162 ukaz - skupština tuzlanskog kantona · u cijelom tekstu zakona rije~ “|a~ka” zamjenjuje se...

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 9 - Strana 273Ponedjeljak, 26. juli/srpanj 1999. g.

Godina 6 - Broj 9Ponedjeljak, 26. juli/srpanj 1999. g.

TUZLA

Izdanje nabosanskom i hrvatskom

jeziku

162Na osnovu poglavlja IV, odjeljak B, ~lana 33. stav 1. ta~ka e)

Ustava Tuzlanskog kantona, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O OSNOVNOJ [KOLI

Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oosnovnoj {koli, koji je donijela Skup{tina Tuzlanskog kantona nasjednici od 5. 7. 1999. godine.

Broj: 01-1-1557/99. PredsjednikTuzla, 26. 07. 1999. godine Tuzlanskog kantona,

Dr. Tarik Arap~i}, v.r.

ZAKON

o izmjenama i dopunamaZakona o osnovnoj {koli

^lan 1.

U Zakonu o osnovnoj {koli (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/96. i 9/97., /u daljem tekstu: Zakon/)~lan 2. mijenja se i glasi:

“Poha|anje redovne osnovne {kole obavezno je u trajanju odosam godina, za djecu normalnog psihi~kog i tjelesnog razvoja odnavr{enih {est i po do petnaest godina ìvota djeteta, a za poha|anjeOsnovne {kole za odgoj i obrazovanje u~enika sa smetnjama upsihi~kom i tjelesnom razvoju u periodu od navr{enih {est i po doosamnaest godina ìvota djeteta, prema nalazu i mi{ljenju Komisijeza ocjenu sposobnosti djeteta (u daljem tekstu: {kolski obveznici)”.

U cijelom tekstu Zakona o osnovnoj {koli rije~ “specijalne”se bri{e ili se umjesto te rije~i upisuje tekst “za odgoj i obrazovanjeu~enika sa smetnjama u psihi~kom i tjelesnom razvoju” zavisnood konteksta re~enice.

^lan 2.

U ~lanu 5. stav 1. rije~i “Tuzlansko-podrinjskog” zamjenjujuse rije~ju “Tuzlanskog”.

^lan 3.

U ~lanu 7. stav 2. iza rije~i “paralelnu (muzi~ku i drugu){kolu”, stavlja se zarez i dodaju rije~i “dom u~enika”.

U ~lanu 7. stav 6. rije~i “Ministarstva za obrazovanje, nauku,kulturu i sport Tuzlansko-podrinjskog” zamjenjuju se rije~ima“Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog”.

^lan 4.

U ~lanu 9. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:“Izuzetno od odredaba stava 1. alineja 1. ovog ~lana, osnovna

{kola, koju osniva fizi~ko lice, moè se organizovati ako postojidovoljan broj u~enika za formiranje 8 odjeljenja”.

U stavu 3. ~lana 9. rije~i “ministar za obrazovanje, nauku,kulturu i sport” zamjenjuju se rije~ima “ministar obrazovanja,nauke, kulture i sporta”.

Stavovi 2. i 3. postaju stavovi 3. i 4.

^lan 5.

U ~lanu 12. stav 1. rije~i “prijavu osniva~a” zamjenjuju serije~ima “osnovne {kole”.

^lan 6.

U ~lanu 15. stav 1. iza rije~i “promjene” se stavlja ta~ka, aostatak teksta bri{e se.

^lan 7.

U ~lanu 19. stav 9. rije~i “Slu`benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona”, zamjenjuju se rije~ima “Slu`benimnovinama Tuzlanskog kantona”.

U cijelom tekstu Zakona rije~i “Slu`benim novinama Tuzla-nsko-podrinjskog kantona” zamijeniti rije~ima “Slu`benim novi-nama Tuzlanskog kantona”.

Iza stava 9. ovog ~lana dodaje se novi stav 10. koji glasi:“Osnovna {kola prestaje i u drugim slu~ajevima utvr|enim

Zakonom o ustanovama i aktom o osnivanju.”

^lan 8.

U ~lanu 21. stav 1. rije~ “u~esnike” zamjenjuje se rije~ju “u~enike”.

^lan 9.

U ~lanu 22. dodaje se novi stav 2. koji glasi:“Pravo na upis u prvi razred osnovne muzi~ke {kole u~enik

sti~e nakon zavr{enog drugog razreda redovne osnovne {kole”.

^lan 10.

U ~lanu 24. stav 2. rije~ “Republike” zamjenjuje se rije~ju“Federacije”.

^lan 11.

U ~lanu 26. stav 2. broj “38” zamjenjuje se brojem “37”, abroj “36” zamjenjuje se brojem “35”.

SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONABroj 9 - Strana 274 Ponedjeljak, 27. juli/srpanj 1999. g.

U stavu 3. ovog ~lana broj “36” zamjenjuje se brojem “34”,a broj “34” zamjenjuje se brojem “32”.

^lan 12.

U ~lanu 31. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:“Osnovna {kola moè organizovati manifestaciju koja nije

utvr|ena godi{njim programom rada, uz prethodnu saglasnostMinistarstva”.

Stavovi 3., 4. i 5. postaju stavovi 4., 5. i 6.

^lan 13.

U ~lanu 32. rije~ “osniva~u” zamjenjuje se rije~ju“Ministarstvu”.

^lan 14.

U ~lanu 36. stav 1. mijenja se i glasi:“Za obavljanje pedago{ko-metodi~ke prakse studenata

nastavni~kog smjera Univerziteta u Tuzli, Ministarstvo odre|ujeosnovne {kole za izvo|enje pedago{ko-metodi~ke praksestudenata.”

^lan 15.

U ~lanu 37. stav 3. mijenja se i glasi:“U osnovnoj {koli, pored ud`benika, koristi se zbirka

zadataka, priru~nik, radna sveska i druga literatura, koja zamjenjujeud`benik, a koja je izra|ena u skladu sa koncepcijom {kolskogud`benika.”

^lan 16.

^lan 38. stav 2. mijenja se i glasi:“Pravila osnovne {kole sadrè odredbe koje se odnose na: naziv

i sjedi{te osnovne {kole, osniva~a osnovne {kole, obaveze osnovne{kole prema osniva~u, djelatnost osnovne {kole, na~in i usloveobavljanja djelatnosti, odnos prema korisnicima usluga, statusnepromjene, na~in sticanja i raspore|ivanja sredstava za rad, utvr|ivanjevrste i oblika organizovanja obrazovno-odgojnog rada, utvr|ivanjeoblika i na~ina osnovnog obrazovanja odraslih, uslove za prijemnastavnika, stru~nih saradnika i saradnika, na~in dono{enja pravilao ku}nom redu, na~in ostvarivanja saradnje {kole sa roditeljimaodnosno starateljima u~enika, sticanje i raspore|ivanje sredstava,postupak i utvr|ivanje specifi~nih sadràja u okviru nastavnihplanova i programa, organizovanje rada u~eni~kih zadruga u {koli,postupak stru~nog usavr{avanja nastavnika, vrednovanje radanastavnika, ocjenjivanje i postupak sticanja vi{eg stru~nog zvanja,nadle`nosti, prava, obaveze i odgovornosti, na~in izbora i broj~lanova upravnog odbora, postupak imenovanja i razrje{enjadirektora, stru~ne organe {kole i njihove nadle`nosti, op}e akte ina~in njihovog dono{enja, lica ovla{tena da pored direktora zastupaju{kolu i njihova ovla{}enja i odgovornosti, na~in ostvarivanja javnostirada, ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti radnika osnovne{kole i druga pitanja od zna~aja za rad osnovne {kole”.

^lan 17.

U ~lanu 40. stav 2. rije~i “osniva~ za svaku {kolu” zamjenjujuse rije~ima “upravni odbor osnovne {kole”.

^lan 18.

U ~lanu 45. stav 1. rije~ “|a~ku” zamjenjuje se rije~ju“u~eni~ku”.

U cijelom tekstu zakona rije~ “|a~ka” zamjenjuje se rije~ju“u~eni~ka”.

^lan 19.

U ~lanu 55. stav 1. mijenja se i glasi:“U~eniku, koji u toku osmogodi{njeg osnovnog obrazovanja

i odgoja po najsloènijem nastavnom planu i programu postigne,pored odli~nog uspjeha iz svih nastavnih predmeta i primjernogvladanja, vrhunske rezultate, izdaje se i posebna diploma zapostignute rezultate.”

Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:“Najsloèniji nastavni plan i program osnovne {kole podrazu-

mijeva program redovne nastave u kojem je postignut odli~anuspjeh iz svih nastavnih predmeta i primjerno vladanje u svimrazredima osnovne {kole, program dodatne nastave, programslobodnih aktivnosti kao i postignuti zna~ajni rezultati na takmi-~enjima, smotrama i drugim vannastavnim aktivnostima”.

Stav 2. ovog ~lana postaje stavom 3.

^lan 20.

U ~lanu 60. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:“Izuzetno od odredaba stava 2. ovog ~lana, u~itelj sa

zavr{enom Srednjom u~iteljskom {kolom (IV stepen stru~nespreme), koji ima najmanje 20 godina radnog iskustva neposrednou nastavi u {koli i ima poloèn stru~ni ispit, moè obavljati poslovenastavnika razredne nastave u nastavi od I do IV razreda osnovne{kole”.

Stavovi 3., 4. i 5. postaju stavovi 4., 5. i 6.

^lan 21.

U ~lanu 63. stav 1. rije~i “prije po~etka nastave za nastupaju}u{kolsku godinu” zamijeniti rije~ima “najkasnije do 30. septembrateku}e {kolske godine”.

U ~lanu 63. stav 4. mijenja se i glasi:“Tro{kovi ljekarskog pregleda padaju na teret Vlade Kantona

a odluku o visini tro{kova donosi Vlada na prijedlog resornogministarstva.”

^lan 22.

U ~lanu 76. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:“Direktor i pomo}nik direktora osnovne {kole ne mogu biti

imenovani u upravni odbor osnovne {kole.”Stavovi 4., 5., 6. i 7. postaju stavovi 5., 6., 7. i 8.

^lan 23.

U ~lanu 77. stav 1. alineje 1. i 10. mijenjaju se i glase:“ - utvr|uje potrebu za prijem radnika u radni odnos, uz sagla-

snost Ministarstva;- razmatra prijedloge i preporuke nastavni~kog vije}a;”.

^lan 24.

U ~lanu 79. stav 4. mijenja se i glasi:“Prethodnu saglasnost za imenovanje direktora osnovne

{kole, ~iji je osniva~ Skup{tina Kantona, daje Vlada Kantona, naprijedlog ministra”.

^lan 25.

U ~lanu 81. stav 1. alineja 3. rije~i “a po potrebi” bri{u se.


^lan 26.

U ~lanu 82. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:“Za pomo}nika direktora osnovne {kole moè biti imenovano

lice koje ispunjava uslove za direktora osnovne {kole iz ~lana 78.stav 2. ovog Zakona”.


^lan 27.

^lan 83. bri{e se.

^lan 28.

^lan 89. mijenja se i glasi:“Osnovna {kola sti~e sredstva za rad iz sredstava osniva~a,

budèta Kantona, sredstava Fonda, od naknade za obavljanjeintelektualnih, obrazovnih i drugih usluga, od li~nog u~e{}akorisnika usluga, prodajom materijalnih dobara i iz drugih izvora,pod uslovima odre|enim zakonom ili aktom o osnivanju osnovne{kole.”

^lan 29.

U ~lanu 91. stav 1. oznaka “DEM” zamjenjuje se oznakom“KM”.

U cijelom tekstu Zakona oznaku “DEM” zamijeniti oznakom“KM”.

U ~lanu 91. stav 1. iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 5. koja glasi:“organizuje manifestaciju u osnovnoj {koli suprotno odre-

dbama ~lana 31. stav 3. ovog Zakona”.Ta~ke 5., 6., 7., 8., 9. i 10. postaju ta~ke 6., 7., 8., 9., 10. i 11.

^lan 30.

^lan 94. bri{e se.

^lan 31.

^lan 97. bri{e se.

^lan 32.

U ~lanu 102. stav 1. bri{e se.

^lan 33.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Slu`benimnovinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona,

TUZLANSKI KANTONSkup{tina Dr. Izet @igi}, v.r.

Broj: 01-011-266-5/99.Tuzla, 5. 7. 1999. godine

162Na temelju poglavlja IV, odjeljak B, ~lanka 33. stavak 1. to~ka

e) Ustava Tuzlanskog kantona, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O OSNOVNOJ [KOLI

Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oosnovnoj {koli, koji je donio Sabor Tuzlanskog kantona na sjedniciod 5. 7. 1999. godine.

Broj: 01-1-1557/99 PredsjednikTuzla, 26. 07. 1999. godine Tuzlanskog kantona,


ZAKON

o izmjenama i dopunamaZakona o osnovnoj {koli

^lanak 1.

U Zakonu o osnovnoj {koli (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/96. i 9/97., /u daljem tekstu: Zakon/)~lanak 2. mijenja se i glasi:

“Poha|anje redovite osnovne {kole obvezno je u trajanju odosam godina, za djecu normalnog psihi~kog i tjelesnog razvoja odnavr{enih {est i po do petnaest godina ̀ ivota djeteta, a za poha|anjeOsnevne {kole za odgoj i naobrazba u~enika sa smetnjama upsihi~kom i tjelesnom razvoju u periodu od navr{enih {est i po doosamnaest godina ̀ ivota djeteta, prema nalazu i mi{ljenju Komisijeza ocjenu sposobnosti djeteta (u daljem tekstu: {kolski obveznici)”.

U cijelom tekstu Zakona o osnovnoj {koli rije~ “specijalne” se bri{eili se umjesto te rije~i upisuje tekst “za odgoj i naobrazbu u~enika sasmetnjama u psihi~kom i tjelesnom razvoju” ovisno od konteksta re~enice.

^lanak 2.

U ~lanku 5. stavak 1. rije~i “Tuzlansko-podrinjskog”zamjenjuju se rije~ju “Tuzlanskog”.

^lanak 3.

U ~lanku 7. stavak 2. iza rije~i “paralelnu (muzi~ku i drugu){kolu”, stavlja se zarez i dodaju rije~i “dom u~enika”.

U ~lanku 7. stavak 6. rije~i “Ministarstva za naobrazbu, znanost,kulturu i {port Tuzlansko-podrinjskog” zamjenjuju se rije~ima“Ministarstva naobrazbe, znanosti, kulture i {porta Tuzlanskog”.

^lanak 4.

U ~lanku 9. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:“Iznimno od odredaba stavka 1. alineja 1. ovog ~lanka,

osnovna {kola, koju osniva fizi~ka osoba, moè se organiziratiako postoji dovoljan broj u~enika za formiranje 8 odjeljenja”.

U stavku 3. ~lanka 9. rije~i “ministar za naobrazbu, znanost,kulturu i {port” zamjenjuju se rije~ima “ministar naobrazbe,znanosti, kulture i {porta”.

Stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

^lanak 5.

U ~lanku 12. stavak 1. rije~i “prijavu osniva~a” zamjenjujuse rije~ima “osnovne {kole”.

^lanak 6.

U ~lanku 15. stavak 1. iza rije~i “promjene” se stavlja to~ka,a ostatak teksta bri{e se.

^lanak 7.

U ~lanku 19. stavak 9. rije~i “Slu`benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona”, zamjenjuju se rije~ima “Slu`benimnovinama Tuzlanskog kantona”.


U cijelom tekstu Zakona rije~i “Slu`benim novinamaTuzlansko-podrinjskog kantona” zamijeniti rije~ima “Slu`benimnovinama Tuzlanskog kantona”.

Iza stavka 9. ovog ~lanka dodaje se novi stavak 10. koji glasi:“Osnovna {kola prestaje i u drugim slu~ajevima utvr|enim

Zakonom o ustanovama i aktom o osnivanju.”

^lanak 8.

U ~lanku 21. stavak 1. rije~ “u~esnike” zamjenjuje se rije~ju“u~enike”.

^lanak 9.

U ~lanku 22. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:“Pravo na upis u prvi razred osnovne muzi~ke {kole u~enik

stje~e nakon zavr{enog drugog razreda redovite osnovne {kole”.

^lanak 10.

U ~lanku 24. stavak 2. rije~ “Republike” zamjenjuje se rije~ju“Federacije”.

^lanak 11.

U ~lanku 26. stavak 2. broj “38” zamjenjuje se brojem “37”,a broj “36” zamjenjuje se brojem “35”.

U stavku 3. ovog ~lanka broj “36” zamjenjuje se brojem “34”,a broj “34” zamjenjuje se brojem “32”.

^lanak 12.

U ~lanku 31. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:“Osnovna {kola moè organizirati manifestaciju koja nije

utvr|ena godi{njim programom rada, uz prethodnu suglasnostMinistarstva”.

Stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.

^lanak 13.

U ~lanku 32. rije~ “osniva~u” zamjenjuje se rije~ju“Ministarstvu”.

^lanak 14.

U ~lanku 36. stavak 1. mijenja se i glasi:“Za obavljanje pedago{ko-metodi~ke prakse studenata

nastavni~kog smjera Univer-ziteta u Tuzli, Ministarstvo odre|ujeosnovne {kole za izvo|enje pedago{ko-metodi~ke praksestudenata.”

