenama,
poplavljeno skladište odogovorno je za 40% gubitka rasutog
tereta (na prvom mjestu).
Voda obično ulazi u skladište br. 1 kroz neispravan poklopac
grotla, koliziju, korodiranu oplatu trupa ili zbog drugog
razloga.
Težina vode i tereta u skladištu br. 1 prisiljava poprečnu vodonepropusnu pregradu na
urušavanje. Skladište broj 2 puni se vodom, a čim su skladišta br. 1 i br. 2 naplavljena, brod
tone.
U vremenskom razdoblju od 1982. do 2001., oštećenje trupa koje je dovelo do potonuća
konvencionalnog broda za rasuti tereta odgovorno je u otprilike 72 zabilježena gubitka. Za
vrijeme istog vremensko razdoblja, prijavljen je gubitak jednog broda za rasuti teret s
dvostrukom oplatom. Popucala ili oštećena bočna oplata vodeći je uzrok gubitaka broda za
rasuti teret. Podaci su potkrepljeni studijom koja se provodila za Međunarodnu pomorsku
organizaciju (IMO) te je dostavljena Pomorskom povjerenstvu za sigurnost (MSC) pri
Ujedinjenoj Kraljevini (Velika Britanija i Sjeverna Irska) u ožujku 2002. godine.
IMO Rezolucija MSC.19(58), "Regulations for the Damage Stability Requirements of Dry
Cargo Ships" postala je važeća 1 veljače 1992, kao dopuna International Convention for the
Safety of Life at Sea, 1974 (SOLAS). [4]
Slika 8. Broj oštećenja bulk carriera po tipu
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 8
1.6. Brodovi za rasute terete i očuvanje okoliša
Propisana izmjena balastne vode na otvorenom moru predstavlja riskantan potez za brodove za
rasuti teret, jer djeluje na njihovu stabilnost, kao i na uzdužnu čvrstoću.
IMO ("Međunarodna pomorska organizacija") je prihvatila Međunarodnu konvenciju o
nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima. Iako Konvencija neće stupiti na
snagu sve dok ne bude ratificirana od strane 30 država koje predstavljaju 35% svjetske
trgovačke tonaže brodova, Sjedinjene američke države i Australija već su predstavile
nacionalno zakonodavstvo kako bi spriječile neželjene posjetitelje u vodi - i tu ekološki problem
postaje ekonomski važan. Na kraju, procjenjuje se da će svaki drugi trgovački brod posjetiti
neku američku luku najmanje jedanput tokom svog životnog vijeka, a državni će lučki
inspektori zahtijevati će dokaze o usklađenosti s Mandatornim programom o upravljanju
balastnim vodama za američke vode. Od sada nadalje su vlasnici brodova dobro savjetovani da
planiraju poseban prostor u strojarnici i adekvatnu opskrbu energijom za prilagođavanje sustavu
tretiranja balastnih voda.
U drugom poglavlju analiziran je prekrcaj i regulative koje se na nj odnose.
U trećem poglavlju prikupljeni su noviji podaci o izgrađenim brodovima za rasuti teret,
dopunjena postojeća baza podataka i analizirana metodom regresije. Cilj je usporediti
regresijske izraze međusobnih zavisnosti glavnih značajki, posebno one koje daju zavisnost
volumena skladišta tereta i balastnih tankova o glavnim značajkama broda kao što su duljina,
širina, visina, gaz, nosivost i istisnina.
Budući projektiranje broda temeljem regresijskih jednadžbi predstavlja alternativu
postojećim metodama osnivanja broda, u četvrtom poglavlju provjerena je primjenjivost novih
regresijskih izraza preliminarnim osnivanjem broda za rasuti teret bez dvoboka.
U petom poglavlju osnovan je brod za rasuti teret s dvobokom. Utvrđene su razlike u
volumenima prostora.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 9
2. PREKRCAJ
Zbog velikog broja pomorskih nesreća u kojima su sudjelovali brodovi za rasuti teret i s time
povezanih gubitaka ljudskih života, poduzetete su mjere za poboljšanje sigurnosti u
pomorskom prometu u okviru zajedničke prometne politike.
Ocjena uzroka nezgoda brodova za rasuti teret ukazuje da ukrcaj i iskrcaj krutih rasutih tereta
može, ako se ne provodi ispravno, dovesti do gubitka brodova za rasuti teret, zbog
preopterećenja brodske strukture ili zbog mehaničkih oštećenja elemenata strukture broda u
skladištima tereta. Zaštita sigurnosti brodova za rasuti teret može se povećati usvajanjem mjera
za smanjenje rizika od strukturnih oštećenja i gubitaka nastalih zbog neispravnih postupaka pri
ukrcaju i iskrcaju.
Međunarodna pomorska organizacija je na međunarodnoj razini, putem brojnih rezolucija
skupštine, usvojila preporuke o sigurnosti brodova za rasuti teret koje se tiču općenitih pitanja
vezanih uz odnose brod - luka i posebno pitanja u pogledu postupaka ukrcaja i iskrcaja.
Skupština IMO-a je Rezolucijom usvojila Kodeks za siguran ukrcaj i iskrcaj brodova za rasuti
teret („Kodeks BLU") i time pozvala ugovorne vlade na provedbu ovog Kodeksa što je prije
moguće, te na izvješćivanje IMO-a o bilo kakvoj nesukladnosti. Ovom Rezolucijom IMO
nadalje poziva ugovorne vlade, na čijim se područjima nalaze terminali za ukrcaj i iskrcaj
krutog rasutog tereta, na uvođenje zakona kojima bi se omogućilo stupanje na snagu ključnih
načela potrebnih za provedbu ovog Kodeksa.
Sigurnost brodova za rasuti teret i njihovih posada može se poboljšati smanjivanjem rizika od
neispravnog ukrcaja i iskrcaja na terminalima za suhi rasuti teret. To se može provesti
uspostavljanjem usklađenih postupaka suradnje i komunikacije između broda i terminala kao i
utvrđivanjem prikladnih zahtjeva za brodove i terminale.
Brodovi za rasuti teret koji pristaju na terminalima radi ukrcaja ili iskrcaja krutih rasutih tereta
moraju za to biti primjereni. Isto tako, terminali moraju biti primjereni za prihvat i ukrcaj ili
iskrcaj pristiglih brodova za rasuti teret. U tu su svrhu u Kodeksu BLU utvrđeni kriteriji
primjerenosti.
Terminali moraju, u interesu povećanja suradnje i komunikacije sa zapovjednikom broda o
pitanjima koja se odnose na ukrcaj i iskrcaj krutih rasutih tereta, imenovati predstavnika
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 10
terminala odgovornog za te aktivnosti na terminalu i knjige podataka sa zahtjevima terminala i
luke staviti na raspolaganje zapovjednicima.
Kako bi se osigurala pažljiva priprema, dogovor i izvođenje postupaka ukrcaja i iskrcaja tako
da se izbjegne ugrožavanje sigurnosti broda ili posade, treba utvrditi odgovornosti
zapovjednika broda i predstavnika terminala.
Predstavnici terminala trebaju izvijestiti o uočenim nedostacima na brodovima za rasuti teret
koji bi mogli dovesti u pitanje sigurnost operacija ukrcaja ili iskrcaja, kako bi brodove koji su
ispod standardne razine udaljili od svojih luka.
Nadležna tijela država članica nužno trebaju spriječiti ili zaustaviti postupke ukrcaja ili iskrcaja
uvijek kada imaju jasne naznake da se ovim postupcima ugrožava sigurnost broda ili posade.
U interesu sigurnosti, tijela moraju djelovati i u slučaju nesuglasja između zapovjednika i
predstavnika terminala oko primjene ovih postupaka.
Potrebno je utvrditi postupke za prijavu šteta, nastalih na brodovima za vrijeme postupaka
ukrcaja ili iskrcaja, odgovarajućim tijelima kao što su relevantna klasifikacijska društva, kao i
postupke za otklanjanje štete ako je potrebno. Ako bi nastala šteta mogla utjecati na sigurnost
ili pomorstvenost broda, odluku o nužnosti i hitnoći popravaka donose tijela za državni nadzor
luka u dogovoru s upravom države pod čijom zastavom brod plovi. S obzirom na tehničku
stručnost potrebnu za donošenje takve odluke, nadležna tijela bi morala imati pravo obratiti se
priznatoj organizaciji radi provjere štete i savjetovanja u vezi s potrebom za bilo kakvim
popravcima.
Od državnih lučkih uprava zahtijeva se da dostave potvrdu o udovoljavanju terminala za ukrcaj
i iskrcaj krutih rasutih tereta kodeksima i preporukama IMO-a o suradnji brod - obala
Odgovornosti zapovjednika broda i predstavnika terminala:
Države članice donose potrebna rješenja kako bi osigurale poštovanje i primjenu sljedećih
načela koja se tiču odgovornosti zapovjednika broda i predstavnika terminala:
1. Odgovornosti zapovjednika broda:
(a) zapovjednik je u svakom trenutku odgovoran za siguran ukrcaj i iskrcaj broda za
rasuti teret pod njegovim zapovjedništvom;
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 11
(b) dovoljno prije procijenjenog vremena dolaska broda na terminal, zapovjednik
dostavlja terminalu potrebne podatke;
(c) prije ukrcaja bilo kakvog krutog rasutog tereta, zapovjednik osigurava primitak
podataka o teretu i prema potrebi, deklaraciju o gustoći krutog rasutog tereta.
Ovaj se podatak mora nalaziti u obrascu deklaracije o teretu;
2. Odgovornosti predstavnika terminala:
(a) predstavnik terminala mora provjeriti je li zapovjednik broda što je prije moguće
bio upoznat s podacima sadržanim u obrascu deklaracije o teretu;
(b) predstavnik terminala bez odlaganja obavješćuje zapovjednika broda i nadležnu
lučku kapetaniju, o nedostacima uočenim na brodu za rasuti teret koji bi mogli
ugroziti sigurnost ukrcaja ili iskrcaja krutih rasutih tereta;
Postupci između brodova za rasuti teret i terminala:
1. Prije ukrcaja ili iskrcaja krutih rasutih tereta, zapovjednik se dogovara s predstavnikom
terminala o planu ukrcaja ili iskrcaja. Plan ukrcaja ili iskrcaja sadržava IMO broj
dotičnog broda za rasuti teret, a zapovjednik broda i predstavnik terminala potvrđuju
svoju suglasnost s planom potpisujući ga.
Obje strane, pripremaju, prihvaćaju i usuglašuju se o svakoj izmjeni plana koja bi,
prema mišljenju bilo koje od stranaka, mogla utjecati na sigurnost broda ili posade.
Dogovoreni plan ukrcaja ili iskrcaja i sve sljedeće dogovorene revizije čuvaju se na
brodu i terminalu tijekom razdoblja od šest mjeseci, radi bilo kakve potrebne provjere
od strane nadležnih tijela.
2. Prije nego što ukrcaj ili iskrcaj započne, zapovjednik broda i predstavnik terminala
zajedno ispunjavaju i potpisuju sigurnosnu kontrolnu listu brod/obala.
3. Uspostavlja se i u svakom trenutku održava učinkovita komunikacija između broda i
terminala, koja omogućava odgovaranje na zahtjeve za podacima o postupku ukrcaja ili
iskrcaja i osigurava trenutačno usklađivanje ako zapovjednik broda ili predstavnik
terminala naredi zaustavljanje postupaka ukrcaja ili iskrcaja.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 12
4. Zapovjednik broda i predstavnik terminala izvode postupke ukrcaja ili iskrcaja u skladu
s dogovorenim planom. Predstavnik terminala odgovoran je za ukrcaj ili iskrcaj krutog
rasutog tereta s obzirom na redoslijed teretnih skladišta, količinu i stupanj ukrcaja ili
iskrcaja kako je navedeno u tom planu. Ne smije odstupiti od dogovorenog plana ukrcaja
ili iskrcaja, osim u slučaju prethodnog savjetovanja i pismenog dogovora sa
zapovjednikom broda.
2. Po završetku ukrcaja ili iskrcaja, zapovjednik broda i predstavnik terminala u obliku
pismene suglasnosti potvrđuju da je ukrcaj ili iskrcaj izveden u skladu s planom ukrcaja
ili iskrcaja, uključujući i sve dogovorene izmjene. U slučaju iskrcaja, ta suglasnost mora
sadržavati i bilješku o tome da su skladišta tereta ispražnjena i očišćena prema
zahtjevima zapovjednika kao i zapisnik o štetama koje je brod pretrpio te o obavljenim
popravcima.
Uloga nadležnih tijela:
Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela spriječe ili zaustave ukrcaj ili iskrcaj
krutih rasutih tereta uvijek kada postoje jasne naznake da bi tim postupcima mogla biti
ugrožena sigurnost broda ili posade.
U slučajevima kada se nadležno tijelo obavijesti o nesuglasju između zapovjednika broda i
predstavnika terminala u vezi s primjenom postupaka, nadležno tijelo intervenira kada se to
zahtjeva u interesu sigurnosti i/ili morskoga okoliša.
Popravak štete nastale za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja:
Ako za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja nastupi oštećenje brodske strukture ili opreme, predstavnik
terminala o tome obavješćuje zapovjednika broda i oštećenje se, ako je potrebno, popravlja.
Ako bi šteta mogla nepovoljno utjecati na strukturnu nosivost ili vodonepropusnost trupa ili
brodske glavne strojne sustave, predstavnik terminala i/ili zapovjednik broda o tome
obavješćuju upravu države pod čijom zastavom brod plovi ili organizaciju koju ta uprava
priznaje i koja djeluje u njezino ime, kao i tijelo za državni nadzor luka. Odluku o tome, je li
popravak nužno provesti odmah ili ga se može odgoditi, donosi tijelo za državni nadzor luka,
vodeći računa o mišljenju, ako je dano, uprave države pod čijom zastavom brod plovi ili
organizacije koju ta uprava priznaje i koja djeluje u njezino ime, te o mišljenju zapovjednika
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 13
broda. Ako se smatra da popravak treba izvesti odmah, on se izvodi prema zahtjevima
zapovjednika broda i nadležnog tijela prije nego što brod napusti luku.
Pri donošenju odluke tijelo za državni nadzor luka može na priznatu organizaciju preusmjeriti
aktivnosti u vezi s pregledom štete i savjetovanja o potrebi izvođenja popravaka ili njihovog
odgađanja.
2.1.Zahtjevi u pogledu operativne prikladnosti brodova za rasuti teret za ukrcaj i
iskrcaj krutih rasutih tereta
Brodovi za rasuti teret koji na terminalima država članica pristaju radi ukrcaja ili iskrcaja krutih
rasutih tereta provjeravaju se s obzirom na udovoljavanje sljedećim zahtjevima.
Moraju imati skladišta tereta i otvore grotala dovoljne veličine i takve izvedbe koja omogućuje
zadovoljavajući način ukrcaja, skladištenja, dobrog raspoređivanja i iskrcaja krutog rasutog
tereta.
1. Grotla teretnih skladišta moraju imati brojeve koji odgovaraju onima iz plana ukrcaja
odnosno iskrcaja. Smještaj, veličina i boja ovih brojeva moraju biti jasno vidljivi i
prepoznatljivi osobi koja upravlja opremom terminala za ukrcaj ili iskrcaj tereta.
2. Grotla, sustavi upravljanja grotlima i sigurnosni uređaji moraju biti u dobrom stanju i
moraju se upotrebljavati samo u svrhu za koju su namijenjeni.
3. Svjetla za indikaciju nagiba, ako su ugrađena, moraju se ispitati prije ukrcaja ili iskrcaja
kako bi se dokazala njihova ispravnost.
4. Ako se zahtijeva odobreno računalo za proračun stabiliteta na brodu, to računalo mora
biti certificirano i mora imati mogućnost izrade proračuna naprezanja za vrijeme ukrcaja
ili iskrcaja.
5. Pogonski i pomoćni strojevi moraju biti u dobrom stanju.
6. Palubna oprema za vez i sidrenje mora biti ispravna i u dobrom stanju.
2.2.Zahtjevi u pogledu prikladnosti terminala za ukrcaj i iskrcaj krutih rasutih tereta
Terminali za ukrcaj ili iskrcaj krutih rasutih tereta prihvaćaju samo one brodove za rasuti teret
koji mogu na siguran način pristati uz uređaje za ukrcaj ili iskrcaj, uzimajući u obzir dubinu
vode na pristaništu, najveću veličinu broda, uređaje za vez, bokoštitnike, siguran prilaz i
moguće prepreke za postupke ukrcaja ili iskrcaja.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 14
Oprema za ukrcaj i iskrcaj terminala mora biti ispravno certificirana i mora se održavati u
dobrom stanju, u skladu s odgovarajućim pravilima i normama, a njome može upravljati jedino
ispravno osposobljeno i, prema potrebi, certificirano osoblje.
Osoblje terminala mora biti osposobljeno u pogledu svih aspekata sigurnog ukrcaja i iskrcaja
brodova za rasuti teret, u skladu s njihovim odgovornostima. Osposobljavanje mora biti
osmišljeno tako da osigura upoznavanje s općim rizicima ukrcaja i iskrcaja krutih rasutih tereta
te s nepovoljnim učincima koje nepravilni postupci ukrcaja i iskrcaja mogu imati na sigurnost
broda.
2.3. Podaci koje zapovjednik broda mora pružiti terminalu
Zapovjednik broda mora procijeniti vrijeme dolaska broda pred luku, što je ranije moguće.
Pri prvoj obavijesti o vremenu dolaska treba dati:
(a) ime, pozivni znak, IMO broj, zastavu, luku upisa;
(b) plan ukrcaja ili iskrcaja u kojem se navodi količina tereta, smještaj po
skladištima, redoslijed ukrcaja ili iskrcaja te količina ukrcajne ili iskrcajne rate
u svim fazama ukrcaja ili iskrcaja tereta;
(c) gaz pri dolasku i predviđeni gaz u odlasku;
(d) vrijeme potrebno za balastiranje ili debalastiranje;
(e) duljina broda preko svega, maksimalna širina, duljina teretnog područja od
prednje pražnice najudaljenijeg prednjeg grotla do stražnje pražnice krajnjeg
stražnjeg grotla u koje će se teret krcati ili će se iz njega iskrcavati;
(f) udaljenost od vodne linije do grotla koje će se prvo krcati odnosno iskrcavati te
udaljenost od boka broda do otvora grotla;
(g) zračni gaz;
(h) broj i vrsta užadi za vez;
(i) posebni zahtjevi kao što su zahtjev za dobrim raspoređivanjem ili neprekidnim
mjerenjem udjela vode u teretu;
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 15
(j) pojedinosti o svim potrebnim popravcima koji mogu produljiti vrijeme na vezu,
odgoditi početak ukrcaja ili iskrcaja, ili mogu odgoditi otplovljavanje broda po
završetku ukrcaja ili iskrcaja;
(k) bilo koji drugi podatak koji u vezi broda zahtijeva terminal.
2.4. Dužnosti zapovjednika broda prije i za vrijeme postupaka ukrcaja odnosno iskrcaja
Prije, kao i za vrijeme postupaka ukrcaja ili iskrcaja zapovjednik treba osigurati:
1. da je ukrcaj ili iskrcaj tereta te ispuštanje ili uzimanje balastne vode pod kontrolom
odgovornog brodskog časnika koji je za to zadužen;
2. da se tijekom postupka ukrcaja ili iskrcaja nadgleda razmještaj tereta i balasta kako bi se
osiguralo da ne dođe do prenaprezanja strukture broda;
3. da je brod u uspravnom položaju, ili ako se iz operativnih razloga zahtjeva nagib, da taj
nagib bude što je manji mogući;
4. da je brod stalno u sigurnom vezu, uzimajući u obzir lokalne vremenske prilike i
prognoze;
5. da dovoljan broj časnika i posade ostane na brodu radi prilagođavanja užadi za vez, ili
zbog bilo koje uobičajene ili izvanredne situacije, uzimajući u obzir potrebe posade za
dostatnim vremenom za odmor kako bi se izbjegao umor;
6. da je predstavnik terminala upoznat sa zahtjevima dobrog raspoređivanja tereta, koji
moraju biti usklađeni s postupcima iz Kodeksa IMO-a o sigurnom postupanju s krutim
teretima u rasutom stanju;
7. da je predstavnik terminala upoznat sa zahtjevima za usklađivanjem količina
debalastiranja ili balastiranja i ukrcaja odnosno iskrcaja tereta broda te s bilo kakvim
odstupanjem od plana debalastiranja ili balastiranja ili s bilo kojom drugom pojedinošću
koja može utjecati na ukrcaj ili iskrcaj tereta;
8. da se balast ispušta u količinama koje odgovaraju dogovorenom planu ukrcaja i ne
dovode do naplavljivanja gata ili susjednog plovila;
9. dogovor s predstavnikom terminala oko aktivnosti koje treba poduzeti u slučaju kiše, ili
druge promjene vremena, kada bi zbog prirode tereta takva promjena mogla
predstavljati rizik;
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 16
10. da se u vrijeme dok je brod privezan u pristaništu ne provode nikakvi radovi s otvorenim
plamenom na brodu ili u njegovoj blizini, osim uz dozvolu predstavnika terminala i u
skladu sa svim zahtjevima nadležnoga tijela;
11. detaljno nadgledanje postupaka ukrcaja ili iskrcaja i samoga broda u završnim fazama
ukrcaja odnosno iskrcaja;
12. da se odmah upozori predstavnika terminala u slučaju da je postupak ukrcaja ili iskrcaja
uzrokovao štetu, proizveo rizičnu situaciju ili postoji opasnost da do toga dođe;
13. da je predstavnik terminala upoznat s vremenom početka završnog raspoređivanja tereta
broda kako bi se omogućilo potpuno pražnjenje konvejerskog sustava;
14. da se iskrcavanje skladišta na lijevoj strani broda približno podudara s iskrcavanjem
istoga skladišta na desnoj strani, kako bi se izbjeglo uvijanje brodske strukture;
15. da se kod balastiranja jednog ili više skladišta vodi računa o mogućnosti ispuštanja
zapaljivih para iz skladišta te da se poduzmu mjere predostrožnosti prije nego što se
dozvole bilo kakvi radovi s otvorenim plamenom u blizini ili iznad ovih skladišta.
2.5. Podaci koje terminal mora dostaviti zapovjedniku broda
Podaci koje terminal dostavlja zapovjedniku broda su sljedeći:
- ime veza na kojem će se provesti ukrcaj ili iskrcaj i procijenjeno trajanje veza te vrijeme
završetka ukrcaja ili iskrcaja .
- značajke opreme za ukrcaj ili iskrcaj, uključujući nominalnu vrijednost količine ukrcaja
ili iskrcaja terminala kao i broj ruku za ukrcaj odnosno iskrcaj, kao i procijenjeno
vrijeme potrebno za dovršetak svakog pojedinog ukrcaja tereta ili, u slučaju iskrcaja,
procijenjeno vrijeme za svaku fazu iskrcaja.
- minimalna dubina vode u području sidrišta i kanala za prilaz i odlazak.
- strana broda koja mora biti okrenuta uzdužno prema vezu.
- najveća dopuštena brzina prilaza lukobranu te raspoloživost, vrsta i snaga tegljača.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 17
- redoslijed krcanja za različite dijelove tereta, kao i druga ograničenja ako nije
moguće uzimati teret onim redom ili iz onih skladišta kako bi to odgovaralo za
brod.
- sva svojstva tereta koji se krca, koja mogu predstavljati rizik u slučaju kontakta s
teretom ili ostacima tereta na brodu.
- potrebna užad za vez.
- ograničenja u vezi s balastiranjem ili debalastiranjem.
- najveći dozvoljeni gaz pri isplovljavanju koji dopušta nadležno tijelo.
- bilo koji drugi podatak u vezi s terminalom koji traži zapovjednik broda.
