Francuski dvorski apsolutizamDvorski apsolutizam ->tip političkog poretka u kojem vladar ima apsolutnu vlast, smatra se gospodarom države i naroda, kompletna vlast (sva 3 segmenta vlasti) koncentrirani na kraljevskom dvoru-kralj ima zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast (sva 3 segmenta vlasti)-državna tjela (administracija) imaju samo savjetodavnu ulogu-vladar radi za dobrobit sebe pr. „Država, to sam ja.“-staleško društvo, feudalizam kao društveni poredak (kmetovi obavljaju radove kod feudalaca) ->to ograničava razvoj građanstva jer kmetovi moraju stalno biti na feudalnim posjedima i zato ne mogu raditi u nekakvim radionicama ili manufakturama – vlasnicima je teško naći radnu snagu

Dvor ->centar političkog, kulturnog i javnog života

Kralj ->jedini suvereni (odlučuje o svemu)-inače suvereni može biti: Bog (suverenost se izvodi iz Boga preko posrednika), narod (bira one koji vode državu)

Merkantilizam ->gospodarska politika koja smatra da se bogatstvo države očituje u količini novaca u kraljevskoj blagajni -oni žele napuniti blagajne: povećanjem poreza, te povećanjem izvoza i smanjenjem uvoza ->takvi vladari počinju uvoditi zaštitne carine na uvezenu robu-predstavnici: Francuska (Luj XIV, Luj XV, Luj XVI)Habsburška Monarhija (Karlo VI)

Prosvijećeni apsolutizam ->vladar vlada apsolutistički a reformama pokušava modernizirati državu kako bi većini ljudi onda bilo bolje ->vladar radi za dobrobit svih pr. „Prvi službenik u državi.“-potencira se razvoj gospodarstva-potiču vjersku toleranciju raznim ediktima-crkva se pokušava staviti pod kontrolu države ->takvim mjerama slabi utjecaj plemstva a jača građanstvo-neki vladari donose ediktre o ukidanju kmetstva (kmetovi dobivaju osobnu slobodu) ->mogu se zapošljavati u tvornicama – radna snaga-predstavnici: Habsburška Monarhija (Marija Tereza, Josip II)Rusija (Petar I Veliki, Katarina II Velika)Pruska (Fridrik II)

Fiziokratizam ->gospodarska politika koja smatra da je izvor bogatstva u prirodi-ne uvode zaštitne carine već potiču razvoj trgovine i privatnog poduzetništva

Prosvjetiteljstvo-široki intelektualni pokret europskog građanstva u 17. i 18. Stoljeću (razvio se u 18. Stoljeću)-istupa protiv dogmatskog autoretitea (dogme u religiji su istine o kojima se ne raspravlja, a u politici je to apsolutizam – nitko ne smije dovoditi u pitanje autoritet vladara)-3 elementa prosvjetitelja:1)vjera u ljudski razum2)priroda3)društvo

-promjene koje se dešavaju nisu nadnaravne, već ljudski razvoj i razum mijenjaju društvo-osnovne teze u prosvjetiteljstvu:1)svi su ljudi jednaki ->čovjek svojim rođenjem stječe to pravo, iz toga proistječe da su svi ljudi ravnopravni..2)ravnopravnost ->svi su ljudi rođeni jednaki, dakle svi su ljudi ravnopravni osim ako to nije u općem interesu cijelog društva (pr.svi smiju voziti 30 na sat, osim hitne koja može i 100 na sat – jer je to svima u interesu, za opće dobro)3)sloboda ->svi se ljudi rađaju slobodni (čovjek je po prirodi slobodan)-na prosvjetiteljstvo utječe:1)osnovne prosvjetiteljske teorije nalazimo već u engleskoj filozofiji empirizma (glavni predstavnik empirizma ->John Locke) -> njegova osnovna postavka je „čovjek je tabula rasa“ ->“prazna ploča“ kada se rodi, a onda po njoj piše iskustvo (empirija)2)racionalizam ->predstavnik je Rene Descartes ->“cogito ergo sum“ mislim dakle postojim – osnova čovjeka je njegov razum („racio“)-prosvjetiteljstvo se razvilo u Engleskoj, ali svoj vrhunac doživljava u Francuskoj ->Engleska je već u 17. Stoljeću razvila građansko društvo, gospodarski najrazvijenija, itd. i zato se tu najprije javilo prosvjetiteljstvo, a onda su prešli La Manche i došli u Francusku gdje nalaze motive i sve protiv čega će se boriti-glavni predstavnici prosvjetiteljstva:1)Francois Marie Voltaire ->jedan od najutjecajnijih prosvjetitelja, utječe na tadašnje vladare koji prihvaćaju prosvjetiteljske ideje