^lanak 15.

U ~lanku 37. stavak 3. mijenja se i glasi:“U osnovnoj {koli, pored ud`benika, koristi se zbirka

zadataka, priru~nik, radna teka i druga literatura, koja zamjenjujeud`benik, a koja je izra|ena sukladno koncepciji {kolskogud`benika.”

^lanak 16.

^lanak 38. stavak 2. mijenja se i glasi:“Pravila osnovne {kole sadrè odredbe koje se odnose na:

naziv i sjedi{te osnovne {kole, osniva~a osnovne {kole, obvezeosnovne {kole prema osniva~u, djelatnost osnovne {kole, na~in iuvjete obavljanja djelatnosti, odnos prema korisnicima usluga,

statusne promjene, na~in stjecanja i raspore|ivanja sredstava zarad, utvr|ivanje vrste i oblika organiziranja naobrazbeno-odgojnograda, utvr|ivanje oblika i na~ina osnovne naobrazbe odraslih, uvjeteza prijem nastavnika, stru~nih suradnika i suradnika, na~indono{enja pravila o ku}nom redu, na~in ostvarivanja suradnje {koles roditeljima odnosno starateljima u~enika, stjecanje iraspore|ivanje sredstava, postupak i utvr|ivanje specif i~nihsadràja u okviru nastavnih planova i programa, organiziranje radau~eni~kih zadruga u {koli, postupak stru~nog usavr{avanjanastavnika, vrednovanje rada nastavnika, ocjenjivanje i postupakstjecanja vi{eg stru~nog zvanja, nadle`nosti, prava, obveze iodgovornosti, na~in izbora i broj ~lanova upravnog odbora,postupak imenovanja i razrje{enja direktora, stru~ne organe {kolei njihove nadle`nosti, op}e akte i na~in njihovog dono{enja, osobeovla{tene da pored direktora zastupaju {kolu i njihova ovla{}enja iodgovornosti, na~in ostvarivanja javnosti rada, ostvarivanje prava,obveza i odgovornosti djelatnika osnovne {kole i druga pitanja odzna~aja za rad osnovne {kole”.

^lanak 17.

U ~lanku 40. stavak 2. rije~i “osniva~ za svaku {kolu”zamjenjuju se rije~ima “upravni odbor osnovne {kole”.

^lanak 18.

U ~lanku 45. stavak 1. rije~ “|a~ku” zamjenjuje se rije~ju“u~eni~ku”.

U cijelom tekstu zakona rije~ “|a~ka” zamjenjuje se rije~ju“u~eni~ka”.

^lanak 19.

U ~lanku 55. stavak 1. mijenja se i glasi:“U~eniku, koji tijekom osmogodi{nje osnovne naobrazbe i

odgoja po najsloènijem nastavnom planu i programu postigne,pored odli~nog uspjeha iz svih nastavnih predmeta i primjernogvladanja, vrhunske rezultate, izdaje se i posebna diploma za posti-gnute rezultate.”

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:“Najsloèniji nastavni plan i program osnovne {kole podrazu-

mijeva program redovite nastave u kojem je postignut odli~anuspjeh iz svih nastavnih predmeta i primjerno vladanje u svimrazredima osnovne {kole, program dodatne nastave, program slo-bodnih aktivnosti kao i postignuti zna~ajni rezultati na natjeca-njima, smotrama i drugim vannastavnim aktivnostima”.

Stavak 2. ovog ~lanka postaje stavkom 3.

^lanak 20.

U ~lanku 60. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:“Iznimno od odredaba stavka 2. ovog ~lanka, u~itelj sa zavr{e-

nom Srednjom u~iteljskom {kolom (IV stepen stru~ne spreme),koji ima najmanje 20 godina radnog iskustva neposredno u nastaviu {koli i ima poloèn stru~ni ispit, moè obavljati poslove nastav-nika razredne nastave u nastavi od I do IV razreda osnovne {kole”.

Stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.

^lanak 21.

U ~lanku 63. stavak 1. rije~i “prije po~etka nastave za nastu-paju}u {kolsku godinu” zamijeniti rije~ima “najkasnije do 30. rujnateku}e {kolske godine”.

U ~lanku 63. stavak 4. mijenja se i glasi:“Tro{kovi lije~ni~kog pregleda padaju na teret Vlade Kantona a

odluku o visini tro{kova donosi Vlada na prijedlog resornog ministarstva.”


^lanak 22.

U ~lanku 76. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:“Direktor i pomo}nik direktora osnovne {kole ne mogu biti

imenovani u upravni odbor osnovne {kole.”Stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8.

^lanak 23.

U ~lanku 77. stavak 1. alineje 1. i 10. mijenjaju se i glase:“ - utvr|uje potrebu za prijem djelatnika u radni odnos, uz

suglasnost Ministarstva;- razmatra prijedloge i preporuke nastavni~kog vije}a;”.

^lanak 24.

U ~lanku 79. stavak 4. mijenja se i glasi:“Prethodnu suglasnost za imenovanje direktora osnovne

{kole, ~iji je osniva~ Sabor Kantona, daje Vlada Kantona, naprijedlog ministra”.

^lanak 25.

U ~lanku 81. stavak 1. alineja 3. rije~i “a po potrebi” bri{u se.

^lanak 26.

U ~lanku 82. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:“Za pomo}nika direktora osnovne {kole mo`e biti imenovana

osoba koja ispunjava uvjete za direktora osnovne {kole iz ~lanka78. stavak 2. ovog Zakona”.


^lanak 27.

^lanak 83. bri{e se.

^lanak 28.

^lanak 89. mijenja se i glasi:“Osnovna {kola stje~e sredstva za rad iz sredstava osniva~a,

prora~una Kantona, sredstava Fonda, od naknade za obavljanjeintelektualnih, naobrazbenih i drugih usluga, od osobnog u~e{}akorisnika usluga, prodajom materijalnih dobara i iz drugih izvora,pod uvjetima odre|enim zakonom ili aktom o osnivanju osnovne{kole.”

^lanak 29.

U ~lanku 91. stavak 1. oznaka “DEM” zamjenjuje se oznakom“KM”.

U cijelom tekstu Zakona oznaku “DEM” zamijeniti oznakom“KM”.

U ~lanku 91. stavak 1. iza to~ke 4. dodaje se nova to~ka 5.koja glasi:

“organizuje manifestaciju u osnovnoj {koli suprotnoodredbama ~lanka 31. stavak 3. ovog Zakona”.

To~ke 5., 6., 7., 8., 9. i 10. postaju ta~ke 6., 7., 8., 9., 10. i 11.

^lanak 30.


^lanak 31.


^lanak 32.

U ~lanku 102. stavak 1. bri{e se.

^lanak 33.





163Na osnovu poglavlja IV, odjeljak B, ~lana 33. stav 1. ta~ka e)

Ustava Tuzlanskog kantona, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O SREDNJOJ [KOLI

Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona osrednjoj {koli, koji je donijela Skup{tina Tuzlanskog kantona nasjednici od 5. 7. 1999. godine.

Broj: 01-1-1556/99 PredsjednikTuzla, 26. 07. 1999. godine Tuzlanskog kantona,


ZAKON

o izmjenama i dopunamaZakona o srednjoj {koli

^lan 1.

U Zakonu o srednjoj {koli (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/96., 9/97. i 5/98., /u daljem tekstu:Zakon/) u ~lanu 2. stav 1. alineja 2. bri{e se, u alineji 3. rije~“likovne” bri{e se.

Iza dosada{nje alineje 7. dodaje se nova alineja 8., koja glasi:“- Mje{ovitu srednju {kolu u kojoj se, pored odgovaraju}eg

op}eobrazovnog programa, ostvaruje i program srednje tehni~ke isrodne {kole i srednje stru~ne {kole”.

^lan 2.

U ~lanu 8. rije~i “Tuzlansko-podrinjskog” zamjenjuju serije~ju “Tuzlanskog”.

^lan 3.

^lan 10. mijenja se i glasi:“Razvoj djelatnosti srednjeg obrazovanja i odgoja utvr|uje

se dugoro~nim programom, koji donosi Skup{tina Kantona.Programom iz prethodnog stava naro~ito se utvr|uje obim

potreba za obrazovanjem odre|enog profila kadrova, kao i vrsta ibroj ustanova srednjeg obrazovanja i odgoja”.


^lan 4.

U ~lanu 11. stav 1. rije~ “planom” zamjenjuje se rije~ju“programom”, a u stavu 7. rije~i “Ministarstva za obrazovanje,nauku, kulturu i sport Tuzlansko-podrinjskog kantona” zamjenjujuse rije~ima “Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sportaKantona”.

^lan 5.

U ~lanu 12. stav 2. rije~i “ministar za obrazovanje, nauku,kulturu i sport u Vladi Tuzlansko-podrinjskog kantona” zamje-njuju se rije~ima “ministar obrazovanja, nauke, kulture i sportaKantona”.

^lan 6.


^lan 7.

U ~lanu 16. stav 1. rije~ “ministar” zamjenjuje se rije~ju“Ministarstvo”.

U stavu 3. ovog ~lana rije~i “stavom 1. ovog ~lana” zamjenjujuse rije~ima “~lanom 15. stav 1. ovog Zakona”.

^lan 8.

U ~lanu 17. stav 4. rije~i “Slu`benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona” zamjenjuju se rije~ima “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”, kao i u daljem tekstu Zakona rije~i“Slu`benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona” zamjenjujuse rije~ima “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

^lan 9.

^lan 19. mijenja se i glasi:“Srednja {kola moè pro{iriti ili promijeniti djelatnost, kao i

vr{iti statusne promjene: spajanje, pripajanje, podjelu i izdvajanje.Pro{irivanje ili promjena djelatnosti, kao i statusne promjene

srednje {kole, koje se odnose na obrazovno-odgojni rad, va‘e odpo~etka naredne {kolske godine.

Odluku iz stava 1. ovog ~lana donosi osniva~.”

^lan 10.

^lan 20. bri{e se.

^lan 11.

^lan 21. mijenja se i glasi:“Srednja {kola moè organizovati obrazovno-odgojni rad, po

odgovaraju}em programu srednje {kole i izvan svog sjedi{ta,ukoliko u tom mjestu nema srednje {kole takve vrste.

Za organizovanje obrazovno-odgojnog rada iz stava 1. ovog~lana, srednja {kola je du‘na prethodno pribaviti saglasnostMinistarstva.

Obrazovno-odgojni rad, iz stava 1. ovog ~lana, mo‘e otpo~etikada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uslovi za rad, u skladu saovim Zakonom.”

^lan 12.

U ~lanu 24. stav 8. na kraju re~enice ta~ka se zamjenjujezarezom i dodaju se rije~i: “koje traje najduè dvije godine pookon~anju obrazovanja posljednje generacije redovnih u~enika.”

^lan 13.

U ~lanu 30. stav 2. mijenja se i glasi:“Specifi~ne sadràje, iz stava 1 ovog ~lana, utvr|uje upravni

odbor srednje {kole, na prijedlog osniva~a, najmanje 30 u~enika,odnosno njihovih roditelja ili staratelja ili nastavni~kog vije}asrednje {kole, uz saglasnost Ministarstva, koja se daje na osnovuprethodno pribavljenog mi{ljenja Pedago{kog zavoda u Tuzli (udaljem tekstu: Pedago{ki zavod)”.

^lan 14.

U ~lanu 32. stav 2. broj “38” zamjenjuje se brojem “37”, abroj “36” se zamjenjuje brojem “35”.

Iza stava 8. dodaje se novi stav 9., koji glasi:“Izuzetno, srednja {kola moè u okviru jedne radne subote u

toku mjeseca organizovati dodatnu i dopunsku nastavu, rad sekcijai u~eni~kih organizacija”.

^lan 15.

U ~lanu 33. rije~i “a prakti~na nastava” zamjenjuju serije~ima “a nastavni sat prakti~ne nastave”, a rije~ “institucijama”zamjenjuje se rije~ima “pravnim subjektima”.

^lan 16.

^lan 34. mijenja se i glasi:“Ukupno optere}enje u~enika nastavom i ostalim vidovima

neposrednog odgojno-obrazovnog rada ne moè iznositi vi{e od35 ~asova sedmi~no, s tim {to u toku dana u~enik ne moè imativi{e od 7 ~asova”.

^lan 17.

U ~lanu 36. rije~ “smije” zamjenjuje se rije~ju “moè”.

^lan 18.

U ~lanu 38. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:“Srednja {kola moè organizovati manifestaciju, koja je

utvr|ena godi{njim programom rada, uz prethodnu saglasnostMinistarstva”.


^lan 19.

U ~lanu 42. bri{e se ta~ka na kraju re~enice i dodaju rije~i “idjelovanje”.

^lan 20.

U ~lanu 45. stavovi 1. i 2. mijenjaju se i glase:“U srednjoj {koli upotrebljava se {kolski ud`benik, kojeg

odobrava Ministarstvo.U srednjoj {koli, pored ud‘benika, koristi se zbirka zadataka,

priru~nik, radna sveska i druga literatura, koja zamjenjujeud‘benik, a koja je izra|ena u skladu sa koncepcijom {kolskogud‘benika”.

^lan 21.

^lan 46. mijenja se i glasi:“Pravila srednje {kole sadrè odredbe koje se odnose na:

naziv i sjedi{te srednje {kole, osniva~a srednje {kole, obavezesrednje {kole prema osniva~u, djelatnost srednje {kole, na~in i


uslove obavljanja djelatnosti, odnos prema korisnicima usluga,statusne promjene, na~in sticanja i raspore|ivanja sredstava za rad,utvr|ivanje vrste i oblika organizovanja obrazovno-odgojnog rada,utvr|ivanje oblika i na~ina vanrednog obrazovanja u~enika, uvjeteza prijem nastavnika, stru~nih saradnika i saradnika, na~indono{enja pravila o ku}nom redu, na~in ostvarivanja saradnje {kolesa roditeljima odnosno starateljima u~enika, na~in organizovanjaizvo|enja prakti~ne nastave s proizvodnim radom, rada u {kolskimradionicama za prakti~nu nastavu, sticanje i raspore|ivanjesredstava, postupak i utvr|ivanje specifi~nih sadràja u okvirunastavnih planova i programa, organizovanju ferijalne prakse,organizovanje rada u~eni~kih zadruga u {koli, postupak stru~nogusavr{avanja nastavnika, vrednovanje rada nastavnika, ocjenjivanjei postupak sticanja vi{eg stru~nog zvanja, broj ~lanova upravnogodbora, postupak imenovanja i razrje{enja direktora, stru~ne organe{kole i njihove nadle`nosti, op}e akte i na~in njihovog dono{enja,lica ovla{tena da pored direktora zastupaju {kolu i njihovaovla{tenja i odgovornosti, na~in ostvarivanja javnosti rada,ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti radnika srednje {kole idruga pitanja od zna~aja za rad srednje {kole”.

^lan 22.

U ~lanu 47. stav 3. alineje 6. i 7. mijenjaju se i glase:“ - pedago{ka gimnazija i- gimnazija primijenjenih umjetnosti”.

^lan 23.


^lan 24.

Podnaslov 3. “U~iteljska {kola” i ~lanovi 52., 53., 54. i 55. upoglavlju III. Zakona, bri{u se.

Redni brojevi podnaslova, u okviru poglavlja III., od 4. do 8.mijenjaju se za jedan broj naprijed, tako da postaju poglavlja od 3. do 7.

^lan 25.

U ~lanu 56. stav 1. mijenja se i glasi:“U umjetni~koj {koli obrazuju se redovni i vanredni u~enici

po op}eobrazovnom programu iz oblasti muzi~ke i baletskeumjetnosti u trajanju od ~etiri godine, za sticanje odgovaraju}egumjetni~kog zvanja i za nastavak obrazovanja na visoko{kolskimustanovama”.

U stavu 2. ovog ~lana rije~ “odgovaraju}e” bri{e se.

^lan 26.


^lan 27.


^lan 28.

U ~lanu 70. iza rije~i “u gimnaziji” bri{e se zarez i dodaju serije~i “ili srednjoj tehni~koj i srodnoj {koli”.

Stav 2. mijenja se i glasi:“U~enik, koji zavr{i srednju stru~nu {kolu odli~nim ili

vrlodobrim uspjehom, moè nastaviti obrazovanje u IV razredu usrednjoj tehni~koj i srodnoj {koli iste vrste, pod uslovom da poloìrazliku ispita iz predhodnih razreda, koje utvrdi nastavni~ko vije}e.”

^lan 29.

U ~lanu 71. stav 2. mijenja se i glasi:“Vanredno obrazovanje obavlja se na na~in utvr|en

nastavnim planom i programom za stru~nu {kolu i srednju tehni~kui srodnu {kolu”.

^lan 30.

U ~lanu 73. stav 3. mijenja se i glasi:“Bliì propis o polaganju zavr{nog ispita u srednjoj stru~noj

{koli donosi ministar.”

^lan 31.

^lan 86. postaje stav 3. ~lana 85.

^lan 32.