2.6. Dužnosti predstavnika terminala prije i za vrijeme postupaka ukrcaja odnosno
iskrcaja
Prije početka, kao i za vrijeme postupaka ukrcaja ili iskrcaja predstavnik terminala treba:
1. zapovjedniku broda pružiti podatke o imenima i postupcima za kontaktiranje osoblja
terminala ili zastupnika osobe za ukrcaj koji će biti odgovoran za postupak ukrcaja
ili iskrcaja i s kojim će zapovjednik biti u kontaktu;
2. poduzeti mjere predostrožnosti za izbjegavanje štete koju bi oprema za ukrcaj ili iskrcaj
mogla proizvesti na brodu te obavijestiti zapovjednika ako do štete dođe;
3. osigurati uspravan položaj broda, ili ako je iz operativnih razloga potreban nagib, taj
nagib mora biti što je manji mogući;
4. osigurati da se iskrcavanje skladišta na lijevoj strani broda približno podudara s
iskrcavanjem istoga skladišta na desnoj strani, kako bi se izbjeglo uvijanje brodske
strukture;
5. u slučaju tereta visokih gustoća, ili kada su pojedinačni zahvati tereta veliki, upozoriti
zapovjednika da može doći do visokih, lokaliziranih opterećenja na brodsku strukturu
sve dok teret u potpunosti ne prekrije pokrov dvodna, posebno kada je dozvoljeno
slobodno ispuštanje tereta s velike visine i uz poseban se oprez provodi početna faza
ukrcaja u svakom skladištu tereta;
6. osigurati dogovaranje sa zapovjednikom broda u svim fazama i u pogledu svih aspekata
postupaka ukrcaja ili iskrcaja i pobrinuti se za upoznavanje zapovjednika sa svakom
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 18
izmjenom dogovorene količine ukrcaja i s ukrcanom težinom po završetku svakog
usipavanja;
7. voditi evidenciju o težini i razmještaju ukrcanog ili iskrcanog tereta te osigurati da težine
u skladištima ne odstupaju od dogovorenog plana ukrcaja ili iskrcaja;
8. osigurati raspoređivanje tereta pri ukrcaju odnosno iskrcaju, prema zahtjevima
zapovjednika;
9. osigurati da količine tereta koje su potrebne za postizanje gaza i trima u odlasku
omogućavaju da se po završetku ukrcaja potroši i isprazni sav teret s terminalskog
konvejerskog sustava;
10. u slučaju iskrcaja, pravovremeno upozoriti zapovjednika da se namjerava povećati ili
smanjiti broj korištenih ruku za iskrcaj te obavijestiti zapovjednika o završetku iskrcaja
svakog skladišta;
11. osigurati da se u vrijeme dok je brod privezan ne provode nikakvi radovi s otvorenim
plamenom na brodu ili u njegovoj blizini, osim uz dozvolu predstavnika terminala i u
skladu sa svim zahtjevima nadležnoga tijela. [15]
2.7. Eksploatacija zahtjevanog tipa broda
Brodovi za rasuti teret imaju težak život, vjerojatno teži od bilo kojeg drugog tipa broda. Gotovo
da niti jedna druga vrsta broda nije podložna takvim brutalnim svakodnevnim zahtjevima,
naprezanju i deformaciji. S obzirom na sve moguće terete koje brod za rasuti teret mora
prevoziti, mora se susretati s vrlo visokim standardima. Ukoliko vozi agresivne tvari, rizik od
korozije mogao bi biti još veći. Mehaničko trošenje dijelova strukture u teretnom skladištu za
vrijeme ukrcaja i iskrcaja tereta uvijek je izazov kod projektiranja kao i kod i gradnje brodova
za rasuti teret.
Zato iznenađuje činjenica da još mnogi u pomorskoj industriji s brodovima za rasuti teret
postupaju kao s jednostavnim radnim konjima, čak iako mnogobrojni vlasnici i operatori znaju
iz gorkog iskustva kako oštećeni brod za rasuti teret može biti skup. Ako se pažljivije obrati
pozornost na prekid u radu (downtime) koji rezultira iz takvih loših postupaka, ubrzo se uviđa
da ovi "radni konji" stvarno zaslužuju pametno postupanje s njima, s obzirom da moraju ispuniti
zahtjeve koji se pred njih postavljaju.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 19
Homogeno opterećenje prikazano na slici obično
se prihvaća za terete niske gustoće poput ugljena
i žita, ali se također može dozvoliti i kod tereta
visoke gustoće pod određenim uvjetima.
Tereti poput željezne rude ekstremno su teški i
mogu vršiti strahovit pritisak na brodski trup.
Stoga se tereti poput željezne rude drže
uobičajeno u alternativnim skladištima.
Alternativno opterećenje može dovesti do
smičnih tlakova
S druge strane, nejednoliko opterećenje može
izazvati brod u "progibu" ili ga dovesti u stanje
"pregiba". Također se stoga mora voditi računa o
utjecajima utovara u dva susjedna skladišta
(poznatim pod imenom Block loading) kao i o
čvrstoći balastnog skladišta.
Kad brod pluta u mirnim vodama moglo bi doći
do razlika u silama koje se vrše na trup, o čemu
se mora voditi računa prilikom ukrcaja.
IACS standardi najčešće predstavljaju osnovne zahtjeve. Stroži standardi bolje bi osigurali
brodove koji pouzdano rade tokom cijelog radnog vijeka. [16]
2.8. Prekrcajni uređaji za rasute terete
Pokretni mosni brodoukrcavač je ukrcajni uređaj smješten na postolju koje se kreće
tračnicama. Teret iz kopnenog dijela terminala prenosi se s pomoću trakastih transportera do
brodoukrcavača, čiji je osnovni dio pomični dohvatnik s pokretnom trakom i usmjerivačem za
pravilno raspoređivanje tereta u grotlu broda. Koristi se uglavnom na terminalima za ugljen i
željeznu rudaču.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 20
Slika 9. Pokretni mosni brodoukrcavača
Brodoiskrcavač za rad s grabilicom ima nosivost 100 do 600 [kN]. Za razliku od
klasičnih dizalica s grabilicom gdje su učinci iskrcaja razmjerno mali, suvremeni
brodoiskrcavači postižu visoke učinke iskrcaja do 3000 [t/h].
Slika 10. Brodoiskrcavač za rad s grabilicom
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 21
Slika 11. Različite izvedbe grabilica za rasute terete
Pneumatski i hidraulički transport primjenjuje se pri prekrcaju suhih rasutih tereta razmjerno
niske granulacije i gustoće, kao što su npr. žitarice, cement, usitnjeni ugljen i dr. S obzirom na
način rada razlikuje se usisni i tlačni pneumatski transport, a u određenim se uvjetima koriste i
kombinirane metode. Usisni pneumatski transport jednostavnije je izvedbe, a radi na principu
stvaranja vakuuma u postrojenju i usisava materijal iz brodskog skladišta, te ga transportira na
određenu visinu do istovarivača, odakle se teret osobnim padom usmjerava u određenom
smjeru.
Hidraulički transport redovito se primjenjuje pri prijenosu tekućina. Međutim, ovaj transport
ima svoju primjenu i pri prijenosu različitih rasutih materijala, primjerice ugljena, željezne
rudače, fosfata i dr. pri čemu posebno dolazi do izražaja primjena slurry-tehnologije, tj. prijenos
rasutog tereta u suspenziji s vodom ili kojim drugim transportnim sredstvom.
Slika 12. Uređaj za pneumatsko iskrcavanje rasutih tereta na tračnicama
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 22
Brodoiskrcavači za fosfate najčešće su opremljeni okomitim pužnim transporterom
zatvorene izvedbe, koji se može pomicati za kut od 30°. S pomoću takvog transportera
usitnjava se stvrdnuti fosfat i prenosi iz brodskog skladišta na vodoravni transporter kojim
se teret prevozi do skladišta.
Slika 13. Brodoiskrcavač za iskrcaj fosfata
Ejektorima i elevatorima obavlja se podizanje i prijenos tereta u silose.
Ejektor je mlazna crpka koja radi na principu Lavalove sapnice i ubrzanjem radnog medija
iznad kritične brzine stvara podtlak potreban da se iz određenog prostora isisa određeni
materijal.
Elevator je lučki uređaj za neprekidan okomiti ili kosi prijenos rasutog ili komadnog tereta,
pogonjen najčešće elektomotorom.
Slika 14. Pneumatski elevator za ukrcaj i iskrcaj žitarica
1. - brod, 2 - ploveći elevator 3 - transporter 4 - teglenica
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 23
2.9. Brodovi samoiskrcavači
Brodovi samoiskrcavači predviđeni su za prijevoz rasutog tereta i samoiskrcaj u
odredišnim lukama. Za njih nije potrebna lučka oprema. Posebnim sustavom u tri faze
obavljaju iskrcaj na obalu ili u teglenice. Dna skladišta imaju ljevkasti oblik kojim se usmjerava
teret na neprekinute trake (konvejere) u dvodnu. Ovaj konvejer predaje teret okomitom
podizaču različitih izvedbi (druga faza). On na palubi predaje teret vodoravnom konvejeru koji
je smješten na pomični zakretni most. Kapacitet iskrcaja je do 6000 t/h, ovisno o vrsti tereta.
Brodovi samoiskrcavači, za rasuti teret, javljaju se vrlo rano, 1903.godine na Velikim
jezerima u Kanadi. Njihova praktičnost u prekrcaju rasutog tereta uzrokom je primjene i po
ostalim morima svijeta. Osnovna zamisao za razvoj ovih brodova je bila kako skratiti vrijeme
boravka broda u luci i pritom iskrcati rasuti (sipki) teret vlastitim prekrcajnim uređajima, a da
pri tom nema prašine, skladišta budu zatvorena, utrošak radne snage mali itd. Danas u
svjetskom pomorstvu ima više načina samoiskrcaja koji se stalno usavršavaju. Ovim
brodovima najviše se prevozi željezna ruda, gips, žito, glinica, cement, ugljen, fosfati, koks,
koncentrati sumpora, sol i dr. [17]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 24
3. PRIKUPLJANJE I ANALIZA PODATAKA
3.1. Kreiranje tablice podataka
Za provedbu regresijske analize potrebno je prikupiti dovoljno tehničkih podataka o
suvremenim brodovima za prijevoz rasutog tereta. Pretraživanjem internet stranica navedenih
u literaturi kreirana je tablica podataka. Pri odabiru brodova vodilo se računa o količini
podataka poznatih za konkretan brod kao i njihovoj točnosti. Prikupljeni podaci o brodovima
sortirani su po veličini te prikazani u tablici 1.
Pored objavljenih podataka, u tablici 1. izračunate su i neke važne značajke broda koje nisu bile
objavljene. To se prije svega odnosi na podatke o istisnini, koeficijentu korisnosti istisnine,
koeficijentu korisnosti volumena skladišta i težini lakog broda. Također su prikazane i
izračunate veličine kao što su ukupni volumen trupa, koeficijent punoće trupa, razni
geometrijski odnosi, Froude-ov broj, koeficijent istisnine, te konstanta admiraliteta.
Kao što se vidi iz tablice 1, podaci o projektnom (design) gazu, nosivosti i istisnini, uglavnom
su nepoznati. Dostupni podaci o gore navedenim značajkama brodova odnose se na scantling
vrijednosti. [5]
Vrlo važnu grupu podataka čine kapaciteti skladišta tereta, balastnih tankova te tankova goriva.
Ti podaci često nisu dostupni, pogotovo kad je u pitanju kapacitet tankova balasta. Međutim, s
obzirom na ukupan broj brodova u bazi podataka, to ne bi trebao biti problem za provedbu
regresijske analize. [6]
Podaci u tablici su organizirani u dva dijela. U prvom dijelu nalaze se opći podaci o tipu broda,
brodogradilištu, klasi, godini gradnje te geometrijske karakteristike i tonaža. U drugom dijelu
prikazani su kapaciteti skladišta i tankova te karakteristike i tip glavnog pogonskog stroja.
Brodovi su sortirani po nosivosti od najmanjeg do najvećeg te grupirani prema tipu kao Bulk
Carrier, Bulk/Ore Carrier ili Ore Carrier.
Veličine iz tablice 1. navode se brojem stupca, nazivom, simbolom i dimenzijom:
1. redni broj
2. ime broda
3. brodogradilište u kojem je brod izgrađen
4. klasifikacijsko društvo i klasa broda
5. tip broda
6. godina gradnje
7. duljina broda preko svega Loa, m
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 25
8. duljina broda između okomica Lpp, m
9. širina broda B, m
10. visina broda do glavne palube H, m
11. projektni gaz TD, m
12. maksimalni gaz TS, m
13. ukupna nosivost na projektnom gazu DWTD, t
14. ukupna nosivost na maksimalnom gazu DWTS, t
15. masa lakog broda LW, t
16. istisnina broda na projektnom gazu D, t
17. istisnina broda na maksimalnom gazu S, t
18. bruto registarska tonaža GT
19. neto registarska tonaža NT
20. volumen skladišta tereta VHOLD, m3
21. volumen balastnih tankova VBALLAST, m3
22. volumen tankova teškog goriva VHFO, m3
23. volumen tankova diesel goriva VDO, m3
24. volumen trupa broda VHULL, m3
25. brzina broda u službi v, kn
26. pogonski uvjeti za postizanje brzine
27. snaga pogonskog stroja za brzinu u službi PB, kW
28. maksimalna snaga pogonskog stroja PMAX, kW
29. tip glavnog pogonskog stroja
30. broj okretaja za postizanje brzine u službi N, o/min
31. broj okretaja pri maksimalnoj snazi stroja NMAX, o/min
32. Froude-ov broj Fn
33. koeficijent istisnine CB
34. koeficijent punoće brodskog trupa do palube CBD
35. kaonstanta snage Cokr
36. omjer duljine broda između okomica i širine broda Lpp/B
37. omjer duljine broda između okomica i maksimalnog gaza Lpp/Ts
38. omjer širine broda i maksimalnog gaza B/TS
39. omjer visine broda i maksimalnog gaza H/Ts
40. stupanj korisnosti istisnine DWT
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 26
41. stupanj korisnosti volumena skladišta VOL
Tablica 1. Tipovi brodova po vrsti i nosivosti
12
34
56
78
910
11
12
13
14
15
16
17
18
19
R.
Br.
Ime
bro
da
Bro
do
gra
diliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
1TR
IMN
ES
Tsuneis
hi N
um
akum
a
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+ A
UT M
S,
CN
C-E
, +
MA
CH
, S
SH
, C
SM
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
90
14
9,5
01
40
,00
24
,00
13
,10
8,4
21
73
09
60
26
23
33
51
41
45
42
44
2EX
CELLEN
T
PES
CA
DO
RES
Shik
oku D
ocky
ard
Co.
Ltd
., T
akam
ats
u,
Japan
BV
+H
ULL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
20
02
14
8,1
71
35
,95
22
,80
12
,20
9,1
21
82
00
11
22
86
67
3
3ER
NA
OLD
EN
DO
RFF
Shik
oku D
ocky
ard
Co.
Ltd
., J
apan
GL +
100A
5,
Bulk
Carr
ier,
+M
C
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
94
14
8,3
11
36
,00
22
,80
12
,20
9,1
51
83
55
43
97
22
75
21
12
64
68
21
4K
IMO
LIA
N
PR
IDE
Shanghai S
hip
yard
,
Shanghai
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
90
16
4,0
01
54
,00
22
,00
13
,40
9,8
02
02
19
12
84
47
00
8
5EV
ER
REG
AL
Tsuneis
hi H
eav
y
Industr
ies I
nc.,
Cebu,
(PH
L)
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
Oil
Pol-E
ng,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
98
15
4,3
81
46
,00
26
,00
13
,35
9,5
12
34
68
56
44
29
11
21
47
62
80
75
6G
EB
E
OLD
EN
DO
RFF
Tsuneis
hi H
eav
y
Industr
ies I
nc.,
Cebu,
(PH
L)
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
98
15
4,3
81
46
,00
26
,00
13
,35
9,5
12
35
10
14
76
28
07
5
7W
ELL
PES
CA
DO
RES
Tsuneis
hi H
eav
y
Industr
ies I
nc.,
Cebu,
(PH
L)
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
99
15
4,3
81
46
,00
26
,00
13
,35
9,5
12
35
19
55
93
29
11
21
47
62
80
75
8S
TELLA
R
IMA
GE
Imabari S
hip
build
ing
Co.
Ltd
., J
apan
NK
NS
* B
ulk
Carr
ier,
MN
S*,
CH
G,
MP
P,
LS
A,
RC
F
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
96
15
9,9
21
49
,80
26
,00
13
,50
9,4
09
,80
24
22
81
58
99
94
65
9C
OS
MO
S
VER
DE
Shik
oku D
ocky
ard
Co.
Ltd
., T
akam
ats
u,
Japan
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
99
15
3,5
01
46
,29
26
,20
13
,30
9,7
02
48
38
15
13
78
90
6
10
HA
RR
IETT
Jia
ngsu y
angzi
jiang
Ship
yard
, Jia
ngy
in
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
LI,
I.W
.S.,
Ice C
lass
1A
, +LM
C,
UM
S
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
20
02
17
9,8
61
71
,45
23
,10
13
,95
9,7
52
55
65
17
66
58
16
2
11
HA
PPY
VEN
TU
RE
Hudong,
Shanghai
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT-U
MS
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
96
17
5,0
01
65
,00
26
,00
13
,90
9,8
02
74
07
73
55
34
76
21
80
70
94
85
182
AFR
ICA
N
MA
GN
OLIA
GU
AN
GZ
HO
U
WE
NC
HO
NG
SH
IPY
AR
D C
O.,
LTD
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
20
16
17
5,0
01
71
,70
27
,00
12
,70
8,7
02
80
00
19
21
39
47
4
12
KA
LI
Tsuneis
hi H
eav
y
Industr
ies I
nc.,
Cebu,
(PH
L)
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
Verista
r H
ULL,
+
MA
CH
, S
SH
, C
SM
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
20
00
17
2,0
01
65
,00
27
,00
13
,60
9,5
52
83
55
64
55
34
81
01
79
28
98
71
13
VIE
W B
ULK
ER
Kanasashi C
o.,
Ltd
.,
Toy
ohashi W
ork
s,
Toy
ohashi, J
apan
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
Oil
Pol-E
ng,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
97
17
6,6
21
69
,40
26
,00
13
,60
9,6
32
87
11
17
25
51
01
12
14
DO
BR
OTA
Xin
gang,
Chin
a
BV
I
+H
ULL,
+M
AC
H,
B.C
.
ES
P,
Ice C
lass 1
D,
+ A
UT-
UM
S,
MO
N-S
HA
FT,
SS
H,C
SM
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
96
18
6,6
01
77
,00
25
,00
14
,40
10
,22
29
29
27
70
83
70
00
18
49
59
42
6
15
ZEY
NEP
KIR
AN
Daew
oo M
angalia
Heav
y I
ndustr
ies
S.A
., M
angalia
,
(RO
M)
BV
I
+H
ULL,
+M
AC
H,
B.C
.
ES
P,
Ice C
lass 1
D,
+ A
UT-
UM
S,
MO
N-S
HA
FT,
SS
H,C
SM
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
20
01
18
1,2
91
71
,60
24
,80
14
,10
10
,55
29
33
01
79
34
99
55
17
TO
P S
UG
AR
Oshim
a S
hip
build
ing
Co.
Ltd
. Japan
AB
S +
A1 (
E)
Bulk
Carr
ier,
+A
MS
, +S
H
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
19
98
17
0,0
01
62
,00
27
,00
14
,10
9,4
59
,97
27
83
52
99
52
18
03
61
02
27
178
KO
TO
R
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
20
14
17
9,7
81
72
,00
30
,00
14
,80
9,8
23
23
76
22
92
71
06
16
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 27
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m
3]
VB
AL
LA
ST
[m3]
VH
FO
[m
3]
VD
O [
m3]
VH
UL
L [
m3]
v [
kn
]s
erv
/ t
rial
PB [
kW
]P
MA
X [
kW
]
Tip
gla
vn
og
po
go
ns
ko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
Fn
CB
CB
DC
ok
rL
pp / B
Lp
p / H
B / T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
1TR
IMN
ES
17
02
7,0
72
38
33
73
14
,06
13
,5S
85
%4
23
34
98
0M
IT
6U
EC
45
LA
14
71
55
0,1
87
0,8
05
0,8
48
1,2
21
5,8
33
10
,68
72
,85
11
,55
60
,74
20
,45
6
2EX
CELLEN
T
PES
CA
DO
RES
23
30
0,0
11
05
13
,5S
95
%4
90
05
18
0M
AN
B &
W
7S
35
MC
17
01
73
0,1
90
5,9
63
11
,14
32
,50
01
,33
8
3ER
NA
OLD
EN
DO
RFF
23
21
2,0
50
53
11
05
18
83
05
32
,58
14
S 8
5%
50
75
59
70
MA
N B
&W
6L
42
MC
16
41
76
0,1
97
0,7
82
0,8
07
1,3
35
5,9
65
11
,14
82
,49
21
,33
30
,80
70
,76
0
4K
IMO
LIA
N
PR
IDE
25
11
9,0
15
56
52
SU
L
6R
TA
48
15
00
,19
97
,00
01
1,4
93
2,2
45
1,3
67
5EV
ER
REG
AL
30
81
1,0
10
12
87
41
42
1,1
81
3,9
S 8
6%
44
70
51
80
MA
N B
& W
7S
35
MC
16
41
73
0,1
89
0,7
87
0,8
17
1,0
19
5,6
15
10
,93
62
,73
41
,40
40
,80
60
,74
4
6G
EB
E
OLD
EN
DO
RFF
30
81
1,0
10
65
14
,1S
10
0%
51
80
51
80
MA
N B
& W
7S
35
MC
17
31
73
0,1
92
5,6
15
10
,93
62
,73
41
,40
4
7W
ELL
PES
CA
DO
RES
30
81
1,0
80
41
10
48
87
41
42
1,1
81
4,6
S 1
00
%5
18
05
18
0M
AN
B &
W
7S
35
MC
17
31
73
0,1
98
0,7
87
0,8
17
1,0
19
5,6
15
10
,93
62
,73
41
,40
40
,80
80
,74
4
8S
TELLA
R
IMA
GE
30
54
0,0
64
65
17
86
20
41
5,1
S 8
5%
60
65
71
35
MA
N B
&W
5S
50
MC
12
01
27
0,2
03
5,7
62
11
,09
62
,65
31
,37
8
9C
OS
MO
S
VER
DE
12
59
15
,77
S 9
2%
55
16
59
70
MA
N B
&W
6L
42
MC
16
31
76
0,2
14
5,5
84
10
,99
92
,70
11
,37
1
10
HA
RR
IETT
32
77
1,0
96
45
10
41
12
41
4,1
10
01
0M
AN
B&
W
7S
50
MC
12
70
,17
77
,42
21
2,2
90
2,3
69
1,4
31
11
HA
PPY
VEN
TU
RE
36
84
7,0
87
34
12
47
11
34
99
46
,07
14
S 8
8%
58
46
66
50
MA
N B
& W
5L
50
MC
13
41
48
0,1
79
0,8
07
0,8
38
1,1
59
6,3
46
11
,87
12
,65
31
,41
80
,78
80
,73
8
18
2A
FR
ICA
N
MA
GN
OLIA
38
83
9,4
14
49
50
MA
N B
&W
5S
45
ME
B8
.2
11
00
,17
66
,35
91
3,5
20
3,1
03
1,4
60
12
KA
LI
38
00
0,0
18
05
31
38
86
95
02
90
,29
14
S 9
0%
48
55
53
92
MA
N B
&W
5S
50
MC
10
01
04
0,1
79
0,7
98
0,8
30
0,9
62
6,1
11
12
,13
22
,82
71
,42
40
,81
50
,75
6
13
VIE
W B
ULK
ER
39
03
6,0
12
60
82
50
85
0,5
51
4,3
58
88
MIT
5U
EC
52
LA
13
30
,18
00
,81
90
,84
96
,51
51
2,4
56
2,7
00
1,4
12
0,7
68
14
DO
BR
OTA
37
56
6,0
52
80
5,6
14
S 9
0%
53
73
59
70
MA
N B
&W
6L
42
MC
17
60
,17
30
,79
80
,82
91
,02
27
,08
01
2,2
92
2,4
46
1,4
09
0,7
92
0,7
11
15
ZEY
NEP K
IRA
N3
47
12
,01
83
08
14
06
21
71
5S
10
0%
78
60
78
60
MA
N B
& W
6S
46
MC
-C1
29
12
90
,18
86
,91
91
2,1
70
2,3
51
1,3
36
17
TO
P S
UG
AR
39
15
2,0
18
55
31
21
11
09
14
,5S
85
%5
35
96
30
4M
AN
B&
W
6S
46
MC
-C1
07
11
30
,18
76
,00
01
1,4
89
2,7
08
1,4
14
17
8K
OTO
R4
61
78
,21
4,5
78
60
B&
W1
29
0,1
82
5,7
33
11
,62
23
,05
51
,50
7
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 28
12
34
56
78
910
11
12
13
14
15
16
17
18
19
R.
Br.