-zahtjeva, traži ->društvene reforme (on djeluje u staleškom francuskom društvu), poreznu reformu (da svi plačaju poreze, a ne samo najniži staleži), jednakost-po svom ideološkom ustroju je deist ->smatra da je Bog stvorio svijet i onda ga prepustio ljudima (ljudi su sami odgovorni)-bio je protiv Crkve ->“uništite bestidnicu“2)Charles de Secondat Montesquieu ->1748.g. objavio djelo Duh zakona ->u tom djelu predlaže ideje trodiobe vlasti – time udara u same temelje apsolutizma te smatra da ga treba ukinuti (ograničiti kraljevsku vlast)-on nije za ukidanje monarhije, nego želi ustavno-parlamentarnu monarhiju-3 segmenta vlasti su međusobno neovisni i ne smiju utjecati jedni na druge3)Jean Jacques Rousseau ->Društveni ugovor ->u tom djelu govori o ideji suverenosti naroda – „narod ima suverenitet koji je neotuđiv i nedjeljiv“-teoretičar je i teorije „društvenog ugovora“ ->polazi od čovjeka koji je sam po sebi dobar ->dakle prvo društvo je bilo sretno, dobro itd. ali razor u to društvo donosi privatno vlasništvo ->počinju sukobi i ratovi ->budući da je to neprirodno (jer je čovjek po prirodi dobar), ljudi se pokušavaju vratiti na prijašnje stanje te sklapaju društveni ugovor kojim se odriču djela svoje slobode koju prenose na državu ->uspostavlja se vlada, vlast ->budući da je čovjek dobar, ako vlast ne radi u interesu ljudi, oni ju imaju pravo smjeniti-on je radikalni demokrat ->narod je jedini suveren-inzistira na uvođenju republike – protivi se monarhiji

*Thomas Hobbes ->“homo homini lupus“ – čovjek je čovjeku vuk-više-manje ista teorija kao Rousseau, ali polazi od toga da su ljudi po prirodi u ratu i zato žele sklopiti državni ugovor (ne kao Rousseau koji smatra da je čovjek po prirodi dobar) –a onda dalje sve isto4)francuski enciklopedisti ->Diderot i D'Alembert1751.g. ->prvi svezak francuske enciklopedije-ukupno je izašlo 28 svezaka-htjeli skupiti kompletno ljudsko znanje i prezentirati ga iz perspektive prosvjetiteljstva-prosvjetiteljstvo utječe na mnoga područja života

-sekularizacija javnog života ->posvjetovljavanje ->smanjivanje utjecaja crkve na javni život i škole

Industrijska revolucija-prethodi joj: agrarna revolucija ->preduvjet industrijske revolucije-promjene na selu:Tehničke promjene na selu ->dolazi do usavršavanja poljoprivredne proizvodnje, nov način iskorištavanja zemlje, upotreba gnojiva, nove kulture (kukuruz, krumpir) ->više hrane, manje gladi. –sve te promjene dovode do povečanja produktivnostiDruštvene promjene na selu ->nastavlja se bogačenje zemljoposjednika, a siromašenje seljaka (u Americi dolazi do ograđivanja zemlj ->“ovce pojele ljude“ –jer se njive na kojima se uzgajala hrana za ljude pretvaraju u pašnjake za ovce jer ih se koristilo za vunu, u tekstilnoj industriji)

-prvobitna akumulacija kapitala ->na nekoliko načina (većinom su svi kriminalni i nepošteni): krađa (pr.gusari), otimanje zemlje, ograđivanje zemlje

Zašto je do industrijske revolucije došlo u Engleskoj?-u Engleskoj je već bilo ukinuto kmetstvo, provedena je građanska revolucija (1. Preduvijet za industrijsku revoluciju)-da nisu ukinuli kmetstvo ne bi bilo potrebne radne snage za industrijsku revoluciju-agrarnom revolucijom selo postaje izvorom radne snage za industriju, te se na selo dovoze proizvodi – tržište na selu-ukidanjem feudalizma nestaju i feudalna davanja –stvaranje jedinstvenog tržišta – da se proizvodi mogu lako plasirati na tržište (2. Preduvijet)

Industrijska revolucija ->primjena tehničkih izuma u procesu proizvodnje radi ubrzavanja i pojeftinjenja proizvodnje-prelazak s ručnog rada na rad strojeva1769.g. ->izum parnog stroja (James Watt)1776.g. ->prva tvornica parnih strojeva-industrijska revolucija je primjena parnog stroja

-posljedice:prometna revolucija 1807.g. Robert Fulton izumio parobrod1814.g. ->George Stevenson – parna lokomotiva-urbanizacija ->razvoj gradova (tvornice se grade tamo gdje je već razvijena infrastruktura radi manjih troškova)-propadanje malih poduzeća –zbog konkurencije industrije-pojeftinjenje proizvoda-napredak higijene ->ono što grad nudi kao centar se poboljšava (zdravstvene usluge, itd.)

Pozitivne posljedice: -bolja prometna povezanost ->dovodi do boljih komunikacija-povećanje gradskog stanovništva, razvoj gradova (urbanizacija)-stanovništvu u gradovima treba hrana ->poljodjelstvo (farmersko) u blizini gradova – farmeri svoj posjed organiziraju kao tvornice, ne koriste kmetove, nego unajmljuju slobodne radnike-pojeftinjenje proizvoda-razvoj tržištaNegativne posljedice: -eksplatacija (iskorištavanje) radne snage – radnici u tvornicama nisu u puno boljem položaju od kmetova, jer iako imaju osobnu slobodu i mogu otiči, oni nemaju kamo, tako da ostaju raditi u tvornicama-u početku kada se uvode strojevi, radnici gube radna mjesta (to samo u 1. Fazi) – radnici u Engleskoj – pokret „ludizam“ dobio ime po Nedu Luddu koji je prvi razbio stroj-niske nadnice ->profit se uvijek temelji na iskorištavanju radne snage-ekološki problemi