^lan 86. mijenja se i glasi:“Upis u prvi razred vanrednih u~enika srednje tehni~ke i

srodne {kole, srednje umjetni~ke {kole i srednje vjerske {kole vr{ise na osnovu uspjeha postignutog u zavr{nom razredu osnovne{kole i poloènog prijemnog ispita.

Polaganje prijemnog ispita organizuje {kola.”

^lan 33.

U ~lanu 87. stav 4. mijenja se i glasi:“Kriterije za upis u I razred za svaku {kolsku godinu donosi

ministar.”

^lan 34.

U ~lanu 91. rije~ “|a~ka” u razli~itim padeìma zamjenjujese rije~ju “u~eni~ka”.

^lan 35.

U ~lanu 92. stav 1. rije~i “u~iteljskoj {koli i srednjoj vjerskoj{koli”, bri{u se.

^lan 36.

U ~lanu 101. stav 3. rije~ “Odjeljensko” zamjenjuje se rije~ju“Razredno”.

^lan 37.

U ~lanu 102. iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi:“Izuzetno, u~enik zavr{nog razreda, koji na kraju drugog

polugodi{ta, odnosno obrazovanja ima jednu nedovoljnu ocjenu,moè polagati popravni ispit 15 dana nakon zavr{etka nastavnegodine, uz pismenu saglasnost roditelja, odnosno staratelja, akonije stekao punoljetstvo.”

Dosada{nji stavovi 2., 3., 4. i 5. postaju stavovi 3., 4., 5. i 6.

^lan 38.

U ~lanu 104. stav 3. rije~ “odjeljensko” zamjenjuje se rije~ju“razredno”.

^lan 39.

U ~lanu 109. stav 3. rije~i “|a~ke knjiìce - indeksa”zamjenjuju se rije~ima “u~eni~ke knjiìce”.


^lan 40.

U ~lanu 110. stav 2. iza rije~i “nostrifikacije” dodaju se rije~i“ili ekvivalencije”.

Stavovi 6. i 7. mijenjaju se i glase:“Vanredni ispiti se ne organizuju u gimnaziji.Ukoliko se utvrde nepravilnosti, nastale u postupku

provo|enja ispita, nastavni~ko vije}e poni{tava ispit”.

^lan 41.

U ~lanu 112. stav 1. mijenja se i glasi:“U~eniku, koji u toku ~etverogodi{njeg obrazovanja i odgoja

po najsloènijem nastavnom planu i programu postigne, poredodli~nog uspjeha iz svih nastavnih predmeta i primjernog vladanja,vrhunske rezultate, izdaje se posebna diploma za postignute rezultate”.

Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:“Najsloèniji nastavni plan i program srednje {kole podrazumijeva

program redovne nastave u kojem je postignut odli~an uspjeh iz svihnastavnih predmeta i primjerno vladanje u svim razredima srednje {kole,dodatne nastave, program slobodnih aktivnosti kao i postignute zna~ajnerezultate na takmi~enjima, smotrama i drugim vannastavnim aktivnostima.”


^lan 42.

U ~lanu 118. stav 3. iza rije~i “specijalisti” dodaju se rije~i“dopunskim psiholo{ko-pedago{kim i metodi~kim obrazovanjem”.

^lan 43.

U ~lanu 123. stav 1. rije~i “do po~etka nastave za tu {kolskugodinu” zamjenjuju se rije~ima “najkasnije do 30. septembra teku-}e {kolske godine”.

^lan 44.

U ~lanu 127. stav 1. mijenja se i glasi:“Nastavnici, stru~ni saradnici i saradnici u teku}oj {kolskoj godini

koriste godi{nji odmor kolektivno, po zavr{etku nastavne godine”.

^lan 45.

U ~lanu 129. stav 3. rije~i “stru~ni savjetnici” zamjenjuju serije~ima “stru~ni nadzornici”.

^lan 46.

U ~lanu 130. stav 1. rije~ “dvije” zamjenjuje se rije~ju “tri”.

^lan 47.

U ~lanu 135. stav 1. mijenja se i glasi:“Stru~ni nadzor obavlja Pedago{ki zavod”.

^lan 48.

U ~lanu 138. stav 7. mijenja se i glasi:“Direktor i pomo}nik direktora srednje {kole ne mogu biti

imenovani u upravni odbor srednje {kole”.

^lan 49.

U ~lanu 139. stav 1. alineja 1. mijenja se i glasi:“- utvr|uje potrebu za prijem radnika u radni odnos, uz sagla-

snost Ministarstva;”.

^lan 50.

U ~lanu 140. stav 3. iza rije~i “nastavnika” dodaju se rije~i“ili pedagoga {kole”, a rije~i “neposredno u nastavi u srednjoj {koli”zamjenjuju se rije~ima “u obrazovnoj ustanovi”.

^lan 51.

U ~lanu 141. stav 1. ispred rije~i “saglasnost” dodaje se rije~“prethodnu”.

Stav 2. mijenja se i glasi:“Prethodnu saglasnost za imenovanje direktora srednje {kole,

~iji je osniva~ Skup{tina Kantona, daje Vlada Kantona, na prijedlogministra.”

^lan 52.

U ~lanu 143. u posljednjoj alineji ispred rije~i “pravilima”dodaju se rije~i “zakonom i”.

^lan 53.

^lan 144. postaje ~lanom 145. koji se mijenja i glasi:“Prijedlog za prijevremeno razrje{enje direktora u postupku

utvr|ivanja odgovornosti za neuspje{an rad ili nezakonit rad srednje{kole, moè dati osniva~, Vlada Kantona, Ministarstvo, Pedago{kizavod, predsjednik, odnosno ~lan upravnog odbora ili nadzorniodbor.”

^lan 54.

U ~lanu 145., koji postaje ~lan 144, alineja 2. mijenja se iglasi:

“- ako utvrdi da je odgovoran za neuspje{an rad ili nezakonitrad srednje {kole,”.

^lan 55.

U ~lanu 146. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:“Za pomo}nika direktora srednje {kole moè biti imenovano

lice koje ispunjava uslove za direktora {kole, iz ~lana 140. stav 3.ovog Zakona.”

Stavovi 2. i 3. postaju stavovima 3. i 4.

^lan 56.

U ~lanu 149. stav 1. rije~i “odnosno odjeljensko” bri{u se.

^lan 57.

U ~lanu 153. stav 3. rije~i “Pedago{ki zavod” zamjenjuje serije~ju “ministar”.

^lan 58.

^lan 160. mijenja se i glasi:“Srednja {kola sti~e sredstva za rad iz sredstava osniva~a,

budèta Kantona, sredstava Fonda, od naknade za obavljanjeintelektualnih, obrazovnih i drugih usluga, od li~nog u~e{}akorisnika usluga, prodajom materijalnih dobara i iz drugih izvora,pod uslovima odre|enim zakonom ili aktom o osnivanju srednje{kole.”

^lan 59.

U ~lanu 161. stav 1. oznaka “DEM” zamjenjuje se oznakom “KM”.


U cijelom tekstu Zakona umjesto “DEM” upisuje se “KM”.U ~lanu 161. stav 1. iza ta~ke 4. dodaje se ta~ka 5. koja glasi:“5. Organizuje manifestaciju u srednjoj {koli suprotno

odredbama ~lana 38. stav 2. ovog Zakona.”Ta~ke 5. i 6. postaju ta~ke 6. i 7.

^lan 60.

^lan 163. bri{e se.

^lan 61.

U ~lanu 167. bri{e se ta~ka na kraju re~enice i dodaju serije~i: “a najdu`e dvije godine nakon okon~anog obrazovanjaposljednje generacije u toj {koli.”

^lan 62.

^lan 169. stav 1. mijenja se i glasi:“Skup{tina Kantona preuzima prava i obaveze osniva~a

prema postoje}im srednjim {kolama i domovima u~enika, kojiimaju status javne ustanove, po~ev od stupanja na snagu ovogZakona.”

^lan 63.





163Na temelju poglavlja IV, odjeljak B, ~lanka 33. stavak 1. to~ka

e) Ustava Tuzlanskog kantona, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O SREDNJOJ [KOLI

Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona osrednjoj {koli, koji je donio Sabor Tuzlanskog kantona na sjedniciod 5. 7. 1999. godine.

Broj: 01-1-1556/99. PredsjednikTuzla, 26. 07. 1999. godine Tuzlanskog kantona,


ZAKON

o izmjenama i dopunamaZakona o srednjoj {koli

^lanak 1.

U Zakonu o srednjoj {koli (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/96., 9/97. i 5/98., /u daljem tekstu:Zakon/) u ~lanku 2. stavak 1. alineja 2. bri{e se, u alineji 3. rije~“likovne” bri{e se.

Iza dosada{nje alineje 7. dodaje se nova alineja 8., koja glasi:“- Mje{ovitu srednju {kolu u kojoj se, pored odgovaraju}eg

op}enaobrazbenog programa, ostvaruje i program srednje tehni~kei srodne {kole i srednje stru~ne {kole”.

^lanak 2.

U ~lanku 8. rije~i “Tuzlansko-podrinjskog” zamjenjuju serije~ju “Tuzlanskog”.

^lanak 3.

^lanak 10. mijenja se i glasi:“Razvoj djelatnosti srednje naobrazbe i odgoja utvr|uje se

dugoro~nim programom, koji donosi Sabor Kantona.Programom iz prethodnog stavka naro~ito se utvr|uje obim

potreba za naobrazbom odre|enog profila kadrova, kao i vrsta ibroj ustanova srednje naobrazbe i odgoja”.

^lanak 4.

U ~lanku 11. stavak 1. rije~ “planom” zamjenjuje se rije~ju“programom”, a u stavku 7. rije~i “Ministarstva za naobrazbu,znanost, kulturu i {port Tuzlansko-podrinjskog kantona”zamjenjuju se rije~ima “Ministarstva naobrazbe, znanosti, kulturei {porta Kantona”.

^lanak 5.

U ~lanku 12. stavak 2. rije~i “ministar za naobrazbu, znanost,kulturu i {port u Vladi Tuzlansko-podrinjskog kantona” zamjenjujuse rije~ima “ministar naobrazbe, znanosti, kulture i {portaKantona”.

^lanak 6.


^lanak 7.

U ~lanku 16. stavak 1. rije~ “ministar” zamjenjuje se rije~ju“Ministarstvo”.

U stavku 3. ovog ~lanka rije~i “stavkom 1. ovog ~lanka”zamjenjuju se rije~ima “~lankom 15. stavak 1. ovog Zakona”.

^lanak 8.

U ~lanku 17. stavak 4. rije~i “Slu`benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona” zamjenjuju se rije~ima “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”, kao i u daljem tekstu Zakona rije~i“Slu`benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona” zamjenjujuse rije~ima “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

^lanak 9.

^lanak 19. mijenja se i glasi:“Srednja {kola mo`e pro{iriti ili promijeniti djelatnost, kao i

vr{iti statusne promjene: spajanje, pripajanje, podjelu i izdvajanje.Pro{irivanje ili promjena djelatnosti, kao i statusne promjene

srednje {kole, koje se odnose na naobrazbeno-odgojni rad, va‘eod po~etka naredne {kolske godine.

Odluku iz stavka 1. ovog ~lanka donosi osniva~.”

^lanak 10.



^lanak 11.

^lanak 21. mijenja se i glasi:“Srednja {kola moè organizirati naobrazbeno-odgojni rad,

po odgovaraju}em programu srednje {kole i izvan svog sjedi{ta,ukoliko u tom mjestu nema srednje {kole takve vrste.

Za organiziranje naobrazbeno-odgojnog rada iz stavka 1. ovog~lanka, srednja {kola je du‘na prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva.

Naobrazbeno-odgojni rad, iz stavka 1. ovog ~lanka, mo‘eotpo~eti kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad,sukladno ovom Zakonu.”

^lanak 12.

U ~lanku 24. stavak 8. na kraju re~enice to~ka se zamjenjujezarezom i dodaju se rije~i: “koje traje najduè dvije godine pookon~anju naobrazbe posljednje generacije redovitih u~enika.”

^lanak 13.

U ~lanku 30. stavak 2. mijenja se i glasi:“Specifi~ne sadràje, iz stavka 1 ovog ~lanka, utvr|uje

upravni odbor srednje {kole, na prijedlog osniva~a, najmanje 30u~enika, odnosno njihovih roditelja ili staratelja ili nastavni~kogvije}a srednje {kole, uz suglasnost Ministarstva, koja se daje natemelju prethodno pribavljenog mi{ljenja Pedago{kog zavoda uTuzli (u daljem tekstu: Pedago{ki zavod)”.

^lanak 14.

U ~lanku 32. stavak 2. broj “38” zamjenjuje se brojem “37”,a broj “36” se zamjenjuje brojem “35”.

Iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9., koji glasi:“Iznimno, srednja {kola moè u okviru jedne radne subote

tijekom mjeseca organizirati dodatnu i dopunsku nastavu, radsekcija i u~eni~kih organizacija”.

^lanak 15.

U ~lanku 33. rije~i “a prakti~na nastava” zamjenjuje serije~ima “a nastavni sat prakti~ne nastave”, a rije~ “institucijama”zamjenjuju se rije~ima “pravnim subjektima”.

^lanak 16.

^lanak 34. mijenja se i glasi:“Ukupno optere}enje u~enika nastavom i ostalim vidovima

neposrednog odgojno-naobrazbenog rada ne moè iznositi vi{e od35 ~asova tjedno, s tim {to tijekom dana u~enik ne moè imati vi{eod 7 ~asova”.

^lanak 17.

U ~lanku 36. rije~ “smije” zamjenjuje se rije~ju “moè”.

^lanak 18.

U ~lanku 38. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:“Srednja {kola moè organizirati manifestaciju, koja je utvr|ena

godi{njim programom rada, uz prethodnu suglasnost Ministarstva”.Stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

^lanak 19.

U ~lanku 42. bri{e se to~ka na kraju re~enice i dodaju rije~i“i djelovanje”.

^lanak 20.

U ~lanku 45. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:“U srednjoj {koli upotrebljava se {kolski ud`benik, kojeg

odobrava Ministarstvo.U srednjoj {koli, pored ud‘benika, koristi se zbirka zadataka,

priru~nik, radna teka i druga literatura, koja zamjenjuje ud‘benik,a koja je izra|ena sukladno koncepciji {kolskog ud‘benika”.

^lanak 21.

^lanak 46. mijenja se i glasi:“Pravila srednje {kole sadrè odredbe koje se odnose na:

naziv i sjedi{te srednje {kole, osniva~a srednje {kole, obveze srednje{kole prema osniva~u, djelatnost srednje {kole, na~in i uvjeteobavljanja djelatnosti, odnos prema korisnicima usluga, statusnepromjene, na~in stjecanja i raspore|ivanja sredstava za rad,utvr|ivanje vrste i oblika organiziranja naobrazbeno-odgojnograda, utvr|ivanje oblika i na~ina vanredne naobrazbe u~enika,uvjete za prijem nastavnika, stru~nih suradnika i suradnika, na~indono{enja pravila o ku}nom redu, na~in ostvarivanja suradnje {kolesa roditeljima odnosno starateljima u~enika, na~in organiziranjaizvo|enja prakti~ne nastave s proizvodnim radom, rada u {kolskimradionicama za prakti~nu nastavu, stjecanje i raspore|ivanjesredstava, postupak i utvr|ivanje specifi~nih sadràja u okvirunastavnih planova i programa, organiziranju ferijalne prakse,organiziranje rada u~eni~kih zadruga u {koli, postupak stru~nogusavr{avanja nastavnika, vrednovanje rada nastavnika, ocjenjivanjei postupak stjecanja vi{eg stru~nog zvanja, broj ~lanova upravnogodbora, postupak imenovanja i razrje{enja direktora, stru~ne organe{kole i njihove nadle`nosti, op}e akte i na~in njihovog dono{enja,osobe ovla{tene da pored direktora zastupaju {kolu i njihovaovla{tenja i odgovornosti, na~in ostvarivanja javnosti rada,ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti djelatnika srednje {kolei druga pitanja od zna~aja za rad srednje {kole”.

^lanak 22.

U ~lanku 47. stavak 3. alineje 6. i 7. mijenjaju se i glase:“ - pedago{ka gimnazija i- gimnazija primijenjenih umjetnosti”.

^lanak 23.


^lanak 24.

Podnaslov 3. “U~iteljska {kola” i ~lanci 52., 53., 54. i 55. upoglavlju III. Zakona, bri{u se.

Redni brojevi podnaslova, u okviru poglavlja III., od 4. do 8.mijenjaju se za jedan broj naprijed, tako da postaju poglavlja od 3. do 7.

^lanak 25.

U ~lanku 56. stavak 1. mijenja se i glasi:“U umjetni~koj {koli naobrazbu stje~u redoviti i vanredni

u~enici po op}enaobrazbenom programu iz oblasti muzi~ke ibaletske umjetnosti u trajanju od ~etiri godine, za stjecanjeodgovaraju}eg umjetni~kog zvanja i za nastavak naobrazbe navisoko{kolskim ustanovama”.

U stavku 2. ovog ~lanka rije~ “odgovaraju}e” bri{e se.

^lanak 26.



^lanak 27.


^lanak 28.