Ime
bro
da
Bro
do
gra
diliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
158
BIA
NC
O
OLIV
IA
BU
LK
ER
Jia
ngm
en N
any
ang
Ship
Engin
eering
Co.,
Ltd
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
20
13
17
9,9
01
71
,50
28
,40
14
,10
10
,15
32
50
02
09
28
11
78
6
150
AR
KLO
W
SPIR
IT
DA
ES
UN
SH
IPB
UIL
DIN
G &
EN
GIN
EE
RIN
G C
O.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
, A
LP
, M
ON
-
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
20
13
18
2,0
01
77
,00
30
,00
14
,60
10
,00
34
90
52
28
68
11
64
8
175
BU
DV
A
Chin
a C
hang J
iang
National S
hip
pin
g
Gro
up C
orp
ora
tion
Jin
ling S
hip
yard
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
Handy
siz
e
Bulk
Carr
ier
20
14
18
0,0
01
76
,75
30
,00
14
,70
10
,30
35
00
02
42
88
12
03
2
12
2021
2223
2425
2627
2829
3031
3233
3435
3637
3839
4041
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD [m
3 ]V
BA
LLA
ST
[m3 ]
VH
FO [m
3 ]V
DO [
m3 ]
VH
ULL
[m
3 ]v
[kn
]s
erv
/ tr
ial
PB [
kW
]P
MA
X [
kW
]
Tip
gla
vno
g
po
go
ns
ko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
FnC
BC
BD
Cok
rL
pp /
BL
pp /
HB
/ T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
158
BIA
NC
O O
LIV
IA
BU
LKER
4347
7,4
13,7
6480
Yich
ang
-
CH
N13
60,
172
6,03
912
,163
2,79
81,
389
150
AR
KLO
W
SPI
RIT
4695
1,0
1460
50M
AN B
&W
5S50
ME
990,
173
5,90
012
,123
3,00
01,
460
175
BU
DV
A46
946,
114
6350
MAN
B&
W
5S50
990,
173
5,89
212
,024
2,91
31,
427
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 29
12
34
56
78
91
01
11
21
31
41
51
61
71
81
9
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
15
4A
TL
AN
TIC
SP
IRIT
NA
NJIN
G D
ON
GZ
E
SH
IPY
AR
D C
O.,
LTD
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-
SH
AF
T
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
13
17
9,9
01
71
,50
28
,40
15
,00
10
,80
35
05
32
24
34
12
06
8
16
2C
HIN
A
SP
IRIT
NA
NJIN
G D
ON
GZ
E
SH
IPY
AR
D C
O.,
LTD
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-
SH
AF
T
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
13
17
9,9
01
71
,50
28
,40
15
,00
10
,80
35
09
72
24
34
12
06
8
17
7JE
RS
EY
SP
IRIT
Qin
gsh
an
Sh
ipy
ard
Of
Ch
ina
Ch
an
gjia
ng
Na
tio
na
l S
hip
pin
g
Gro
up
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-
SH
AF
T
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
14
17
9,9
01
75
,00
30
,00
14
,60
10
,00
36
00
02
34
05
11
92
2
17
0G
RA
CE
C
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-
SH
AF
T
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
13
18
6,4
01
78
,00
27
,80
15
,60
10
,90
36
90
32
27
33
12
33
0
16
5C
OR
EW
ISE
OL
SA
IKI
HE
AV
Y
IND
US
TR
IES
CO
.,
LTD
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CP
S(W
BT)
BC
-A
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
13
17
7,8
51
69
,80
28
,60
15
,00
10
,85
37
05
92
28
55
12
53
6
18
CIE
LO
DI
MO
NF
AL
CO
NE
Shanghai S
hip
yard
,
Shanghai
LR
+1
00
A1
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
02
18
5,5
01
75
,40
29
,00
16
,00
37
45
05
77
04
32
20
27
80
01
33
00
14
8A
ND
AL
UC
IA
YA
NG
ZH
OU
GU
OY
U
SH
IPB
UIL
DIN
G
CO
.LTD
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
, B
WE
,
MO
N-S
HA
FT
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
13
18
0,0
01
76
,75
30
,00
14
,73
10
,65
37
50
02
42
12
12
86
0
18
1T
RU
E L
OV
EC
HE
NG
XI
SH
IPY
AR
D
CO
.,L
TD
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-
SH
AF
T
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
15
17
9,9
51
77
,00
32
,00
15
,00
10
,50
38
00
02
55
15
13
05
5
18
4A
P R
EV
EL
IN
Qin
gsh
an
Sh
ipy
ard
Of
Ch
ina
Ch
an
gjia
ng
Na
tio
na
l S
hip
pin
g
Gro
up
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-
SH
AF
T
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
16
18
0,0
01
77
,00
32
,00
15
,00
10
,50
38
70
02
54
94
13
06
8
18
5B
ER
GE
BA
ND
AI
Jia
ng
me
n N
an
ya
ng
Sh
ip E
ng
ine
erin
g
Co
.,L
td.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-
SH
AF
T
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
16
17
9,9
01
76
,85
30
,00
14
,80
10
,60
39
35
92
48
72
12
92
6
19
GL
OR
Y
MO
UN
TA
INB
oh
ai S
/Y,
Jin
xi
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
91
19
5,0
01
84
,30
32
,00
15
,20
10
,00
39
70
02
68
35
11
00
9
17
9L
A
LA
ND
RIA
IS
Tia
njin
Xin
ga
ng
Ship
build
ing H
eav
y
Ind
ustr
y C
o.,
Ltd
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-
SH
AF
T
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
14
17
9,9
91
76
,65
30
,00
15
,00
10
,70
40
00
02
47
25
13
67
7
20
SIL
VE
R
SH
ING
Shanghai S
/Y,
Shanghai
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-C
CS
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
96
19
5,0
01
85
,00
32
,00
15
,20
10
,00
40
18
12
71
17
11
38
0
21
SE
A M
IRO
R
Ch
ina
Sh
ipb
uild
ing
Co
rpo
ratio
n,
Osh
ima
,
(TW
N)
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
90
18
0,0
01
72
,00
30
,50
15
,80
11
,23
42
02
56
72
94
87
54
23
27
41
38
07
22
MO
SO
R
"Bro
do
sp
lit"
-
Bro
dogra
dili
šte
d.o
.o.,
Sp
lit,
Hrv
ats
ka
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
7,6
31
79
,37
30
,80
15
,45
10
,10
10
,97
38
10
04
25
84
84
00
46
50
05
09
84
24
53
31
37
70
23
BA
RA
Ish
ika
wa
jima
- H
arim
a
He
av
y I
nd
ustr
ies C
o.,
Ltd
. A
ich
i W
ork
s,
Ch
ita
, Ja
pa
n
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+ A
UT
MS
, +
MA
CH
,
SS
H,
CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
98
18
1,5
01
72
,00
30
,50
16
,40
11
,35
42
64
82
49
87
13
53
2
24
SE
A
BU
LK
ER
Ish
ika
wa
jima
- H
arim
a
He
av
y I
nd
ustr
ies C
o.,
Ltd
. C
hita
, Ja
pa
n
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
97
18
1,5
01
72
,74
30
,50
16
,40
11
,35
42
71
72
49
53
13
54
7
25
SU
NO
RO
sh
ima
Sh
ipb
uild
ing
Co
. L
td.
Ja
pa
n
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+ A
UT
-UM
S,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
92
17
9,9
91
72
,00
30
,50
15
,80
11
,23
43
00
15
75
34
87
54
23
27
21
36
81
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 30
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m3 ]
VB
AL
LA
ST
[m3 ]
VH
FO
[m3 ]
VD
O [
m3 ]
VH
UL
L [
m3 ]
v [k
n]
se
rv /
tria
lP
B [
kW
]P
MA
X [
kW
]
Tip
gla
vno
g
po
go
ns
ko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
FnC
BC
BD
Co
krL
pp /
BL
pp /
HB
/ T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
15
4A
TL
AN
TIC
SP
IRIT
44
46
9,5
13
,76
48
00
38
14
CH
N1
21
36
0,1
72
6,0
39
11
,43
32
,63
01
,38
9
16
2C
HIN
A
SP
IRIT
44
46
9,5
13
,76
48
01
65
54
/B0
BV
13
60
,17
26
,03
91
1,4
33
2,6
30
1,3
89
17
7JE
RS
EY
SP
IRIT
48
63
5,2
14
64
00
MA
N
B&
W5
S5
0M
E-
B9
.2
99
0,1
74
5,8
33
11
,98
63
,00
01
,46
0
17
0G
RA
CE
C4
79
00
,11
4,8
78
60
MA
N B
&W
12
90
,18
26
,40
31
1,4
10
2,5
50
1,4
31
16
5C
OR
EW
ISE
OL
45
79
0,8
15
,58
28
0M
itsu
i-M
AN
B&
W1
29
0,1
95
5,9
37
11
,32
02
,63
61
,38
2
18
CIE
LO
DI
MO
NF
AL
CO
NE
47
50
0,0
14
,59
48
0M
AN
B&
W
6S
50
MC
-C1
27
0,1
80
1,4
63
6,0
48
10
,96
30
,86
6
14
8A
ND
AL
UC
IA4
67
30
,01
4
63
50
QM
D W
art
sila
99
0,1
73
5,8
92
11
,99
92
,81
71
,38
3
18
1T
RU
E L
OV
E5
08
73
,81
5,2
61
00
WA
RT
SIL
A9
90
,18
85
,53
11
1,8
00
3,0
48
1,4
29
18
4A
P R
EV
EL
IN5
19
04
,91
46
10
01
56
86
CH
N1
49
90
,17
35
,53
11
1,8
00
3,0
48
1,4
29
18
5B
ER
GE
BA
ND
AI
48
14
7,0
14
60
50
5S
50
ME
-B9
.29
90
,17
35
,89
51
1,9
49
2,8
30
1,3
96
19
GL
OR
Y
MO
UN
TA
IN4
55
70
,01
10
51
4,7
76
10
SU
L 6
RT
A5
21
20
0,1
78
5,7
59
12
,12
53
,20
01
,52
0
17
9L
A
LA
ND
RIA
IS5
12
88
,31
46
05
0M
AN
B&
W
5S
50
ME
-B9
.29
90
,17
35
,88
81
1,7
77
2,8
04
1,4
02
20
SIL
VE
R
SH
ING
48
96
8,0
12
87
14
,35
95
1S
UL
6R
TA
52
12
60
,17
35
,78
11
2,1
71
3,2
00
1,5
20
21
SE
A M
IRO
R5
21
25
,01
56
61
18
69
41
2,3
91
4S
85
%5
29
66
23
0S
UL
6R
TA
52
94
99
0,1
75
0,8
08
0,8
37
0,8
38
5,6
39
10
,88
62
,71
61
,40
70
,86
20
,75
1
22
MO
SO
R5
11
25
,02
63
70
16
64
17
87
25
62
,11
4,5
S 9
0%
64
35
71
50
MA
N B
& W
5S
50
MC
12
21
27
0,1
78
0,8
21
0,8
50
0,8
90
5,8
24
11
,61
02
,80
81
,40
80
,83
50
,70
5
23
BA
RA
53
85
3,0
18
05
14
,5S
90
%6
98
87
70
0S
UL
6R
TA
48
T1
06
11
70
,18
25
,63
91
0,4
88
2,6
87
1,4
45
24
SE
A
BU
LK
ER
53
85
3,0
18
05
14
,5S
86
%6
99
08
16
5S
UL
6R
TA
48
T1
06
12
40
,18
15
,66
41
0,5
33
2,6
87
1,4
45
25
SU
NO
R5
21
25
,01
27
73
14
96
12
06
94
12
,39
14
,6S
85
%5
29
66
23
0S
UL
6R
TA
52
94
99
0,1
83
0,8
08
0,8
37
0,7
39
5,6
39
10
,88
62
,71
61
,40
70
,88
20
,75
1
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 31
12
34
56
78
91
01
11
21
31
41
51
61
71
81
9
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
26
AR
EN
A"U
ljan
ik"
-
Bro
dogra
dili
šte
d.d
.,
Pu
la,
Hrv
ats
ka
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
LI,
ES
N,
+L
MC
, U
MS
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
2,8
01
75
,00
32
,20
16
,10
11
,00
44
31
49
33
45
36
48
25
60
01
45
58
27
UN
ION
LE
AD
ER
Ha
lla E
ng
ine
erin
g &
He
av
y I
nd
ustr
ies,
Inch
on
, K
ore
a
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
AL
T,
+ A
UT
MS
, +
MA
CH
, S
SH
, C
SM
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
95
18
6,8
01
78
,60
30
,40
16
,30
11
,42
44
80
97
69
25
25
01
25
72
51
44
72
28
AN
GE
L
WIN
G
Th
e H
ako
da
te D
ock
Co
. L
td.,
Ja
pa
n
NK
NS
* B
ulk
Ca
rrie
r, M
NS
*,
MO
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
94
18
4,5
31
76
,00
32
,00
16
,00
10
,72
11
,32
44
95
08
06
65
30
16
25
45
71
47
56
29
SE
A L
UC
KT
su
ne
ish
i N
um
aku
ma
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+A
LT,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
95
18
5,7
41
78
,08
30
,40
16
,50
11
,62
45
42
97
75
25
31
81
26
09
11
48
72
30
CO
RA
OL
DE
ND
OR
FF
Tsu
ne
ish
i H
ea
vy
Ind
ustr
ies I
nc.,
Ce
bu
,
(PH
L)
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
AL
T,
+ A
UT
MS
, +
MA
CH
, S
SH
, C
SM
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
00
18
6,0
01
75
,47
30
,40
16
,50
11
,62
45
65
97
47
25
31
31
26
01
01
48
34
31
TA
MIL
NA
DU
Hin
du
sta
n S
hip
ya
rd
Ltd
., V
isa
kh
ap
atn
am
,
Ind
ia
BV
+H
UL
L,
+M
AC
H,
Bu
lk
Ca
rrie
r E
SP
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
00
19
3,4
91
85
,95
30
,40
16
,39
11
,82
45
79
21
09
67
56
75
92
80
29
16
15
4
32
EN
ER
GY
RA
NG
ER
Ch
ina
Sh
ipb
uild
ing
Co
rpo
ratio
n,
Ke
elu
ng
Sh
i, K
ee
lun
g,
(TW
N)
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-U
MS
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
96
18
9,9
51
80
,00
32
,20
15
,80
11
,10
45
95
08
19
65
41
46
26
33
01
53
12
33
GR
EA
T
PR
ES
TIG
E
Da
ed
on
g S
hip
bu
ildin
g
Co
. L
td.,
Jin
ha
e
(Ky
un
gn
am
), K
ore
a
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+A
UT
MS
, O
il P
ol-E
ng
,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
98
19
0,0
21
81
,00
31
,00
16
,60
11
,62
46
19
38
20
05
43
93
27
25
11
51
43
34
SA
GA
SP
RA
YO
sh
ima
Sh
ipb
uild
ing
Co
. L
td.
Ja
pa
n
DN
V +
1A
1 B
ulk
Ca
rrie
r, E
O
dk (
+),
ha
(+
), O
CS
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
94
19
9,2
01
90
,00
30
,50
16
,40
10
,00
11
,80
37
54
34
70
76
10
66
54
82
08
57
74
12
93
81
14
15
5
35
NO
RD
AC
E
Osh
ima
Sh
ipb
uild
ing
Co
. L
td.,
Nis
his
on
og
i-
gu
n N
ag
asa
ki, J
ap
an
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
Oil
Po
l-E
ng
, +
MA
CH
,
SS
H,
CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
99
18
5,7
31
74
,60
30
,95
16
,40
11
,77
47
26
38
27
35
55
36
25
95
51
61
73
36
AM
BE
R K
Osh
ima
Sh
ipb
uild
ing
Co
. L
td.
Ja
pa
n
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
AL
T,
Oil
Po
l-E
ng
, +
MA
CH
, S
SH
, C
SM
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
00
18
5,7
31
74
,60
30
,95
16
,40
11
,75
47
28
28
25
45
55
36
25
95
51
61
73
37
AIG
EO
RG
ISS
hanghai S
hip
yard
,
Shanghai
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
9,9
01
80
,00
32
,20
16
,80
11
,10
11
,81
44
50
74
80
00
28
69
31
67
14
38
ME
DI
TR
AD
ER
Osh
ima
Sh
ipb
uild
ing
Co
., L
td.,
Nis
his
on
og
i-
gu
n N
ag
asa
ki, J
ap
an
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
AL
T,
+ A
UT
MS
, O
il
Pol-E
ng,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
19
99
18
9,3
31
78
,09
30
,95
16
,40
11
,73
48
22
02
65
80
16
45
0
39
PR
AB
HU
GO
PA
L
Mitsu
i E
ng
. &
SB
Co
.,
Ltd
., T
am
an
oL
R +
10
0A
1H
an
dy
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
03
18
9,9
91
82
,00
32
,26
17
,90
11
,20
48
40
08
55
05
69
50
31
50
0
40
SH
AN
GO
R
Na
nto
ng
Co
sco
Kh
i
Sh
ip E
ng
ine
erin
g C
o.,
Ltd
., N
an
ton
g,
Ch
ina
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
7,5
01
79
,00
31
,00
16
,75
11
,97
48
90
92
71
98
15
36
5
41
SE
A
BR
EE
ZE
BU
LK
ER
Ish
ika
wa
jima
- H
arim
a
He
av
y I
nd
ustr
ies C
o.,
Ltd
. T
oky
o S
hip
ya
rd,
To
ky
o,
Ja
pa
n
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-U
MS
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
9,9
61
81
,00
32
,20
16
,50
10
,70
11
,62
48
98
32
80
19
16
03
4
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 32
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m
3]
VB
AL
LA
ST
[m3]
VH
FO
[m
3]
VD
O [
m3]
VH
UL
L [
m3]
v [
kn
]s
erv
/ t
ria
lP
B [
kW
]P
MA
X [
kW
]
Tip
gla
vn
og
po
go
ns
ko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
Fn
CB
CB
DC
okr
Lp
p / B
Lp
p / H
B / T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
26
AR
EN
A5
48
32
,07
96
01
,18
14
,48
26
0M
AN
B&
W
6S
50
MC
12
50
,17
90
,84
40
,87
71
,12
75
,43
51
0,8
70
2,9
27
1,4
64
0,8
26
0,6
89
27
UN
ION
LE
AD
ER
54
74
4,0
25
12
51
76
71
69
75
85
1,5
21
4,2
S 9
0%
70
69
78
60
MA
N B
&W
6S
50
MC
11
91
23
0,1
75
0,8
26
0,8
57
1,0
20
5,8
75
10
,95
72
,66
31
,42
80
,85
30
,72
2
28
AN
GE
L
WIN
G5
62
97
,02
60
89
17
97
93
75
83
4,1
81
4,3
S 8
0%
69
14
85
80
MA
N B
&W
6S
50
MC
11
51
27
0,1
77
0,8
11
0,8
42
0,9
71
5,5
00
11
,00
02
,82
71
,41
30
,84
80
,74
2
29
SE
A L
UC
K5
72
08
,01
48
25
16
94
96
76
37
0,0
81
4S
85
%6
09
77
17
6M
AN
B&
W
6S
50
MC
11
41
20
0,1
72
0,8
25
0,8
55
0,9
11
5,8
58
10
,79
32
,61
61
,42
00
,85
40
,74
9
30
CO
RA
OL
DE
ND
OR
FF
57
20
8,0
14
83
21
56
01
27
76
21
3,2
91
4S
85
%6
07
77
17
1M
AN
B&
W
6S
50
MC
11
41
20
0,1
74
0,8
36
0,8
66
0,9
08
5,7
72
10
,63
52
,61
61
,42
00
,85
90
,75
1
31
TA
MIL
NA
DU
54
67
1,0
21
82
30
07
92
98
,34
14
S 9
1%
73
00
80
30
SU
L 5
RT
A6
21
06
10
60
,16
90
,82
90
,85
61
,04
46
,11
71
1,3
45
2,5
72
1,3
87
0,8
07
0,6
89
32
EN
ER
GY
RA
NG
ER
57
66
9,0
14
90
92
11
77
80
00
,85
14
,47
72
8S
UL
6R
TA
52
U1
17
0,1
76
0,8
21
0,8
52
1,0
48
5,5
90
11
,39
22
,90
11
,42
30
,84
90
,73
9
33
GR
EA
T
PR
ES
TIG
E5
90
46
,02
39
31
25
78
76
6,9
13
,55
S 9
2%
79
08
85
62
MA
N B
&W
6S
50
MC
11
61
27
0,1
65
0,8
14
0,8
46
1,2
83
5,8
39
10
,90
42
,66
91
,42
90
,84
90
,75
0
34
SA
GA
SP
RA
Y5
19
46
,01
61
85
27
45
13
38
09
20
,17
15
S 8
5%
76
09
89
52
SU
L 7
RT
A5
21
11
11
70
,17
90
,82
40
,85
10
,87
56
,23
01
1,5
85
2,5
85
1,3
90
0,8
15
0,6
42
35
NO
RD
AC
E5
93
87
,02
57
87
15
50
13
57
78
53
,84
14
,3S
90
%6
32
27
02
4M
AN
B &
W
6S
50
MC
-C1
00
10
40
,17
80
,85
20
,87
80
,86
15
,64
11
0,6
46
2,6
30
1,3
93
0,8
51
0,7
63
36
AM
BE
R K
59
38
7,0
25
78
61
45
41
31
77
99
4,3
21
4,5
70
42
94
80
MA
N B
&W
6S
50
MC
-C1
04
12
70
,18
00
,85
30
,88
00
,92
05
,64
11
0,6
46
2,6
34
1,3
96
0,8
51
0,7
61
37
AIG
EO
RG
IS6
00
00
,01
4,1
S 9
0%
77
22
85
80
MA
N B
&W
6S
50
MC
12
31
27
0,1
73
5,5
90
10
,71
42
,72
71
,42
3
38
ME
DI
TR
AD
ER
60
95
6,0
17
68
15
72
86
MIT
6U
EC
50
LS
II1
10
0,1
85
5,7
54
10
,85
92
,63
91
,39
8
39
PR
AB
HU
GO
PA
L9
34
81
,73
14
,57
08
0M
AN
B&
W
6S
50
MC
-C1
27
0,1
77
0,8
45
0,8
89
0,9
09
5,6
42
10
,16
82
,88
01
,59
80
,85
0
40
SH
AN
GO
R5
93
00
,01
82
41
4,5
68
80
MA
N B
&W
6S
50
MC
10
20
,17
85
,77
41
0,6
87
2,5
90
1,3
99
41
SE
A
BR
EE
ZE
BU
LK
ER
61
55
3,0
18
12
19
71
4,5
S 8
5%
65
45
77
00
SU
L
6R
TA
48
T1
11
11
70
,17
75
,62
11
0,9
70
2,7
71
1,4
20
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 33
12
34
56
78
91
01
11
21
31
41
51
61
71
81
9
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
42
OR
IEN
TO
R 2
Na
nto
ng
Co
sco
Kh
i
Sh
ip E
ng
ine
erin
g C
o.,
Ltd
., N
an
ton
g,
Ch
ina
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
02
18
7,5
01
76
,54
31
,00
16
,75
12
,07
49
43
46
46
65
59
00
27
19
81
61
60
43
VIR
GIN
IA
Mitsu
i E
ng
. &
SB
Co
.,
Ltd
., C
hib
a W
ork
s,
Ich
iha
ra
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
9,9
01
81
,00
32
,26
16
,90
11
,93
50
17
57
96
15
81
36
28
02
91
67
31
44
AR
CA
DIA
Shanghai S
hip
yard
,
Shanghai
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
LI,
ES
N,
+L
MC
, U
MS
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
02
18
9,9
01
80
,00
32
,20
16
,80
11
,80
12
,17
48
00
05
03
62
28
69
31
67
14
45
CU
RIA
Osh
ima
Sh
ipb
uild
ing
Co
. L
td.
