2.2.1.2. Koćarska naselja2.2.1.2. Koćarska naselja prof.dr.sc. Nedo Vrgočprof.dr.sc. Nedo Vrgoč

Sudionici u projektu

• dr.sc. Nedo Vrgoč (koordinator)• dr.sc. Svjetlana Krstulović Šifner • dr.sc. Melita Peharda Uljević• Igor Isajlović, prof.• Darija Ezgeta, dipl. ing.• Dragi Bašković, dipl.ing.• Ivo Marušić, dipl.ing.• Vanja Vlahović, dipl.ing.

PRIOBALNI RIBOLOV

PELAGIJSKI RIBOLOV

PRIDNENI RIBOLOV

Ciljevi istraživanja

• Opisati kvalitativni i kvantitativni sastav pridnenih zajednica

• Opisati demografsku strukturu gospodarski najvažnijih populacija (dužinski i spolni sastav, sazrijevanje)

• Opisati promjene koje nastaju na razini populacija i zajednica kao posljedica eksploatacije

• Predlagati mjere za uspostavu održivog gospodarenja i zaštite pridnenih resursa

Metodologija uzorkovanjaAlat za uzorkovanje: dubinska povlačna mreža koćaDinamika uzorkovanja: dva puta godišnje

- (proljeće-ljeto, jesen-zima)Mjereni parametri:

- kvalitativni i kvantitativni sastav - ulova - prilova

- demografska struktura populacija- dužina- spol- stupanj zrelosti gonada

- ciljane vrste: 36 gospodarski najvažnijih riba, rakova i glavonožacaBaza podataka: ATRIS

Područje uzorkovanja

Dugoročne promjene u sastavu pridnenih zajednica

HRSKAVIČNJAČE

1948/49 1996/2008

GOSPODARSKI VAŽNE VRSTE

1948/491996/2008

Rasprostranjenost pridnenih zajednica i ulov

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

HTM ZERP EPI TTM

Ulo

v (

kg

/km

2)

Gospodarskinevažne vrste

Ostale gospodarskivažne vrste

Ciljane vrste

702 3764 4155

447 1472 1315

826 3324 1802

44652 86885 21397

4359 32495 17720

49011 119380 39117

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

oslić

škamp

trlja

ostalo

koća

total

Usporedba ulova Hrvatska - Italija(izvor: IREPA i MPRRR)

Hrvatska Italija (GSA 17) Italija (GSA 18)

Gospodarski važne vrste

58%18%

12%

12%

HTM

ZERP

EPI

TTM

Trendovi indeksa biomase pridnenih vrsta u Jadranskom moru (1996.2008)

MEDITS - SPECIES

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Year

kg/k

m2

Croatia

Other

Total

KOMERCIJALNO VAŽNE VRSTE MEDITS - SPECIES

0%

20%

40%

60%

80%

100%

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Year

Other

CTWKOMERCIJALNO VAŽNE VRSTE

MEDITS - SPECIES

0

0,02

0,04

0,06

0,08

0,1

0,12

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Year

kg/in

d

Croatia

Other

Total

KOMERCIJALNO VAŽNE VRSTE

ZONE A

0.00

200.00

400.00

600.00

800.00

1000.00

1200.00

1400.00

1600.00

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

YEAR

zo

nes

[kg

/km

2]

NONCOMMERCIAL

COMMERCIAL

ZONE B

0.00

100.00

200.00

300.00

400.00

500.00

600.00

700.00

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

YEAR

zo

nes

[kg

/km

2]

NONCOMMERCIAL

COMMERCIAL

ZONE C

0.00

100.00

200.00

300.00

400.00

500.00

600.00

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

YEAR

zo

nes

[kg

/km

2]

NONCOMMERCIAL

COMMERCIAL

ZONE D

0.00

100.00

200.00

300.00

400.00

500.00

600.00

700.00

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

YEAR

zo

nes

[kg

/km

2]

NONCOMMERCIAL

COMMERCIAL

ZONES E & F

0.00

200.00

400.00

600.00

800.00

1000.00

1200.00

1400.00

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

YEAR

zo

nes

[kg

/km

2]

NONCOMMERCIAL

COMMERCIAL

ZONE G

0.00

500.00

1000.00

1500.00

2000.00

2500.00

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

YEAR

zo

nes

[kg

/km

2]