U ~lanku 70. iza rije~i “u gimnaziji” bri{e se zarez i dodajuse rije~i “ili srednjoj tehni~koj i srodnoj {koli”.

Stavak 2. mijenja se i glasi:“U~enik, koji zavr{i srednju stru~nu {kolu odli~nim ili

vrlodobrim uspjehom, moè nastaviti naobrazbu u IV razredu usrednjoj tehni~koj i srodnoj {koli iste vrste, pod uvjetom da poloìrazliku ispita iz predhodnih razreda, koje utvrdi nastavni~ko vije}e.”

^lanak 29.

U ~lanku 71. stavak 2. mijenja se i glasi:“Vanredna naobrazba obavlja se na na~in utvr|en nastavnim

planom i programom za stru~nu {kolu i srednju tehni~ku i srodnu {kolu”.

^lanak 30.

U ~lanku 73. stavak 3. mijenja se i glasi:“Bliì propis o polaganju zavr{nog ispita u srednjoj stru~noj

{koli donosi ministar.”

^lanak 31.

^lanak 86. postaje stavak 3. ~lanka 85.

^lanak 32.

^lanak 86. mijenja se i glasi:“Upis u prvi razred vanrednih u~enika srednje tehni~ke i

srodne {kole, srednje umjetni~ke {kole i srednje vjerske {kole vr{ise na temelju uspjeha postignutog u zavr{nom razredu osnovne{kole i poloènog prijemnog ispita.

Polaganje prijemnog ispita organizira {kola.”

^lanak 33.

U ~lanku 87. stavak 4. mijenja se i glasi:“Kriterije za upis u I razred za svaku {kolsku godinu donosi

ministar.”

^lanak 34.

U ~lanku 91. rije~ “|a~ka” u razli~itim padeìma zamjenjujese rije~ju “u~eni~ka”.

^lanak 35.

U ~lanku 92. stavak 1. rije~i “u~iteljskoj {koli i srednjojvjerskoj {koli”, bri{u se.

^lanak 36.

U ~lanku 101. stavak 3. rije~ “Odjeljensko” zamjenjuje serije~ju “Razredno”.

^lanak 37.

U ~lanku 102. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2., koji glasi:“Iznimno, u~enik zavr{nog razreda, koji na kraju drugog

polugodi{ta, odnosno naobrazbe ima jednu nedovoljnu ocjenu,moè polagati popravni ispit 15 dana nakon zavr{etka nastavne

godine, uz pismenu suglasnost roditelja, odnosno staratelja, akonije stekao punoljetstvo.”

Dosada{nji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.

^lanak 38.

U ~lanku 104. stavak 3. rije~ “odjeljensko” zamjenjuje serije~ju “razredno”.

^lanak 39.

U ~lanku 109. stavak 3. rije~i “|a~ke knjiìce - indeksa”zamjenjuju se rije~ima “u~eni~ke knjiìce”.

^lanak 40.

U ~lanku 110. stavak 2. iza rije~i “nostrifikacije” dodaju serije~i “ili ekvivalencije”.

Stavci 6. i 7. mijenjaju se i glase:“Vanredni ispiti se ne organiziraju u gimnaziji.Ukoliko se utvrde nepravilnosti, nastale u postupku

provo|enja ispita, nastavni~ko vije}e poni{tava ispit”.

^lanak 41.

U ~lanku 112. stavak 1. mijenja se i glasi:“U~eniku, koji tijekom ~etverogodi{nje naobrazbe i odgoja

po najsloènijem nastavnom planu i programu postigne, poredodli~nog uspjeha iz svih nastavnih predmeta i primjernog vladanja,vrhunske rezultate, izdaje se posebna diploma za postignuterezultate”.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:“Najsloèniji nastavni plan i program srednje {kole podrazu-

mijeva program redovite nastave u kojem je postignut odli~anuspjeh iz svih nastavnih predmeta i primjerno vladanje u svimrazredima srednje {kole, dodatne nastave, program slobodnihaktivnosti kao i postignute zna~ajne rezultate na takmi~enjima,smotrama i drugim vannastavnim aktivnostima.”


^lanak 42.

U ~lanku 118. stavak 3. iza rije~i “specijalisti” dodaju serije~i “dopunskom psiholo{ko-pedago{kom i metodi~komnaobrazbom”.

^lanak 43.

U ~lanku 123. stavak 1. rije~i “do po~etka nastave za tu {ko-lsku godinu” zamjenjuju se rije~ima “najkasnije do 30. rujna teku}e{kolske godine”.

^lanak 44.

U ~lanku 127. stavak 1. mijenja se i glasi:“Nastavnici, stru~ni suradnici i suradnici tijekom {kolskoj godini

koriste godi{nji odmor kolektivno, po zavr{etku nastavne godine”.

^lanak 45.

U ~lanku 129. stavak 3. rije~i “stru~ni savjetnici” zamjenjujuse rije~ima “stru~ni nadzornici”.

^lanak 46.

U ~lanku 130. stavak 1. rije~ “dvije” zamjenjuje se rije~ju “tri”.


^lanak 47.

U ~lanku 135. stavak 1. mijenja se i glasi:“Stru~ni nadzor obavlja Pedago{ki zavod”.

^lanak 48.

U ~lanku 138. stavak 7. mijenja se i glasi:“Direktor i pomo}nik direktora srednje {kole ne mogu biti

imenovani u upravni odbor srednje {kole”.

^lanak 49.

U ~lanku 139. stavak 1. alineja 1. mijenja se i glasi:“ - utvr|uje potrebu za prijem djelatnika u radni odnos, uz

suglasnost Ministarstva;”.

^lanak 50.

U ~lanku 140. stavak 3. iza rije~i “nastavnika” dodaju serije~i “ili pedagoga {kole”, a rije~i “neposredno u nastavi u srednjoj{koli” zamjenjuju se rije~ima “u naobrazbenoj ustanovi”.

^lanak 51.

U ~lanku 141. stavak 1. ispred rije~i “suglasnost” dodaje serije~ “prethodnu”.

Stavak 2. mijenja se i glasi:“Prethodnu suglasnost za imenovanje direktora srednje {kole,

~iji je osniva~ Sabor Kantona, daje Vlada Kantona, na prijedlogministra.”

^lanak 52.

U ~lanku 143. u posljednjoj alineji ispred rije~i “pravilima”dodaju se rije~i “zakonom i”.

^lanak 53.

^lanak 144. postaje ~lankom 145. koji se mijenja i glasi:“Prijedlog za prijevremeno razrje{enje direktora u postupku

utvr|ivanja odgovornosti za neuspje{an rad ili nezakonit rad srednje{kole, moè dati osniva~, Vlada Kantona, Ministarstvo, Pedago{kizavod, predsjednik, odnosno ~lan upravnog odbora ili nadzorniodbor.”

^lanak 54.

U ~lanku 145., koji postaje ~lankom 144., alineja 2. mijenjase i glasi:

“- ako utvrdi da je odgovoran za neuspje{an rad ili nezakonitrad srednje {kole,”.

^lanak 55.

U ~lanku 146. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. kojiglasi:

“Za pomo}nika direktora srednje {kole moè biti imenovanaosoba koja ispunjava uvjete za direktora {kole, iz ~lanka 140. stavak3. ovog Zakona.”


^lanak 56.

U ~lanku 149. stavak 1. rije~i “odnosno odjeljensko” bri{u se.

^lanak 57.

U ~lanku 153. stavak 3. rije~i “Pedago{ki zavod” zamjenjujese rije~ju “ministar”.

^lanak 58.

^lanak 160. mijenja se i glasi:“Srednja {kola stje~e sredstva za rad iz sredstava osniva~a,

prora~una Kantona, sredstava Fonda, od naknade za obavljanjeintelektualnih, naobrazbenih i drugih usluga, od osobnog sudjelovanjakorisnika usluga, prodajom materijalnih dobara i iz drugih izvora,pod uvjetima odre|enim zakonom ili aktom o osnivanju srednje {kole.”

^lanak 59.

U ~lanku 161. stavak 1. oznaka “DEM” zamjenjuje seoznakom “KM”.

U cijelom tekstu Zakona umjesto “DEM” upisuje se “KM”.U ~lanku 161. stavak 1. iza to~ke 4. dodaje se to~ka 5. koja glasi:“5. Organizira manifestaciju u srednjoj {koli suprotno

odredbama ~lanka 38. stavak 2. ovog Zakona.”To~ke 5. i 6. postaju to~ke 6. i 7.

^lanak 60.


^lanak 61.

U ~lanku 167. bri{e se to~ka na kraju re~enice i dodaju serije~i: “a najduè dvije godine nakon okon~ane naobrazbeposljednje generacije u toj {koli.”

^lanak 62.

^lanak 169. stavak 1. mijenja se i glasi:“Sabor Kantona preuzima prava i obveze osniva~a prema

postoje}im srednjim {kolama i domovima u~enika, koji imaju sta-tus javne ustanove, po~ev od stupanja na snagu ovog Zakona.”

^lanak 63.


Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Sabora Tuzlanskog kantona,

TUZLANSKI KANTONSabor Dr. Izet @igi}, v.r.

Broj: 01-011-267-5/99Tuzla, 5. 7. 1999. godine

164Na osnovu ~lana 24. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu-`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99.), a u vezisa ~lanom 52. stav 1. Zakona o tuìla{tvu (“Slu-`bene novineTuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96., 7/96. i 2/97.), naobrazloèn prijedlog predsjednika Tuzlanskog kan-tona, Skup{tinaTuzlanskog kantona, na sjednici od 24. 6. 1999. godine, donosi

ODLUKU

I.

Smjenjuje se Sal~in D‘ani} sa du‘nosti Kantonalnog tu‘ioca.


II.

Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a bit }e objavljenau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.




164Na temelju ~lanka 24. Ustava Tuzlanskog kantona

(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97.i 3/99.), a u svezi sa ~lankom 52. stavak 1. Zakona o tuìteljstvu(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96.,7/96. i 2/97.), na obrazloèn prijedlog predsjednika Tuzlanskogkantona, Sabor Tuzlanskog kantona, na sjednici od 24. 6. 1999.godine, donosi

ODLUKU

I.

Smjenjuje se Sal~in D‘ani} sa du‘nosti Kantonalnogtu‘itelja.

II.





165Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka n) Ustava Tuzlanskog

kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:7/97. i 3/99.), a u vezi sa ~lanom 47. Zakona o tuìla{tvu(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96.,7/96. i 2/97.), na prijedlog predsjednika Tuzlanskog kantona,Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 5. 7. 1999. godine,donosi

ODLUKU

I.

Za Kantonalnog tu‘ioca u Kantonalnom tu‘ila{tvu u Tuzliimenuje se Izo Tanki} iz Tuzle.

II.





165Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka n) Ustava Tuzlanskog

kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:7/97. i 3/99.), a u svezi s ~lankom 47. Zakona o tuìteljstvu(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96.,7/96. i 2/97.), na prijedlog predsjednika Tuzlanskog kantona, SaborTuzlanskog kantona, na sjednici od 5. 7. 1999. godine, donosi

ODLUKU

I.

Za Kantonalnog tu‘itelja u Kantonalnom tu‘iteljstvu u Tuzliimenuje se Izo Tanki} iz Tuzle.

II.

Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a bi}e objavljenau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.




166Na osnovu ~lana 24. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99.), a uvezi sa ~lanom 52. stav 1. Zakona o tuìla{tvu (“Slu`bene novineTuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96., 7/96. i 2/97.), naobrazloèn prijedlog predsjednika Tuzlanskog kantona, Skup{tinaTuzlanskog kantona, na sjednici od 24. 6. 1999. godine, donosi

ODLUKUI.

Smjenjuje se Alija [ukali} sa du‘nosti zamjenika Kanto-nalnog tu‘ioca.

II.

Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a bit }e objavljenjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.





166Na temelju ~lanka 24. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99.), a usvezi s ~lankom 52. stavak 1. Zakona o tuìteljstvu (“Slu`benenovine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96., 7/96. i 2/97.),na obrazloèn prijedlog predsjednika Tuzlanskog kantona, SaborTuzlanskog kantona, na sjednici od 24. 6. 1999. godine, donosi

ODLUKUI.

Smjenjuje se Alija [ukali} sa du‘nosti zamjenika Kanto-nalnog tu‘itelja.

II.





167Na osnovu ~lana 24. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99.), a uvezi sa ~lanom 52. stav 1. Zakona o tuìla{tvu (“Slu`bene novineTuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96., 7/96. i 2/97.), naobrazloèn prijedlog predsjednika Tuzlanskog kantona, Skup{tinaTuzlanskog kantona, na sjednici od 24. 6. 1999. godine, donosi

ODLUKUI.

Smjenjuje se Alma D‘aferovi} sa du‘nosti zamjenika Kanto-nalnog tu‘ioca.

II.





167Na temelju ~lanka 24. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene

novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99.), a usvezi s ~lankom 52. stavak 1. Zakona o tuìteljstvu (“Slu`benenovine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96., 7/96. i 2/97.),na obrazloèn prijedlog predsjednika Tuzlanskog kantona, SaborTuzlanskog kantona, na sjednici od 24. 6. 1999. godine, donosi

ODLUKU

I.

Smjenjuje se Alma D‘aferovi} sa du‘nosti zamjenika Kanto-nalnog tu‘itelja.

II.





168Na osnovu ~lana 24. Ustava Tuzlanskog kantona

(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97.i 3/99.), a u vezi sa ~lanom 52. stav 1. Zakona o tuìla{tvu(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96.,7/96. i 2/97.), na obrazloèn prijedlog predsjednika Tuzlanskogkantona, Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 24. 6.1999. godine, donosi

ODLUKU

I.

Smjenjuje se Ajna Demirovi}, sa du‘nosti op}inskog tu‘iocau Op}inskom tu‘ila{tvu Tuzla.

II.





168Na temelju ~lanka 24. Ustava Tuzlanskog kantona

(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97.i 3/99.), a u svezi s ~lankom 52. stavak 1. Zakona o tuìteljstvu(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 5/96.,7/96. i 2/97.), na obrazloèn prijedlog predsjednika Tuzlanskogkantona, Sabor Tuzlanskog kantona, na sjednici od 24. 6. 1999.godine, donosi

ODLUKU

I.

Smjenjuje se Ajna Demirovi}, sa du‘nosti op}inskog tu‘iteljau Op}inskom tu‘iteljstvu Tuzla.


II.





169Na osnovu ~lana 3. Uredbe o obrazovanju Kabineta predsje-

dnika Tuzlansko-podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzla-nsko-podrinjskog kantona”, broj: 1/97) predsjednik kantona, donosi

ODLUKU

o postavljenju savjetnika

I.

Muhamed Bilajac, postavlja se za savjetnika za ekonomskapitanja u Kabinetu predsjednika Tuzlanskog kantona.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja i bit }eobjavljena u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Tuzlanskog kantona

TUZLANSKI KANTONPredsjednik kantona Dr. Tarik Arap~i}, v.r.Broj: 01-1-1534/99

Tuzla, 15. 7. 1999. godine

169Na temelju ~lanka 3. Uredbe o obrazovanju Kabineta predsjednika

Tuzlansko-podrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 1/97) predsjednik Kantona, donosi

ODLUKU

o postavljenju savjetnika

I.

Muhamed Bilajac, postavlja se za savjetnika za ekonomskapitanja u Kabinetu predsjednika Tuzlanskog kantona.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja i bit }eobjavljena u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina PredsjednikFederacija Bosne i Hercegovine Tuzlanskog kantona

TUZLANSKI KANTONPredsjednik kantona Dr. Tarik Arap~i}, v.r.Broj: 01-1-1534/99


170Na osnovu ~lana 8. Zakona o pred{kolskom odgoju i

obrazovanju (“Slu`bene novine Tuzlansko podrinjskog kantona”broj: 8/98.) Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta, donosi

NORMATIVE

prostora, opreme i didakti~kih sredstavapred{kolskog odgoja i obrazovanja

I.

UVOD

Pred{kolski odgoj i obrazovanje, u skladu sa razvojniminteresima i potrebama djece i zaposlenih roditelja ~ini izrazkompletne brige dru{tva za za{titu odgoj i obrazovanje djece i timedobija potpune odrednice djelatnosti od posebnog dru{tvenoginteresa.

Polaze}i od nau~nih spoznaja da je u pred{kolskom periodudjetinjstva psiholo{ki i biolo{ki razvoj djeteta najburniji, aprijem~ivost djeteta na uticaj sredine najve}a, mo‘e se tvrditi dasu pravilno organizovan odgojno-obrazovni rad, njega, zdravstvenaza{tita i ishrana od neprocjenjivog zna~aja za sveukupni razvojdjeteta. To je vrijeme bu|enja svijesti u djetetu o svim onimvrijednostima koje favorizuju “cjelovit” razvoj ljudskog bi}a.Vrijeme u kojem dajemo temelj u razvoju onih vrijednosti kojenjeguju potpun razvoj li~nosti, ~ine}i da ~ovjek savjesno uzimasvoju li~nu pripremu i cjelokupne obaveze, aktivno se uklju~uju}iu zajedni~ki cilj i istovremeno je odgovoran za razvijenevrijednosti.