Ja
pa
n
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, M
ON
-SH
AF
T
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
9,9
91
82
,00
32
,26
16
,67
11
,89
51
02
97
92
95
89
58
28
69
11
75
92
46
KA
NG
QIA
NG
Osh
ima
Sh
ipb
uild
ing
Co
. L
td.,
Nis
his
on
og
i-
gu
n N
ag
asa
ki, J
ap
an
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-
UM
S,M
ON
-SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
02
18
9,9
91
82
,00
32
,26
16
,67
11
,89
51
06
92
86
13
17
54
7
47
AR
TE
MIS
Sa
no
ya
s H
ish
ino
Me
ish
o C
orp
ora
tio
n,
Ku
rash
iki, J
ap
an
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
9,9
01
82
,00
32
,26
17
,10
12
,00
52
05
58
47
66
05
31
29
49
91
78
89
48
AG
IOS
AN
AS
TA
SIO
S
Sa
no
ya
s H
ish
ino
Me
ish
o C
orp
ora
tio
n,
Ku
rash
iki, J
ap
an
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
9,9
01
82
,00
32
,26
17
,10
10
,75
12
,04
52
06
18
47
06
05
31
29
49
91
78
89
49
BIA
NC
O
BU
LK
ER
Tsu
ne
ish
i H
ea
vy
Ind
ustr
ies I
nc.,
Ce
bu
,
(PH
L)
BV
+H
UL
L,
+M
AC
H,
Bu
lk
Ca
rrie
r E
SP
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
9,9
01
82
,00
32
,26
17
,00
11
,00
12
,00
52
19
33
00
08
17
84
3
50
CO
S
KN
IGH
T
Tsu
ne
ish
i S
hip
bu
ildin
g
Co
., L
td.,
Nu
ma
ku
ma
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
LI,
ES
N,
+L
MC
, U
MS
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
02
19
0,0
01
82
,00
32
,26
17
,00
11
,00
12
,02
52
35
33
00
53
18
20
7
51
CE
NT
UR
Y
SE
A
Tsu
ne
ish
i H
ea
vy
Ind
ustr
ies I
nc.,
Ce
bu
,
(PH
L)
BV
+H
UL
L,
+M
AC
H,
Bu
lk
Ca
rrie
r E
SP
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
18
9,9
01
82
,00
32
,26
17
,00
11
,00
12
,00
52
37
53
00
08
17
84
3
52
DO
RIC
PR
IDE
Tsu
ne
ish
i S
hip
bu
ildin
g
Co
., L
td.,
Nu
ma
ku
ma
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
01
19
0,0
01
82
,00
32
,26
17
,00
11
,00
12
,02
52
42
88
34
46
07
72
30
17
41
79
07
53
JO
HN
OL
DE
ND
OR
FF
Tsu
ne
ish
i H
ea
vy
Ind
ustr
ies I
nc.,
Ce
bu
,
(PH
L)
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-
UM
S,M
ON
-SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
02
18
9,9
01
82
,87
32
,26
17
,00
12
,02
52
43
33
00
11
17
84
3
54
SU
N
BU
LK
ER
Osh
ima
Sh
ipb
uild
ing
Co
. L
td.,
Nis
his
on
og
i-
gu
n N
ag
asa
ki, J
ap
an
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
02
18
8,5
01
79
,91
32
,26
17
,18
12
,14
52
50
02
92
95
17
59
2
55
AP
EX
Ne
w C
en
tury
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
.,
Jin
gjia
ng
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,L
I, (
SD
A,
FD
A,
CM
),
+L
MC
, U
MS
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
02
18
9,9
91
83
,10
32
,26
17
,20
10
,70
53
80
63
11
67
18
38
4
56
NIS
SO
S
KY
PR
OS
Sa
no
ya
s H
ish
ino
Me
ish
o C
orp
ora
tio
n,
Ku
rash
iki, J
ap
an
LR
+1
00
A1
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
03
18
9,9
01
83
,00
32
,26
17
,20
12
,22
55
00
08
80
06
38
00
31
00
0
57
NO
RD
HV
AL
Mitsu
i E
ng
. &
SB
Co
.,
Ltd
., T
am
an
o
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r
ES
P,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Ha
nd
ym
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
03
18
9,9
91
82
,00
32
,26
17
,90
12
,90
56
06
08
50
16
45
61
31
26
01
85
49
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 34
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m
3 ]V
BA
LL
AS
T
[m3 ]
VH
FO
[m
3 ]V
DO [
m3 ]
VH
UL
L [
m3 ]
v [k
n]
se
rv /
tria
lP
B [
kW
]P
MA
X [
kW
]
Tip
gla
vno
g
po
go
ns
ko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
FnC
BC
BD
Co
krL
pp /
BL
pp /
HB
/ T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
42
OR
IEN
TO
R 2
59
44
02
79
00
18
24
16
77
81
92
,28
14
,56
88
0M
AN
B&
W
6S
50
MC
10
20
,17
90
,82
60
,85
30
,89
55
,69
51
0,5
40
2,5
68
1,3
88
0,8
84
0,7
60
43
VIR
GIN
IA6
32
16
,02
89
17
17
28
11
98
33
83
,83
15
,7S
85
%8
09
09
48
0M
AN
B&
W
6S
50
MC
-C1
27
0,1
92
0,8
15
0,8
45
0,8
07
5,6
11
10
,71
02
,70
51
,41
70
,86
30
,75
8
44
AR
CA
DIA
60
00
0,0
19
01
32
91
4,1
S 1
00
%8
58
08
58
0M
AN
B&
W
6S
50
MC
12
71
27
0,1
73
5,5
90
10
,71
42
,64
71
,38
1
45
CU
RIA
65
41
4,0
18
17
83
45
1,7
41
4,5
S 8
0%
76
50
94
80
MA
N B
&W
6S
60
MC
-C1
07
12
70
,17
70
,82
40
,85
30
,96
05
,64
21
0,9
18
2,7
13
1,4
02
0,8
66
0,7
84
46
KA
NG
QIA
NG
65
00
0,0
18
35
14
,5S
80
%7
64
99
48
0M
AN
B &
W
6S
50
MC
-C1
07
12
70
,17
75
,64
21
0,9
18
2,7
13
1,4
02
47
AR
TE
MIS
66
59
7,0
22
20
30
78
71
63
,48
14
,51
43
12
SU
L
6R
TA
48
T1
27
0,1
77
0,8
38
0,8
68
1,7
65
5,6
42
10
,64
32
,68
81
,42
50
,86
00
,76
4
48
AG
IOS
AN
AS
TA
SIO
S6
65
97
,02
78
52
21
53
30
58
68
33
,35
14
,51
43
12
SU
L
6R
TA
48
T-B
12
70
,17
70
,83
50
,86
51
,76
55
,64
21
0,6
43
2,6
79
1,4
20
0,8
60
0,7
67
49
BIA
NC
O
BU
LK
ER
67
50
0,0
22
41
17
61
4,5
S 9
0%
78
00
85
80
MA
N B
&W
6S
50
MC
11
61
27
0,1
77
5,6
42
10
,70
62
,68
81
,41
7
50
CO
S
KN
IGH
T6
77
56
,01
4,5
85
61
MA
N B
&W
6S
50
MC
12
70
,17
75
,64
21
0,7
06
2,6
83
1,4
14
51
CE
NT
UR
Y
SE
A6
75
00
,01
4,5
S 9
0%
78
00
85
80
MA
N B
&W
6S
50
MC
11
61
27
0,1
77
5,6
42
10
,70
62
,68
81
,41
7
52
DO
RIC
PR
IDE
67
75
6,0
21
87
19
28
67
15
,53
14
,5S
10
0%
85
80
85
80
MA
N B
&W
6S
50
MC
12
71
27
0,1
77
0,8
40
0,8
69
1,0
55
5,6
42
10
,70
62
,68
31
,41
40
,86
30
,78
1
53
JOH
N
OL
DE
ND
OR
FF
67
50
0,0
23
87
14
,57
80
0M
AN
B &
W
6S
50
MC
-C1
16
0,1
76
5,6
69
10
,75
72
,68
41
,41
4
54
SU
N
BU
LK
ER
66
30
0,0
18
35
14
,5S
70
%6
68
69
48
0M
AN
B &
W
6S
50
MC
-C1
07
12
70
,17
85
,57
71
0,4
72
2,6
57
1,4
15
55
AP
EX
65
50
0,0
14
,7S
10
0%
94
80
94
80
MA
N B
& W
6S
50
MC
-C1
27
12
70
,17
85
,67
61
0,6
45
56
NIS
SO
S
KY
PR
OS
69
00
0,0
90
38
3,6
31
4,7
S 1
00
%9
48
09
48
0M
AN
B&
W
6S
50
MC
-C1
27
12
70
,17
80
,86
30
,89
01
,08
35
,67
31
0,6
40
2,6
40
1,4
08
0,8
62
0,7
63
57
NO
RD
HV
AL
76
00
0,0
90
24
5,8
51
4,5
S 7
5%
70
80
94
80
MA
N B
&W
6S
50
MC
-C1
15
12
70
,17
70
,83
20
,85
90
,83
65
,64
21
0,1
68
2,5
01
1,3
88
0,8
68
0,8
42
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 35
12
34
56
78
91
01
11
21
31
41
51
61
71
81
9
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
19
2S
TA
R L
UT
AS
NA
NT
ON
G C
OS
CO
KH
I
SH
IP E
NG
INE
ER
ING
CO
., L
TD
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
16
19
9,9
01
97
,00
32
,24
18
,63
13
,00
61
20
03
47
69
20
15
8
19
1K
EN
AD
DI
Jia
ng
su
Ya
ng
zijia
ng
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
16
19
9,9
01
94
,50
32
,26
18
,50
13
,30
63
26
23
62
86
21
58
8
18
3A
ND
RO
ME
DA
CH
EN
GXI
SH
IPY
AR
D
CO
.,L
TD
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
16
19
9,9
01
94
,50
32
,26
18
,50
13
,30
63
45
93
63
17
21
60
2
19
0IN
DR
A
OL
DE
ND
OR
FF
Jia
ng
su
Ya
ng
zijia
ng
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
16
19
9,9
01
94
,50
32
,26
18
,50
13
,30
63
49
03
62
94
21
58
8
17
2JS
MIS
SO
UR
IY
AN
GZ
HO
U D
AY
AN
G
SH
IPB
UIL
DIN
G C
O.,
LTD
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
13
19
9,9
91
95
,90
32
,26
18
,50
13
,30
63
50
03
58
12
21
22
4
17
3JS
TA
MIS
EY
AN
GZ
HO
U D
AY
AN
G
SH
IPB
UIL
DIN
G C
O.,
LTD
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
13
19
9,9
91
93
,74
32
,26
18
,50
13
,30
63
50
03
58
12
21
22
4
15
2A
ST
OR
IAY
AN
GZ
HO
U D
AY
AN
G
SH
IPB
UIL
DIN
G C
O.,
LTD
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
13
19
9,9
91
94
,55
32
,26
18
,50
13
,30
63
50
03
58
12
21
22
4
14
6A
ER
IKO
YA
NG
ZH
OU
DA
YA
NG
SH
IPB
UIL
DIN
G C
O.,
LTD
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S ,
MO
N-S
HA
FT
P
an
am
ax
Bu
lk C
arr
ier
20
13
19
9,9
91
93
,74
32
,26
18
,50
13
,30
63
50
03
58
12
21
22
4
17
6G
EN
TL
E S
EA
SY
AN
GZ
HO
U D
AY
AN
G
SH
IPB
UIL
DIN
G C
O.,
LTD
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
14
19
9,9
91
93
,74
32
,26
18
,50
13
,30
63
50
03
58
12
18
7G
EN
EV
A
VE
NT
UR
E
CH
EN
GXI
SH
IPY
AR
D
CO
.,L
TD
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
16
19
9,9
01
94
,50
32
,26
18
,50
13
,10
63
50
03
63
36
21
33
0
18
8G
LA
FK
OS
PE
NG
LA
I Z
HO
NG
BA
I
JIN
GL
U S
HIP
IND
US
TR
Y C
O.,
LTD
.
I +
Hu
ll +
Ma
ch
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
A
LP
(SS
),M
ON
-SH
AF
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
16
19
9,9
01
94
,50
32
,26
18
,50
13
,30
63
51
93
63
00
21
58
8
58
EV
ER
VIC
TO
RY
EIS
A -
Esta
leiro
llh
a S
A,
Bra
zil
GL
+1
00
A4
, B
ulk
Ca
rrie
r, +
MC
AU
T
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
19
98
22
5,0
02
15
,00
32
,20
18
,30
12
,45
13
,20
64
13
16
91
46
11
35
27
54
83
80
49
83
80
00
23
25
9
59
MY
RO
N N
Hy
un
da
i H
ea
vy
Ind
ustr
ies C
o.
Ltd
., K
ore
a
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-U
MS
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
19
90
22
9,9
82
19
,70
32
,24
18
,30
13
,21
70
42
41
06
72
81
09
63
83
37
23
17
4
60
BU
EN
OS
AIR
ES
Hita
ch
i Z
ose
n
Co
rpo
ratio
n,
Ma
izu
ru
Wo
rks,
Ma
izu
ru
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-C
CS
,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
19
98
22
3,7
02
15
,00
32
,20
18
,60
13
,45
71
67
19
95
38
16
24
37
70
92
39
50
61
LA
CE
RT
A
Sh
in K
uru
sh
ima
Do
cky
ard
Co
., L
td.,
On
ish
i-ch
o
(Eh
ime
), J
ap
an
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
,
AL
T,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
19
94
22
5,0
32
15
,50
32
,26
18
,60
13
,47
71
86
23
76
29
23
43
6
62
IRA
N
GO
LE
ST
AN
Hy
un
da
i H
ea
vy
Ind
ustr
ies C
o.
Ltd
., K
ore
a
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
01
22
5,0
02
17
,00
32
,25
19
,00
13
,77
72
16
21
18
38
84
00
03
95
17
24
41
6
63
CH
RIS
TIN
A
VE
NT
UR
E
Sa
se
bo
He
av
y I
nd
ustr
ies
Co
. L
td.,
Ja
pa
n
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
,
AL
T,
+ A
UT
MS
, O
il P
ol-E
ng
, +
MA
CH
, S
SH
, C
SM
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
00
22
5,0
02
18
,00
32
,20
18
,70
13
,52
72
49
31
01
28
82
62
13
78
31
23
80
1
64
MIL
LE
NN
IUM
VE
NT
UR
E
Sa
se
bo
He
av
y I
nd
ustr
ies
Co
. L
td.,
Ja
pa
n
BV
I +
HU
LL
, +
MA
CH
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, +
AU
T-U
MS
, M
ON
-
SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Pa
na
ma
x
Bu
lk C
arr
ier
20
00
22
5,0
02
18
,00
32
,20
18
,70
13
,82
72
56
11
00
60
82
62
13
78
31
23
80
1
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 36
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m
3]
VB
AL
LA
ST
[m3]
VH
FO
[m
3]
VD
O [
m3]
VH
UL
L [
m3]
v [
kn
]s
erv
/ t
ria
lP
B [
kW
]P
MA
X [
kW
]Tip
gla
vn
og
po
go
nsko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
Fn
CB
CB
DC
okr
Lp
p / B
Lp
p / H
B / T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
19
2S
TA
R L
UT
AS
77
54
6,2
15
,88
13
0
MA
N B
&W
6S
50
ME
-
B9
.2
10
80
,18
56
,11
01
0,5
74
2,4
80
1,4
33
19
1K
EN
AD
DI
78
70
2,6
14
,48
05
05
S6
0M
E-C
89
0,1
70
6,0
29
10
,51
42
,42
61
,39
1
18
3A
ND
RO
ME
DA
78
75
0,8
14
,48
05
01
10
42
CH
N1
58
90
,17
06
,02
91
0,5
14
2,4
26
1,3
91
19
0IN
DR
A
OL
DE
ND
OR
FF
78
70
2,6
14
,48
05
0fle
x58
T-D
V2
89
0,1
70
6,0
29
10
,51
42
,42
61
,39
1
17
2JS
MIS
SO
UR
I7
74
91
,71
48
30
0
MA
N B
&W
5S
60
ME
-
C8
-T2
10
50
,16
46
,07
31
0,5
89
2,4
26
1,3
91
17
3JS
TA
MIS
E7
74
91
,91
48
30
0
MA
N B
&W
5S
60
ME
-
C8
-T2
91
0,1
65
6,0
06
10
,47
22
,42
61
,39
1
15
2A
ST
OR
IA7
74
91
,71
4,5
83
00
MA
N B
&W
5S
60
ME
-
C8
-T2
91
0,1
71
6,0
31
10
,51
62
,42
61
,39
1
14
6A
ER
IKO
77
49
1,9
14
,5
83
00
MA
N B
&W
91
0,1
71
6,0
06
10
,47
22
,42
61
,39
1
17
6G
EN
TL
E S
EA
S7
74
91
,91
4,3
83
00
MA
N B
&W
5S
60
ME
-
C8
.1
91
0,1
69
6,0
06
10
,47
22
,42
61
,39
1
18
7G
EN
EV
A
VE
NT
UR
E7
77
86
,31
4,4
85
00
MA
N B
&W
5G
60
ME
-
C9
.2
77
0,1
70
6,0
29
10
,51
42
,46
31
,41
2
18
8G
LA
FK
OS
78
86
0,2
14
,48
05
0
MA
N B
&W
5S
60
ME
-
C8
.2
89
0,1
70
6,0
29
10
,51
42
,42
61
,39
1
58
EV
ER
VIC
TO
RY
82
91
4,0
34
12
62
56
43
36
11
21
27
,91
4,5
S 9
0%
98
60
12
24
0S
UL
6R
TA
62
U9
00
,16
20
,85
90
,88
51
,00
56
,67
71
1,7
49
2,4
39
1,3
86
0,8
59
0,7
39
59
MY
RO
N N
82
97
5,0
11
30
02
,41
5S
90
%7
05
67
84
8M
AN
B&
W
5S
60
MC
83
86
0,1
66
0,8
46
0,8
72
0,6
47
6,8
15
12
,00
52
,44
11
,38
50
,86
80
,73
4
60
BU
EN
OS
AIR
ES
85
14
0,0
18
91
19
01
13
41
5,5
14
,5S
90
%7
83
08
70
0M
AN
B&
W
6S
60
MC
86
89
0,1
62
0,8
55
0,8
81
0,7
91
6,6
77
11
,55
92
,39
41
,38
30
,87
80
,75
1
61
LA
CE
RT
A8
28
93
,02
28
21
47
63
5
MIT
6U
EC
60
L
A
92
0,1
57
6,6
80
11
,58
62
,39
51
,38
1
62
IRA
N
GO
LE
ST
AN
73
00
0,0
34
33
81
96
12
49
11
64
70
,41
4,5
89
50
MA
N B
&W
5S
60
MC
92
0,1
62
0,8
50
0,8
76
0,8
87
6,7
29
11
,42
12
,34
21
,38
00
,85
90
,62
7
63
CH
RIS
TIN
A
VE
NT
UR
E8
47
00
,02
29
27
21
14
88
2,9
14
,5S
90
%7
94
38
82
6M
AN
B&
W
6S
60
MC
91
94
0,1
61
0,8
49
0,8
75
0,7
96
6,7
70
11
,65
82
,38
21
,38
30
,87
70
,73
7
64
MIL
LE
NN
IUM
VE
NT
UR
E8
47
00
,02
29
28
21
12
23
8,8
14
,58
82
6M
AN
B&
W
6S
60
MC
94
0,1
61
0,8
31
0,8
55
0,8
84
6,7
70
11
,65
82
,33
01
,35
30
,87
80
,75
5
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 37
12
34
56
78
91
01
11
21
31
41
51
61
71
81
9
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
65
IRA
N Y
AZ
DS
am
ho H
eav
y I
ndustr
ies
Co.,
Ltd
., M
okpo,
Kore
a
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
5,0
02
17
,00
32
,25
19
,80
12
,40
14
,15
72
64
28
67
19
40
60
92
49
75
66
NE
W H
ER
AL
DD
aedong S
hip
build
ing C
o.
Ltd
., K
ore
a
KR
S +
KR
S1,
Bulk
Carr
ier,
ES
P,
+K
RM
1,
H/C
, H
C/E
, U
MA
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
19
97
22
5,0
02
16
,00
32
,24
19
,10
12
,20
13
,85
62
00
07
27
00
11
04
67
30
46
83
74
63
86
08
24
61
9
67
AT
AM
AN
Sam
sung H
eav
y
Industr
ies C
o.
Ltd
., K
ore
a
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
5,1
02
16
,00
32
,24
19
,10
13
,91
72
86
73
85
80
24
57
1
68
GL
OB
AL
TR
IUM
PH
Chin
a S
hip
build
ing
Corp
ora
tion,
Kaohsiu
ng
Ship
yard
, K
aohsiu
ng,
(TW
N)
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT-C
CS
, M
ON
-
SH
AF
T +
MA
CH
,SS
H,C
SM
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
19
96
22
4,8
02
14
,37
32
,20
19
,00
13
,80
72
87
03
88
52
24
17
6
69
TA
I P
RO
FIT
Sum
om
ito H
eav
y
Industr
ies L
td.,
Yokosuka
Ship
yard
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
LI,
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
5,0
02
16
,00
32
,26
19
,20
13
,88
73
10
51
01
41
83
24
63
83
82
24
69
1
70
TH
AL
AS
SIN
I
TY
HI
Sam
sung H
eav
y
Industr
ies C
o.
Ltd
., K
ore
a
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier,
+LM
C,
UM
S,
IWS
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
19
94
22
5,0
02
16
,00
32
,20
19
,10
12
,20
13
,90
62
15
87
32
36
10
59
37
27
51
83
82
93
85
13
24
57
0
71
MA
RIG
O P
.N
am
ura
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
., I
mari,
Japan
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
02
22
4,8
92
16
,25
32
,20
19
,30
12
,37
13
,94
63
45
07
38
10
39
05
62
52
46
72
TH
EO
DO
RO
S P
Nam
ura
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
., I
mari,
Japan
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
02
22
4,9
52
15
,00
32
,20
19
,30
12
,37
13
,94
63
45
07
38
70
73
99
13
90
56
25
24
6
73
TE
TIE
N
TR
AD
ER
Nam
ura
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
., I
mari,
Japan
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
LI,
ES
N,
+LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
4,9
02
15
,00
32
,20
19
,30
12
,37
13
,96
63
45
07
39
10
73
99
13
92
13
25
24
6
74
YO
NG
TA
I
Jia
ngnan S
hip
yard
(Gro
up
) C
o.,
Ltd
.,
Shanghai, C
hin
a
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT-U
MS
, M
ON
-
SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
5,0
02
17
,00
32
,26
19
,20
14
,00
74
06
13
98
73
25
89
9
75
AT
LA
NT
IC
EA
GL
E
Daew
oo S
hip
build
ing &
Marine E
ngin
eering C
o.,
Ltd
., O
kpo
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
CG
, (S
DA
,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
4,9
12
17
,00
32
,26
19
,40
14
,10
74
08
61
23
81
86
46
73
99
73
25
83
8
76
CO
S IN
TR
EP
ID
Jia
ngnan S
hip
yard
(Gro
up
) C
o.,
Ltd
.,
Shanghai, C
hin
a
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
LI,
ES
N,
RLM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
5,0
02
17
,99
32
,26
19
,21
12
,50
14
,00
14
98
68
74
11
97
57
49
39
79
52
58
07
77
GA
LL
IA
GR
AE
CA
Nam
ura
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
., I
mari,
Japan
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
4,8
92
15
,00
32
,20
19
,30
13
,96
74
13
31
01
86
84
31
93
90
35
25
24
6
78
DE
SE
RT
EA
GL
E
Daew
oo S
hip
build
ing &
Marine E
ngin
eering C
o.,
Ltd
., O
kpo
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
02
22
4,9
02
17
,00
32
,26
19
,40
14
,10
74
14
13
99
73
25
83
8
79
WA
SH
ING
TO
N
TR
AD
ER
Sasebo H
eav
y I
ndustr
ies
Co.,
Ltd
., S
asebo
(Nagasaki),
Japan
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
ALT,
+ A
UT M
S,
Oil
Pol-E
ng,
+
MA
CH
, S
SH
, C
SM
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
00
22
5,0
02
18
,00
32
,20
19
,22
13
,82
74
22
83
89
28
24
31
9
80
KIN
GS
TO
N
TR
AD
ER
Sasebo H
eav
y I
ndustr
ies
Co.,
Ltd
., S
asebo
(Nagasaki),
Japan
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
ALT,
+ A
UT M
S,
Oil
Pol-E
ng,
+
MA
CH
, S
SH
, C
SM
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
19
90
22
5,0
02
18
,00
32
,20
19
,20
13
,82
74
24
23
89
28
24
31
9
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 38
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m
3]
VB
AL
LA
ST
[m3]
VH
FO
[m
3]
VD
O [
m3]
VH
UL
L [
m3]
v [
kn
]s
erv
/ t
ria
lP
B [
kW
]P
MA
X [
kW
]T
ip g
lav
no
g
po
go
ns
ko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
Fn
CB
CB
DC
okr
Lp
p / B
Lp
p / H
B / T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
65
IRA
N Y
AZ
D9
01
24
,03
50
61
22
07
15
71
22
12
7,9
14
,81
11
69
MA
N B
&W
6S
60
MC
96
0,1
65
0,8
54
0,8
81
1,0
19
6,7
29
10
,96
02
,27
91
,39
90
,83
80
,73
8
66
NE
W H
ER
AL
D8
57
00
,03
50
00
22
50
12
51
16
08
0,6
14
,5S
85
%7
37
88
68
0M
AN
B&
W
6S
60
MC
85
0,1
62
0,8
47
0,8
73
0,7
33
6,7
00
11
,30
92
,32
81
,37
90
,86
80
,73
8
67
AT
AM
AN
85
42
8,0
14
,51
22
40
MA
N B
&W
6S
60
MC
10
50
,16
26
,70
01
1,3
09
2,3
18
1,3
73
68
GL
OB
AL
TR
IUM
PH
84
33
8,0
34
82
21
4,5
97
15
SU
L
5R
TA
62
U1
06
0,1
63
6,6
57
11
,28
32
,33
31
,37
7
69
TA
I P
RO
FIT
87
18
0,0
24
53
18
81
15
90
1,9
14
,21
01
86
SU
L
7R
TA
48
T1
27
0,1
59
0,8
40
0,8
66
1,0
81
6,6
96
11
,25
02
,32
51
,38
40
,87
80
,75
2
70
TH
AL
AS
SIN
I
TY
HI
85
64
8,0
47
63
72
43
91
73
11
57
33
14
,6S
90
%7
81
28
68
0M
AN
B&
W
6S
60
MC
82
85
0,1
63
0,8
46
0,8
71
0,7
59
6,7
08
11
,30
92
,31
71
,37
40
,87
40
,74
0
71
MA
RIG
O P
.8
90
00
,01
4,5
10
37
1
MA
N B
&W
7S
50
MC
-
C
11
90
,16
26
,71
61
1,2
05
2,3
10
1,3
85
72
TH
EO
DO
RO
S P
89
00
0,0
14
,51
03
71
MA
N B
&W
7S
50
MC
-
C
11
90
,16
26
,67
71
1,1
40
2,3
10
1,3
85
73
TE
TIE
N
TR
AD
ER
89
04
0,0
14
,91
03
71
MA
N B
&W
7S
50
MC
-
C
11
90
,16
76
,67
71
1,1
40
2,3
06
1,3
82
74
YO
NG
TA
I9
00
00
,02
64
41
4,4
S 8
5%
86
62
10
20
0M
AN
B&
W
5S
60
MC
89
10
50
,16
16
,72
71
1,3
02
2,3
04
1,3
71
75
AT
LA
NT
IC
EA
GL
E9
05
49
,01
19
45
9,7
14
,51
09
52
MA
N B
&W
6S
60
MC
94
0,1
62
0,8
55
0,8
80
1,0
65
6,7
27
11
,18
62
,28
81
,37
60
,85
70
,75
8
76
CO
S IN
TR
EP
ID9
08
73
,02
39
41
33
14
,48
66
8M
AN
B&
W
5S
60
MC
89
0,1
60
6,7
57
11
,34
82
,30
41
,37
2
77
GA
LL
IA
GR
AE
CA
89
24
6,0
20
27
11
71
47
,81
4,9
S 8
5%
88
19
10
37
1
MA
N B
&W
7S
50
MC
-
C
11
31
19
0,1
67
0,8
51
0,8
77
0,8
04
6,6
77
11
,14
02
,30
61
,38
20
,87
90
,76
2
78
DE
SE
RT
EA
GL
E9
00
00
,01
4,5
10
95
1M
AN
B&
W
6S
60
MC
89
0,1
62
6,7
27
11
,18
62
,28
81
,37
6
79
WA
SH
ING
TO
N
TR
AD
ER
87
50
0,0
15
88
26
MA
N B
&
W
6S
60
MC
94
0,1
67
6,7
70
11
,34
22
,33
01
,39
1
80
KIN
GS
TO
N
TR
AD
ER
87
50
0,0
26
47
15
88
26
MA
N B
&W
6S
60
MC
94
0,1
67
6,7
70
11
,35
42
,33
01
,38
9
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 39
12
34
56
78
91
01
11
21
31
41
51
61
71
81
9
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
81
TIA
N S
ON
G
FE
NG
Nam
ura
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
., I
mari,
Japan
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
ALT,
Oil
Pol-E
ng,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
00
22
4,9
02
12
,28
32
,20
19
,30
13
,95
69
99
47
42
71
39
04
22
50
25
82
AM
IRA
Daew
oo S
hip
build
ing &
Marine E
ngin
eering C
o.,
Ltd
., O
kpo
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
4,9
02
17
,00
32
,26
19
,40
14
,12
74
40
11
20
66
86
46
73
98
18
25
83
8
83
MY
RT
OD
aew
oo S
hip
build
ing
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
4,9
92
17
,00
32
,26
19
,40
14
,12
74
47
01
19
97
86
46
73
98
31
25
83
8
84
AL
TA
IRH
udong S
hip
yard
,
Shanghai
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
5,0
02
17
,00
32
,26
19
,60
14
,27
74
66
51
26
72
87
33
74
05
23
26
16
3
85
AP
J J
IT
Hy
undai H
eav
y
Industr
ies C
o.