Velika Britanija-ustroj parlamentarna monarhija od Slavne revolucije (Jakov prisiljen da napusti prijestolje, a umjesto njega 1689.g. na vlast dolazi Vilim Oranski – konačna pobjeda parlamentarizma u Engleskoj)-Ana Stuart ->prevlast u politici imaju vigovci (liberali, zalažu se za jačanje parlamenta) – za razliku od torijevaca (oni su skloni monarhiji i jačanju vladara)-engleska u to vrijeme postiže uspjehe u ratovima:1704.g. ->osvaja Gibraltar (rat za Španjolsku baštinu)

1707.g. ->realna unija Engleske i Škotske – time je nastalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije – Engleska u punom naponu snage, gospodari morima, kontrolira pomorsku trgovinu-Stuarte će ubrzo naslijediti dinastija Hannover (Njemačka – vladaju i danas)-vladari dinastije Hannover nezaiteresirani za politiku -> poticaj jačanju uloge parlamenta u političkom životu-Viliam Pit stariji i mlađi – 2 političara koji su se istaknuli u politici-širenje kolonijalnih posjeda (James Cook – Australija)1763.g. ->završio sedmogodišnji rat (mir u Parizu) – Engleska dobiva dio Amerike i Indije od Francuza – to ne bi bilo moguće bez jake trgovačke i vojne mornarice -Velika Britanija dominira svjetskim morima

-u isto vrijeme u Francuskoj – dvorski apsolutizam (snažna uloga vladara, ne postoji parlament)-Filip 4. Lijepi (u 14. Stoljeću) – saziva državne staleže kao savjetodavni organ – no prestaje ih se sazivati kako jača uloga kralja (ne sazivaju se uopće u vrijeme Luja XIV. i Luja XV. – Luj XVI. ih sazvao 1789.g. kada je bila velika kriza -veći dio 18.stoljeća u velikoj krizi – državna blagajna kronično bolesna – prazna-pokušaj financijske reforme – neuspjeh a zbog markantilizma koji se provodi – nema slobodnog tržišta -francusko društvo je staleško sa velikim imovinskim razlikama:1.svećenstvo2.plemstvo3.svi ostali – 98% stanovništva

-50% zemljišnih posjeda uživaju prva dva staleža (2% stanovništva)-unutar 3. Staleža također velike razlike, jer tu spadaju i bankari, industrijalci itd. – neki su čak bogatiji od nekih plemića ali nemaju glasa, plačaju porez (1. I 2. Stalež ne plaća poreze)-takva situacija izaziva socijalne napetosti i pobune ->1789.g. Francuska revolucija

18.st. je burno što se tiče ratova i sukoba među državama (kabinetski ratovi) – odnosi između država se zasnivaju na politici sile – svi smatraju da imaju pravo svoje interese braniti silom-sukobi se pokušavaju riješiti diplomatskim putem u kabinetima pojedinih zemalja-3 bitna uzroka tih ratova:1)teritorijalno širenje2)težnja za osvajanjem novih kolonija – dio sukoba se prenosi u Ameriku i Aziju3)prevlast (hegemonija) u Europi ->pogotovo Francuska -odnos snaga i mogući savezi se često mijenjaju jer se gledaju trenutni interesiNordijski ili sjeverni rat (1700. – 1721.)-Rusija protiv Švedske ->pokušaj Rusa da izađu na Baltičko more-posljedica: nova prijestolnica ->Petrograd

Rat za španjolsku baštinu (1701. – 1714.)-Francuska protiv Engleske i Habsburške monarhije

Rat za Poljsko nasljeđe (1733. – 1735.)

Rat za Austrijsko nasljeđe (1740. – 1748.)-tada je na austrijsko prijestolje došla Marija Tereza i to su vidjeli kao mogućnost da oslabe Habsburšku monarhiju i oduzmu joj teritorij-Habsburgovci protiv Pruske, Francuske i Bavarske

Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) –„svjetski rat 18.stoljeća“-vodio se na 3 kontinenta (Europa, Amerika i Azija)-Engleska i Pruska protiv Francuske, Rusije i Austrije-završio 1763.g. mirom u Parizu ->Francuska izgubia dosta kolonija (u Americi-lijeva obala Mississippija, Kanada, Senegal, Karibe, a nešto kasnije dobiva područje Lorena)-1768.g. dobiva Korziku-mirom u Parizu je potvrđena kolonijalna dominacije Velike Britanije-najsnažnije europske države 2. Polovice 18.stoljeća su: Velika Britanija, Francuska, Rusija, Habsburška Monarhija i Pruska

Pruska-počinje se širiti od kneževine Brandenburg (kneževinom vlada dinastija Hohenzovern) ->sjedište kneževine u Berlinu, a nalazi se u sastavu Svetog rimskog carstva njemačke narodnosti, a Hohenzoveri u tom carstvu imaju status knezova elektora (biraju cara Svetog rimskog carstva njemačke narodnosti)-Pruska nastaje u procesu sekularizacije (posvjetovljavanja) teutonske države -1618.g. ->početkom 17.st. Hohenzoveri naslijedili kneževinu Prusku (sjedište Konisberg) – kao pruski kneževi bili su vazali Poljske