U skladu s dostignu}ima pedago{ke nauke i ciljem odgoja,pred{kolskim odgojem i obrazovanjem, kao integralnim dijelomjedinstvenog sistema odgoja i obrazovanja, najmla|im genera-cijama obezbje|uju se uslovi za normalan fizi~ki, socijalni, emoci-jalni, intelektualni i moralni razvoj, priprema za {kolu i uspje{nouklju~ivanje u ‘ivot u svojoj dru{tvenoj i prirodnoj sredini.

[iroko razvijen, dobro organiziran i stru~no vo|en sistempred{kolskog odgoja i obrazovanja mo‘e jedino obezbijediti podje-dnake uslove i mogu}nosti za razvoj sve djece.

Normativi doprinose stvaranju uslova za ostvarivanje jedin-stvenih programa i maksimalno ujedna~ene uslove u svim sredi-nama. Oni na taj na~in postaju instrumenti koji doprinose ostva-rivanju jedinstvenih ciljeva pred{kolskog odgoja i obrazovanjapropisanih i konvencijom o pravima djeteta koja je usvojena naCentralnoj Skup{tini Ujedinjenih nacija 20. novembra 1989.godine. Iz konvencije u ~lanu 29. se ka‘e:

1. Dr‘ave - potpisnice se sla‘u da se obrazovanje djetetausmjeri ka:

a) razvoju dje~ije li~nosti, talenta i mentalnih i fizi~kihsposobnosti do njihovih punih mogu}nosti;

b) razvoju po{tivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, kaoi principa zajam~enih u Povelji Ujedinjenih nacija;

c) razvoju po{tovanja prema roditeljima djeteta, kulturnomidentitetu djeteta, jeziku i vrijednostima, prema nacionalnimvrijednostima zemlje u kojoj dijete ‘ivi, zemlji iz koje mo‘e poticatikao i prema civilizacijama druga~ijim od njegove vlasti;

d) pripremi djeteta za odgovoran ‘ivot u slobodnom dru{tvu,u duhu razumijevanja, mira, tolerancije, jednakosti spolova iprijateljstva prema svim narodima, etni~kim, nacionalnim ivjerskim grupama kao i osobama uro|eni~kog porijekla;

e) razvoju po{tovanja prema prirodnoj okolini.2. Nijedan dio ovog ~lana ili ~lana 28. ne}e se tuma~iti tako

da bi mogao smetati slobodi pojedinca ili tijela da osnuju iusmjeravaju obrazovne institucije, uvijek pod uslovima da sepo{tuju principi izlo‘eni u stavu 1. ovog ~lana i zahtjevi da


obrazovanje, koje se odvija u takvoj instituciji, mora odgovaratiminimalnim standardima koje je postavila dr‘ava.

II.

DJE^IJE JASLICE

SREDSTVA ZA ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Rast i razvoj malog djeteta u jasli~kom periodu do‘ivljavaburan razvoj. Stoga je veoma bitna stimulativna aktivnost u brizi i

njezi djeteta ovog uzrasta. Ukoliko stimulativna aktivnost nijedobro odre|ena mo‘e imati dosta negativne posljedice po tjelesnii du{evni razvoj djeteta.

Sredstva za odgojni rad i stimulativni materijali ra|a svojomraznovrsno{}u doprinose podsticaju djeteta na aktivnost i omo-gu}avaju mu pravilan fizi~ki, senzomotorni i emotivno-socijalnirazvoj.

Cjelokupno okru‘enje koje uklju~uje pravilno oblikovanjeprostora, opremanje, namje{taj i izbor sredstava odgojno-obrazovnog rada temelj su pravilnog tjelesnog i du{evnog razvojadjeteta.

Zajedni~ka sredstva za sve jasli~ke grupe

- kasetofon svaka grupa 1- flanelograf svaka grupa 2- zbirka kaseta i CD- zbirka igara- metodi~ki priru~nici- zbirka stihova i proznih tekstova iz oblasti knji‘evnosti za djecu primjerene najmla|em uzrastu- stru~na pedago{ka i psiholo{ka literatura- stru~na i popularna medicinska literatura- 4 elementa igrovnog centra (Resource) svaka grupa- radno igrovni panel centri “Play Panels” sa 3 do 4 elementa svaka grupa

Sredstva za rad u odgojnoj grupi

SetovixStepenice, valjci, kosi nagibi od sun|era. Lukovi od sun|era pastelnih boja.Mekani kolutovi “Donuts” od sun|era. Kocke od sun|era, bazeni od sun|erarazli~itih oblika (okrugli, pentegon, ~etverougao) sa lopticama. Greda zabalans od sun|era. Prostirke na rasklapanje razli~itih oblika od sun|era. Ve}imodeli blokova od sun|era: Puzzlle ve}e od sun|era. Modeli od sun|era zasjedenje razli~iti. Model setova velikih valova od sun|era Iz navedenih setova

omogu}iti barem 3-4 setaLopte razli~itih materijala (male, srednje, velike) komada 5Baloni, loptice od papira, ping-pong loptice komada 10Mobilne igra~ke (ta~ke, kolica, ko{are, vlak....) za vu~enje i guranje kompleta 2Igra~ke od sun|era sa likovima ‘ivotinja ve}ih dimenzija(konj, slon, p~ela, riba...) pogodne za vu~enje, guranje, penjanje komplet 1Mala vozila (drvo ili drugi prikladni materijal) kompleta 3Prirodni materijal (pijesak, voda, kamen~i}i, kestenje, ‘ir, li{}e, gran~ice) prema situacijiSto za pijesak, vodu i likovne aktivnosti svaka grupa komada 1Kutije “Fantazija” veli~ine djeteta za no{enje (auto, Dino Brontosaurus,Triceratops, kamion...) komplet 1Rekviziti za tjelesne aktivnosti komplet: daska, ~unj, {tapovi i obru~evirazli~itih veli~ina blokova (“Kit gigante”) komplet 1Ljulja~ka i most (“Kit luna gym”) komplet 1Ostali rekviziti “Luna Board” plasti~na plo~a za balans komada 3[vedske ljestve komada 1[ator komada 1Kolutovi za hvatanje komada 5-10Tricikli i automobili komada 2-3Igra~ke sa mehanizmima za pokretanje prema mogu}nostimaOgledalo (za zid, u veli~ini djeteta) ili magi~no ogledalo u sklopu Pley Panels komada 1Ogledalo malo sa dr{kom komada 3

Igra~ke za konstruktivne igre i istra‘iva~ke aktivnostiNajjednostavniji sistem lego kocaka “Duplo” komplet 2

Nastavna sredstva Koli~ina



“Puzzle” slagalice komplet 3-4Figure ~ovjeka lego sistem “Duplo” komada 10Razli~ite umetaljke (razli~iti oblici za otvor) komada 4Razli~ite ‘ivotinje lego sistema “Duplo” komada 10Blok kocke (razli~itih oblika, boja i veli~ina, {uplje i ispunjene), razli~ite serije kompleta 3-4Piramide kompleta 3-4Plasti~ne table sa poklopcima i transparentnim laminatima (“memolud”-zapercepciju i jezik) komplet 1Za razvoj taktilnog osje}aja igra~ke “Contacto” 20 plo~ica za ljepljenje,razli~itih tekstura komplet 1Loto za razvoj ~ula mirisa (24 razli~ita mirisa) komplet 1Igra~ke za mozaik (cvjetni mozaik) komplet 1Sun~ani krug za razvoj prostorne orijentacije (unutra-spolja, ispred-iza, izme|umanipulaciju i socijalizaciju zajedni~ka konstrukcija aplikacija) komplet 1Vi{e ku}ica (za otkrivanje, memoriju i taktilni osje}aj) “Polycases” komplet 1Perle za nizanje vi{e oblika razli~itih (multiformas) kompleta 4-5Uzice i trake razli~itih du‘ina komada 10Raznobojne krpice i marame prema mogu}nostimaPlasti~ne kocke (cijele i {uplje) kompleta 2Serija kocaka tipa “bure u bure” kompleta 2Kutije (providne-neprovidne, metalne-kartonske, od stiropora, sa ibez poklopca, razli~itih veli~ina od malih do veli~ine djeteta prema mogu}nostimaPlasti~ne igra~ke za vodu i pijesak komada 10Plasti~no posu|e razli~itih veli~ina (lon~i}i, ka{ike, sudovi) kompleta 4Klupko vune prema mogu}nostimaSalvete i raznobojni papiri prema potrebi[tipaljke kompleta 2-3Igra~ke koje se nji{u: pajaco, pe~urka po 1

Sredstva za simboli~ke igre i aktivnostiImitativne igra~ke (modeli ku}nih stvari za igru i igre uloga kompleta 2-3Prostorni elementi (zanimanja: kuhar, slikar, trgovac) komplet 2-3

Ostala sredstva i priborPredmeti za higijenu (~e{ljevi, sapun, metlica) dovoljno za svako

dijetePletene korpice, torbice prema mogu}nostima[e{iri, ka~keti, marame i dr. prema mogu}nostimaRazli~iti prototipovi automobila, voza, traktora, kamiona komada 4-5Pribor za ljekara komplet 1Pribor za frizera komplet 1Dje~iji majstorski alat (od gume ili plastike) komplet 1Lutke (manje i ve}e) razli~itog oblika, materijala i pola komada 6Igra~ke od tekstila, mekane na kojima se mo‘e sjediti komada 6Lutke koje se mogu prati komada 2-3Odje}a za lutke prema mogu}nostimaKolica za lutke komada 1Kolijevka, nosiljka za lutku komada 1Telefon igra~ka komada 2

Za kazali{te lutakaGinjol lutke (za prste i javajke) komada 6-8O‘ivljeni predmeti iz svakodnevne upotrebe (rukavice, lopte, lutke i sl.) komada 6-8Maske sa likovima ‘ivotinja, cvije}a komada 4-6Paravan, zavjese komada 2-3Slikovnice (~vrsti materijali, leporet, zvu~ne, vodene sa bliskim likovima) komada 15

Sredstva za likovno izra‘avanjePapir (bijeli i tonirani) prema mogu}nostimaPastele - vo{tane krede komplet 10Olovke u boji i grafitne komplet 10Krede u boji komplet 10Akvarel boje komplet 6Plastelin komplet 10Tijesto prema mogu}nostima


Muzi~ki instrumentiKlavese ({tapi}i) par 4Kastanjete sa dr{kom komada 3-4Zvon~i}i komada 4-5Praporci u nizu komada 3-4Cabasa komada 2Maracas komada 2Muzi~ke igra~ke (kutija koja svira) komada 1Muzi~ka sredstva koja koriste odrasli (uz ona iz zajedni~kihsredstava makar jedno koje svira odgajatelj).

III.

Kopir aparat komada 1TV prijemnik komad 1Videorekorder komad 1Grafoskop ovisno o razvijenostiTV kamera ovisno o razvijenostiDijaprojektor ovisno o razvijenostiProjekciono platnoSlajdovi, videokasete (iz svih oblasti) grafofolije (iz svih oblasti) ovisno o razvijenostiMegafon prema mogu}nostimaFlanelografi i oglasne plo~e u holovima ovisno o razvijenostiVelika pozornica sa pomo}nim kulisama ili mobilni “Play Panels” sa 6-7 elemenata setova 1Mala pozornica ili mobilni “Play Panels” manji sa 4-5 elemenata setova 1Mobilni stolovi i postolje za demonstracije i AV sredstva ovisno o razvijenosti

i potrebamaKomplet za lutkarsku scenu (lutke, sjenke, ginjole, marionete, razne maske i dr.) prema potrebi i

mogu}nostimaStru~na biblioteka

Djela iz pred{kolske i op}e pedagogije, razvojne i op}e psihologije, didaktike, pedijatrije. Metodi~ki priru~nici iz op}e metodike odgojno-obrazovnograda i iz svih oblasti prema Programskom konceptu stru~na literatura enciklopedije: dje~ije, iz svih oblasti u vezi sa Programskim konceptom.

Pravopis, knjige reprodukcija, antologije poezije za djecu, zbornici pjesama i igara.Rije~nici: stranih rije~i, pedago{ki, psiholo{ki.âsopisi: Porodica i dijete

IskriceNa{a {kolaProsvijetni list

Literatura za roditeljeâsopisi za roditeljePriru~na literatura: za rad sa djecom iz svih oblasti prema Programskom konceptu (bajke, narodna knji‘evnost za djecu), Zakon o

pred{kolskom odgoju i obrazovanju i drugi relevantni pravilnici.

SREDSTVA ZA VRTI]KE GRUPE

CENTAR ZA VANJSKE I UNUTRA[NJE AKTIVNOSTIUniverzalna konstrukcija od drveta (vanjske aktivnosti)Mre‘asta konstrukcija od kanapa (vanjske aktivnosti)

DJEÎJI VRTI]

SREDSTVA ZA ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Naglasak na individualizaciji pred{kolskog iskustva omogu}ava djeci da rastu i razvijaju se postepeno. Odgajateljski tim omogu}ava planiranjemprostora i aktivnosti uskla|ivati iste ka razvojnim nivoima svakog djeteta. Dnevni programi planiraju se tako da uklju~uju vrijeme kada djeca radeu malim grupama, na individualnim zadacima i u ve}im grupama. Dio vremena pru‘a mogu}nosti djeci da sama odabiru aktivnosti, koje impoma‘u da nau~e kako napraviti izbor i razvijati vlastite interese i sposobnosti. Djeca uz bogat izbor sredstava za odgojno-obrazovni rad u~e daznaju izabrati, u~iti, da su radoznali, rje{avaju probleme, komuni-ciraju s drugima u okru‘enju i rade prema individualnoj potrebi.

Sobe za boravak djece imaju nekoliko centara aktivnosti koje sadr‘avaju razli~ite materijale.Inovirani nastavni metod rada u pred{kolskom odgoju i obrazovanju zasnovan na aktivnom u~enju uslovi su i izmjene u Normativima.

Zajedni~ka sredstva za sve vrti}ke grupe



Rekviziti za tjelesne aktivnosti: daske - velike i male, ljulja~ke i most,klackalice, tobogan (vanjske aktivnosti) komplet 2Letvice (ve}e i manje) komada 4Grede - du‘ine 3 m, {irine 12-20 cm komada 1Razne kombinovane konstrukcije od drveta kombinovane sa autogumama(vanjske aktivnosti) prema mogu}nostimaBalvan - du‘ine 2 do 2,5 m, prije~nika 12-15 cm (vanjske aktivnosti) komada 1“Didagym” konstrukcija sa elementima: ljestvama za penjanje, kosi zid zapenjanje, mreà za penjanje, strunja~ama, toboganom, valjkom zaprovla~enje, lopta za udaranje, platforma, afri~kim ljestvama(unutra{nje aktivnosti) komplet 1“Edrasistem” konstrukcija za razvoj motorike - kit gigante - sa elementima:obru~evi prije~nika 36,50 i 65 cm, ~unjevi visine 30 cm, stalcivisine 1 m i 4 cm, kocke za spajanje 15 cm Lukovi (unutra{nje aktivnosti) komplet 1“Luna” konstrukcija za balans, rastezanje, skakanje sa elementima:lukovi mobilni, {tapovi za spajanje mobilnih lukova, kockama i plo~omosnovom (unutra{nje aktivnosti) komplet 1Tricikl, koturaljke, bicikl, trotinet, {tule komada 5-10Lopte razli~ite (prije~nik 26 cm, 15 cm, punjene 70 g) komada 5-20Vre}ice punjene sitnim {ljunkom (150 g) komada 5-10Trake i marame u bojama komada 20Vija~e i konopci komada 20Klikeri, kugle, lete}i, obru~i, sprave za ‘ongliranje komada 5-10ûnjevi, palice 80 cm komada 10[tapovi (28 cm) udaraljke komada 20Povezi za o~i komada 4Zastavice raznih boja komada 20Zvonca komada 5Guma - lastika za preskakanje komada 5Badminton garnitura komada 2Stalak sa ko{em komada 2

Travnate povr{ine za igru i staze za vo‘nju (vanjske aktivnosti)Ba{ta za okopavanje (vanjske aktivnosti)Jame sa pijeskom, vodom i prostorom za kopanje i sa pristupom vodi(vanjske aktivnosti)Platforme i mostovi, tuneli, bre‘uljci za penjanje (vanjske aktivnosti)Stabla, drveni trupci razli~itih veli~ina i prije~nika (vanjske aktivnosti)Nadstre{nice, rampe (vanjske aktivnosti)[tule ili minihop komada 2“Maxi Hammerplay” za razvijanje osje}anja pritiska (~eki}, ekseri,drvene plo~e i plo~ice geometrijskog oblika) komplet 1Igra~ke za vodu plasti~nePlasti~ne i metalne lopatice, ka{ike, grablje svih veli~ina (za ba{tu,vo}njak i pje{~anik) nekoliko setovaPlasti~ne i metalne kantice, zdjele, vjedra sa ru~kama nekoliko setovaStari kamioni, auti}i, vozovi, poljoprivredna vozila, vatrogasna kola(ve}i i manji)Tave i modle nekoliko setovaMale i ve}e kartonske kutije, limene kutijeStare drvene ili plasti~ne kockePrirodni predmeti poput {koljki, drve}a, kamenja ili li{}aRu~ne pile, pilice komada 5-10Blok kocke nekoliko setovaKratke ljestve komada 2Namote ‘ice prema mogu}nostimaKozli~i za piljenje drveta komada 1-2Kolo od kormila (ili volan)PilotaKutije za pakovanjeêki}i i ekseri sa velikim glavama prema mogu}nostimaTable prema mogu}nostimaSjemena i sadnice prema mogu}nostimaVre}e gnojiva i zemlje prema mogu}nostimaPosude za zalijevanje komada 4Konopac i drvo za obilje‘avanje gredica prema mogu}nostima


Sto za pijesak i vodu (unutra i vani) svaka grupa komada 1Sito, cjediljka ili re{eto ili |ev|ir, metlica, mutilica komada 4-8Spu‘va, sapun prema mogu}nostima[tapi}i/slamke prema mogu}nostimaKamenjeMale igra~ke - ‘ivotinje i ljudi[olja za mjerenje, pipete, {olje komada 6-15KrpePosu|e i {erpe (iz obiteljskog centra)êpovi prema mogu}nostimaModle za kola~e nekoliko setovaêtke komada 5-15îzmice prema mogu}nostimaDisk za balansiranje no‘ni sa kuglicama komada 1Snaop sistem (ku}a, zoo, grad, svemirska kapsula, tunel) prema mogu}nostimaBlok modeli od spu‘ve, veli~ine djeteta (donuts, valjci, stepenice,mostovi, lukovi, trouglovi, kocke, bre‘uljci, gljiva,...) prema mogu}nostima

Vanjsko okru‘enje kao i zatvoreni prostor, potrebno je pa‘ljivoisplanirati. Idealan vanjski prostor za igru sastoji se od nekolikorazli~itih tipova prostora za igru koji naprosto pozivaju djecu da seigraju u njima i koji poti~u njihovo u~enje na razli~ite na~ine.