Ltd
.,
Uls
an,
Kore
a
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
4,9
72
17
,00
32
,25
19
,30
14
,02
74
75
61
12
44
86
00
04
01
72
25
43
4
86
RO
MA
ND
IEB
urm
eis
ter
& W
ain
Skib
sv
aerf
t A
/S,
Denm
ark
DN
V +
1A
1 B
ulk
Carr
ier,
HC
/EP
anam
ax
Bulk
Carr
ier
19
94
22
5,0
02
21
,00
32
,24
19
,70
12
,50
14
,30
62
60
07
51
00
11
75
07
43
50
86
85
02
43
60
17
1H
ER
CU
LE
S
PE
NG
LA
I Z
HO
NG
BA
I
JIN
GLU
SH
IP
IND
US
TR
Y C
O.,
LTD
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
13
22
5,0
02
17
,00
32
,26
19
,60
14
,20
75
20
04
11
04
25
57
3
14
4A
EN
EA
S
PE
NG
LA
I Z
HO
NG
BA
I
JIN
GLU
SH
IP
IND
US
TR
Y C
O.,
LTD
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S ,
MO
N-S
HA
FT
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
13
22
5,0
02
17
,00
32
,26
19
,60
14
,20
75
20
04
11
04
25
57
3
87
PE
AR
L O
F A
BU
DH
AB
I
Hitachi Z
osen
Corp
ora
tion,
Maiz
uru
Work
s,
Maiz
uru
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
02
22
4,9
22
17
,00
32
,20
19
,15
12
,40
13
,82
65
60
07
52
14
39
70
92
53
29
89
EV
ER
MIG
HT
YB
& W
, C
openhagen
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT M
S,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
19
96
22
5,0
02
18
,25
32
,24
19
,70
14
,33
69
99
97
52
65
11
57
08
15
69
86
83
53
93
76
24
36
3
90
SE
AF
AR
ER
Sanoy
asu H
ishin
o M
eis
ho
Corp
ora
tion,
Kura
shik
i,
Japan
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+
AU
T M
S,
Oil
Pol-E
ng,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
00
22
5,0
02
17
,00
32
,26
19
,30
13
,99
75
70
63
88
18
25
18
2
91
ME
DI K
OB
E
Kanasashi C
o.,
Ltd
.,
Toy
ohashi W
ork
s,
Toy
ohashi, J
apan
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT-U
MS
, M
ON
-
SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
4,9
52
13
,74
32
,26
19
,30
14
,02
75
92
43
91
26
25
37
3
92
EF
RO
SS
INI
Tsuneis
hi S
hip
build
ing
Co.,
Ltd
., N
um
akum
aLR
+100A
1P
anam
ax
Bulk
Carr
ier
20
03
22
5,0
02
17
,00
32
,26
19
,30
14
,04
75
93
23
99
00
26
40
0
93
JI M
AY
Tsuneis
hi S
hip
yard
,
Hiroshim
a,
Japan
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT-U
MS
,MO
N-
SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
5,0
02
17
,00
32
,26
19
,30
14
,03
76
01
54
00
08
25
98
1
94
KA
NA
RIS
Tsuneis
hi S
hip
build
ing
Co.,
Ltd
.
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
02
22
5,0
02
17
,00
32
,20
19
,15
12
,20
14
,04
76
01
54
00
02
26
10
1
96
CO
RO
NA
AC
EK
aw
asaki H
eav
y
Industr
ies L
td.,
Japan
NK
NS
* B
ulk
Carr
ier,
MN
S*,
MO
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
19
94
23
0,0
02
20
,00
36
,00
18
,50
11
,80
12
,79
69
94
07
74
47
10
78
08
07
20
88
22
74
28
69
23
77
8
16
6D
A S
HU
N
NE
W T
IME
S
SH
IPB
UIL
DIN
G
CO
.,LTD
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
13
22
9,0
02
25
,50
32
,26
20
,05
14
,45
81
06
84
39
90
27
66
2
18
9H
AN
TO
N
TR
AD
ER
VI
JIA
NG
SU
HA
NTO
NG
SH
IP H
EA
VY
IN
DU
STR
Y
CO
.,LTD
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
16
22
9,0
02
25
,50
32
,26
20
,05
13
,30
81
09
34
39
68
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 40
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m
3]
VB
AL
LA
ST
[m3]
VH
FO
[m
3]
VD
O [
m3]
VH
UL
L [
m3]
v [
kn
]s
erv
/ t
ria
lP
B [
kW
]P
MA
X [
kW
]T
ip g
lav
no
g
po
go
ns
ko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
Fn
CB
CB
DC
okr
Lp
p / B
Lp
p / H
B / T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
81
TIA
N S
ON
G
FE
NG
89
23
6,0
19
83
95
14
,5S
90
%7
94
48
82
6M
AN
B&
W
7S
50
MC
11
11
15
0,1
63
6,5
93
10
,99
92
,30
81
,38
4
82
AM
IRA
90
55
0,0
11
92
71
,41
4,5
10
95
2M
AN
B&
W
6S
60
MC
94
0,1
62
0,8
53
0,8
78
1,0
65
6,7
27
11
,18
62
,28
51
,37
40
,86
00
,75
9
83
MY
RT
O9
05
49
,01
19
28
0,3
14
,51
09
52
MA
N B
&W
6S
60
MC
94
0,1
62
0,8
53
0,8
78
1,0
65
6,7
27
11
,18
62
,28
51
,37
40
,86
10
,75
9
84
AL
TA
IR9
17
17
,02
65
51
62
12
04
60
,91
4,5
89
90
MA
N B
&W
5S
60
MC
92
0,1
62
0,8
53
0,8
78
0,8
68
6,7
27
11
,07
12
,26
11
,37
40
,85
50
,76
1
85
AP
J J
IT8
92
19
,02
15
01
49
11
88
79
,71
4,5
85
77
MA
N B
&W
5S
60
MC
-
C
86
0,1
62
0,8
55
0,8
80
0,8
37
6,7
29
11
,24
42
,30
01
,37
70
,86
90
,75
0
86
RO
MA
ND
IE8
52
00
,03
70
00
22
00
30
01
20
40
9,2
14
,75
S 8
5%
91
95
10
81
3S
UL
5R
TA
62
U1
05
11
00
,16
30
,83
20
,85
80
,84
76
,85
51
1,2
18
2,2
55
1,3
78
0,8
65
0,7
08
17
1H
ER
CU
LE
S8
99
41
,21
4,5
88
33
BV
57
43
PS
N
12
10
50
,16
26
,72
71
1,0
71
2,2
72
1,3
80
14
4A
EN
EA
S8
99
51
,11
4,5
88
33
5S
60
MC
-
C1
05
0,1
62
6,7
27
11
,07
12
,27
21
,38
0
87
PE
AR
L O
F A
BU
DH
AB
I8
94
22
26
96
20
21
4,5
S 9
0%
83
30
92
60
MA
N B
&W
6S
60
MC
99
0,1
62
6,7
39
11
,33
22
,33
01
,38
6
89
EV
ER
MIG
HT
Y8
51
58
,03
64
79
19
77
39
01
20
00
81
4,5
94
50
SU
L
5R
TA
62
U1
05
0,1
61
0,8
40
0,8
66
0,9
16
6,7
70
11
,07
92
,25
01
,37
50
,86
70
,71
0
90
SE
AF
AR
ER
89
25
0,0
28
34
15
S 8
5%
93
47
11
06
0
MA
N B
&W
7S
50
MC
-
C
12
21
27
0,1
67
6,7
27
11
,24
42
,30
61
,38
0
91
ME
DI K
OB
E9
01
65
,03
05
91
4,5
S 8
5%
79
40
93
40
MA
N B
&W
7S
50
MC
-
C
11
61
22
0,1
63
6,6
26
11
,07
52
,30
11
,37
7
92
EF
RO
SS
INI
91
18
0,0
14
,58
55
0M
AN
B&
W
6S
60
MC
80
0,1
62
6,7
27
11
,24
42
,29
81
,37
5
93
JI M
AY
91
30
0,0
32
82
14
,59
05
0M
AN
B&
W
6S
60
MC
81
0,1
62
6,7
27
11
,24
42
,29
91
,37
6
94
KA
NA
RIS
91
35
6,0
34
76
52
69
61
82
14
,5S
90
%7
69
58
55
0M
AN
B&
W
6S
60
MC
77
80
0,1
62
6,7
39
11
,33
22
,29
41
,36
4
96
CO
RO
NA
AC
E9
10
45
,02
25
41
74
12
90
86
,11
3,8
S 8
5%
78
19
91
95
MA
N B
&W
5S
60
MC
99
10
50
,15
30
,85
00
,88
10
,87
06
,11
11
1,8
92
2,8
15
1,4
46
0,8
78
0,7
05
16
6D
A S
HU
N9
78
82
,61
4,1
98
00
MA
N
5S
60
MC
-
C8
-T II
98
0,1
54
6,9
90
11
,24
72
,23
31
,38
8
18
9H
AN
TO
N
TR
AD
ER
VI
96
82
8,3
14
,39
93
2M
AN
B&
W
6S
60
91
0,1
56
6,9
90
11
,24
72
,42
61
,50
8
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 41
12
34
56
78
91
01
11
21
31
41
51
61
71
81
9
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
19
4W
ES
TE
RN
MO
NA
CO
JIA
NG
SU
HA
NTO
NG
SH
IP H
EA
VY
IN
DU
STR
Y
CO
.,LTD
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
16
22
9,0
02
25
,50
32
,26
20
,05
14
,45
81
11
24
39
68
16
7F
IJI
NE
W T
IME
S
SH
IPB
UIL
DIN
G
CO
.,LTD
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
13
22
9,0
02
25
,50
32
,26
20
,05
14
,45
81
28
54
39
90
27
66
2
16
9G
AL
IO
NE
W T
IME
S
SH
IPB
UIL
DIN
G
CO
.,LTD
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
13
22
9,0
02
25
,50
32
,26
20
,05
14
,45
81
40
44
39
90
27
66
2
16
1C
AN
ON
TR
AD
ER
II
Jia
ngsu N
ew
Yangzi
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
13
22
9,0
02
25
,10
32
,26
20
,20
14
,45
81
71
14
49
80
27
04
5
17
4K
AP
ET
AN
TR
AD
ER
II
Jia
ngsu N
ew
Yangzi
Ship
build
ing C
o.,
Ltd
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
13
22
9,0
02
25
,12
32
,26
20
,20
14
,45
81
71
34
49
80
27
04
5
15
6B
ER
GE
N
TR
AD
ER
II
SU
NG
DO
NG
SH
IPB
UIL
DIN
G &
MA
RIN
E E
NG
INE
ER
ING
CO
.,LTD
.
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-
UM
S,
M
ON
-SH
AF
T
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
13
22
9,0
02
22
,74
32
,26
20
,20
14
,55
82
00
04
36
73
27
10
3
95
OC
EA
NIS
Sam
ho H
eav
y I
ndustr
ies
Co.,
Ltd
., M
okpo,
Kore
a
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
01
22
5,0
02
17
,68
32
,25
19
,80
14
,15
63
20
04
05
70
24
97
5
88
PY
TH
AG
OR
AS
Hitachi Z
osen
Corp
ora
tion,
Maiz
uru
Work
s,
Maiz
uru
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Panam
ax
Bulk
Carr
ier
20
02
24
4,9
62
17
,00
32
,20
19
,16
12
,40
65
60
07
51
00
39
70
92
53
29
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 42
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m
3]
VB
AL
LA
ST
[m3]
VH
FO
[m
3]
VD
O [
m3]
VH
UL
L [
m3]
v [
kn
]s
erv
/ t
ria
lP
B [
kW
]P
MA
X [
kW
]Tip
gla
vn
og
po
go
nsko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
Fn
CB
CB
DC
okr
Lp
p / B
Lp
p / H
B / T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
19
4W
ES
TE
RN
MO
NA
CO
96
82
8,3
14
,39
93
2M
AN
B&
W
6S
60
91
0,1
56
6,9
90
11
,24
72
,23
31
,38
8
16
7F
IJI
97
88
2,6
14
,19
80
0
MA
N
5S
60
MC
-
C8
-T II
98
0,1
54
6,9
90
11
,24
72
,23
31
,38
8
16
9G
AL
IO9
78
82
,61
4,1
98
00
MA
N
5S
60
MC
-
C8
-T II
98
0,1
54
6,9
90
11
,24
72
,23
31
,38
8
16
1C
AN
ON
TR
AD
ER
II
97
78
4,2
14
,19
50
0M
AN
B&
W8
90
,15
46
,97
81
1,1
44
2,2
33
1,3
98
17
4K
AP
ET
AN
TR
AD
ER
II
97
52
9,0
14
,19
50
0
B&
W
6S
60
MC
-
C7
89
0,1
54
6,9
78
11
,14
52
,23
31
,39
8
15
6B
ER
GE
N
TR
AD
ER
II
96
32
2,8
14
,51
12
00
MA
N B
&W
6S
60
MC
-
8.1
96
0,1
60
6,9
05
11
,02
72
,21
71
,38
8
95
OC
EA
NIS
89
00
01
4,8
11
16
9M
AN
B&
W
6S
60
MC
96
0,1
65
6,7
50
10
,99
42
,27
91
,39
9
88
PY
TH
AG
OR
AS
89
42
2,0
26
18
14
,5S
75
%9
26
01
22
40
MA
N B
&W
6S
60
MC
99
10
50
,16
20
,98
96
,73
91
1,3
26
2,5
97
1,5
45
0,8
74
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 43
12
34
56
78
910
11
12
13
14
15
16
17
18
19
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
97
ER
IDG
ED
aew
oo S
hip
buildin
g &
Heavy
Machin
ery
Ltd
.,
Kore
a
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier,
+LM
C,
UM
S
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
93
?2
66
,00
25
6,0
04
0,5
02
1,2
01
4,5
21
5,4
21
14
01
21
22
77
31
60
36
13
00
48
13
88
09
63
24
03
91
62
98
KW
K
LEG
AC
Y
Chin
a S
hip
buildin
g
Corp
ora
tion, K
aohsiu
ng
Ship
yard
, K
aohsiu
ng
,
(TW
N)
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+
AU
T M
S,
Oil
Pol-E
ng,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
93
27
0,0
82
60
,00
43
,00
23
,90
17
,33
14
95
05
18
45
81
67
96
37
72
73
47
29
9
99
LO
WLA
ND
S
GR
AC
EK
aoshiu
ng
S/B
, K
aoshiu
ng
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+
AU
T M
S,
Oil
Pol-E
ng,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
91
27
0,0
82
60
,03
42
,96
23
,90
17
,33
14
95
18
18
44
51
67
96
37
72
73
47
29
9
10
0D
EEP B
LU
EH
yundai H
eavy
Industr
ies
Co. Ltd
., K
ore
a
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
MO
N-S
HA
FT
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
91
26
9,0
02
59
,00
43
,00
23
,80
17
,41
15
01
08
17
35
31
67
46
17
56
75
48
82
4
10
1IR
ON
KIN
GH
yundai H
eavy
Industr
ies
Co. Ltd
., U
lsan, K
ore
a
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT-U
MS
,MO
N-S
HA
FT,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
96
28
0,0
02
72
,09
45
,00
23
,80
17
,50
16
10
00
20
05
21
81
05
28
11
55
52
20
7
10
2IR
ON
QU
EEN
Hyu
ndai H
eavy
Industr
ies
Co. Ltd
., U
lsan, K
ore
a
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
ALT,
+A
UT M
S,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
96
28
0,0
92
72
,09
45
,00
23
,82
17
,51
16
11
83
19
86
91
81
05
28
11
55
52
20
7
18
6FO
RTU
NE
JA
PA
N M
AR
INE
UN
ITE
D
CO
RP
OR
AT
ION
Ari
ake
Ship
yard
I + H
ull
+ M
ach,
Bulk
carr
ier
CS
R
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
20
16
29
2,0
02
88
,40
45
,00
24
,55
16
,50
16
21
59
93
29
7
10
3ER
RA
DA
LE
Harl
and &
Wolff
Ship
buildin
g a
nd H
eavy
Industr
ies L
td., U
K
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier,
+LM
C,
UM
S,
SE
A -
R,
IWS
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
94
28
3,7
32
76
,73
44
,40
24
,10
16
,75
17
,75
15
20
00
16
35
00
22
80
41
74
80
41
86
30
48
27
01
53
32
7
10
4R
ED
ES
TO
SG
dyn
ia S
hip
yard
, G
dyn
ia,
Pola
nd
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
93
28
1,8
42
71
,00
44
,90
25
,40
17
,83
16
51
33
24
44
11
89
57
49
16
42
50
70
9
10
5C
SK
EN
TER
PR
ISE
Halla E
ng
ineeri
ng
& H
eavy
Industr
ies, K
ore
a
AB
S +
A1 (
E)
Bulk
Carr
ier,
+A
MS
,
+A
CC
U
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
96
28
3,0
02
71
,00
45
,00
24
,60
17
,80
18
,15
16
44
00
16
83
00
20
70
01
85
10
01
89
00
08
50
00
55
89
9
10
6TA
I SH
AN
Halla E
ng
ineeri
ng
& H
eavy
Industr
ies L
td., S
am
ho,
Kore
a
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+
AU
T M
S,
Oil
Pol-E
ng,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
99
28
8,9
72
78
,00
44
,98
24
,00
17
,65
16
91
47
22
52
11
91
66
88
61
92
54
69
8
10
7H
EN
G S
HA
NH
alla E
ng
ineeri
ng
& H
eavy
Industr
ies, S
am
ho, K
ore
a
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
ALT,
+ A
UT M
S,
Verista
r H
ull,
+
MA
CH
, S
SH
, C
SM
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
99
28
8,9
62
78
,00
44
,98
24
,00
17
,63
16
91
68
22
50
01
91
66
88
61
92
54
69
8
10
8
LO
WLA
ND
S
PR
OS
PER
OU
S
Sam
ho H
eavy
Industr
ies
Co., L
td., M
okp
o, K
ore
a
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT-U
MS
, M
ON
-SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
20
01
28
8,9
72
78
,00
44
,98
24
,00
17
,65
16
92
29
22
43
91
91
66
88
62
01
56
56
5
10
9A
LPH
A
CO
SM
OS
Sasebo H
eavy
Industr
ies
Co. Ltd
., J
apan
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+
AU
T M
S,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
20
01
28
9,0
02
79
,00
44
,98
24
,40
17
,97
16
97
70
87
37
85
65
00
11
0PH
ILIP
PE L
.D.
Daew
oo H
eavy
Industr
ies
Ltd
., P
usan, K
ore
a
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+A
UT,
Verista
r H
ULL,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
99
28
9,0
92
78
,00
45
,00
24
,70
17
,62
16
99
81
88
38
55
87
91
11
1PIT
SA
D.
Sam
ho H
eavy
Industr
ies
Co., L
td., S
am
ho, K
ore
a
LR
+100A
1,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
),
+LM
C,
UM
S
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
20
02
28
9,0
02
78
,00
44
,98
24
,15
16
,50
17
,75
15
45
00
17
01
88
22
90
81
77
40
81
93
09
68
67
34
56
28
6
11
2C
ON
STA
NTIA
Ishik
aw
ajim
a -
Hari
ma
Heavy
Industr
ies C
o., L
td.
Kur
Kure
, H
iroshim
a, Japan
BV
+H
ULL,
+M
AC
H,
Bulk
Carr
ier
ES
P,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
96
28
9,0
02
77
,00
45
,00
23
,80
17
,62
17
10
39
83
65
85
54
05
11
3A
NA
NG
EL
ETER
NIT
Y
Hyu
ndai H
eavy
Industr
ies
Co. Ltd
., K
ore
a
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Carr
ier
ES
P,
+
AU
T M
S,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Capesiz
e B
ulk
Carr
ier
19
99
28
8,8
02
78
,00
45
,00
24
,00
17
,64
17
11
01
86
60
04
78
74
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 44
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m
3]
VB
AL
LA
ST
[m3]
VH
FO
[m
3]
VD
O [
m3]
VH
UL
L [
m3]
v [
kn
]s
erv
/ t
rial
PB [
kW
]P
MA
X [
kW
]T
ip g
lav
no
g
po
go
ns
ko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
Fn
CB
CB
DC
ok
rL
pp / B
Lp
p / H
B / T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
97
ER
IDG
E1
36
04
2,0
55
14
13
36
02
05
19
17
35
,41
4,1
1S
85
%1
01
29
11
91
7M
AN
B&
W
5S
70
MC
78
82
0,1
45
0,8
47
0,8
72
0,7
79
6,3
21
12
,07
52
,62
61
,37
50
,88
40
,71
0
98
KW
K
LEG
AC
Y1
64
59
7,0
52
72
52
95
22
71
23
29
22
,91
3,5
S 8
5%
10
56
01
24
30
MA
N B
&W
5L
80
MC
E8
38
80
,13
80
,84
60
,87
20
,81
76
,04
71
0,8
79
2,4
82
1,3
80
0,8
90
0,7
07
99
LO
WLA
ND
S
GR
AC
E1
64
59
7,0
52
72
52
91
12
41
23
29
06
,71
2,6
S 8
5%
10
56
01
24
30
MA
N B
&
W
5L
80
MC
E
83
88
0,1
28
0,8
47
0,8
72
1,0
05
6,0
54
10
,88
02
,47
91
,38
00
,89
00
,70
7
10
0D
EEP B
LU
E1
66
08
1,0
36
10
24
02
29
91
1,9
13
,5S
81
%1
04
44
12
84
3M
AN
B&
W
5S
70
MC
82
88
0,1
38
0,8
43
0,8
67
0,8
10
6,0
23
10
,88
22
,47
01
,36
70
,89
60
,72
2
10
1IR
ON
KIN
G1
76
07
3,0
69
88
43
56
52
47
52
5,7
14
,51
52
15
SU
L 6
RT
A
72
U8
80
,14
40
,82
40
,84
96
,04
61
1,4
32
2,5
71
1,3
60
0,8
89
0,7
11
10
2IR
ON
QU
EEN
17
60
73
,07
11
30
41
73
28
72
47
61
2,1
14
,5S
84
%1
29
46
15
43
6S
UL
6R
TA
72
U8
48
70
,14
40
,82
40
,84
90
,76
96
,04
61
1,4
23
2,5
70
1,3
60
0,8
90
0,7
11
18
6FO
RTU
NE
19
22
35
,01
51
58
60
MA
N B
&W
85
0,1
45
6,4
09
11
,74
72
,72
71
,48
8
10
3ER
RA
DA
LE
18
10
00
,07
64
00
36
00
19
02
54
01
7,7
15
,5S
90
%1
46
46
15
18
0M
AN
B&
W
6S
70
MC
79
82
0,1
53
0,8
33
0,8
58
0,6
99
6,2
33
11
,48
32
,50
11
,35
80
,87
80
,71
3
10
4R
ED
ES
TO
S1
83
69
2,0
59
13
94
51
03
00
27
26
00
,91
4,1
S 9
0%
12
00
01
33
30
SU
L
6R
TA
76
85
87
0,1
41
0,8
53
0,8
82
0,7
52
6,0
36
10
,66
92
,51
91
,42
50
,87
10
,67
4
10
5C
SK
EN
TER
PR
ISE
18
55
00
,07
40
00
33
00
35
02
57
18
9,7
14
,6S
85
%1
43
34
16
85
9M
AN
B&
W
6S
70
MC
86
91
0,1
46
0,8
33
0,8
57
0,8
10
6,0
22
11
,01
62
,47
91
,35
50
,89
00
,72
1
10
6TA
I SH
AN
18
66
88
,05
49
36
41
86
25
12
61
45
4,6
15
S 8
5%
14
33
41
68
60
MA
N B
&W
6S
70
MC
86
91
0,1
48
0,8
47
0,8
71
0,7
40
6,1
81
11
,58
32
,54
81
,36
00
,88
20
,71
4
10
7H
EN
G S
HA
N1
86
68
9,0
76
11
54
18
62
51
26
17
69
,11
4,8
S 8
5%
14
33
41
68
60
MA
N B
&W
6S
70
MC
86
91
0,1
46
0,8
48
0,8
72
0,7
71
6,1
81
11
,58
32
,55
11
,36
10
,88
30
,71
3
10
8
LO
WLA
ND
S
PR
OS
PER
OU
S
18
67
69
,04
91
32
77
26
14
54
,61
4,5
16
86
0
MA
N B
&
W
6S
70
MC
91
0,1
43
0,8
47
0,8
71
6,1
81
11
,58
32
,54
81
,36
00
,88
30
,71
4
10
9A
LPH
A
CO
SM
OS
43
78
17
S 1
00
%1
68
60
16
86
0M
AN
B&
W
6S
70
MC
91
91
0,1
67
6,2
03
11
,43
42
,50
31
,35
8
11
0PH
ILIP
PE L
.D.