-Pruska je ojačala tijekom 30-godišnjeg rata-Fridrik Vilim ->država se počinje sređivati i jačati – problem nakon širenja prema Pruskoj je teritorijalna nepovezanost (između su druge države) ->logično da će to pokušati ujediniti ->jačanje vojske kako bi osvojili i ujedinili teritorijeFridrik III./I. ->daljnje jačanje pruske krajem 17. i početkom 18.st. Fridrik III. Uspio dobiti kraljevsku krunu-1701.g. ->Pruska postaje kraljevina i knez Fridrik III. Vlada kao kralj Fridrik I. do 1713.godine-do te situacije došlo je tijekom rata za španjolsko nasljeđe, a uvijet za krunu je bio da uđe u savez sa Habsburgovcima-počeo je malo rasipati novac ->u Berlinu nešto gradi..-osim rastrošnosti pokazuje i umješnost vladanja i ulaganja pr. u akademiju umjetnosti u Berlinu-nasljedio ga je Fridrik Vilim I (1713. – 1740. vladao) ->vojnički kralj –dobar vojskovođa i administrator -apsolutizam i centralizacija države za njegove vladavine – smatra ga se utemeljiteljem militarističke politike -civilna i vojna vlast ujedinjena u cilju vojnog jačanja-cijela država je „velika vojarna“, gospodarstvo podređeno vojnim zahtjevima i potrebama-„pruski dril“ ->vojna obuka-daje povlastice plemstvu (junkerima) i oslanja se na njihovu podršku-Fridrik II. Veliki (vladao 1740. – 1786.) ->izuzetno obrazovan, dosta ulaže u poboljšavanje života-piše filozofske i pravne rasprave, dopisuje se s Voltaireom-prihvaća ideje prosvjetiteljstva i podupire ih, ali kao kralj je skloniji apsolutizmu-sebe smatra prvim slugom države-modificirao pravo ->nove povlastice plemstvu

-crkvu podvrgava državi-vjerska tolerancija-obavezna škola za mušku djecu-prvi popisi stanovništva da se zna tko treba plačati porez-kameralistička gospodarska politika:-smjer merkantilističke politike u gospodarstvu, provodi se u Pruskoj, Bavarskoj i Habsburškoj monarhiji-od riječi kamera ->sinonim za vladarevu blagajnu-cilj: povećanje prihoda zemaljskog kneza povećanim porezima-inzistira se na razumnoj potrošnji i razvoju obrta i trgovine – glavni teoretičar Joseph von Sonnentels – „sreća podanika se ostvaruje radom države“-vanjska politika ->izrazito agresivna (dobiva Šlesku u ratu za austrijsko nasljeđe) -1772. Godine sudjeluje u 1. diobi Poljske – interes Pruske je da poveže svoje istočne i zapadne pokrajine-2/3 državnog proračuna ide u vojne svrhe

Rusija-gospodarski, politički i kulturno zaostala i izolirana zemlja do kraja 17. Stoljeća-pokušaji modernizacije prije završavali neuspješno, zemlja uglavnom orjentirana na poljoprivredu-Petar I. Veliki (1689. – 1725.) ->na prijestolje stupio kao dječak, umjesto njega vladala njegova majka u početku-kroz svoju vladavinu pokušao Rusiju približiti zapadu (jednom je putovao po Europi kao običan građanin, kako bi vidio prednosti zapadnih zemalja i tako modernizirao Rusiju)-stil vladavine ->prosvječeni apsolutista

-provodi brojne reforme: po dolasku iz europe odmah donosi reformu koja ga je skoro stajala prijestolja…boljari su u rusiji bili nekakvi činovnici koji su imali karakterističnu dugu kosu i dugu bradu (neuredno) –Petra se dojmila urednost u Europi pa im je naredio da se moraju obrijati ali pošto nisu htjeli, on je uveo porez na dugu bradu i dugu kosu -podjelio državu na 8 guvernija-počeo plačati državne službenike ->nije više nužno da službenik strogo bude plemićkoga roda-državni službenik je automatski bio i plemić ->novo plemstvo-merkantilistička politika (brojne carine, itd.)-modernizirao vojsku ->uveo stajaču vojsku, a želi ojačati i mornaricu pa je u planu da se izgradi 200 000 brodova-šalje svoje ljude da se školuju na zapadu-utemeljio akademiju znanosti te unaprijeđuje obrt i trgovinu različitim mjerama-država nadzire školstvo – uvodi obavezno školovanje plemstva-dolazi u sukob sa crkvom jer određuje da je car na čelu crkvenog sinoda (crkvenog sabora) – crkva postaje podređena državiVanjska politika -> 2 smjera širenja Rusije1)Baltik –sukob sa Švedskom (veliki sjeverni rat), u početku porazi – na ušću Neve –St. Petersburg1709.g. ->bitka kod Poltave –pobijedio Švede –šiorenje Rusije na baltik (Livonija, Estonija)2)Crno more ->Osmanlije-nekim mirom Rusija dobiva izlaz na Baltik ->St.Petersburg –močvarni kraj na vodi (kao Venecija)-nakon Petrove smrti slabi centralna vlast, dinastijski sukobi-jačanje plemstva i feudalna anarhija