Izme|u prostora djeca trebaju sa lako}om da se kre}u i da subezbjedna, kako ne bi jedna na druge nalijetala. Jasno definisanimprostorima za igru izbjegavaju se nezgode, konfuzije i povredeosje}anja.

Tipovi prostora su:- prostor za penjanje,- prostor za kopanje, igre s vodom i blatom,- prostor za igranje sa materijalima na to~kovima,- prostor za mirne aktivnosti,- prostor za rad u drvetu,- prostor za aktivnost sa pijeskom i vodom.Aktivnost na zraku, u prirodi presudan su dio dnevnog rasporeda.

Sve {to se mo‘e nau~iti ili smisliti unutra mo‘e se u~initi i vani. Djecaovdje stije~u socijalne vje{tine, upoznaju prirodu, upoznajusposobnosti ‘ivljenja, istra‘iva~ke i matemati~ke sposobnosti ipoja~ano koriste male i velike mi{i}e. U vanjskom prostoru kreativnost

se pove}ava kroz dramske igre i grupne aktivnosti. Vani se moguodvijati i posebne aktivnosti, uklju~uju}i hranjenje, kuhanje, vrtlarstvo,brigu za ku}ne ljubimce, crtanje i slikanje, kreativne pozori{nepredstave, igru i gradnju na snijegu, blatu ili ilova~i.

Igre vani nude djeci beskrajne mogu}nosti da upoznajuokru‘enje u kojem ‘ive i poja~avaju njihov osje}aj povezanosti sasvijetom. Vanjski prostor je pro{irena soba za boravak djece. Mnogiod navedenih materijala mogu biti upotrebljavani materijali koji,uz dje~iju ma{tu, pribli‘avaju djecu svijetu odraslih.

SREDSTVA ZA JEDNU VRTI]KU GRUPU

CENTAR AKTIVNOSTI ZA UMJETNOST/ART CENTAR

Ovaj centar omogu}ava djeci da u kontaktu sa razli~itimmaterijalima razvijaju i koriste vlastitu kreativnost i zabavljaju senovim materijalima i iskustvima opipa. Time se kod djece poti~ekreativno mi{ljenje, sposobnost rje{avanja problema, komunikaciju(verbalnu i neverbalnu), samopo{tovanje, razvoj fine i krupnemotorike, te intelektualne sposobnosti.

Mali slikarski {tafelaj komada 2Police visine 1 m za odlaganje materijala {irine 70 cm du‘ine 1 m komada 2[tafelaj za vajanje sa rotiraju}im postoljem komada 1Sanduk oblo‘en plastikom ili limom za ~uvanje gline (ili u zemljanojposudi ili ve}oj konzervi) komada 1Mala kerami~ka pe} komada 1Podna obloga u centru (plasti~na prostirka) koja je laka za odr‘avanjehigijene u centru komada 1Mala stolarska tezga sa osnovnim alatom komada 1-2

Za crtanje:Papiri razli~itih formata od pak papira (u bojama), preko

tabaka ciklostila, akvarel i kola‘-papira do kartona, hamer papira,rebrastog papira, olovke (svih meko}a) vo{tane krede, flomasteri(obi~ni i fluorescentni), ugalj, te~ni materijal za crtanje (tu{, boja,mastilo). Neophodno je imati razli~ite materijale i nadopunjavatiih redovno, kao potro{ni materijal za rad.

Za slikanje:Razne te~ne boje, boje za slikanje prstima, flomasteri i

vo{tani pasteli, boje za tkaninu, keramiku. Razne podloge kojedobro podnose te~nu boju.

Razne vrste ~etkica (manje, srednje, ve}e, sa i bez za{titnika,kra}e i du‘e dr{ke, palete, sun|eri, fla{ice razne).

Univerzalne bojeStare ~etkice za zube, {tapi}i za ~i{}enje u{iju, spu‘vice.

Za vajanje:

Glina za jedno vajanje (250 g po djetetu)Obojeno tijesto (plejdo)GlinamolPlastelin

Naziv sredstava Koli~ina


Vla‘ni pijesakGips

Reciklirani materijali: novine, ‘ice, trakice, spajalice, vlakna (za pravljenje trodimenzionalnih konstrukcija).Alat i priborMakaze, manje - zatupaste (za svako dijete u grupi za de{njake i ljevake) komada 5-10Klije{ta, zumbe, {ila, igle za {ivanje (ve}e)Razna ljepilaNeoblikovani materijali (papir, tekstil, vuna)Poluoblikovani i otpadni (fla{e, ambala‘e, folije)Prirodni materijaliKeceljice ili stare majiceCabasa komada 1Maracas parova 4Kastenjete (razli~ite) parova 4Orfov instrumentarij komada 1Zvon~i}i komada 1Metalofom (sopran i alt) komada 1Ksilofon (sopran i alt) komada 1Muzi~ki {tapi}i (par) komada (par) 10Zve~ke komada (par) 5Praporci (narukvice, vjen~i}i, dr{ke) (par) 5^inele (par) 2Bubnjevi, kastenjete, daire, tamburice, dobo{ po 1Kasete ili CD: klasi~ne muzike i muzike za tihe aktivnosti (za opu{tanje)dje~ije muzike, izbor narodnih pjesama za djecu iz Bosne i Hercegovine komada 10-15Mobilni panoi za izlaganje i prostor za odlaganje dje~ijih radova (portfoliji) prema mogu}nostima

CENTAR ZA MATEMATIKU/MANIPULATIVNI CENTAR

Aktivnosti u ovom centru poma‘u djeci u razvijanju intelektualnih sposobnosti, fine motorike i koordinacije oko - ruka. Socijalnevje{tine tako|e se u~e dijeljenjem, pregovaranjem i rje{avanjem problema.

Polica visine 1 m za odlaganje materijala komada 2Kubaste kockice (male) za aktivnost brojenja i mjerenja(kvadrati}i i {tapi}i) po 3 garniturePodni brojevi (kvadrati) od materijala koji se ne kli‘ei na kojima su ispisani brojevi od 1-10 set 1Blok kocke geometrijskih figura pridru‘eni prema boji iobliku (Asco blok) komplet 1Atributivni geometrijski oblici; 3 oblika, 3 veli~ine i 3 boje serija 1Linijari, trake za mjerenje, skale, ka{ike za mjerenje, termometri,jednostavna vaga za kupatilo ili kuhinju po 1 komadLego dacta ili duplo dacta za razvoj koncepta za matematiku pravljenjestrukture eksperiment (od ljudi, ‘ivotinja, ku}a, svemira, mora...) razli~iti setovi 10 setovaLoto razli~itih oblika i stepena slo‘enosti te sadr‘aja (boja, broj slika)za razvoj nau~nog koncepta, ~ita~ke spremnosti, koncept socijalnih nauka,npr. gdje {ta raste, ‘ivotinje i njihova mladun~ad, saobra}ajni, moje tijelo, brojevi garnitura 10Mozaik matrice i ~iode za sortiranje, klasifikaciju, razvoj koncepta,prepoznavanje uzorka garnitura 5-10Puzzle - za analizu i testiranje (npr. saobra}aja) ideja, drugog aspekta nauke “Geopuzzle” za razvoj geometrijskog konceptaTrizzle - za razvoj govora, diskusiju, geometrijskog koncepta (npr. ‘ivotinjedalekih krajeva, dinosaurusi, morski svijet) komplet 1Broj~ane linije sa ozna~enim podiocima sa brojevima po kojoj se mo‘e hodati komplet 1Nov~i}i (kovanice) prema mogu}nostimaSat za u~enje (sat, minute pokazuje) (digitalni, standardni, pje{~ani, kuhinjski) prema mogu}nostimaDomino za razvoj nauke i ~ita~ke sposobnosti (npr. plodovi, vo}e i povr}e, cvije}e,‘ivotinje, saobra}ajna sredstva, godi{nja doba i dr.) garnitura 5Obojene bobice (u~e glavne i redne brojeve, razlike izme|u uzoraka i boja)razli~itih materijala, oblika garnitura 4-5



Obojeni magnetski dijelovi za razvoj geometrijskih koncepata, kreativnoizra‘avanje, razumijevanje boja i u vezi je sa nau~nim konceptom magnetizma garnitura 2ârobna vre}ica komplet 1Kalendari (vremenski - razli~iti)Quanty - formiranje kvantitativnih odnosa komplet 1Svakodnevni predmeti: suhi gra{ak, dugmad, poklopci od fla{e,{koljke, bobice, kutije od keksa, {koljke od jajaTipp plo~ice (razvoj logi~kih koncepata) komplet 1Tangram (drvo, karton, crnobijeli u boji) komada 2-3Grimase-stona igra komada 1Umetaljke raznih veli~ina i boja za skupove geometrijskih oblika(sa 10 oblika+10 boja=100 dijelova) razli~ite garniture 5-10Parne slike (karte): vo}e, povr}e, cvije}e, saobra}ajni znaci, ‘ivotinje, moje tijelo garnitura 2-4Logitab - logi~na tabla komplet 1Senso - otkivanje razli~ite teksture plo~ica za matemati~ki koncept komplet 1Abascus komada 1Matemati~ka vaga komada 1[kolska vaga komada 1Dubio (za moderno u~enje ra~una) aritmetika je osnova principa realne matematike komplet 1Figure balans komplet 1

CENTAR ZA POÊTNO ÎTANJE I PISANJE

Djeca su znati‘eljna, spontana i konkretni mislioci koji jedva~ekaju da stupe u svijet odraslih. Postati pismen jeste jedan odklju~eva koji otvara vrata za ulazak u taj svijet. Govor je prirodnobogat, biolo{ki proces. U okviru ovog centra sti~e se boga}enjeosnovnih govornih vje{tina koje se prijenose u dru{tvu u okvirujedne kulture. Ove vje{tine, koje su blisko povezane, uklju~uju~itanje, pisanje i sricanje. Istra‘ivanja su pokazala da je u~enje~itanja i pisanja teku}i proces koji zapo~inje u najranijemdjetinjstvu (sa ~etvrtom godinom najintenzivnije). Program koji

njeguje ~itanje i pisanje zahtijeva bogato literarno okru‘enje,interdisciplinarni pristup i prihvatanje individualnih razlika i nivoarazvoja. Materijali koji se nude djeci trebaju biti poznati i primamljivi.

Ovaj centar sastoji se od dijelova:- za pisanje- dio za biblioteku- dio za pravljenje knjiga/slikovnica- dio za slu{anjeSvaki ovaj dio treba da ima odre|ene materijale.

Polica visine 1 m za odlaganje materijala komada 2Prostirka topla (tepih) komada 1Razli~ite vrste grafitnih olovaka hemijskih, flomastera, bojica i papira potro{ni materijal(sa linijama i bez linija) koji se redovno

obnavljaPolica za knjige visine 1,5, {irine 0,5 m komada 1Sofa komada 1Jastu~i}i za sofu komada 4-5Knjige na policama (po~ev{i od slikovnica, pri~a, knjige koje pru‘ajuizvjesne informacije, poezija, biografije, bajke i resursivne knjige u zavisnostiod dobi i interesovanja djece do 50 naslova najmanje prema razvijenostiDodatni papiri za pravljenje slikovnicaHeft ma{ine, bu{ilica za rupe, {penadleDodatna literatura za pro{irenje znanja iz raznih oblasti (enciklopedijebiljni i ‘ivotinjski svijet, svijet nauke) 5-10 naslovaKompjuter i {tampa~ komada 1Kasetofon sa slu{alicama komada 1Kasete prazne i sa snimcima pri~a kako svoje, tako i drugih kultura, mitova, pjesama komada 10-15Plastifikator komada 1Fotografije, slike komplet 2Baobab drvo (sa 168 elemenata i 2 kocke) komada 1Drvo za ~itanje komada 1Radionica za ~itanje i brojanje komplet 1Sentissimo (za olfatorni razvoj 24 mirisa) komplet 1Igra za po~etno pisanje “Skribi” komplet 1“Clipso” igra za razvoj konvezacije, za emotivni razvoj, boga}enje rije~nika komplet 1



BLOK CENTAR/CENTAR ZA GRA\ENJE

Ovo je uvijek aktivni dio sobe. Djeca u~e tako mnogo stvarigrade}i kockama. Razvijaju se mnoge matemati~ke sposobnosti,pro{iruju se sposobnosti mi{ljenja, socijalne sposobnosti isposobnosti rje{avanja problema. Koristi se kreativnost i razvijase koncentracija.

Ovom prostoru dodaju se mnogi predmeti i iz drugih centarakoji djeca koriste za svoju gradnju (kamioni, ‘ivotinje, ljudi, avioni...).

Blok kocke su izlo‘ene na otvorenim policama, na odgovaraju}ojvisini tako da ih djeca mogu uzimati i vra}ati na mjesto sa lako}om. Blokkocke sli~nih oblika i veli~ina trebalo bi biti zajedno grupisane. Blok kockemoraju biti postavljene tako da se njihova cijela du‘ina mo‘e vidjeti, odnosnone treba ih odlagati u police, tako daje vidljiva njihova kra}a strana.


Polica visine 1 m za odlagnaje didakti~kih sredstava komada 2Meka prostirka/tepih za igru komada 1Logi~ki blokovi (varirat }e prema uzrastu) garnitura 2-3Drveni garnitura 1Spu‘vasti konstruktori kao Batisco garnitura 1Plasti~ni konstruktori razli~itih oblika, veli~ina sa ve}im brojem elemenata(oko 200 elemenata) kartonski garnitura 1Manje kocke sli~nih oblika i veli~ina garnitura 1Ve}e kocke sli~nih oblika i veli~ina garnitura 1@ljebasti blokovi razli~iti garnitura 2Cilindri~ni blokovi garnitura 4Polukru‘ni oblici garnitura 1Trouglovi garnitura 1Rampe garnitura 1Tematske makete: selo, {uma, grad, saobra}aj prema mogu}nostiVozila za: prijevoz ljudi, tereta, specijalna vozila, na tra~nicama, iz svakog kompletavojna, sportska, letjelice na vodi barem 2-3 vrsteStoni semafor komada 1Stoni saobra}ajni znaci garnitura 1Stona saobra}ajna raskrsnica garnitura 1Saobra}ajna cesta garnitura 1Drvene letve raznih veli~ina garnitura 1Signalna oprema komada 1Vertikalna signalizacija / znakovi i semafori/ koje mo‘e slu‘iti i navanjskim aktivnostima prema mogu}nostimaKonstruktor “meccano junior” razli~itih vrsta prema mogu}nostima

PORODI^NO/DRAMSKI CENTAR

Kroz razli~ite sadr‘aje koje djeca prakticiraju kroz igru uloga dati materijali u centru omogu}avaju da djeca uspje{nije opona{ajuono {to rade u vlastitom ‘ivotu.

Ovaj centar ima nekoliko dijelova: odje}a za presvla~enje, materijali za ~i{}enje, materijali za jelo i kuhanje, dio za sakupljanjematerijala, tematski dijelovi.