19
26
85
,07
18
36
41
91
28
41
4S
85
%1
34
90
15
88
2
MA
N B
&
W
6S
70
MC
85
89
0,1
38
6,1
78
11
,25
52
,55
41
,40
2
11
1PIT
SA
D.
18
89
56
,02
63
54
1,7
14
,8S
85
%1
43
28
16
86
0
MA
N B
&
W
6S
70
MC
86
91
0,1
46
0,8
49
0,8
73
0,7
67
6,1
81
11
,51
12
,53
41
,36
10
,88
10
,71
7
11
2C
ON
STA
NTIA
18
66
75
,04
36
21
4,8
S 8
5%
13
63
51
60
39
SU
L
6R
TA
72
88
93
0,1
46
6,1
56
11
,63
92
,55
41
,35
1
11
3A
NA
NG
EL
ETER
NIT
Y1
86
54
7,0
56
49
74
12
32
57
14
,5S
85
%1
43
29
16
86
0M
AN
B&
W
6S
70
MC
86
91
0,1
43
6,1
78
11
,58
32
,55
11
,36
1
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 45
12
34
56
78
910
11
12
13
14
15
16
17
18
19
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
11
4S
A A
LTIU
SH
yundai H
eavy
Industr
ies
Co. Ltd
., K
ore
a
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+A
UT-U
MS
, M
ON
-SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r2
00
12
88
,87
27
9,0
04
5,0
02
4,1
01
7,7
21
71
50
98
75
42
56
71
4
11
5C
HA
RLES
L.
D.
NK
K C
orp
ora
tion, T
su,
Japan
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
,
+A
UT,
Oil
Pol-E
ng,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r1
99
92
89
,00
27
9,0
04
5,0
02
4,1
01
7,7
81
71
85
08
75
22
56
70
9
11
6S
ALD
AN
HA
SN
Consta
nza S
A.
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
,
+A
LT,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r1
99
52
95
,75
28
3,0
04
6,0
02
4,4
01
8,0
21
72
17
32
79
84
20
01
57
90
31
25
65
79
11
7M
INER
AL
SIN
ES
Daew
oo H
eavy
Industr
ies
Ltd
., P
usan, K
ore
a
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+A
UT-U
MS
, M
ON
-SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r2
00
22
89
,00
27
9,0
04
5,0
02
4,2
01
7,8
21
72
31
98
74
95
57
06
3
11
8LO
WLA
ND
S
TR
AD
ER
NK
K T
su W
ork
s,
Hashih
am
a, Japan
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+A
UT-U
MS
, M
ON
-SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r2
00
12
89
,00
27
9,0
04
5,0
02
4,1
01
7,8
31
72
51
78
73
90
57
41
6
11
9G
RA
N
TR
AD
ER
NK
K T
su W
ork
s,
Hashih
am
a, Japan
BV
I +
HU
LL,
+M
AC
H,
Bulk
Ca
rrie
r
ES
P,
+A
UT-U
MS
, M
ON
-SH
AF
T,
+M
AC
H,S
SH
,CS
M
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r2
00
12
89
,00
27
9,0
04
5,0
02
4,1
01
8,0
01
72
57
98
73
90
57
41
6
12
0B
ER
GE
ATLA
NTIC
Hyu
ndai H
eavy
Industr
ies
Co. Ltd
., K
ore
a
DN
V A
S +
1A
1 B
ulk
Ca
rrie
r,E
SP
,
HC
/E,
EO
, IB
(+),
Ice
- 1
C,
CS
A -
1
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r1
99
82
91
,70
28
0,0
04
8,0
02
3,7
01
7,0
51
7,1
11
71
88
21
72
70
42
61
76
19
80
58
19
88
80
91
96
24
72
52
12
1FER
OS
AS
antieru
l N
ava
l S
.A.
BV
I 3
/3 E
+ B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
,
ALT,
+ A
UT M
S,
+ M
AC
H,
SS
H,
CS
M
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r1
99
22
98
,12
28
4,9
34
6,0
02
4,4
01
8,0
21
73
14
92
70
53
20
02
02
90
99
15
36
20
12
2C
HIN
A S
TEEL
GR
OW
TH
Chin
a S
hip
buildin
g
Corp
ora
tion, K
aohsiu
ng
Ship
yard
, K
aohsiu
ng
,
(TW
N)
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
,
I.W
.S.,
LI,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
),
+L
MC
, U
MS
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r2
00
22
89
,03
28
1,5
04
5,0
02
4,1
01
7,8
01
75
77
52
41
81
19
99
56
91
05
15
84
40
12
3U
NIQ
UE
BR
ILLIA
NC
EN
ippon K
oka
n K
.K., T
su
LR
+1
00
A1
, B
ulk
Ca
rrie
r E
SP
, L
I,
ES
N,
(SD
A,
FD
A,
CM
), +
LM
C,
UM
S
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r2
00
22
89
,05
27
9,0
04
5,0
02
4,1
01
7,8
51
76
34
72
13
92
19
77
39
88
70
25
89
98
18
0LEV
IATH
AN
JA
PA
N M
AR
INE
UN
ITE
D
CO
RP
OR
AT
ION
Ari
ake
Ship
yard
I + H
ull
+ M
ach
, B
ulk
ca
rrie
r C
SR
CP
S(W
BT)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
Ca
pe
siz
e B
ulk
Ca
rrie
r2
01
42
92
,00
28
8,4
04
5,0
02
4,5
51
8,1
51
82
47
69
32
97
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 46
12
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
R. B
r.Im
e b
rod
aV
HO
LD
[m
3]
VB
AL
LA
ST
[m3]
VH
FO
[m
3]
VD
O [
m3]
VH
UL
L [
m3]
v [
kn
]s
erv
/ t
rial
PB [
kW
]P
MA
X [
kW
]Tip
gla
vn
og
po
go
nsko
g
str
oja
N [
min
-1]
NM
AX
[min
-1]
Fn
CB
CB
DC
ok
rL
pp / B
Lp
p / H
B / T
SH
/ T
S
DW
T
VO
L
11
4S
A A
LTIU
S1
91
40
0,0
75
88
53
76
12
67
14
,5S
10
0%
16
86
01
68
60
MA
N B
&
W
6S
70
MC
91
91
0,1
43
6,2
00
11
,57
72
,54
01
,36
0
11
5C
HA
RLES
L.
D.
18
88
90
,04
43
01
4,3
S 8
1%
13
69
51
68
60
MA
N B
&W
6S
70
MC
80
91
0,1
41
6,2
00
11
,57
72
,53
11
,35
5
11
6S
ALD
AN
HA
18
79
76
,04
08
42
72
08
61
4,4
S 9
0%
14
93
01
64
40
SU
L
6R
TA
72
91
94
0,1
41
0,8
32
0,8
57
0,8
47
6,1
52
11
,59
82
,55
31
,35
40
,86
00
,69
1
11
7M
INER
AL
SIN
ES
43
83
14
,51
68
60
MA
N B
&
W
6S
70
MC
91
0,1
43
6,2
00
11
,52
92
,52
51
,35
8
11
8LO
WLA
ND
S
TR
AD
ER
15
14
71
0
MA
N B
&
W
6S
70
MC
80
0,1
48
6,2
00
11
,57
72
,52
41
,35
2
11
9G
RA
N
TR
AD
ER
40
87
15
S 8
7%
14
71
01
68
60
MA
N B
&
W
6S
70
MC
80
91
0,1
48
6,2
00
11
,57
72
,50
01
,33
9
12
0B
ER
GE
ATLA
NTIC
16
39
16
,08
90
53
47
49
33
32
77
13
6,2
15
,44
S 8
5%
16
72
01
96
70
MA
N B
&W
7S
70
MC
86
,29
10
,15
20
,84
40
,87
00
,77
35
,83
31
1,8
14
2,8
05
1,3
85
0,8
68
0,5
91
12
1FER
OS
A1
78
44
0,0
27
22
80
,61
5S
84
%1
29
08
15
36
0
MA
B B
&
W
8L
60
MC
11
61
23
0,1
46
0,8
27
0,8
51
0,6
48
6,1
94
11
,67
72
,55
31
,35
40
,86
50
,65
5
12
2C
HIN
A S
TEEL
GR
OW
TH
19
60
00
,03
75
51
25
27
10
21
,11
4,8
S 8
6%
16
03
41
86
30
MA
N B
&W
6S
50
MC
-
C
80
91
0,1
45
0,8
65
0,8
88
0,8
38
6,2
56
11
,68
02
,52
81
,35
40
,87
90
,72
3
12
3U
NIQ
UE
BR
ILLIA
NC
E1
94
29
1,0
50
15
26
12
67
26
3,5
14
,85
S 9
0%
13
24
01
47
10
MA
N B
&
W
6S
70
MC
77
80
0,1
46
0,8
61
0,8
83
0,6
90
6,2
00
11
,57
72
,52
11
,35
00
,89
20
,72
7
18
0LEV
IATH
AN
19
52
91
,01
7,3
15
86
0M
AN
B&
W8
50
,16
76
,40
91
1,7
47
2,4
79
1,3
53
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 47
12
34
56
78
91
01
11
21
31
41
51
61
71
81
9
R. B
r.Im
e b
rod
aB
rod
og
rad
iliš
teK
las
aT
ipG
od
ina
gra
dn
jeL
oa [
m]
Lp
p [
m]
B [
m]
H [
m]
TD [
m]
TS [
m]
DW
TD [
t]D
WT
S [t]
LW
[t]
D [
t]
S [
t]G
TN
T
16
8F
PM
C B
.
KIN
GD
OM
JA
PA
N M
AR
INE
UN
ITE
D
CO
RP
OR
ATIO
N T
su
Ship
ya
rd
I + H
ull
+ M
ach
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
MO
N-S
HA
FT
VLB
C B
ulk
Ca
rrie
r2
01
32
99
,70
29
1,7
55
0,0
02
5,0
01
8,2
02
06
50
01
06
38
56
41
65
19
3S
TA
R M
AR
ISA
Shanghai W
aiG
aoQ
iao
Ship
build
ing
Co
., L
td.
I + H
ull
+ M
ach
, B
ulk
ca
rrie
r
CS
R C
PS
(WB
T)
BC
-A
ES
P,
AU
T-U
MS
,
ER
S-S
, M
ON
-
SH
AF
T
VLB
C B
ulk
Ca
rrie
r2
01
62
99
,88
29
4,1
35
0,0
02
5,0
01
8,5
02
08
00
01
08
23
76
75
14
12
4S
G
PR
OS
PE
RIT
Y
Da
ew
oo S
hip
build
ing
&
He
av
y M
ach
inery
Ltd
.,
Kore
a
DN
V +
1A
1 B
ulk
Ca
rrie
r,E
SP
(HC
/E),
EO
, IB
(+),
TM
ON
VLB
C B
ulk
Ca
rrie
r1
99
63
12
,00
30
0,0
05
0,0
02
5,3
01
8,0
01
8,3
02
07
08
42
11
32
02
54
50
23
25
34
23
67
70
10
80
83
65
91
6
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 48
Podaci sadržani u Tablici 1. mogu se podijeliti na podatke objavljene u literaturi i na one
izračunate na osnovu raspoloživih podataka o brodu. Veličine koje su izračunate su slijedeće:
Froude-ov broj, volumen trupa, konstanta admiraliteta, omjeri Lpp/B, Lpp/Ts, B/TS, H/Ts, te
koeficijent istisnine i koeficijent korisnosti volumena skladišta i koeficijent korisnosti istisnine.
U slučajevima kada je poznata istisnina broda, koeficijent istisnine izračunat je prema izrazu
(1):
CB =s /(• Lpp • B• Ts) (1)
gdje je: = 1,025 t/m3 ... gustoća morske vode
s... masa istisnine broda (scantling)
Lpp ... duljina broda između okomica
B ... širina broda
Ts ... maksimalni gaz broda (scantling)
Dijagram 1. Zavisnost koeficijenata istisnine o Froude-ovom broju
Koeficijent punoće trupa broda do glavne palube izračunat je prema izrazu: [7]
CBD = (D/T - 1) •0,086 + (0,7 - CB) • 0,0475 + CB (2)
Konstanta admiraliteta CADM izračunata je prema formuli: [7]
CADM = 3 • v3 / PB (3)
gdje je:
y = -78.716x3 + 9.3729x2 + 2.643x + 0.5027R² = 0.4604
0.650
0.700
0.750
0.800
0.850
0.900
0.100 0.120 0.140 0.160 0.180 0.200 0.220
Koeficije
nt
istisnin
e C
B
Froude-ov broj Fn
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 49
PB ... snaga pogonskog stroja za brzinu u službi, (kW)
... masa istisnine broda, (t)
v ... brzina broda u službi, (kn)
3.2. Regresijska analiza
Cilj regresijske analize je odrediti međusobne zavisnosti pojedinih značajki brodova za rasuti
teret s težištem na korelaciji volumena skladišta tereta i balastnih tankova sa glavnim
značajkama broda (duljina, širina, visina, gaz, nosivost i istisnina). U tu svrhu prikupljen je
veliki broj podataka o izgrađenim suvremenim brodovima za prijevoz rasutog tereta, prikazanih
u Tablici 1.
Analizom su obuhvaćeni različiti tipovi brodova za prijevoz rasutog tereta i to Bulk Carrieri,
Bulk/Ore Carrieri i Ore Carrieri.
Pored analize zavisnosti volumena prostora broda o glavnim izmjerama, također je provedena
regresijska analiza međusobnih zavisnosti ostalih važnijih značajki broda. Analizirane su
zavisnosti glavnih dimenzija broda o nosivosti na maksimalnom gazu kao i zavisnost nekih
izračunatih veličina o ukupnom volumenu i duljini broda.
Regresijska analiza prikazana je dijagramima rasprostiranja i pripadajućim regresijskim
jednadžbama. Pri određivanju krivulje koja se najbolje prilagođava parovima vrijednosti
korištena je metoda najmanjih kvadrata tj. suma kvadrata odstupanja originalnih vrijednosti od
vrijednosti regresijske krivulje mora biti minimalna. [8]
Rezultati regresijske analize sadrže procjenu preciznosti veze uspostavljene pomoću regresijske
jednadžbe. Stupanj ovisnosti varijable y o varijabli x izražena je koeficijentom ili indeksom
korelacije R2. Jačina veze veze između varijabli može se stupnjevati na sljedeći način:
• R2 > 0,9 ..... vrlo uska veza
• 0,7 < R2 > 0,9 ..... uska veza
• 0,5 < R2 > 0,7 ..... veza je praktične vrijednosti
• R2 < 0,5 ..... ne postoji značajna veza
Rezultati regresijske analize prikazani su dijagramima (na stranicama koje slijede), te grupirani
prema sljedećim područjima analize:
1. Zavisnost volumena teretnih tankova o:
> duljini broda između okomica Lpp, dijagram 2.
> širini broda B, dijagram 3.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 50
> visini broda H, dijagram 4.
> maksimalnom gazu TS, dijagram 5.
> nosivosti broda na maksimalnom gazu DWTS, dijagram 6.
> istisnini broda na maksimalnom gazu S, dijagram 7.
2. Zavisnost volumena balastnih tankova o:
> duljini broda između okomica Lpp, dijagram 8.
> širini broda B, dijagram 9.
> visini broda H, dijagram 10.
> maksimalnom gazu TS, dijagram 11.
> nosivosti broda na maksimalnom gazu DWTS, dijagram 12.
> istisnini broda na maksimalnom gazu S, dijagram 13.
3. Zavisnost sljedećih veličina o volumenu skladišta tereta:
> maksimalna snaga stroja PMAX, dijagram 14.
> koeficijent istisnine CB, dijagram15.
4. Zavisnost glavnih značajki broda o nosivosti na maksimalnom gazu:
> duljina broda između okomica Lpp, dijagram 16.
> širina broda B, dijagram 17.
> visina broda H, dijagram 18.
> maksimalni gaz broda TS, dijagram 19.
> maksimalna snaga stroja PMAX, dijagram 20.
> Froude-ov broj Fn, dijagram 21.
5. Zavisnosti koeficijenata:
> iskoristivosti istisnine o nosivosti na maksimalnom gazu, dijagram 22.
> iskoristivosti istisnine o duljini broda između okomica, dijagram 23.
> korisnosti volumena skladišta o nosivosti na maksimalnom gazu, dijagram 24.
> korisnosti volumena skladišta o duljini broda između okomica, dijagram 25.
> iskoristivosti istisnine o volumenu skladišta tereta, dijagram 26.
> iskoristivosti istisnine o volumenu balastnih tankova, dijagram 27.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 51
Dijagram 2. Zavisnost volumena skladišta o duljini broda između okomica za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 3. Zavisnost volumena skladišta o širini broda za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore
Carriere
y = 0.0731x2.604
R² = 0.9166
0.0
50000.0
100000.0
150000.0
200000.0
250000.0
300000.0
100.00 150.00 200.00 250.00 300.00 350.00
volu
men s
kla
diš
ta t
ere
ta V
HO
LD
[m3]
duljina broda između okomica Lpp [m]
y = -151.67x2 + 18079x - 343911R² = 0.843
0.0
50000.0
100000.0
150000.0
200000.0
250000.0
20.00 25.00 30.00 35.00 40.00 45.00 50.00 55.00 60.00
volu
men s
kla
diš
ta t
ere
ta V
HO
LD
[m3]
širina broda B [m]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 52
Dijagram 4. Zavisnost volumena skladišta o visini broda za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore
Carriere
Dijagram 5. Zavisnost volumena skladišta o maksimalnom gazu broda za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere
y = 29.979x2.7037
R² = 0.9477
0.0
50000.0
100000.0
150000.0
200000.0
250000.0
10.00 15.00 20.00 25.00 30.00
volu
men s
kla
diš
ta tere
ta V
HO
LD
[m3]
visina broda H [m]
y = 135.63x2.4685
R² = 0.9287
0.0
50000.0
100000.0
150000.0
200000.0
250000.0
300000.0
350000.0
5.00 7.00 9.00 11.00 13.00 15.00 17.00 19.00 21.00 23.00 25.00
volu
men s
kla
diš
ta tere
ta V
HO
LD
[m3]
maksimalni gaz broda TS [m]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 53
Dijagram 6. Zavisnost volumena skladišta o nosivosti broda na maksimalnom gazu za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 7. Zavisnost volumena skladišta o istisnini broda na maksimalnom gazu za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
y = 8.1969x0.8247
R² = 0.9474
0.0
50000.0
100000.0
150000.0
200000.0
250000.0
300000.0
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
volu
men s
kla
diš
ta tere
ta V
HO
LD
[m3]
nosivost broda na maksimalnom gazu DWTS [t]
y = -3E-06x2 + 1.554x - 19464R² = 0.9525
0.0
50000.0
100000.0
150000.0
200000.0
250000.0
300000.0
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000 400000
volu
men s
kla
diš
ta tere
ta V
HO
LD
[m3]
istisnina broda na maksimalnom gazu S [t]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 54
Dijagram 8. Zavisnost volumena balastnih tankova o duljini broda između okomica za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 9. Zavisnost volumena balastnih tankova o širini broda za Bulk Carriere, Bulk/Ore i
Ore Carriere
y = 0.0003x3.4611
R² = 0.8739
0
50000
100000
150000
200000
250000
100.00 150.00 200.00 250.00 300.00 350.00
volu
men b
ala
stn
ih t
ankova V
BA
LLA
ST
[m3]
duljina broda između okomica Lpp [m]
y = 226.99x2 - 13047x + 206008R² = 0.9209
0
50000
100000
150000
200000
250000
20.00 25.00 30.00 35.00 40.00 45.00 50.00 55.00 60.00
volu
men b
ala
stn
ih t
ankova V
BA
LLA
ST
[m3]
širina broda B [m]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 55
Dijagram 10. Zavisnost volumena balastnih tankova o visini broda za Bulk Carriere, Bulk/Ore i
Ore Carriere
Dijagram 11. Zavisnost volumena balastnih tankova o maksimalnom gazu broda za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
y = 1.0036x3.5564
R² = 0.8646
0
50000
100000
150000
200000
250000
10.00 15.00 20.00 25.00 30.00
volu
men b
ala
stn
ih t
ankova V
BA
LLA
ST
[m3]
visina broda H [m]
y = 5.1547x3.3761
R² = 0.8757
0
50000
100000
150000
200000
250000
5.00 7.00 9.00 11.00 13.00 15.00 17.00 19.00 21.00 23.00 25.00
volu
men b
ala
stn
ih t
ankova V
BA
LLA
ST
[m3]
maksimalni gaz broda TS [m]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 56
Dijagram 12. Zavisnost volumena balastnih tankova o nosivosti broda na maksimalnom gazu za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 13. Zavisnost volumena balastnih tankova o istisnini broda na maksimalnom gazu za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
y = 2E-06x2 + 0.0612x + 13977R² = 0.9191
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
volu
men b
ala
stn
ih t
ankova V
BA
LLA
ST
[m3]
nosivost broda na maksimalnom gazu DWTS [t]
y = 2E-06x2 - 0.0045x + 17166R² = 0.935
0
50000
100000
150000
200000
250000
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000 400000
volu
men b
ala
stn
ih t
ankova V
BA
LLA
ST
[m3]
istisnina broda na maksimalnom gazu S [t]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 57
Dijagram 14. Zavisnost maksimalne snage stroja o volumenu skladišta tereta za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 15. Zavisnost koeficijenta istisnine o volumenu skladišta tereta za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere
y = 12.205x0.5904
R² = 0.8129
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
0.0 50000.0 100000.0 150000.0 200000.0 250000.0
maksim
aln
a s
naga s
troja
PM
AX
[kW
]
volumen skladiša tereta VHOLD [m3]
y = -4E-12x2 + 1E-06x + 0.7733R² = 0.5056
0.700
0.750
0.800
0.850
0.900
0.0 50000.0 100000.0 150000.0 200000.0 250000.0
koeficije
nt is
tisnin
e C
B
volumen skladišta tereta VHOLD [m3]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 58
Dijagram 16. Zavisnost duljine broda između okomica o nosivosti na maksimalnom gazu za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 17. Zavisnost širine broda o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere
y = -2E-09x2 + 0.0013x + 129.48R² = 0.9764
100.00
150.00
200.00
250.00
300.00
350.00
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
dulji
na b
roda izm
eđu o
kom
ica L
pp
[m]
nosivost na maksimalnom gazu DWTS [t]
y = 0.0001x + 24.518R² = 0.9528
20.00
25.00
30.00
35.00
40.00
45.00
50.00
55.00
60.00
65.00
70.00
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
širin
a b
roda B
[m
]
nosivost na maksimalnom gazu DWTS [t]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 59
Dijagram 18. Zavisnost visine broda o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 19. Zavisnost maksimalnog gaza broda o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
y = 0.6448x0.3014
R² = 0.9791
10.00
15.00
20.00
25.00
30.00
35.00
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
vis
ina b
roda H
[m
]
nosivost na maksimalnom gazu DWTS [t]
y = 0.3517x0.3258
R² = 0.9714
5.00
7.00
9.00
11.00
13.00
15.00
17.00
19.00
21.00
23.00
25.00
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
maksim
aln
i gaz b
roda T
S[m
]
nosivost na maksimalnom gazu DWTS [t]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 60
Dijagram 20. Zavisnost maksimalne snage stroja o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 21. Zavisnost Froude-ovog broja o nosivosti na maksimalnom gazu za Bulk Carriere,
Bulk/Ore i Ore Carriere
y = 0.0672x + 4566R² = 0.9311
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
maksim
aln
a s
naga s
troja
PM
AX
[kW
]
nosivost na maksimalnom gazu DWTS [t]
y = 0.7716x-0.139
R² = 0.8456
0.100
0.120
0.140
0.160
0.180
0.200
0.220
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
Fro
ude-o
v b
roj F
n
nosivost na maksimalnom gazu DWTS [t]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 61
Dijagram 22. Zavisnost koeficijenta iskoristivosti istisnine o nosivosti na maksimalnom gazu za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 23. Zavisnost koeficijenta iskoristivosti istisnine o duljini broda između okomica za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
y = 0.0353ln(x) + 0.4634R² = 0.612
0.700
0.750
0.800
0.850
0.900
0.950
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
koef.
iskoristivosti istisnin
e
DW
T
nosivost na maksimalnom gazu DWTS [t]
y = -4E-06x2 + 0.0024x + 0.5441R² = 0.5762
0.700
0.750
0.800
0.850
0.900
0.950
110.0 160.0 210.0 260.0 310.0koeficije
nt is
koristivosti istisnin
e
DW
T
duljina broda između okomica Lpp [m]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 62
Dijagram 24. Zavisnost koeficijenta korisnosti volumena skladišta o nosivosti na maksimalnom
gazu za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 25. Zavisnost koeficijenta korisnosti volumena skladišta o duljini broda između
okomica za Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
y = -6E-12x2 + 1E-06x + 0.7005R² = 0.5652
0.200
0.300
0.400
0.500
0.600
0.700
0.800
0.900
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000
koef.
korisnosti v
olu
mena s
kla
diš
ta
VO
L
nosivost na maksimalnom gazu DWTS [t]
y = -2E-05x2 + 0.0089x - 0.1597R² = 0.4792
0.400
0.450
0.500
0.550
0.600
0.650
0.700
0.750
0.800
0.850
0.900
110.0 160.0 210.0 260.0 310.0
koeficije
nt korisnosti v
olu
mena s
kla
diš
ta
VO
L
duljina broda između okomica Lpp [m]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 63
Dijagram 26. Zavisnost koeficijenta iskoristivosti istisnine o volumenu skladišta tereta za Bulk
Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
Dijagram 27. Zavisnost koeficijenta iskoristivosti istisnine o volumenu balastnih tankova za
Bulk Carriere, Bulk/Ore i Ore Carriere
y = -6E-12x2 + 2E-06x + 0.757R² = 0.6949
0.650
0.700
0.750
0.800
0.850
0.900
0.950
0.0 50000.0 100000.0 150000.0 200000.0 250000.0
stu
panj korisnosti n
osiv
osti
DW
T
volumen skladišta tereta VHOLD [m3]
y = 0.0268ln(x) + 0.5799R² = 0.6127
0.750
0.770
0.790
0.810
0.830
0.850
0.870
0.890
0.910
0.930
0.950
0 50000 100000 150000 200000 250000
stu
panj korisnosti n
osiv
osti
DW
T
volumen balastnih tankova VBALLAST [m3]
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 64
3.3. Analiza rezultata regresijske analize
Provedena regresijska analiza pokazala je značajne i vrlo uske veze između pojedinih značajki
brodova za rasuti teret. Zavisnosti volumena u trupu broda o glavnim dimenzijama, te nosivosti
i istisnini su vrlo velike. Koeficijent korelacije je uglavnom veći od 0,9.