-Katarina II. Velika ->njemica porijeklom-sudjelovala u uroti protiv svog muža Petra III. I dala ga smaknuti s prijestolja-prosvijećeni apsolutizam, razvija kulturu, oslanja se na plemstvo, zakonima učvršćuje svoju vlast i vlast plemića-Pugačovljeva buna 1773.godine ->pobjedila-dopustila plemićku samoupravu-teritorijalno širenje Rusije (daleko na zapad)-udaljava plemstvo iz centralne vlasti da može sama kontrolirati institucije, ali im to nadoknađuje na lokalnoj razini gdje im daje samoupravu -> protive se seljaci-mirovni ugovori u Kučuk Kajnardžiju i Jaši –osigurava neometan prolaz kroz Bospor i Dardanele, pravo držanja flote u Crnome moru, te još neke odredbe pomoću kojih Rusija može Osmanima prigovarati (Rusija ima pravo štititi pravoslavno stanovništvo u Osmanskom carstvu)-u vrijeme Katarine počinje i završava podjela Poljske između Rusije, Pruske i Habsburške monarhije u 3 navrata (1772. ; 1793. i 1795.) ->nestanak Poljske s političke karte, prestaje postojati kao država

Poljska-sejm ->plemićki parlament ->ima stvarnu vlast-svaki član sejma ima pravo veta ->zato država teško funkcionira jer stalno netko stavlja veto (zabranu provođenja neke odluke) ->Poljska je blokirana-kralj ima samo nominalnu vlast-sve to dovodi do anarhije i slabljenja Poljske-1733. – 1735. ->rat za Poljsko nasljeđe – Rusija ostvarila snažan utjecaj u poljskoj – to je uplašilo zapadne zemlje

-u Poljskoj ima snaga koje pokušavaju obraniti državnu-1790-ih godina sejm izglasao ustav (prvi europski ustav) – reakcija moćnih susjeda bila predvidljiva – ubrzo došlo do nove diobe poljske (u stvarnosti ustav nikada nije u potpunosti stigao zaživjeti)-nakon 2. Diobe ->opće narodskog ustanka Tadeuš Košćiuka -ustanak obuhvatio sve socijalne slojeve – Košćiuk u tom ustavu primjenio iskustva iz američkog rata za nezavisnost (u kojem je sudjelovao)-nakon gušenja poljske ->3. Dioba poljske

Postanak Sjedinjenih Američkih DržavaPostanak i razvoj: prostor britanskih kolonija na istočnoj obali sjeverne Amerike-možemo uočiti dva tipa kolonija:1)klasični kolonijalni posjedi ->pr. Indija – većinu čini domaće stanovništvo a kolonijalni gospodari dolaze iz Europe2)naseljeničke kolonije ->uglavnom na prostoru sjeverne Amerike ->kolonije se formiraju naseljavanjem stanovništva iz Europe koji donose kulturu itd.1. kolonija ->osnovana 1601.godine -> VIRGINIA1. veće naselje ->1607.godine osnovan grad Jamestown (ime dobio po utemeljitelju Jamesu Smithu-ovakav tip kolonija ima veliku dozu samouprave (Virginia je već 1624.g. dobila samoupravu)-vrijeme kada će na plantažama početi raditi prvi crni robovi – dopremaju ih Nizozemski trgovci – radno mjesto najčešće su im plantaže duhana-1630.g. ->u Massachusettsu utemeljen Boston-osim britanaca u sjevernoj Americi su i Francuzi (1608.g. – imaju cijeli Quebec), Španjolci, Nizozemci (1624. Sagradili

New Amsterdam koji je kasnije prodan britancima i dobio ime New York) te Rusi (više uporišta na zapadnoj obali – od Aljaske prema Kaliforniji)-Pensilvaniju naseljavaju kvekeri – jako tolerantni – tamo održavani kontinentalni kongresi-Maryland ->pod okriljem katolika-Novu Englesku naseljavaju Puritanci-18.st. ->13 britanskih kolonija na istočnoj obali (možemo ih podjeliti na sjeverne i južne) Sjeverne kolonije: uglavnom vjersko političke zajednice sa razvijenim srednjim slojem građanstva, razvijena manufaktura, za posao se unajmljuju radnici za rad na farmama ->kapitalističko gospodarstvo – slobodna radna snaga, velika autonomija – same biraju governeraJužne kolonije: posjedničke kolonije – na velikim plantažama koriste robovski rad (pamuk, duhan, indigo), malo ili ništa samouprave ->guvernera postavlja kralj – „krunske kolonije“

-svim kolonijama je zajedničko: -nepoznati zapad (Divlji Zapad), strah od toga što bi moglo biti na zapadu-domoroci ->neprijateljstvo prema domorocima-strah od Francuza

Rat za nezavisnostUzroci:1)gospodarski ->Englezi sprječavaju gospodarski razvoj kolonija (carinskom i poreznom politikom)-sprječava se razvoj manufakture i obrta-građani to žele zaustaviti-građanstvo u kolonijama koje sve više jača se želi osloboditi takve Britanske politike