NONCOMMERCIAL

COMMERCIAL

Trendovi indeksa biomase po ribolovnim zonama

Koćarski ulov po zonama u 2008

OSTALO3.1%

A15.0%

B14.5%

C37.8%

D7.5%

E10.5%

F0.8%

G10.0%

K0.2%

J0.1%

I0.0%

H0.2%

Merluccius merluccius

010

2030

4050

6070

8090

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Year

kg/k

m2

CTW

Other

Total

Mullus barbatus

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Year

kg/k

m2

CTW

Other

Total

Nephrops norvegicus

0123456789

10

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Year

kg/k

m2

CTW

Other

Total

Zeus faber

0

2

4

6

8

10

12

14

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Year

kg/k

m2

CTW

Other

Total

Scyliorhinus spp

0

10

20

30

40

50

60

70

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Year

kg/k

m2

CTW

Other

Total

Raja clavata

02468

101214161820

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Year

kg/k

m2

CTW

Other

Total

Trendovi indeksa biomase pojedinih vrsta

GIS mape rasprostranjenosti

GIS mape promjena rasprostranjenosti (Lepidopus caudatus)

Lociranje rastilišta pojedinih vrsta

Dužinski sastav populacija

MERLMER

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

4 7 10 13 16 19 22 25 28 31 34 37 40 43 46 49 52 55 58 61 64 67 70 73 76 79 82 85

Lt (cm)

%

trawl gill net longline

PAGEERY

0123456789

4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

LT (cm)

%

MLS

LFM

♀♂

Length of sex inversion

x = 14.75 ± 2.68

N>12 = 88.97 %N<12 = 11.02 %

FEMALES

0

25

50

75

100

8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25LT (cm)

%

IMMATURE

MATURELFM = 13 cm

GOSPODARSKI NEVAŽNI BESKRALJEŠNJACI

GOSPODARSKI NEVAŽNE RIBE

MALE RIBE (ISPOD MLS)

RIBE MALE KOMERC.

VRIJEDNOSTI

GOSPODARSKI VAŽNE VRSTE

Prilov u koćarskim lovinamaFISHING ZONE A

BIVALVIA65.95%

PISCES23.71%

OPHIUROIDEA2.45%

PORIFERA4.16%

HOLOTUROIDEA0.99%

HYDROIDEA0.90%

OTHER0.00%

TUNICATA1.85%

FISHING ZONE B

PISCES80.13%

PORIFERA5.44%

ECHINOIDEA4.65%

CRUSTACEA4.54%

HOLOTUROIDEA3.55%

OTHER0.00%

ASTEROIDEA0.56%

TUNICATA1.14%

FISHING ZONES E i F

PISCES34.75%

CRUSTACEA31.46%

HOLOTUROIDEA14.11%

PORIFERA11.29%

TUNICATA3.15%

OTHER0.00%

GASTROPODA2.11%ASTEROIDEA

3.13%

FISHING ZONES C i DECHINOIDEA

0.12%ASTEROIDEA

0.04%

OTHER0.00%

GASTROPODA0.47%

HOLOTUROIDEA0.97%

CEPHALOPODA7.89%

CRUSTACEA44.49%

PISCES46.03%

FISHING ZONE G

OPHIUROIDEA4.06%

TUNICATA2.13% OTHER

0.00%BIVALVIA

5.02%

PORIFERA7.11%

CRUSTACEA13.84%

HOLOTUROIDEA22.31%

PISCES45.54%

Zaključci o stanju resursa

• Istraživanja pokazuju negativne promjene na razini– pridnenih zajednica (smanjenje ukupne biomase, promjene

sastava zajednica, ...)– gospodarski najvažnijih populacija (smanjenje biomase,

promjene područja rasprostranjenosti, ...)– promjene demografske strukture populacija (smanjenje srednje

dužine, smanjenje dužine kod prve spolne zrelosti, ...)

• Promjene su najizraženije u dijelovima s najintenzivnijom eksploatacijom (priobalna područja, Otvoreni srednji Jadran, ZERP)

• Neophodno uvođenje restriktivnih mjera regulacije ribolova kako bi se ribolovni napor doveo u srazmjer sa stanjem resursa

• Neophodnost usklađivanja mjera eksploatacije i zaštite među svim sudionicima u ribolovu u Jadranskom moru (biološki jedinstveni, ekonomski djeljivi stockovi)

Zaključci o projektu Jadran• Istraživanja najvećim dijelom usklađena s regulativom

koju propisuje EU (DCR)• Metodologija uzorkovanja komplementarna sa drugim

zemljama u Jadranu i Mediteranu - mogućnost dobivanja kompletne slike stanja pridnenih resursa u Jadranu

• Velika iskoristivost prikupljenih podataka:– MPRRR, AZO– stručne podloge za Pregovaračko poglavlje 13 – sudjelovanje u radu međunarodnih tijela (FAO AdriaMED,

GFCM, EU SGMED, UNDP...)

• Od izuzetne važnosti nastaviti s monitoringom i uzorkovanjem istom metodologijom i dinamikom kako ne bi bilo “rupa” u dugogodišnjim serijama podataka

HVALA NA PAŽNJI!HVALA NA PAŽNJI!