Polica visine 1 za odlaganje igrovnog materijala komada 2Magi~no ogledalo u kojem se dijete vidi potpuno (uz normalno ikonkavno i konveksno) komada 1Posebno opremljeni kuti}i:

Kuhinja: dje~ija pe}, sudoper, fri‘ider, aparat za pravljenje leda, komoda,vise}i kredenac ili police ili ne{to sli~no gdje se mogu odlo‘iti sudi}i komplet 1

Kuhinjski pribor: {erpe, tave, kutlja~e, namirnice iz prodavnice (prazne kutije ilitegle i sl.) {olje, ~ajnik, mlin za kafu, d‘ezva za kafu, sudi}i, zdjele,ka{ike, mutilice za jaja, cjediljke, {olje za mjerenje, ka{ike za mjerenje,modle za kola~e, tanjiri, vilju{ke, no‘evi prema mogu}nostima

Vje{alica za odje}u: u kojoj se djeca preobla~e komada 1Za lutke: kreveti} koji je dovoljno velik i za dijete komada 1Pribor za lutke: odje}a za lutke i presvla~enje “beba”, cucla, fla{ica, {kaf za pranje lutki

ili ve{a plasti~ni, jastuci, deka za kreveti}.



Nekoliko lutaka

Odje}a za presvla~enje: mu{ka i ‘enska sa detaljima za obla~enje,{e{iri, perle, rukavice, nao~ale, brkovi, vje{ta~ki nos, perika, brada,ta{nice, nov~anici, klju~evi, akt ta{ne, kecelje... sve {to je zgodnoza igru porodi~nih uloga.

Materijali za ~i{}enje: metla dje~ije visine, zoger, papirnati pe{kir, spu‘ve,krpa za pra{inu ~etka, otira~ i kanta. Prazne kutije i posude oddeterd‘enata za ve{ i su|e.

Frizerski salon: posebno opremljen kutak i uz pribor frizera: fen, ~e{alj,za manikiranje i {amponi (fla{e prazne).

Prodavnica: posebno opremljen kutak i uz pribor: kasa, novac za igru etiketesa cijenom, kecelja prodava~a neotvorene konzerve hrane, praznekutije hrane, kutije od kola~a, vo}e i povr}e od voska.

Policijski pribor: bed‘ napravljen od kartona, zvi‘daljka, motorola, lupe,blok za pisanje i olovka.

Bolni~ki pribor: ljepljiva traka, gaza, flasteri, stetoskop, male plasti~ne bo~ice,loptice vate, kapa medicinskih sestara.

Pribor za restoran: plasti~ne ili papirnate ~a{e i tanjiri, stoljnaci, salvete,prazne posude za hranu, napravljeni meni.

[kolski pribor: torba, papir, olovke, bojice, kreda, manja tabla, knjige.

Druge ideje za tematske kuti}e uklju~uju:aerodrom cvje}aru po{tupekaru pumpu servisbanku brija~nicu autobusprodavnicu odje}e kozmeti~ki salon kampiranjeapoteku ro|endansku zabavu cirkusvatrogasnu stanicu bolnicu nau~ni laboratorij‘eljezni~ku stanicu zoolo{ki vrt pozori{tebiblioteka bosanski centar

Mnogi od ovih kuti}a se daju improvizovati i popuniti sa materijalima uz saradnju sa porodicama. Kao i:

Ostali korisni materijali

- stari rog - snimci glasova ‘ivotinja- kota~ starog kormila (volan) - sokne- stari telefon - {tapi}i- ‘ivotinjsko krzno - stalak za cipele- zvona - vuna/trakice- ~izme - pertle- dugmad - alat- ljepilo - cijevi za vodu- maska - konac- slike ‘ivotinja - ukrasni papiri- sat (ne mora biti ispravan) - ru~no ogledalo- stari telefon, dva po mogu}nosti - ginjol lutke (vi{e kompleta)

NAU^NI CENTAR

Djeca su prirodni nau~nici koji aktivno tragaju za informacijama o svojim okru‘enjima. Opserviraju}i i eksperimenti{u}i djecapoku{avaju da razumiju svoj svijet. Naro~ito je zna~ajno da mala djeca u~estvuju u nau~nom procesu, zato {to }e ih vje{tine koje timputem razviju dovesti do drugih oblasti kurikulama i bit }e im korisne za ~itav ‘ivot. Ove vje{tine uklju~uju opserviranje, upore|ivanje,opisivanje, predvi|anje, komuniciranje, klasifikovanje i mjerenje.

Nauka se ne tretira kao izolovana disciplina ve} integrativno kroz razne oblasti i centre, kao blok centar, centar za vanjske aktivnosti,za po~etno ~itanje i pisanje, za dramsko-porodi~ne igre.

U nastavku dat }emo djelimi~nu listu materijala korisnog za nau~ni centar, koja se mo‘e i dalje, prema mogu}nostima,nadopunjavati.

akvarij boje za hranu ekserisoda za kuhanje {koljka od jaja stari ~asopisi


vaga lijevak plasti~ne kesebarometar krzno plasti~ne {oljebaterije ba{tanski alat kombinirkezrna i sjemena ljepilo ~a~kalicevijci i matice ~eki} zemlja za cvije}ekost ru~na so~iva prizmakantice pje{~ani sat kolotursvije}e zmajevi stijenesatovi te~ni sapun gumeni zavojposude od kafe katanac i klju~evi gumeno crijevokompas magneti brusni ({mirgl) papirsapun {olje za mjerenje skalaodvija~i mali kafezi ka{ikevijci spu‘ve stetoskopkutije od cipela {e}er u‘adsun~ani sat brodi}i i igra~ka kanta za zalijevanjetermometar pre|a drvokutak biljaka lupa so~ivaterarijum komplet za mjerenje ogledalaglobus posude (ve}e) za voduzapu{a}i prirodni materijalistara pisa}a ma{ina plodovi i li{}e

Mikroskop manji komada 1Magnetska tabla komada 1Ogledala /3 elementa(ili “Play Panels, sa6 elemenata) komada 1Fotoaparat komada 1

CENTAR ZA KUHANJE

Hrana predstavlja su{tinu za na{ opstanak. Pored toga hranaje mnogo vi{e od uslova odr‘avanja. Ona ~ini sje}anja i podsje}ana posebne trenutke i ljude. Hrana ima kulturno zna~enje, identiteti stvara ponos.

Kroz do‘ivljaje sa hranom, djeca mogu u~iti o drugim ljudimai drugim zemljama. Kada im se pru‘i prilika, sva djeca u‘ivaju dapoma‘u prilikom kuhanja jednostavnih jela. Djeca moraju nau~itida odlu~uju o zdravoj ishrani tako {to u~e o tome {ta je njihovomtijelu potrebno.

Istra‘ivanjem svojstava sirovih namirnica koje ~ine osnovuhrane koju jedemo kao {to su grah, ‘itarice, vo}e, sjemena i orasi,djeca u~e o osnovnim izvorima hrane i njenoj pripremi.

Kuhanje je aktivnost koja unapre|uje razvoj i u~enje u svimoblastima razvoja: govor, matemati~ko razmi{ljanje, nau~no znanje,fizi~ki razvoj, emocionalni razvoj, razvoj koncepta.

U pred{kolskom obrazovanju i odgoju ovo je jedan novi pro-gram koji se sa zadovoljstvom prihva}a od strane djece, roditelja iodgajatelja. Cilj kuhanja je da se kod djece unaprijede osje}aji,kompetencije, samostalnost i eksperimentisanja. Djeca bi trebalada rade, a odrasli posmatraju i vode. Za ovaj centar potrebna jekuhinja koja uklju~uje blizinu sudopera.

OSNOVNI MATERIJALI ZA KUHANJE

Tepsija za hljeb Paser za pire krompirTepsija za kola~e i keks Mikser ru~niOtvara~ konzervi Tava sa poklopcem za pravljenje sosa (male iModle za keks velike)Daske za rezanje MakazeTava za pe~enje Vaga za mjerenje sastojakaLijevak O{tri, mali no‘eviRendaljke Sita i cjediljkeSokovnici Kute, stare mu{ke majice ili kecelje^a{e za mjerenje Kutlja~a za supuKa{ike za mjerenje LopaticaPosude za mije{anje Mjera~ vremenaPribor za guljenje povr}a Drvene ka{ineTucalo Oklagija


ELEKTRI^NA OPREMA

[poret (mo‘e i toster ako nema {poreta na raspolaganju).PlateElektri~ne tave za pe~enjeElektri~ni mikser

Normativ sredstava za odgojno obrazovni rad u pred{kolskomodgoju i obrazovanju pode{en je u prvom redu, novoj metodologijirada sa pred{kolskom djecom zasnovanoj na aktivnom u~enju ukome je dijete centar aktivnosti.

Stoga je prostor u kome borave djeca podijeljen na centrekoji omogu}avaju individualni razvoj svakog pojedina~nog djetetaprema svojim interesima i potrebama. Isto tako izvr{ena je podjelana uzrasnu dob ali samo jasli~ku i vrti}ku, {to je jedna od novina unovoj metodologiji rada sa pred{kolskom djecom. Time jeomogu}ena ve}a komunikacija izme|u djece razli~itog uzrastajasli}kog i razli~itog uzrasta vrti}kog, {to ima svoju pedago{ku ipsiholo{ku opravdanost nau~no potvr|enu.

Materijali u centrima aktivnosti mijenjat }e se i razlikovatitokom godine, kako bi bili primjereni dje~ijem interesu i razvoju.Dopunski centri aktivnosti mogu se izmijenjivati u u~ionici ilidodavati prema potrebi, ako to prostor dozvoljava. Dopunski centrimogu uklju~iti muziku i instrumente, kuhanje, rad u drvu,specifi~ne nau~ne projekte, teme i posebne doga|aje.

Soba za boravak djece time }e biti dinami~no i promjenljivookru‘enje ispunjeno uzbudljivim materijalima i iskustvimauskla|enim s individualnim interesima i razvojnim nivoima djece.

Odgajateljski tim (za odgojnu grupu) bit }e odgovoran zastvaranje okru‘enja poticanja razgovora i radoznalosti, tepromatranje djece kako bi planovi i aktivnosti bili prilago|enirazvojnim potrebama djece. Aktivnost u malim grupama,individualno u~enje tako|e }e biti planirano tokom sedmice kakobi se jasno odredili specifi~ni zadaci identificirani od strane timaodgajatelja i porodica. Svaki ~lan porodice kada ulazi u u~ionicu,treba da osjeti energiju i u~enje koje se odvija dok djecarazgovaraju, pregovaraju i istra‘uju, biraju i u~e sposobnostipotrebne za rast i razvoj.

Lista potrebnih materijala datih po centrima u Normativu jesamo jedan okvir koji dopu{ta pred{kolskim ustanovama i njihovimkreatorima odgajateljima i porodici ve}u slobodu i kreaciju u

biranju materijala za centre.Prostor za boravak djece mo‘e se urediti na vi{e na~ina. Jedan

od na~ina prikazani su na modelu 1,2.Da bi znali koliko ste uspje{no stvorili okru‘enje u podizanju

i o~uvanju kvaliteta rada s djecom pred{kolskog uzrasta nudimovam prvu verziju instrumenta namijenjenog prvenstveno zasamoprocjenu odgajatelja i drugih ljudi koji su direktno uklju~enii odgovorni za rad sa djecom (odgajatelji, pedagog, direktor,mentori, savjetnici PZ, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture isporta).

Jedan broj kriterija kvaliteta mogu}e je utvrditi opservacijom,neke je potrebno du‘e promatrati i praviti redovne zabilje{ke, dokbi neki podaci trebali biti vidljivi iz razli~ite dokumentacije.

U dijelu “Stepen promjene” ponu|eni brojevi 1., 2. i 3.broj 1. - zna~i da je ovaj kriterij kvaliteta u potpunosti

zastupljen u u~ionici,broj 2. - zastupljen je samo djelimi~no - potrebna je dodatna

edukacija ili rad.broj 3. - nije zastupljena - tako|e je potrebno intervenisati.Tre}a kolona “komentari - potrebe” ostavljena je kako bi se

zajedni~ki odlu~ilo {ta je potrebno u~initi kako bi se ispo{tovaotaj kriterij, koji su uzroci i sl.

NORMATIVI KVALITETA

ORGANIZACIJA PROSTORA

Organizacija prostora veoma je zna~ajna kako bi se djeci iodgajatelju pru‘ili adekvatni uslovi za rad. Prostor treba da jevisoko motiviraju}i i stimuliraju}i, bogat raznovrsnim materijalima,da je struktuiran tako da omogu}ava rad u malim i velikoj grupi iindividualno, poma‘e djeci da se usredsrede na zadatak, kreativnoi kompetentno koriste materijale i resurse i razvijaju odgovornostprema drugoj djeci, materijalima i prostoru.

1. Prostor je podijeljen na jasno definisane centre aktivnostisa posebno odabranim materijalima 1 2 3

2. Organizacija prostora omogu}ava individualni irad u malim grupama 1 2 3

3. Prostor za ~itanje, blok centar i prostor za jutarnji sastanakpokriveni su toplom prostirkom 1 2 3

4. Centri su organizovani tako da su visoko motiviraju}i iimaju raznolike materijale 1 2 3

5. Centri i raspored materijala jasno su obilje‘eni kako bidjeca znala gdje da ga vrate 1 2 3

6. Svi materijali su dostupni djeci 1 2 3 7. Prostor je pregledan i siguran 1 2 3 8. Organizacija prostora ne ohrabruje tr~anje i

druge aktivnosti koje mogu ometati djecu u radu 1 2 3 9. Tihi i bu~ni centri su odvojeni 1 2 310. Materijali na zidovima reflektuju svakodnevne

aktivnosti djece 1 2 311. Materijali su postavljeni tako da odgovaraju namjeni

centra u kojem su smje{teni 1 2 312. Na zidovima se nalaze:

dje~iji radovi (ali ne samo oni odabrani od strane) 1 2 3imena djece, porodica

Obrazlo‘enje


slova, brojevi, oblici, bojetabla za jutarnji sastanak (kalendar, dan, datum,vrijeme, tema dana, brojevi do 100 uz konkretanmaterijal, {ta znam o ..., {ta bi volio da znam o..., {ta samnau~io o..., kako smo nau~ili o..., radovi vezani za temu,lista zadu‘enja, dijete dana, posebni doga|aji, ro|endani)jezik - pjesmice koje radimo, omiljeni autor, djeca autori,slovo sedmice, omiljene rije~i....matematika-razni grafikoni (koliko djece ima plavu,crnu, sme|u kosu, ko {ta voli, ne voliumjetni~ki radovi, mije{anje boja, eksperimentipredstavljeni slikom, papiri za pra}enje i upisivanjerazli~itih pojava, rast biljke i sl.

ORGANIZACIJA RADA I STRATEGIJE PODU^AVANJA

Znanje o tome kako djeca u~e osnova je za planiranje irealizaciju nastavnih sadr‘aja. Na~in rada mora biti prilago|enrazvojnim karakteristikama grupe, kao i mogu}nostima, potrebamai interesovanjima svakog djeteta. Djeca moraju imati mogu}nost

da odaberu aktivnosti koje su visoko motiviraju}e i predstavljajurazvojni izazov. Aktivnosti trebaju biti planirane tako da postojiravnote‘a izme|u mirnih i bu~nih aktivnosti, frontalnog, grupnogi individualnog rada, aktivnosti koje vodi odgajatelj i onih kojimupravljaju djeca. U u~ionici treba da vlada atmosfera prihvatanja,sigurnosti i po{tovanja.