-u jednom trenutku su odlučili da će se bajkotirati engleska roba ako nastave sa kočenjem gospodarskog razvoja1773.godine ->Boston Tea Party (Bostonska čajanka) ->povod za rat-nakon što je uveden porez na čaj, u Vostonskoj luci su bili brodovi s tim oporezovanim čajem, a amerikanci su se obukli u indijance i sav čaj s brodova pobacali u more

Tijek: - sazvan 1. Kontinentalni kongres u Philadelphiji, formira se kontinentalni savez, donosi odluka o bojkotu engleske trgovine (prekid trgovine s metropolom), oduzeta vlast guverneru, a već 1775.g. ->prvi veći oružani sukobiBitka kod Bunker Hilla ->amerikanci doživjeli poraz, ali su englezima zadali prilične gubitke-ubrzo nakon toga počinje zasjedanje 2. Kontinentalnog kongresa ->nastavljena 1776. (počinje 1775.) –ostrojena američka vojska pod zapovjedništvom Georgea Washingtona-4. Srpnja 1776. ->na kongresu donesena deklaracija nezavisnosti (jedan od autora je budući predsjednik Thomas Jefferson) –uz njega i Adams, Sherman, Franklin ->pozivaju se na prirodno pravo ->teorijska podloga te deklaracije su prosvjetiteljske ideje:-svi ljudi su jednaki-svi imaju pravo na život, slobodu i težnju ka sreći-teorija društvenog ugovora-suverenitet naroda

-jedan od glavnih motova rata za nezavisnost -> „nema poreza bez predstavništva“

-u početku se kod udruživanja jedni zalažu za jedinstvenu državu sa jakon centralon vlasti, no većina su federalisti i smatraju da sve centralne institucije trebaju obavljati samo one nužne poslove-sukob sa britancima se i dalje nastavlja pr. bitka kod Saratoge(Amerikancima pomagali Francuzi, Španjolci i Nizozemci jer žele smanjiti moć Velike Britanije-bitka kod Yorktowna 1781.g. ->slom britanaca-mir u Versaillesu 1783.g. ->priznata neovisnost SAD-a u granicama od Mississippija, južno od Kanade, sjeverno od Floride -zapadno od Mississippija je divlji zapad-1787.g. ->konstitucionalni kongres u Philadelphiji – donošenje ustava-SAD definirane kao labava konfederacija, a ocem američkog ustava se smatra James Madison-ustav stupio na snagu 1789.g. (nakon 2 godine) – prema ustavu u uniji napravljena trodioba vlasti:Kongres ->zakonodavna vlastPredsjednik (George Washington) – izvršna vlastVrhovni sud – sudska vlast-ustav SAD-a se nije (temeljni dio) mijenjao do danas, samo se izmjenjivao amandmanima-10 amandmana usvojeno 1791. Godine ->zakoni o pravima -britanci pokušali još jednom osvojiti taj prostor i pretvoriti u kolonije, upali u Washington i zapalili bijelu kuću ->konačni mir donesen 1814.g

Posljedice:-ubrzo nakon rata počinje teritorijalno širenje (kupovinom, širenjem na nenaseljena područja) – kupili Lousianu od Napoleona , Floridu od Španjolaca

-kada britanci napadaju, već se priključilo novih 13 država (sada ih je 26)-stvaranje jedinstvenog velikog tržišta širenjem unije koji omogućava napredak gospodarstva-sloboda omogućuje tehnološki razvoj – nema feudalnih ograničenja ->svatko sposoban može uspjeti-proklamiranje slobode privlači doseljenike -> povećava se broj stanovnika – još veća potrošnja – još veći plasman robe-sloboda i jednakost iz ustava se ne poštuje uvijek (pr. crni robovi, indijanci)-sloboda se odnosi na bijelce, 1830. ->zakon o preseljenju indijanaca – time ih potiskuju na zapad, 1834. ->rezervat u Oklahomi, ali kada tamo nađu resurse ih ponovno potiskuju – sredinom 19. Stoljeća progoni indijanaca -> „staza suza“ – masovno preseljenje indijanaca-veoma brzo SAD i ljudi stječu osjećaj moći ->na početku 19.st. se već suprotstavljaju europljanima i njihovoj politici svjetske dominacije ->američka doktrina američkog predsjednika Jamesa Monroea -> 1823.g. definira osnovna načela vanjske politike SAD-a koja se kasnije prilagođava prilikama u svijetu, ali se iz toga definira politika izolacionizma –on kaže „mi se nećemo miješati u Europu, ali ni vi nemojte u Ameriku“ –to se ne odnosi na to da se oni neće miješati u odnose u južnoj americi ->to je područje interesa-tu politiku izolacionizma prekida Thomas Woodrow Wilson tijekom 1. Svjetskog rata koji se umiješao u rat zbog Njemačog napada na brod pun amerikanaca (iako su Njemci unaprijed upozorili da ako taj brod isplovi, biti će potopljen)-to je Thomasa stajalo sljedećih izbora na kojima je onda izgubio

