200.-ta obljetnica rođenja Charlesa Dickensa

Velika Britanija u 19. stoljeću

Svakodnevni život u 19. stoljeću uvelike je promijenio izum parnog stroja. Pojavljuje se novo zanimanje – tvornički radnik. Britanski obrtnici osnovali su udruženje Ludita, njihov cilj bio je uništenje strojeva koji su im oduzimali posao i dobit. 1813. većina je Ludita pogubljena ili ubijena. Poboljšanje životnih uvjeta i razvoj medicine produljili su životni vijek, znatnije u drugoj polovici 19. stoljeća.

Svakodnevni život

1851. Velika Britanija postala je prva zemlja u kojoj je više stanovnika živjelo u gradovima nego na selu: 51% : 49%, dok je u isto vrijeme u Hrvatskoj tek 8% stanovništva živjelo u gradovima. Godinu prije, 1850. London je imao tri milijuna stanovnika, a Zagreb početkom 19. stoljeća oko osam tisuća stanovnika.

grad zahvaćen ubrzanim industrijskim razvojem

Tvornički radnici živjeli su siromašnim teškim životom. Plaće su bile male, a radno vrijeme obuhvaćalo je veći dio dana. Dječji rad tada je bio uobičajena pojava. Britanci osnivaju organizaciju čartista, to je prva organizacija koja se pokušala izboriti za radnička prava. Narodnom poveljom tražili su liberalne reforme. Njihovi zahtjevi prihvaćeni su u drugoj polovici 19. stoljeća.

Dječji rad bio je posljedica naglog industrijskog razvoja. Djeca su radila u teškim uvjetima, u rudnicima. Dječji rad bio je korisniji od rada odraslih jer su dječji prsti lakše upravljali strojevima i djeca su bila manje plaćena od odraslih. Britanski parlament mijenjao je zakonsku osnovu za dječji rad tijekom prve polovice 19. stoljeća. 1819. - djeci je zabranjeno raditi više od 12 sati na dan1833. - djeci mlađoj od 9 godina zabranjen je svaki rad, a djeca između 9 i 13 godina ne smiju raditi više od 9 sati na dan1842. - ženama i djeci mlađoj od 10 godina potpuno je zabranjen rad u rudnicima1847. -djeca mlađa od 13 godina ne smiju raditi više od 6 i pol sati na dan

Dječji rad

Vladari Velike Britanije u 19. stoljeću:

- kralj George IV.

- kralj William IV.

- kraljica Viktorija

Kralj George III. umro je 1820. godine i princ regent je stupio na prijestolje kao George IV., iako se njegove ovlasti zapravo nisu nimalo promijenile.  Uprkos novcu utrošenom na krunidbu, izazvala je veliki interes naroda. Kraljev problem sa alkoholom i način života kojeg je vodio uzeli su maha na njegovo zdravlje 1820. godine. Njegova rastuća pretilost izazivala je podsmijeh na javnim pojavljivanjima, koja su postajala sve rijeđa pred kraj vladavine. Umro je oko tri sata poslije ponoći 26. lipnja 1830. godine.

Kralj George IV.

Kralj George IV. umro je 1830. godine ne ostavivši iza sebe legitimne djece i krunu je automatski naslijedio William kao William IV.  Želio je u potpunosti zanemariti krunidbenu ceremoniju, ali je na kraju popustio zahtjevima tradicionalista. On i njegova supruga okrunjeni su 8. rujna 1831. godine. William IV. umro je 20. lipnja 1837. godine, nakon otkazivanja srca. Sahranjen je u dvorcu Windsor 8. srpnja iste godine.

Kralj William IV.

Kralj William IV. umro je 1837. godine i na prijestolje je stupila kraljica Viktorija. Vladala je pune 63 godine. Britanska javnost njenog muža nije prihvaćala zbog njemačkog podrijetla. Njegova rana smrt 1861. godine bila je velika prekretnica u njenom životu. Odlučila se povući s vlasti ostavivši svoje dužnosti političarima i princu od Walesa. Unatoč tomu to razdoblje naziva se viktorijanskim i ona postaje simbol imperijalne moći.

Kraljica Viktorija

Napravili: Maja Leskovar i Marko Čavlović 7.b

Nikolina Obrovac i Luka Kramarić 7.a