Nadalje, postoji konkretna veza između volumena u trupu (VHOLD i VBALLAST) i glavnih
značajki broda (Lpp, B, H, TS, DWTs, S). Dobiveni izrazi mogu biti dobar alat u ranoj fazi
osnivanja broda.
Analiza zavisnosti koeficijenata istisnine o volumenu skladišta tereta dala je nešto lošije
rezultate.
Maksimalna snaga pogonskog stroja u uskoj je vezi sa kapacitetom skladišta tereta (R2 =
0,8129), kao i sa nosivosti broda na maksimalnom gazu (R2 = 0,9311).
Najlošiju povezanost uočena je u analizi odnosa koeficijenta korisnosti volumena skladišta i
nosivosti (R² = 0,5652), te duljini broda između okomica (R² = 0,4792).
Sve dobivene jednadžbe biti će prikazane u sljedećem poglavlju.
3.4. Prikaz regresijskih jednadžbi
Rezultati analize prostora u trupu u zavisnosti o glavnim značajkama broda za rasuti teret
prikazani su regresijskim jednadžbama i koeficijentima korelacije. U Tablici 2 sadržane su
jednadžbe i koeficijenti poredani istim redoslijedom kao i pripadajući dijagrami iz poglavlja
2.2.
Tablica 2. Regresijske jednadžbe i koeficijenti korelacije za Bulk Carriere
DIJAGRAM
BROJ REGRESIJSKA JEDNADŽBA
KOEFICIJENT
KORELACIJE
BROJ
JEDNADŽBE
2 VHOLD = 0,0731Lpp2,604 R² = 0,9166 4
3 VHOLD = -151,67B2 + 18079B -
343911 R² = 0,8430 5
4 VHOLD = 29,979H2,7037 R² = 0,9477 6
5 VHOLD = 135,63Ts2,4685 R² = 0,9287 7
6 VHOLD = 8,1969DWTs0,8247 R² = 0,9474 8
7 VHOLD = -3E-06s2 + 1,554s - 19464 R² = 0,9525 9
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 65
8 VBALLAST = 0,0003Lpp3,4611 R² = 0,8739 10
9 VBALLAST = 226,99B2 - 13047B +
206008 R² = 0,9209 11
10 VBALLAST = 1,0036H3,5564 R² = 0,8646 12
11 VBALLAST = 5,1547Ts3,3761 R² = 0,8757 13
12 VBALLAST = 2E-06DWTs2 +
0,0612DWTs + 13977 R² = 0,9191 14
13 VBALLAST = 2E-06s2 - 0,0045s +
17166 R² = 0,9350 15
14 PMAX = 12,205VHOLD0,5904 R² = 0,8129 16
15 CB = -4E-12VHOLD
2 + 1E-06VHOLD +
0,7733 R² = 0,5056 17
16 Lpp = -2E-09DWTs2 + 0,0013DWTs +
129,48 R² = 0,9764 18
17 B = 0,0001DWTs + 24,518 R² = 0,9528 19
18 H = 0,6448DWTs0,3014 R² = 0,9791 20
19 Ts = 0,3517DWTs0,3258 R² = 0,9714 21
20 PMAX = 0,0672DWTs + 4566 R² = 0,9311 22
21 Fn = 0,7716DWTs-0,139 R² = 0,8456 23
22 DWT = 0,0353ln(DWTs) + 0,4634 R² = 0,6120 24
23 DWT = -4E-06Lpp2 + 0,0024Lpp +
0,5441 R² = 0,5762 25
24 VOL = -6E-12DWTs2 + 1E-06DWTs
+ 0,7005 R² = 0,5652 26
25 VOL = -2E-05Lpp2 + 0,0089Lpp -
0,1597 R² = 0,4792 27
26 DWT = -6E-12VHOLD
2 + 2E-06VHOLD
+ 0,757 R² = 0,6949 28
27 DWT = 0,0268ln(VBALLAST) + 0,5799 R² = 0,6127 29
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 66
4. PRELIMINARNO OSNIVANJE BRODA ZA RASUTI TERET BEZ
DVOBOKA
Temeljem nadopunjene baze i novih regresijskih izraza potrebno je osnovati brod za rasuti teret
bez dvoboka nosivosti 25000 t i brzine u službi 13 čv kako je definirano projektnim zahtjevom.
Prvi korak je određivanje glavnih izmjera projekta preko regresijskih jednadžbi. Zatim slijedi
proračun težine praznog opremljenog broda, proračun snage za postizanje zadane brzine,
određivanje koeficijenta istisnine te računanje istisnine broda na maksimalnom gazu. Tako
dobivena vrijednost istisnine broda usporedit će se s onom koja je dobivena regresijskom
jednadžbom te na taj način utvrditi pouzdanost regresijske analize.
4.1.Preliminarno određivanje glavnih izmjera
Projektnim zahtjevom definirana je nosivost broda i brzina broda u službi:
DWT = 25 000 t
v = 13,0 kn
Glavne dimenzije broda određuju se regresijskim jednadžbama (18), (19), (20) i (21), istisnina
broda jednadžbom (24), a maksimalna snaga stroja jednadžbom (22).
Duljina broda između okomica:
Lpp = -2E-09DWTs2 + 0,0013DWTs + 129,48 Lpp = 160,73 m
Širina broda:
B = 0,0001DWTs + 24,518 B = 27,02 m
Visina broda:
H = 0,6448DWTs0,3014 H = 13,64 m
Maksimalni gaz:
Ts = 0,3517DWTs0,3258 T = 9,51 m
Istisnina broda na maksimalnom gazu:
s = DWT / DWT = DWT / (0,0353ln(DWTs) + 0,4634) s = 30455,5 t
Koeficijent istisnine:
CB = s /(• Lpp • B • Ts) CB = 0,7194
Froude-ov broj:
Fn = v / (g Lpp) 1/2, Fn = 0,1684
Maksimalna snaga pogonskog stroja:
PMAX = 0,0672DWTs + 4566 PMAX = 6246 kW
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 67
4.2. Proračun mase i položaja težišta po visini praznog opremljenog broda
Masa istisnine broda predstavlja sumu mase nosivosti i mase praznog opremljenog broda. U
ovom proračunu će se odrediti masa praznog opremljenog broda empirijskim izrazima koji se
koriste u preliminarnom osnivanju broda [9].
Definiranje mase praznog opremljenog broda važan je faktor u projektiranju broda iz više
razloga. Masa trupa i opreme, kao i njezina raspodjela, utječe na čvrstoću trupa, nosivost i
stabilitet broda. Nadalje, čelik ugrađen u trup značajan je dio ukupnih troškova broda, pa je
dobra procjena mase broda u predprojektu vrlo bitna kako bi se što točnije mogli definirati
troškovi gradnje.
Osiguravanje uvjeta sigurnosti, zadane nosivosti i postizanje tražene brzine važni su zahtjevi
koji međusobno ovise jedan o drugom. Masa trupa direktno utječe na nosivost, ali i na sigurnost
u smislu zadovoljenja zahtjevanog momenta otpora i osiguranja poprečne i lokalne čvrstoće.
Masa praznog opremljenog broda se može analitički odrediti kao zbroj tri grupe masa. To su:
- masa čelika WST
- masa opreme WOUT
- masa strojnog dijela WM
Masa čelika se dalje može izraziti kao:
WST = WH + WF + WDH (30)
gdje je:
WH masa trupa
WF masa kaštela
WDH masa palubnih kućica
Za proračun mase trupa potrebno je prvo odrediti faktore (Kupras: Optimisation Method and
Parametric Study in Precontracted Ship Design)
F = 3,0408175 + 0,014826515L - 0,0000173469L2 = 4,976
c = 1,0 + 0,73/(L)1/2 = 1,058
d = 1
z = 2,1 F L2 B (CB + 0,7) 10-6 = 10,353
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 68
Masa trupa WH određuje se prema izrazu:
WH = 3,28 c d z0,69 L (1,104 - 0,016 L /B) (0,53 + 0,04 L / H) (1,98 - 0,04 L / H) (1,146 - 0,0163 L / H)
(31)
WH = 4067,8 t
Masa kaštela WF:
WF = 0,014 L B (32)
WF = 60,8 t
Masa palubnih kućica WDH:
WDH = 160 + 0,00874 L B (33)
WDH = 197,96 t
Dakle, ukupna masa čelika iznosi:
WST = 4326,56 t
Preostala masa praznog opremljenog broda sastoji se od mase opreme WOUT i mase strojnog
dijela WM koje se određuju prema izrazima:
WOUT = 277 + 0,115 L B (34)
WOUT = 776,44 t
WM = PMCR (895 - 0,0025 PMCR ) / 104 (35)
WM = 549,26 t
Masa praznog opremljenog broda WLS :
WLS = WST + WOUT + WM (36)
WLS = 5652,26 t
Istisnina broda dobivena kao zbroj nosivosti i mase praznog opremljenog broda:
= DWT + WLS (37)
= 30652,26 t
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 69
Istisnina broda prema regresijskom izrazu (24): reg = 30455,5 t
Proračunata istisnina je nešto veća (0,64%) od istisnine dobivene regresijskom analizom, a
budući da je razlika manja od 1% može se smatrati zanemarivom.
Koeficijent istisnine koji odgovara novoj istisnini iznosi: CB = 0,7241
Proračun položaja težišta po visini:
Težište čelika trupa, težište opreme i težište postrojenja po visini izračunat će se prema izrazima
iz [9].
Težište čelika trupa:
KGST = 0,01 H [46,6 + 0,135 (0,81 – CB) (L/H)2] + 0,008 H [(L/B) – 6,5] - 0,002 H (38)
KGST = 6,49 m
Težište opreme broda:
KGOUT = H +1,25 + 0,01 (L -125) (39)
KGOUT = 15,247 m
Težište strojnog dijela:
KGM = 0,17 T + 0,36 H (40)
KGM = 6,52 m
Težište sustava:
KG = (WST KGST + WOUT KGOUT + WM KGM) / WLS (41)
KG = 7,696 m
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 70
5. OSNIVANJE BRODA ZA RASUTI TERET S DVOBOKOM
Jedan od odgovora na zahtjeve za sigurnijim i čvršćim brodom, temeljen na analizi oštećenja
i gubitaka brodova za rasuti teret, je upravo brod za rasuti teret s dvobokom.
U nastavku rada biti će osnovan brod za rasuti teret s dvobokom (DS). Cilj je utvrditi i
analizirati nastale razlike u volumenima teretnog i balastnog prostora broda.
Projektnim zadatkom traži se osnivanje broda s dvobokom nosivosti 25 000 DWT i brzine u
službi v = 13 čv.
5.1. Određivanje glavnih značajki
Brod s dvobokom nužno je osnovati na temelju regresijskih izraza. Budući da je u prethodnom
poglavlju potvrđena mogućnost upotrebe regresijskih izraza, a koji su istovjetni za brodove s
jednostrukom i dvostrukom oplatom boka, isti će poslužiti za preliminarno osnivanje broda za
rasuti teret s dvobokom.
Temeljem nosivosti i brzine broda moguće je odrediti preliminarne značajke broda, koje su
istovjetne značajkama broda za rasuti teret iz točke 3:
LPP = 160,73 m
B = 27,02 m
D = 13,64 m
T = 9,51 m
CB = 0,7194
Fn = 0,1684
PMAX = 6246 kW
∆ = 30652,26 t
5.2. Analiza projekta
5.2.1. Definiranje forme i proračun hidrostatskih vrijednosti
Definiranje forme u ranoj fazi osnivanja broda podrazumijeva kreiranje i matematičko
opisivanje linija broda. Programom MaxsurfPro [10] transformira se poznata forma u formu
željenih karakteristika i provodi izračun hidrostatskih značajki.
Kao osnovna forma može poslužiti forma iz odgovarajuće sistemske serije ili neka druga
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 71
forma slična traženoj. Sličnost podrazumijeva minimalne razlike između parametara poznate
forme i forme projekta. Kao slična forma odabrana je forma broda Bulk Rose za rasuti teret s
dvobokom od 25000dwt sagrađenog u brodogradilištu Deniz Industry co. – Cicek Shipyard,
Tuzla – Istanbul, Turkey.
Karakteristike odabrane forme:
Loa = 159,2 m
Lpp= 149.4 m
B = 25 m
TD = 9,7 m
D = 13,25 m
CB = 0,673
Dimenzije broda nakon transformacije forme:
Loa = 166,0 m
Lpp =160,9 m
LWL = 164,3 m
B = 27,02 m
TS= 9,51 m
D = 13,80 m
CB = 0,802
∆S= 34101 t
Na sljedećim stranicama nalazi se plan rebara, hidrostatski podaci i dijagramni list.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 72
Brod za prijevoz rasutog tereta
Lpp =160,9 m
B = 27,02 m
TS= 9,51 m
D = 13,80 m
CB = 0,825
Slika 15. Nacrt rebara (M 1:200)
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 73
Tablica 3. Hidrostatski podaci izračunati programom MaxsurfPro
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 74
Dijagram 28. Dijagramni list
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 75
Korekcija blok koeficijenta
Volumen podvodnog dijela broda, izračunat programom MaxsurfPro, odnosi se na
volumen bez privjesaka. S obzirom da je dosadašnji proračun proveden sa vrijednošću istisnine
koja uključuje i privjeske, potrebno je korigirati volumen podvodnog dijela.
Isto tako, blok koeficijent, dobiven programom, MaxsurfPro izračunat je prema izrazu:
TBL
VCB
(42)
gdje je: V ... volumen podvodnog dijela bez privjesaka
L ... duljina podvodnog dijela broda
B ... širina broda
T ... gaz broda
Uz vrijednost koeficijenta privjesaka k = 1,005 i gustoću morske vode = 1,025 t/m³,
vrijednost istisnine je sljedeća:
V = 33158 m3
Vk (43)
= 34157 t
Prema izrazu (1), korigirani koeficijent istisnine iznosi:
CB = 0,806
5.2.2. Proračun potrebne snage pogonskog stroja
Programom POWER [11] moguće je u ranoj fazi osnivanja broda odrediti otpor i potrebnu
snagu za traženu brzinu, kao i osnovne parametre propulzije za potrebe odabira glavnog stroja.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 76
Ulazni podaci svedeni su na minimum, pa je potrebno poznavati glavne izmjere broda,
koeficijente forme, oblik krme, oblik pramca, osnovne podatke o vijku (pretpostavljene ili sa
sličnog broda), područje brzina za potrebe prognoznog dijagrama.
Ulazni podaci programa POWER:
Lpp = 160,9 m - duljina broda između okomica
L = 164,3 m - duljina broda na vodnoj liniji
B = 27,02 m - širina broda
TA = 9,51 m - gaz na krmenoj okomici
TF = 9,51 m - gaz na pramčanoj okomici
VDEP = 34157 m3 - volumen istisnine
LCB = -1,70% - udaljenost težišta istisnine od glavnog rebra (%Lpp),
prema pramcu (+), prema krmi (-)
ABT = 25,6 m2 - površina poprečnog presjeka bulba na presjeku vodne
linije i pramčane statve
hB = 7,5 m - udaljenost težišta površine ABT od osnovke
CM = 0.990 - koef. površine glavnog rebra
CWP = 0.910 - koef. površine konstrukcijske vodne linije
AT = 6,5 m2 - površina uronjenog zrcala
SAPP = 25 m2 - oplakana površina uronjenih privjesaka
CSTRN = 10 - faktor oblika krme
D = 4,7 m - promjer vijka
CH = 0,120 m - zračnost vijka prema peti
K2 =1,9 - koeficijent otpora privjesaka
vp = 13,0 kn - projektna brzina
v1 = 11,0 - najmanja brzina u prognoznom dijagramu
v2 = 16,0 - najveća brzina u prognoznom dijagramu
vDV = 0,5 - korak povećanja brzine
ηos = 0,99 - stupanj djelovanja osovinskog voda
NOP = 1 - oznaka tipa broda /jednovijčani/
NZ = 4 - broj krila vijka
Izlazna datoteka sadrži rezultate proračuna. Navedeni su osnovni podaci o brodu i vijku,
korišteni u proračunu. Datoteka sadrži podatke i o sustrujanju, smanjenom porivu i
komponentama stupnja djelovanja vijka za odabrane brzine broda.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 77
Na kraju je najvažniji dio rezultata proračuna, prognozni dijagram otpora, poriva, snage otpora,
okretaja i potrebne snage za svaku brzinu.
Tablica 4. Očitanja za izradu prognoznog dijagrama (POWER)
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 78
Temeljem rezultata programa POWER nacrtan je prognozni dijagram potrebne snage poriva i
pripadnog broja okretaja vijka za uvjete pokusne plovidbe, krivulje PPP i N kao funkcije
brzine plovidbe.
Dijagram 29. Prognozni dijagram
120
130
140
150
160
170
180
190
2500
3500
4500
5500
6500
7500
8500
9500
10500
11500
12500
13500
14500
15500
16500
17500
18500
11.00 11.50 12.00 12.50 13.00 13.50 14.00 14.50 15.00 15.50 16.00
N (
o/m
in)
P (
kW
)
v (čv)
Prognozni dijagram
Ps (kW)
Ps*1,15 (kW)
N (o/min)
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 79
Programom POWER određena je snaga potrebna za uvjete pokusne plovidbe.
Dodatak snage za službu (povećanje hrapavosti trupa i propelera – obraštanje, kao i nepovoljni
vremenski uvjeti) iznosi 15%. Također je određena brzina u službi 13,0 čv kod 15 % SM pri
90% MCR.
Očitanja prognoznog dijagrama:
- brzinu broda u službi 13,0 čv moguće je postići sa snagom 5272 kW,
Iz uvjeta projektnog zadatka, postizanje 13,0 čv u službi pri 90% MCR, moguće je
odrediti maksimalnu trajnu snagu pogonskog stroja:
585790,0
5272
90,0 S
MCR
PP kW (44)
Odabir glavnog stroja
Prema MAN B&W katalogu, Engine Selection Guide, Two-stroke MC/MM-C Engines,
5th Edition, February 2000, temeljem preliminarno određene maksimalne snage odabran je
glavni pogonski stroj:
MAN B&W Diesel Two-stroke tip 8S35MC
snaga (MCR) 5920 kW
broj okretaja 173 min-1
specifična potrošnja goriva 178 g/kWh
broj cilindara 8
masa 93 t
Osnovne karakteristike desnokretnog brodskog vijka:
Promjer vijka D = 4,7 m
Broj krila vijka Nz = 4
Omjer uspona P/D = 0.67196
Omjer površina AE/A0 = 0.5678
Broj okretaja vijka N = 145,1 o/min
Materijal izrade Cu-Ni-Al bronca
Usporedba s vrijednošću snage prema regresijskom izrazu
Maksimalna snaga pogonskog stroja dobivena regresijskom jednadžbom (točka 4.1)
iznosi 6246 kW, što je 6,2 % veća snaga u odnosu na proračunatu.
Razlog odstupanja može biti što analizom nije uključen utjecaj brzine na snagu,
nepotpuni podaci o dodatku za uvjete službe, odnosno snaga pri kojoj treba ostvariti traženu
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 80
brzinu u službi (% MCR) . Preciznije rezultate moguće je dobiti provedbom regresijske analize
ovisnosti snage o nosivosti pri određenoj brzini broda.
5.2.3. Korekcija mase praznog opremljenog broda
Radi preciznijeg određivanja maksimalne snage pogonskog stroja (program Power) i
korekcije koeficijenta istisnine temeljem konkretne forme broda (poglavlje 5.2.1), potrebno je
ponoviti proračun mase praznog opremljenog broda prema izrazima iz poglavlja 4.2.
U izrazu (31) za određivanje mase trupa sadržana je i vrijednost blok koeficijenta.
Budući je vrijednost blok koeficijenta korigirana (točka 5.2.1. list 70) potrebno ponoviti
proračun mase trupa.
Korigirana masa trupa iznosi:
WH = 5003 t
Sada ukupna masa čelika ugrađenog u brod prema izrazu (30) iznosi:
WST = 5262 t
Masa postrojenja prema izrazu (35) iznosi:
WM = 501,14 t
Korigirana masa praznog opremljenog broda:
WLS = 6645 t
Istisnina broda prema (37):
= DWT + WLS = 25 000 + 6645 = 31645t
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 81
5.2.4. Kontrola volumena skladišta tereta i balastnih tankova
Volumen skladišta tereta i balastnih tankova za zadanu nosivost prema regresijskim
jednadžbama (6) i (12) iznosi:
VHOLD = 8,1969DWTs0,8247 = 34724m3
VBALLAST = 2E-06DWTs2 + 0,0612DWTs + 13977 = 16757m3
Provjera volumena skladišta i tankova balasta provest će se programom MaxsurfPro. Za
provedbu proračuna volumena potrebno je prvo definirati granice prostora unutar broda.
Prema pravilima IACS, Common Structural Rules for Bulk Carriers, January 2016,
odredit će se broj i položaj nepropusnih pregrada, visina dvodna i razmak rebara.
Glavne konstrukcijske značajke broda (CSR, Ch.1 Sect.4 [3.1.1])
- proračunska duljina L treba zadovoljiti uvjet
(45)
m 3,164 LLL ppSVL
usvojeno: m 159L
- širina broda
B = 27,02 m
- visina broda mjerena na glavnom rebru, od vrha kobiličnog lima do glavne palube na
boku broda
D = 13,8 m
- gaz broda mjeren od vrha kobiličnog lima
T = 9,51 m
Broj pregrada i skladišta (CSR, Ch.2 Sect.1 [1.1.2])
za 165145 L m 7 nepropusnih pregrada (46)
Brod će imati 7 nepropusnih pregrada, a teretni prostor će se podijeliti na 4 skladišta.
SVLSVL LLL 97.096.0
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 82
Kolizijske pregrade, položaj (CSR, Ch.2 Sect.1 [2.1.1])
Položaj pramčane kolizijske pregrade – na razmaku od FPLL ne manjem od 5% LLL ili 10
m, razmak koji je manji, i nije veći od 8% LLL, gdje je LLL – duljina slobodne palube, 160 m.
- položaj pramčane kolizijske pregrade od FPLL = 8 m
Krmena kolizijska pregrada – nema posebnih zahtjeva, odabir prema sličnom brodu
- položaj krmene kolizijske pregrade od APLL = 10,60 m
Pramčani i krmeni pik orebreni su poprečno, razmaka rebara 600 mm, a svako četvrto
rebro je okvirno.
Visina dvodna (CSR, Pt.2 Ch.1 Sec.2 [3.1.2])
Visina dvodna, ne manja od: dDB = 0,032B +0,19 T1/2 (47)
- visina dvodna dDB = 1,6 m
Razmak i raspored rebara i uzdužnjaka (BV 6-12.11)
- bazni razmak rebara
81.0100
15972.0)
100(72.0
4
1
4
1
LEO m (48)
usvojeno: EO = 800 mm
- u području krmenog pika na duljini 0.2L od krmenog perpendikulara razmak
rebara je 600 mm
- u području pramčanog pika razmak rebara je 600 mm
- razmak uzdužnjaka dna i pokrova dvodna 750 mm
Duljina strojarnice određena je prema sličnom brodu:
LSTR =19,8 m
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 83
Udaljenost prednje pregrade strojarnice od krmene okomice:
dPS = 30,4m
Teretni prostor je podijeljen na 4 skladišta tereta kako bi bio zadovoljen uvjet
minimalnog broja nepropusnih pregrada.