Osmansko Carstvo-18.st. ->bitno promijenjeni odnosi i teritorij-slabljenje i teritorijalni gubitci –jugoistok europe, potisnuto na balkan-zadržali posjede u Africi i na bliskom istoku-istočno pitanje ->pitanje opstanka Osmanskog carstva-pri čemu europske države govore kako će podjeliti teritorij osmanskog carstva-Rusija ->crnomorski prostor i slobodna plovidba, pravo zaštite pravoslavnog stanovništva u osmanskom carstvu-unutrašnja politika ->čitlučenje – cjelokupno društvo i država slabi ->dovodi do slabljenja spahijsko timarskog sustava –turskog feudalizma-osnovna značajka spahijsko timarskog sustava: zemlja nije u privatnom vlasništvu, već spahija uživa sultanovu zemlju dok god služi vojnu službu, a nakon njegove smrti se zemlja vraća sultanu koji je onda može dati spahijinom nasljedniku, ali nije to obavezan učiniti-čitlučenje ->timar (zemlja) se pretvara u privatno vlasništvo jer sultan više nije toliko moćan, urušavanje spahijsko timarskog sustava-spahija daje posjed u najam čitluk sahibiji ->koji sa tog posjeda mora plačati porez državi i zakupninu spahiji ->to je RAJA-veliku ulogu imaju u osmanskog društvu moćni stanovnici gradova tzv. AJANI ->počinju preuzimati institucije i vlast na lokalnoj razini ->to dovodi do sukoba sa centralnom vlašću

Bosna-u to vrijeme je unutar Osmanskog carstva-nakon ratova promjene u bosni

-granice se mijenjaju (postaje granično područje Osmanskog carstva –najzapadniji dio)-vojska ->budući da je to pogranično područje, potrebna joj je vojska – janjičari (profesionalna vojska) se sve više odmeću jer centralna vlast slabi, uzimaju zemlju od spahije – postaju čitluk sahibija-mijenja se struktura stanovništva – ljudi migriraju na Osmanski teritorij (iz Like i Slavnije) s ciljem da se kasnije vrate (oni su ogorčeni jer su ih protjerali iz Like i Slavonije) – to dovodi to napetosti između njih i domaćeg stanovništva-česti ustanci u Bosni zbog nezakonitog prikupljanja poreza i različitih drugih zlouporaba-granica Osmanskog carstva i Habsburške monarhije na Uni i Savi –brane je uglavnom bosanski feudalci ->to ojačava njihovu samosvijest kako im ne treba centralna vlast jer su sposobni sami braniti Bosnu ->uvodi se taksit (porez) koji pripada lokalnim vlastima -u Bosanskom pašaluku, veliku ulogu u očuvanju kršćanstva odigrali su bosanski franjevci, i očuvanje hrvatske nacionalne svijesti-već 1463.g. ->nakon pada Bosne u Turske ruke, franjevci dobili od Mehmeda II. Pravo na pastoralnu djelatnost, a 1517. Osnovana je franjevačka provincija bosna srebrna (obuhvačala širi prostor)-u 18. Stoljeću ukinuta ta provincija

Hrvatska u 18. Stoljeću-1699. ->mir u Srijemskim Karlovcima1718. ->mir u Požarevcu1739. ->mir u Beogradu

-to su promjene u hrvatskoj ->granice, stanovništvo –migracije (osim migracija hrvatskog stanovništva dolazi i do kolonizacije novog doseljenog stanovništva na oslobođene teritorije(pr. Slavonija) ->tu Habsburgovci naseljavaju Čehe, Slovake, Rusine, Njemce ->to pospješuje demografski rast-Habsburgovci dijele posjede stranom (ali i domaćem plemstvu) – pr. Grofovi Eltz –Vukovar; grofovi Prandau –Vlapovo; grofovi Trenk –srednja Slavonija; lokalni grofovi –Odescalchi; domaći plemići isto ->Našice dobivaju Pejačevići-to je od PLEMSTVA-SELJAŠTVO ->živi u feudalnim davanjima, nije još ukinuto kmetstvo, sve više raste tlaka –to dovodi do seljačkih pobuna-GRAĐANSTVO ->malobrojno, bez utjecaja, nema političkih prava -položaj seljaštva se pokušava poboljšati donošenjem URBARA ->utvrđuju se odnosi i obaveze seljaka i feudalaca-1737.g. ->Karlov urbar, 1756.g. –Marija Terezija donosi Slavonski urbar-urbarima se smanjuju kmetska davanja, pogotovo tlaka-> no posljedica nije poboljšanje položaja seljaka, već se umjesto zlake za feudalca, traži od seljaka porez za državu – država traži isključivo novčana davanja pa zato seljaci moraju prodavati svoje proizvode (ne mogu više plaćati voćem i ostalim prirodnim davanjima)-Karlo VI. Na početku 18. Stoljeća (1711-1740.g. vladao) – nema muškog nasljednika, da bi očuvao dinastiju, prisiljen je tražiti od svojih podložnih područja da mu kćerku prihvate kao nasljednicu 1713.g. –prije toga (1712.g.) hrvatski sabor donosi hrvatsku pragmatčku sankciju kojom mu to potvrđuju i prije nego je on to tražio (da bi se ulizivali) i jer se boje sukoba za prijestolje – imali su prilike to već vidjeti kada su se

Ferdinand Habsburški i Ivan Zapolja sukobili i izazvali građanski rat ; također zbog pritiska Mađara koji žele smanjiti moć Habsburgovaca-uvjeti hrvatskog sabora za pragmatičku sankciju: -da Marija Terezija vlada iz Beča (da bude blizu a ne da se uda i ode negdje u Švedsku)-Marija Terezija mora imati Korušku, Kranjsku i Štajersku u svojim rukama (to je u neposrednom susjedstvu sa hrvatskom pa smatraju da će se onda ona više potruditi oko obrane hrvatske)

Marija Terezija-opća vojna obaveza-germanizacija hrvatskog plemstva-reforme:1)upravne ->prestaje sazivati sabor-sabor ->državno pravna tradicija, povijesno pravo – sabor isticao samostalnost hrvatske a to joj smeta zbog njezine politike apsolutizma i centralizma-stvoreno hrvatsko kraljevsko vijeće (prva vlada), izravno podređeno kraljici i provodi oduke irektno iz Beča –sjedište u Varaždinu do velikog požara – kasnije u Zagrebu-sabor = zakonodavna funkcija, hrvatsko kraljevsko vijeće = izvršna funkcija –način da se ograniči državno pravna posebnost2)vojna krajina ->osniva 11 pukovnija1754. ->krajiška prava ->smanjuju se prava krajišnika (ukidaju se vlaški statuti) i krajina se unificira – u vojnoj krajini je jeftina vojska koju koristi za ratove po Europi

-krajina se sama financira –zadruge ->ljudi koji si međusobno moraju pomagati (dok je jedan na bojištu, drugi mu sve održava)3)urbari ->propisi o odnosu između kmetova i feudalaca, kmetovima se olkašava položaj prema feudalcu –smanjuje se tlaka (radna renta) –ali ne u cilju poboljšanja njihovog položaja nego zato da bi uvela poreze prema državi koje kmetovi moraju plaćati u novcu (moraju prodavati proizvode)1717. ->odluka o slobodnoj plovidbi Jadranom (Karlo)4)upravno uređenje hrvatske i vojne krajine ->slavnoska vojna krajina od 18.st. ->Marija obnovila županijski poredak u Slavoniji, a uz Savu ostala vojna krajina-Rijeka postaje corpus separatum (odvojeno područje)-Mađari pokušavaju Rijeku pretvoriti u svoju luku

Josip II-nakon smrti Franje Lotarinškog postaje car, a Marija je tada kraljica ->nesuglasice (vladali su zajedno)1780. ->preuzima krune nakon smrti majke-prosvjećeni apsolutist, pokušaj centraliziranja uprave na području monarhije – to pokušava postići reformama:1)centralizam pokušava ojačati ->podijelio na 10 okruga (onemogućio rat staleških skupina) – ukinuo županije-na nivou županija su postojale staleške skupine koje se mogu pozivati na povijesna prava-novi okruzi se ne podudaraju s područjima županija-germanizacija (njemački umjesto dotadašneg latinskog), činovnici morali u 3 godine naučiti njemački, inače gube posao2)ne saziva se sabor ni županijska skupština ->funkcija bana više počasna, nema neku vlast

3)vojska ->objedinjena zapovjedništva u Zagrebu4)vjerske reforme ->crkva gubi dominaciju, pokušava joj oduzeti nadzor nad velikim djelovima društva-vjerska tolerancija ->sve vjere jednaka prava-ukida neke crkvene redove i zatvara samostane, pogotovo one koji ne obavljaju neki društveno koristan rad-od imovine ukinutih samostana skuplja novac za otvaranje državnih škola5)ukidanje kmetstva u Hrvatskoj i dijelu Ugarske ->ukida se osobna zavisnost kmetova od vlastelina (1785.)-nedostatak: nije podijeljena zemlja pa ti slobodni seljaci ne mogu osigurati egzistenciju –opet sve ostalo skoro na istom

-većinu reformi morao povući zbog otpora plemstva i svećenstva pred kraj svoje vladavine -ostali su samo edikt o ukidanju kmetstva i edikt o vjerskoj toleranciji-država financijski ostala iscrpljenja (reforme koštaju)-pred kraj vodi rat s Turcima (mir u Svišnovu)-revolucionarna zbivanja u francuskoj – mnogi se plaše da se iz francuske ne proširi taj val nezadovoljstva

Posljedice: -upravna ovisnost Hrvatske o Ugarskoj jer se hrvatsko plemstvo u strahu od germanizacijske, apsolutističke i centralističke politike okreće suradnji sa mađarima-hrvatski plemići donose odluku da se odriču djela povjesnih prava da bi sačuvali barem neka

1790. ->hrvatski sabor donio odluku da priznaje ugarsko namjesničko vijeće, prihvaća odluku da ugarski sabor može određivati neke poreze za Hrvatsku (postaje financijski ovisna

o Ugarskoj –djelomično), hrvatski sabor –pravo na izbor kralja, donošenja djela poreza koji se odnosi na poslove u Hrvatskoj, zadržava svoju vojsku sa hrvatskim zapovjednim jezikom-to su trebale biti privremene odluke do ujedinjena (dok se svi krajevi ne oslobode od Turaka i dok se ne ujedine)-stav mađara ->mađarski sabor 1790. i 1791. Potvrđuje ove odluke hrvatskog sabora, ali ide i korak dalje ->traži uvođenje mađarskog jezika kao službenog u ugarsku i hrvatsku – to je početak politike stvaranja velike mađarske države (od Karpata do Jadrana)