Prostor Dužina, m
pramčani pik 11,55
skladište br.1 32,15
skladište br.2 29,5
skladište br.3 29,5
skladište br.4 29,5
strojarnica 19,8
krmeni pik 14,0
ukupno 166
što odgovara Lpp 160,9
Tablica 5. Veličina prostora broda
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 84
Slika 16. Presjek projekta broda na glavnom rebru s dvobokom
Legenda: W.B. – balastni tank, HOLD – skladište tereta
Rezultati proračuna volumena provedenog programom MaxsurfPro za svaki prostor u
trupu prikazani su tablicama 6, 7. i 8.
PROSTOR VHOLD [m³]
HOLD 1 9033
HOLD 2 8415
HOLD 3 8415
HOLD 4 6448
UKUPNO 32311
Tablica 6. Volumeni skladišta tereta
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 85
PROSTOR VBALL [m³]
FORE PEAK 298
W.T. 1 480
D.B. 1 1725
W.T. 2 480
D.B. 2 1670
W.T. 3 480
D.B. 3 1670
W.T. 4 463
D.B. 4 1160
AFTER PEAK 402
UKUPNO 8828
Tablica 7. Volumeni tankova balasta
PROSTOR VDVOBOK [m³]
D.S. 1 602
D.S. 2 566
D.S. 3 566
D.S. 4 654
UKUPNO 2368
Tablica 8. Volumeni dvoboka
a) Usporedba volumena prostora broda prema regresijskim izrazima i izračunatim
vrijednostima
Volumen, m3 Regresijski izrazi Preliminarni projekt DS Razlika
VHOLD 34724 32311 6,9 %
VBALL 16757 8828 47 %
Tablica 9. Usporedba volumena prostora DS broda
Volumen skladišta tereta izračunat preko regresijske jednadžbe (6) odstupa od vrijednosti
dobivene programom Maxsurf za 6,9%. Ako volumenu skladišta dodamo volumen dvoboka
od 2368 m3, razlika se smanjuje na 0,13%.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 86
Volumen balasta po regresijskim izrazima veći je od volumena po Maxsurf - u za 47%.
Očekivana je ova značajna razlika između volumena balasta prema regresijskim izrazima i
volumena izračunatog nakon definiranja konkretne forme i prostora unutar iste, jer veliki broj
brodova u bazi nisu imali dostupne podatke o volumenima, a regresijskom su analizom
analizirani brodovi bez dvoboka.
b) Usporedba volumena prostora broda s jednostrukom i dvostrukom oplatom boka za
skladište br.2
Usporedba volumena prostora temeljem geometrijskih izmjera na glavnom rebru,
provedena je za skladište br.2 preliminarnog projekta broda za rasuti teret s dvobokom, DS, i
istog broda bez dvoboka.
Na slici 11. dana je skica poprečnog presjeka skladišta br.2 SS i DS broda za koje je provedena
usporedba volumena.
Slika 17. Skica poprečnog presjeka skladišta SS i DS broda
Legenda: W.B. – balastni tank, dside – dvostruka oplata boka, double side bulk – brod za rasuti teret s
dvobokom, single side bulk – brod za rasuti teret s jednostrukom oplatom, HOLD – skladište tereta
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 87
1 Volumen prostora,
m3
Referentni
brod
SS
Preliminarni
projekt
DS
Razlika prostora
DS prema SS
m3
%
Za pojedinačni prostor
2 VHOLD no.2 8630 8415 -215 -2,5
3 VWING TANK no.2 486 480 -6 -1,23
4 VDOUBLE SIDE no.2 0 566 + 566
5 VDOUBLE BOTTOM no.2 2081 1670 -411 -19,8
6 VKORISNO (2+3+5) 11197 10565 -632 -5,6
7 (2+3+4+5) 11197 11131 -66 -0,6
Ukupno
8 VHOLD no.2 8630 8415 -215 -2,5
9 VBALLAST no.2 2567 2150 -417 -16,0
(8+9) 11197 10565 -632 -5,6
Tablica 10. Usporedba volumena skladišnog prostora br.2 SS i DS broda za
rasuti teret istovjetnih značajki i forme
Vidljivo je da brod s dvobokom ima manji volumen skladišta tereta kao i balastnih
tankova. Gubitak skladišnog prostora DS broda iznosi 2,5% u odnosu na volumen skladišta br.2
SS broda istih značajki i forme.
5.3. Kontrola trima i stabiliteta
Brod ća za vrijeme korištenja ploviti u različitim režimima krcanja tereta i balasta. Za
potrebe ovog proračuna provjerit će se šest stanja krcanja i to:
1. brod nakrcan homogenim teretom i 100% zaliha
2. brod nakrcan homogenim teretom i 10% zaliha
3. brod u balastu i 100% zaliha
4. brod u balastu i 10% zaliha
5. brod homogeno nakrcan teškim teretom i 100% zaliha
6. brod alternativno nakrcan teškim teretom i 100% zaliha
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 88
Ova stanja krcanja simuliraju situaciju isplovljavanja s teretom ili u balastu (stanje 1, 3, 5
i 6) i uplovljavanja u luku ( stanje 2 i 4). Za svako navedeno stanje krcanja potrebno je načiniti:
a) proračun centracije i plovnosti kojim određujemo istisninu, položaj težišta sustava i
istisnine, gazove i trim,
b) proračun stabiliteta kojim određujemo matacentarsku visinu i krivulju poluga statičkog
stabiliteta, koju dobivamo pomoću KN-krivulja za dobivenu istisninu pod a).
Svako od navedenih stanja mora zadovoljiti postojeće propise o minimalnim kriterijima
statičkog stabiliteta (IMO-RESOLUTION A 167; IMO-RESOLUTION A 749):
A – površina ispod krivulje poluga do 30o ne smije biti manja od 0,055 m x rad
B – površina ispod krivulje do X ne smije biti manja od 0,09 m x rad
C – površina između 30o i X ne smije biti manja od 0,03 m x rad
X – vrijednost kuta od 40o ili svakog manjeg kuta pri kojem uranjaju otvori na trupu ili
dijelovi konstrukcije nadgrađa (koji se nalaze ispod palube i ne mogu biti nepropusno
zatvoreni)
E – poluga statičkog stabiliteta GZ može biti najmanje 0.20 m kod kuta nagibanja koji je
jednak ili veći od 30o. Oduzimanje utjecaja slobodne površine biti će uključeno.
Maksimalna poluga statičkog stabiliteta može se nalaziti iznad kuta nagibanja od 30o, ali
nikako ne smije biti manja od 25o.
F – početna metacentarska visina GM ne smije biti manja od 0.15 m. Oduzimanje utjecaja
slobodne površine biti će uključeno.
Perioda ljuljanja izračunat će se prema izrazu American Bureau of Shipping:
GM
BCT
0
2 (49)
100
043,0023,0373,0L
T
BC (50)
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 89
Proračun volumena i težišta skladišta tereta, tankova balasta te tankova vode, goriva i ulja
za podmazivanje proveden je programom MaxsurfPro. Masa lakog broda izračunata je u
poglavlju 4.2.3.
Vrijednosti XF, ZMO, M1 i T određene su interpolacijom iz tablica hidrostatskih podataka,
poglavlje 4.2.1. Pri tome oznaci XF odgovara oznaka LCB u izlaznoj datoteci Maxsurf-a, oznaci
ZMO odgovara oznaka KMT.
Vrijednosti poluge stabiliteta za pojedino stanje krcanja biti će očitane iz KN – krivulja
prikazanim u dijagramu .
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 90
Dijagram 30. KN – krivulje
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 91
1. Stanje krcanja
Tablica 11. Centracija broda nakrcanog homogenim teretom i 100% zaliha
Položaj težišta sistema po duljini: XG = 79,6 m
Položaj težišta sistema po visini: ZG = 7,714m
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 92
Očitano:
Položaj težišta istisnine po duljini: XF = 77,78 m
Položaj metacentra: ZM0 = 11,818 m
Jedinični moment trima: M1 = 89460 tm/m
Gaz broda: T = 9,34 m
Metacentarska visina: M0G = ZM0 – ZG = 4,39 m
Moment trima:
( - pretega broda, + zatega broda ) = -60262 tm
Trim broda: t = Mt / M1 = -1,387 m
Gaz broda na pramcu: Tp = 10,032 m
Gaz broda na krmi: Tk = 8,645 m
Pomoću podataka iz dijagrama KN-krivulja i koristeći izraz računaju se
ordinate poluge stabiliteta:
Dijagram 31. Poluga stabiliteta za brod nakrcanog homogenim teretom i 100% zaliha
Provjera stabiliteta:
A = 0,40 m x rad ( min 0,055 )
B = 0,63 m x rad ( min 0,090 )
C = 0,35 m x rad ( min 0,030 )
E = 1,359 m za = 30 ( min 0,20 za 30 )
Minimalni kriterij statičkog stabiliteta je zadovoljen.
Provjera periode ljuljanja: T = 9,55 s
GFt XXM
sin GZKNh
fi 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
KN 0 1.02 2.05 3.09 4.13 5.05 5.82 6.46 6.99 7.39 7.69 7.90 8.01
h 0.000 0.245 0.502 0.781 1.082 1.282 1.359 1.348 1.255 1.089 0.862 0.592 0.293
0.0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 93
2. Stanje krcanja
Tablica 12. Centracija broda nakrcanog homogenim teretom i 10% zaliha
Položaj težišta sistema po duljini: XG = 81,1 m
Položaj težišta sistema po visini: ZG = 7,752 m
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 94
Očitano:
Položaj težišta istisnine po duljini: XF = 78,803 m
Položaj metacentra: ZM0 = 11,960 m
Jedinični moment trima: M1 = 30988 tm/m
Gaz broda: T = 9,143 m
Metacentarska visina: M0G = ZM0 – ZG = 4,21 m
Moment trima:
( - pretega broda, + zatega broda ) = - 73876 tm
Trim broda: t = Mt / M1 = -2,384 m
Gaz broda na pramcu: Tp = 10,335 m
Gaz broda na krmi: Tk = 7,951 m
Pomoću podataka iz dijagrama KN-krivulja i koristeći izraz računaju se
ordinate poluge stabiliteta:
Dijagram 32. Poluga stabiliteta za brod nakrcanog homogenim teretom i 10% zaliha
Provjera stabiliteta:
A = 0,42 m x rad ( min 0,055 )
B = 0,68 m x rad ( min 0,090 )
C = 0,39 m x rad ( min 0,030 )
E = 1,515 m za = 35 ( min 0,20 za 30 )
Minimalni kriterij statičkog stabiliteta je zadovoljen.
Provjera periode ljuljanja: T = 9,79 s
GFt XXM
sin GZKNh
fi 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
KN 0 1.02 2.05 3.10 4.15 5.12 5.92 6.59 7.12 7.52 7.81 8.01 8.11
h 0.000 0.252 0.517 0.806 1.129 1.381 1.499 1.515 1.434 1.268 1.038 0.762 0.454
0.0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 95
3. Stanje krcanja
Tablica 13. Centracija broda u balastu i 100% zaliha
Položaj težišta sistema po duljini: XG = 79,2 m
Položaj težišta sistema po visini: ZG = 6,28 m
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 96
Očitano:
Položaj težišta istisnine po duljini: XF = 79,91m
Položaj metacentra: ZM0 = 13,45 m
Jedinični moment trima: M1 = 32698 tm/m
Gaz broda: T = 5,469 m
Metacentarska visina: M0G = ZM0 – ZG = 7,17 m
Moment trima:
( - pretega broda, + zatega broda ) = 13210tm
Trim broda: t = Mt / M1 = 0,404 m
Gaz broda na pramcu: Tp = 5,267 m
Gaz broda na krmi: Tk = 5,671 m
Pomoću podataka iz dijagrama KN-krivulja i koristeći izraz računaju se
ordinate poluge stabiliteta:
Dijagram 33. Poluga stabiliteta za brod u balastu i 100% zaliha
Provjera stabiliteta:
A = 0,90 m x rad ( min 0,055 )
B = 1,52 m x rad ( min 0,090 )
C = 0,92 m x rad ( min 0,030 )
E = 3,857 m za = 40 ( min 0,20 za 30 )
Minimalni kriterij statičkog stabiliteta je zadovoljen.
Provjera periode ljuljanja: T = 8,42 s
GFt XXM
sin GZKNh
fi 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
KN 0 1.20 2.41 3.65 4.92 6.13 7.18 8.06 8.71 9.12 9.36 9.45 9.42
h 0.000 0.542 1.101 1.699 2.338 2.947 3.410 3.735 3.857 3.786 3.579 3.273 2.891
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 97
4. Stanje krcanja
Tablica 14. Centracija broda u balastu i 10% zaliha
Položaj težišta sistema po duljini: XG = 81,9 m
Položaj težišta sistema po visini: ZG = 6,272 m
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 98
Očitano:
Položaj težišta istisnine po duljini: XF = 80,05 m
Položaj metacentra: ZM0 = 14,142 m
Jedinični moment trima: M1 = 31683 tm/m
Gaz broda: T = 5,226 m
Metacentarska visina: M0G = ZM0 – ZG = 7,87 m
Moment trima:
( - pretega broda, + zatega broda ) = - 32665 tm
Trim broda: t = Mt / M1 = -1,031 m
Gaz broda na pramcu: Tp = 5,741m
Gaz broda na krmi: Tk = 4,710 m
Pomoću podataka iz dijagrama KN-krivulja i koristeći izraz računaju se
ordinate poluge stabiliteta:
Dijagram 34. Poluga stabiliteta za brod u balastu i 10% zaliha
Provjera stabiliteta:
A = 0,97 m x rad ( min 0,055 )
B = 1,64 m x rad ( min 0,090 )
C = 0,97 m x rad ( min 0,030 )
E = 4,047 m za = 40 ( min 0,20 za 30 )
Minimalni kriterij statičkog stabiliteta je zadovoljen.
Provjera periode ljuljanja: T = 8,14 s
GFt XXM
sin GZKNh
fi 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
KN 0 1.23 2.48 3.75 5.04 6.25 7.26 8.12 8.78 9.20 9.44 9.54 9.50
h 0.000 0.592 1.201 1.848 2.521 3.135 3.583 3.899 4.047 3.999 3.807 3.510 3.130
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 99
5. Stanje krcanja
Tablica 15. Centracija broda homogeno nakrcanog teškim teretom i 100% zaliha
Položaj težišta sistema po duljini: XG = 77,3 m
Položaj težišta sistema po visini: ZG = 4,554 m
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 100
Očitano:
Položaj težišta istisnine po duljini: XF = 77,798 m
Položaj metacentra: ZM0 = 11,818 m
Jedinični moment trima: M1 = 54960 tm/m
Gaz broda: T = 9,303 m
Metacentarska visina: M0G = ZM0 – ZG = 7,264 m
Moment trima:
( - pretega broda, + zatega broda ) GFt XXM = 16598 tm
Trim broda: t = Mt / M1 = 0,302 m
Gaz broda na pramcu: Tp = 9,152 m
Gaz broda na krmi: Tk = 9,454 m
Pomoću podataka iz dijagrama KN-krivulja i koristeći izraz sin GZKNh računaju se
ordinate poluge stabiliteta:
Dijagram 35. Poluga stabiliteta za brod homogeno nakrcanog teškim teretom i 100% zaliha
Provjera stabiliteta:
A = 0,66 m x rad ( min 0,055 )
B = 1,08 m x rad ( min 0,090 )
C = 0,62 m x rad ( min 0,030 )
E = 2,488 m za = 40 ( min 0,20 za 30 )
Minimalni kriterij statičkog stabiliteta je zadovoljen.
Provjera periode ljuljanja: T = 7,43 s
fi 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
KN 0 1.02 2.05 3.09 4.13 5.03 5.79 6.43 6.96 7.36 7.66 7.87 7.99
h 0.000 0.416 0.843 1.289 1.748 2.097 2.318 2.446 2.488 2.448 2.340 2.177 1.972
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 101
6. Stanje krcanja
Tablica 16. Centracija broda alternativno nakrcanog teškim teretom i 100% zaliha
Položaj težišta sustava po duljini: XG = 80,3 m
Položaj težišta sustava po visini: ZG = 5,468 m
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 102
Očitano:
Položaj težišta istisnine po duljini: XF = 78,482 m
Položaj metacentra: ZM0 = 11,87 m
Jedinični moment trima: M1 = 32696 tm/m
Gaz broda: T = 9,39 m
Metacentarska visina: M0G = ZM0 – ZG = 6,402 m
Moment trima:
( - pretega broda, + zatega broda ) = -60394 tm
Trim broda: t = Mt / M1 = -1,949 m
Gaz broda na pramcu: Tp = 10,367 m
Gaz broda na krmi: Tk = 8,418 m
Pomoću podataka iz dijagrama KN-krivulja i koristeći izraz računaju se
ordinate poluge stabiliteta:
Dijagram 36. Poluga stabiliteta za brod alternativno nakrcanim teškim teretom i 100% zaliha
Provjera stabiliteta:
A = 0,91 m x rad ( min 0,055 )
B = 1,53 m x rad ( min 0,090 )
C = 0,89 m x rad ( min 0,030 )
E = 3,808 m za = 50 ( min 0,20 za 30 )
Minimalni kriterij statičkog stabiliteta je zadovoljen.
Provjera periode ljuljanja: T = 7,90 s
GFt XXM
sin GZKNh
fi 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
KN 0 1.02 2.05 3.09 4.13 5.04 5.81 6.45 6.97 7.38 7.68 7.88 8.00
h 0.000 0.582 1.173 1.780 2.400 2.907 3.279 3.550 3.724 3.806 3.808 3.745 3.627
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 103
Zaključak
Veličina poluge stabiliteta ovisi o položaju težišta broda i od premještanja težišta istisnine, što
znači da ovisi o obliku broda.
Brod sa velikom metacentarskom visinom (MG) brzo će se ljuljati i brzo vraćati u ravnotežni
položaj, a period ljuljanja će biti kratak (živi brodovi), odnosno obratno, brod s malim MG će
imati veći period ljuljanja (tromi brodovi).
Brodovi sa malim MG imaju malu rezervu stabilnosti u slučaju oštećenja ili poplavljivanja.
S druge strane brodovi s velikim MG su neugodni za posadu. Pošto se pojavljuju velika kutna
ubrzanja povećava se mogućnost oštećenja broda ili pomaka tereta.
Sve zavisi od tipa broda. Period ljuljanja putničkih brodova je oko 12 sekundi, dok je kod ostalih
teretnih brodova od 6-8 sekundi.
Za teretne brodove je najbolje da imaju umjerenu metacentarsku visinu, tako da nisu ni preživi
ni pretromi na valovima. Zbog toga oni imaju najbolju stabilnost kad su normalno opterećeni
ili kada plove u balastu.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 104
5.4. Tehnički opis
Opći opis:
Brod duge plovidbe (plovidba svim svjetskim morima), pogodan za prijevoz standardnih
rasutih tereta kao što su ugljen, željezna rudača, žito, cement, aluminat, boksit, fosfati i sl., kao
i čelični limovi u rolama (steel coils) i upakirano drvo.
Jednovijčani, dieselmotorni brod s bulbom na pramcu i zrcalnom krmom, četiri skladišna
prostora.
Glavni odjeljci:
pramčani pik,
četiri teretna prostora,
dvodno, lijevi i desni prostor dvoboka, gornji potpalubni tankovi,
strojarnica,
krmeni pik.
Dvodno je izvedeno od pregrade pramčanog pika do pregrade krmenog pika.
Kao balastni tankovi koriste se pramčani i krmeni pik, četiri tanka u dvodnu (lijevo i
desno), te prostor u dvoboku i potpalubni tankovi uzduž broda.
Tunelska kobilica izvedena je u području teretnih skladišta.
Glavne značajke
Dužina preko svega 166,00 m
Dužina između perpendikulara 160,90 m
Širina 27,02 m
Visina do glavne palube 13,80 m
Maksimalni gaz 9,51 m
DWT pri maksimalnom gazu 34101 t
Težina praznog broda, cca 6645 t
Kapacitet skladišta tereta
Skladište br. 1 9033 m3
Skladište br. 2 8415 m3
Skladište br. 3 8415 m3
Skladište br. 4 6448 m3
Ukupno 32311 m3
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 105
Kapacitet tankova
Tankovi teškog goriva 1436 m3
Tankovi dizelskog goriva 125m3
Tankovi ulja 64 m3
Tankovi vode 250 m3
Tankovi balasta 8828 m3
Brzina
Brzina u službi 13,0 čv pri 90% MCR = 5272 kW
Akcijski radijus 12 000 nm
Klasifikacija gradnje
Društvo Bureau Veritas
Oznaka klase I +HULL, +MACH, Bulk Carrier, BC-A
Brod će u području teretnog prostora imati dvostruku oplatu (Double Hull Bulk-Carrier),
a taj prostor predviđen je kao prazan prostor. Alternativno, moguća je priprema prostora
dvoboka za ukrcaj balasta za vrijeme rijetkih putovanja bez tereta (putovanje pod balastom) u
nepovoljnim vremenskim uvjetima (heavy weather ballasting).
Poklopci skladišta su hidraulički upravljani s dva para panela koji se podižu u smjeru
pramac – krma.
Manipulacija teretom predviđena je s 3 palubne elektro-hidrauličkih dizalica pojedinačne
nosivosti 35 tona na radijusu od 4 do 24 metara..
Brod će biti pogonjen porivnim strojem MAN B&W 8S35MC snage na MCR-u od
5920 kW pri 137 okr/min koji će kod opterećenja od 90% MCR-a (5272 kW) na projektiranom
gazu i sa 15% sea margin omogućiti brzinu od 13,0 čvorova.
Potrebe za električnom energijom pokriva generator snage od 313 kW. Za pogon će se
koristiti teško dizelsko gorivo.
Ukupna dnevna potrošnja goriva trebala bi se kretati oko 21,5 tona/dan.
Brod će biti potpuno automatiziran, a imat će mogućnost smještaja 22 člana posade.
Svaka kabina ima vlastitu sanitarnu jedinicu.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 106
Slika 18. Opći plan broda za rasuti teret s dvobokom (M 1:850)
Legenda: HOLD 1 – 4 – skladišta tereta, ENGINE ROOM – strojarnica
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 107
Slika 19. Presjek na glavnom rebru (M 1:280)
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 108
6. ZAKLJUČAK
Postojeća baza podataka o izgrađenim brodovima za rasuti teret u razdoblju 1990.2005.
nadopunjena je podacima za razdoblje 2006. 2016. godina. Pri odabiru brodova za nadopunu
baze vodilo se računa o broju i vjerodostojnosti objavljenih podataka. Glavne značajke novih
brodova uklopile su se unutar postojećih, što ukazuje kako ti brodovi slijede postojeće trendove
gradnje tog tipa broda. Potvrđena je mogućnost korištenja novih regresijskih izraza u ranom
postupku osnivanja broda za rasuti teret.
Također je dana usporedba volumena skladišnog i balastnog prostora broda s
jednostrukom i dvostrukom oplatom boka.
Provedena je analiza trima i stabiliteta na novo osnovanom brodu s dvobokom. Utvrđeno
je kako je brod u nekim stanjima krcanja nepovoljan za plovidbu posade zbog relativno male
periode ljuljanja što je uobičajeno za ovu veličinu broda.
Kako su brodovi za rasuti teret podložni oštećenjima prilikom ukrcaja i iskrcaja tereta,
dan je osvrt na moguće probleme koji se pritom javljaju, te obveze strana koje sudjeluju u tom
procesu.
Smjernice za nastavak rada
Napraviti proračun uzdužne čvrstoće i poprečne čvrstoće. Isto tako, utvrditi ovisnost mase
praznog opremljenog broda o ostalim značajkama preko regresijskih izraza. Analize se mogu
napraviti i za sve vrste brodova za rasuti teret.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 109
LITERATURA
[1] Dragan Grubišić, Brod za rasuti teret s dvobokom nosivosti 45000 t, Diplomski
rad, FSB Zagreb, 2007.
[2] http://hb.hr/wp-content/uploads/2015/01/HBj-Svjetsko-trziste-2015-03.pdf
[3] http://www.bunkerworld.com/prices/index/bwi
[4] Improving the safety of bulk carriers, IMO
[5] www.veristar.com
[6] Jasna Fridel, Zavisnosti prostora broda za rasuti teret o glavnim značajkama,
Diplomski rad, FSB Zagreb, 2003.
[7] Gugić D., Slapničar V., Skripta iz osnivanja broda, Zagreb, 2001.
[8] Pavić, I., Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga Zagreb, 1985.
[9] Kupras, L.K., Optimisation Method and Parametric Study in Precontracted Ship
Design, International Shipbuilding Progress, May 1971.
[10] Maxsurf, Integrated Naval Architecture & Ship Construction Software,
Formation Design Systems Pty Ltd 1984. – 2005.
[11] POWER, Program za određivanje otpora i propulzije, FSB, Zagreb, 1991.
[12] Čuvalo, M., Osnivanje broda – programi i algoritmi, Zagreb, 1992.
[13] American Bureu of Shipping, Rules for Classification of Steel Ships, 2003.
[14] Bureau Veritas, Rules for the Classification of Steel Ships, June 2000.
[15] EUR-Lex - 32001L0096 - EN - EUR-Lex
[16] IACS, Bulk Carriers Handle with Care, England
[17] Dvornik, J., Dvornik, S., Konstrukcija broda, Split, 2013.
Damira Vučetić Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 110
PRILOZI
I. CD-R disc