1. djeci se svakodnevno pru‘a mogu}nost da pove}avajurazumijevanje sebe kao pojedinaca u odnosima sa drugimtako {to im je omogu}eno da rade individualno, u maloji velikoj grupi 1 2 3

2. odgajatelj omogu}uje svakom djetetu da do‘ivi uspjehtako {to mu daje razvojno primjerene zadatke te vrednuje ipohvaljuje i sam napor da se ne{to uradi, proces a nesamo rezultat 1 2 3

3. djeca se ohrabruju da rje{avaju problemske situacije,iniciraju aktivnosti, eksperimenti{u i u~e aktivnosudjeluju}i u sticanju znanja 1 2 3

4. djeca sti~u znanja i vje{tine manipuli{u}i sa konkretnimmaterijalima i okru‘enjem, a sadr‘aji i zadaci sustavljeni u smislen kontekst 1 2 3

5. nastavni sadr‘aj integrisan je u sve dnevne aktivnosti u ivan vrti}a (izlet, vrijeme odmora, u‘ine) 1 2 3

6. svakodnevno djeci se pru‘a mogu}nost da: 1 2 3razvijaju i vje‘baju socijalne vje{tine (u~e da brinu odrugima, dijele, poma‘u)stvaraju pozitivnu sliku o sebi (pri~aju i pi{u pri~e o sebii svojoj porodici, dobijaju pozitivnu i ohrabruju}upovratnu informaciju...)razvijaju krupnu i sitnu motoriku, osje}aj za pokret, ritam,koordinaciju (i u u~ionici i u vanjskom prostorusvakodnevno)kroz svakodnevnu rutinu usvajaju zdrave navike, brinu zasigurnost, osamostaljuju serazvijaju kreativnost kroz razli~ite oblike umjetni~kogizra‘avanja ali tako da ~e{}e istra‘uju materijale,sredstva i oblike nego {to za cilj imaju stvaranjegotovog produkta

7. tokom dana postoji balans izme|u aktivnosti koje vodiodgajatelj i onih koje odabiru i realizuju djeca samostalnoi u grupi 1 2 3

8. rad se planira tako da podr‘i sposobnosti i snage (a nenedostatke), interese i potrebe svakog djeteta 1 2 3

9. svakom djetetu se dozvoljava da radi onoliko kolikomu je potrebno da savlada odre|enu vje{tinu ili zadovoljisopstvena interesovanja 1 2 3

10. rad se odvija u atmosferi zajedni{tva, prihvatanja ipo{tovanja razli~itosti 1 2 3

Osnovni standardi Stepen primjene Komentari/potrebe


11. pravila pona{anja u u~ionici donose se zajedno sa djecom,a svaki konflikt ili neprihvatljivo pona{anje tako|e serje{ava zajedni~ki uz dogovor 1 2 3

12. djeca u~estvuju u dono{enju razli~itih odluka u u~ioniciglasanjem ili na neki drugi na~in ali tako da ni ve}ina neugro‘ava manjinu ili pojedinca 1 2 3

13. odgajatelji uva‘avaju ideje i sugestije djece poma‘u}iim da ih sama razviju i realizuju

14. odgajatelji podr‘avaju djecu da poku{aju i kada prvobitnonisu uspjeli, vjeruju u sopstvene sposobnosti, prilago|avaju}ite‘inu aktivnosti ako je to potrebno 1 2 3

15. u razli~itim igrama odgajatelj podr‘ava kooperaciju ra|enego takmi~enje 1 2 3

16. odgajatelj ne favorizuje djecu, po{tuju}i sva~iji doprinosi napor 1 2 3

17. doma}i zadaci imaju funkciju da pove}aju i produbeinteresovanje i znanje djece iz odre|enih podru~ja,pomognu djeci da nau~e kako da sti~u znanja i koristerazli~ite resurse i potpomognu stvaranje kohezije uporodici kroz realizaciju prakti~nih, smislenih zadatakanaj~e{}e inkorporiranih u svakodnevne aktivnosti u ku}i 1 2 3

18. djeca se podsti~u da u~estvuju u aktivnostima dru{tvenezajednice, rade volonterski odre|ene aktivnosti koje podi‘uekolo{ku svijest i savijest o odgovornosti prema {irojdru{tvenoj zajednici 1 2 3

SARADNJA SA PORODICOM

Roditelji igraju primarnu, najva‘niju ulogu u rastu i razvojudjeteta. Program treba da uklju~uje roditelje kao partnere uplaniranju, inplementaciji i evaluaciji svakodnevnih aktivnosti.Treba da izgra|ujemo i podr‘avamo ono partnerstvo kojeobezbje|uje kontinuitet i konzistentnost sa ‘ivotom djece kod ku}e

i koje pru‘a mno{tvo razli~itih mogu}nosti za participacijuroditelja.

Partnerstvo sa porodicom zasniva se na po{tovanju ulogeroditelja u ‘ivotu djeteta, po{tovanja razli~itosti i porodi~ne kulture,navika i obi~aja.

Princip koji se uvijek po{tuje jeste o~uvanje povjerljivostipodataka.


Aktivnosti u vrti}u omogu}uju roditeljima da; 1 2 3 1. imaju kontinuiranu dvostranu komunikaciju sa odgajateljima

i drugim stru~nim licima kroz razli~ite oblike: 1 2 3oglasnu plo~urazli~ite poruke i pismazajedni~ki pregled portfolija djeteta barem jednom mjese~nopisani izvje{taj o napretku djetetaroditeljske sastankeankete i upitnike o potrebama i interesovanjima porodice

2. dobijaju redovne, jasno prezentirane informacije o djetetu 1 2 3 3. roditeljski sastanci trebaju biti organizovani tako da roditelji

uzmu aktivno u~e{}e u planiranju i realizaciji i da odgovarajupotrebama i interesovanjima roditelja 1 2 3

4. zajedno sa odgajateljima i pedagogom u~estvuju u kreiranjuindividualnog plana 1 2 3

5. imaju mogu}nost da prisustvuju ili u~estvuju usvakodnevnim aktivnostima u u~ionici prema prethodnomdogovoru sa odgajateljima 1 2 3

6. kao volonteri u~estvuju u razli~itim aktivnostima ustanove 1 2 3 7. imaju uvid u plan rada, aktivnosti koje bi trebale biti

realizovane u ustanovi i kod ku}e 1 2 3 8. imaju mogu}nost da steknu osnovu znanja o razvoju djeteta,

te dobiju prakti~ne ideje o tome kako mogu organizovati radkod ku}e kako bi svako dijete ostvarilo svoje pune obrazovnepotencijale 1 2 3



9. budu po{tovani i prihva}eni bez obzira na porijeklo,socijalni status, rasu, naciju i religiju 1 2 3

10. svi podaci o porodici strogo su povjerljivi 1 2 311. podaci o djetetu ne govore se pred drugim roditeljima ili

djecom i nemaju negativan, uvredljiv ili podsmje{ljiv prizvuk 1 2 3


PRA]ENJE I DOKUMENTOVANJE

Jedna od osnovnih pretpostavki za individualizaciju rada ipru‘anje mogu}nosti svakom djetetu da dosegne svoje puneobrazovne potencijale jeste planiranje na osnovu dinami~keprocjene i evaluacije. Svako dijete mora imati zaseban portfolio ukojem se odla‘u i povremeno selekcioniraju radovi iz razli~itih

oblasti sa obaveznim datumom i po mogu}nosti dje~ijimkomentarom o radu. Veoma je zna~ajno da se dokumentacija koristii za razvijanje vje{tina samoprocjene kod djece, te da u planiranjedaljeg rada budu uklju~eni i roditelji i djeca a po potrebi i pedagogili drugi stru~njaci. Bilje‘e se dje~ija interesovanja, potrebe,sposobnosti, dinamika i stepen razvoja, osobine li~nosti, snala‘enjeu socijalnim situacijama i sl.).


1. Postoji evidencija o posmatranju, evaluiranju i planiranjurazvoja i napredovanja svakog djeteta (portfolio) 1 2 3

2. Svi dje~iji radovi su uredno obilje‘eni (ime, datum,dje~iji iskaz o radu) 1 2 3

3. dokumentacija o razvoju djeteta slu‘i djetetu zasamoprocjenu o roditeljima i odgajatelju kao osnova zaplaniranje dalje strategije rada sa djetetom 1 2 3

4. evidencijom o odabiru centara svakodnevno se prateinteresovanja djeteta za pojedine oblasti 1 2 3

5. uredno se vodi dokumentacija o svim oblicima saradnje saporodicom (volonterski rad, boravak u sobi, donacije, radkod ku}e...), kao i sa dru{tvenom zajednicom 1 2 3

6. koordinatori ~uvaju sva obavje{tenja, pisma za roditelje,uputstva i ankete koje su obavljene sa roditeljima ili drugim~lanovima zajednice 1 2 3

Bosna i Hercegovina MinistarFederacija Bosne i Hercegovine

TUZLANSKI KANTON Ismet Osmanovi}, v.r.Ministarstvo obrazovanja,

nauke, kulture i sportaBroj: 10/1-38-6882/99


170Na temelju ~lanka 8. Zakona o pred{kolskom odgoju i

naobrazbi (“Slu`bene novine Tuzlansko podrinjskog kantona” broj:8/98.) Ministar naobrazbe, znanosti, kulture i {porta, donosi

NORMATIVE

prostora, opreme i didakti~kih sredstavapred{kolskog odgoja i naobrazbe

I.

UVOD

Pred{kolski odgoj i naobrazba, sukladno razvojniminteresima i potrebama djece i uposlenih roditelja ~ini izrazkompletne skrbi dru{tva za za{titu odgoj i naobrazbu djece i timedobija potpune odrednice djelatnosti od posebnog dru{tvenoginteresa.

Polaze}i od znanstvenih spoznaja da je u pred{kolskomrazdoblju djetinjstva psiholo{ki i biolo{ki razvoj djeteta najburniji,a prijem~ivost djeteta na utjecaj sredine najve}a, mo‘e se tvrditida su pravilno organiziran odgojno-naobrazbeni rad, njega,zdravstvena za{tita i ishrana od neprocjenjivog zna~aja za sveuku-pni razvoj djeteta. To je vrijeme bu|enja svijesti u djetetu o svimonim vrijednostima koje favorizuju “cjelovit” razvoj ljudskog bi}a.Vrijeme u kojem dajemo temelj u razvoju onih vrijednosti kojenjeguju potpun razvoj osobnosti, ~ine}i da ~ovjek savjesno uzimasvoju osobnu pripremu i cjelokupne obveze, aktivno se uklju~uju}iu zajedni~ki cilj i istovremeno je odgovoran za razvijene vrijednosti.

Sukladno dostignu}ima pedago{ke znanosti i ciljem odgoja,pred{kolskim odgojem i naobrazbom, kao integralnim dijelomjedinstvenog sustava odgoja i naobrazbe, najmla|im generacijamaosiguravaju se uvjeti za normalan fizi~ki, socijalni, emocijalni,intelektualni i moralni razvoj, priprema za {kolu i uspje{nouklju~ivanje u ‘ivot u svojoj dru{tvenoj i prirodnoj sredini.

[iroko razvijen, dobro organiziran i stru~no vo|en sustavpred{kolskog odgoja i naobrazbe mo‘e jedino osigurati podjednakeuvjete i mogu}nosti za razvoj sve djece.

Normativi doprinose stvaranju uvjeta za ostvarivanje jedinstvenihprograma i maksimalno ujedna~ene uvjete u svim sredinama. Oni nataj na~in postaju instrumenti koji doprinose ostvarivanju jedinstvenihciljeva pred{kolskog odgoja i naobrazbe propisanih i konvencijom opravima djeteta koja je usvojena na Centralnoj Skup{tini Ujedinjenihnacija 20. studenog 1989. godine. Iz konvencije u ~lanku 29. se ka‘e:

1. Dr‘ave - potpisnice se sla‘u da se naobrazba djeteta usmjeri ka:a) razvoju dje~ije osobnosti, talenta i mentalnih i fizi~kih

sposobnosti do njihovih punih mogu}nosti;


b) razvoju po{tivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaoi principa zajam~enih u Povelji Ujedinjenih naroda;

c) razvoju po{tovanja prema roditeljima djeteta, kulturnomidentitetu djeteta, jeziku i vrijednostima, prema nacionalnimvrijednostima zemlje u kojoj dijete ‘ivi, zemlji iz koje mo‘e poticatikao i prema civilizacijama druk~ijim od njegove vlasti;

d) pripremi djeteta za odgovoran ‘ivot u slobodnom dru{tvu,u duhu razumijevanja, mira, tolerancije, jednakosti spolova iprijateljstva prema svim narodima, etni~kim, nacionalnim ivjerskim skupinama kao i osobama uro|eni~kog porijekla;

e) razvoju po{tovanja prema prirodnoj okolini.2. Nijedan dio ovog ~lanka ili ~lanka 28. ne}e se tuma~iti

tako da bi mogao smetati slobodi pojedinca ili tijela da osnuju iusmjeravaju obrazovne institucije, uvijek pod uvjetima da sepo{tuju principi izlo‘eni u stavku 1. ovog ~lanka i zahtjevi da senaobrazba koje se odvija u takvoj instituciji, mora odgovaratiminimalnim standardima koje je postavila dr‘ava.

II.

DJE^IJE JASLICE

SREDSTVA ZA ODGOJNO-NAOBRAZBENI RAD

Rast i razvoj malog djeteta u jasli~kom razdoblju do‘ivljavaburan razvoj. Stoga je veoma bitna stimulativna aktivnost u skrbii njezi djeteta ovog uzrasta. Ukoliko stimulativna aktivnost nijedobro odre|ena mo‘e imati dosta negativne posljedice po tjelesnii du{evni razvoj djeteta.

Sredstva za odgojni rad i stimulativni materijali ra|a svojomraznovrsno{}u doprinose podsticaju djeteta na aktivnost iomogu}avaju mu pravilan f izi~ki, senzomotorni i emotivno-socijalni razvoj.

Cjelokupno okru‘enje koje uklju~uje pravilno oblikovanjeprostora, opremanje, poku}stvo i izbor sredstava odgojno-naobrazbenograda temelj su pravilnog tjelesnog i du{evnog razvoja djeteta.


Zajedni~ka sredstva za sve jasli~ke grupe

- kasetofon svaka svaka skupina 1- flanelograf svaka svaka skupina 2- zbirka kaseta i CD- zbirka igara- metodi~ki priru~nici- zbirka stihova i proznih tekstova iz oblasti knji‘evnosti za djecu

primjerene najmla|em uzrastu- stru~na pedago{ka i psiholo{ka literatura- stru~na i popularna medicinska literatura- 4 elementa igrovnog centra (Resource) svaka skupina- radno igrovni panel centri “Play Panels” sa 3 do 4 elementa svaka skupina

Sredstva za rad u odgojnoj grupi

Setovi

Stepenice, valjci, kosi nagibi od sun|era. Lukovi od sun|era pastelnihboja. Mekani kolutovi “Donuts” od sun|era. Kocke od sun|era, bazeni odsun|era razli~itih oblika (okrugli, pentegon, ~etverokut) s lopticama. Gredaza balanc od sun|era. Prostirke na rasklapanje razli~itih oblika od sun|era.Ve}i modeli blokova od sun|era: Puzzlle ve}e od sun|era. Modeli od sun|eraza sjedenje razli~iti. Model velikih valova od sun|era Iz navedenihsetova omogu}iti barem 3-4 setaLopte razli~itih materijala (male, srednje, velike) komada 5Baloni, loptice od papira, ping-pong loptice komada 10Mobilne igra~ke (ta~ke, kolica, ko{are, vlak....) za vu~enje i guranje kompleta 2Igra~ke od sun|era sa likovima ‘ivotinja ve}ih dimenzija (konj, slon,p~ela, riba...) pogodne za vu~enje, guranje, penjanje komplet 1Mala vozila (drvo ili drugi prikladni materijal) kompleta 3Prirodni materijal (pijesak, voda, kamen~i}i, kestenje, ‘ir, li{}e, gran~ice) prema situacijiSto za pijesak, vodu i likovne aktivnosti svaka grupa komada 1Kutije “Fantazija” veli~ine djeteta za no{enje (auto, Dino Brontosaurus,Triceratops, kamion...) komplet 1Rekviziti za tjelesne aktivnosti komplet: daska, ~unj, {tapovi i obru~evirazli~itih veli~ina blokova (“Kit gigante”) komplet 1Ljulja~ka i most (“Kit luna gym”) komplet 1Ostali rekviziti “Luna Board” plasti~na plo~a za balanc komada 3[vedske ljestve komada 1[ator komada 1Kolutovi za hvatanje komada 5-10



Tricikli i automobili komada 2-3Igra~ke sa mehanizmima za pokretanje prema mogu}nostimaOgledalo (za zid, u veli~ini djeteta) ili magi~noogledalo u sklopu Pley Panels komada 1Ogledalo malo sa dr{kom komada 3

Igra~ke za konstruktivne igre i istra‘iva~ke aktivnostiNajjednostavniji sistem lego kocaka “Duplo” komplet 2“Puzzle” slagalice komplet 3-4Figure ~ovjeka lego sustav “Duplo” komada 10Razli~ite umetaljke (razli~iti oblici za otvor) komada 4Razli~ite ‘ivotinje lego sustava “Duplo” komada 10Blok kocke (razli~itih oblika, boja i veli~ina, {uplje i ispunjene), razli~ite serije kompleta 3-4Piramide kompleta 3-4Plasti~ne table sa poklopcima i transparentnim laminatima (“memolud”-zapercepciju i jezik) komplet 1Za razvoj taktilnog osje}aja igra~ke “Contacto” 20 plo~ica za ljepljenje,razli~itih tekstura komplet 1Loto za razvoj ~ula mirisa (24 razli~ita mirisa) komplet 1Igra~ke za mozaik (cvjetni mozaik) komplet 1Sun~ani krug za razvoj prostorne orijentacije (unutra-spolja,ispred-iza, izme|u manipulaciju i socijalizaciju zajedni~kakonstrukcija aplikacija) komplet 1Vi{e ku}ica (za otkrivanje, memoriju i taktilni osje}aj) “Polycases” komplet 1Perle za nizanje vi{e oblika razli~itih (multiformas) kompleta 4-5Uzice i trake razli~itih du‘ina komada 10Raznobojne krpice i marame prema mogu}nostimaPlasti~ne kocke (cijele i {uplje) kompleta 2Serija kocaka tipa “bure u bure” kompleta 2Kutije (providne-neprovidne, metalne-kartonske, od stiropora, sa i bezpoklopca, razli~itih veli~ina od malih do veli~ine djeteta prema mogu}nostimaPlasti~ne igra~ke za vodu i pijesak komada 10Plasti~no posu|e razli~itih veli~ina (lon~i}i, ka{ike, sudovi) kompleta 4Klupko vune prema mogu}nostimaSalvete i raznobojni papiri prema potrebi[tipaljke kompleta 2-3Igra~ke koje se nji{u: pajaco, pe~urka po 1

Sredstva za simboli~ke igre i aktivnostiImitativne igra~ke (modeli ku}nih stvari za igru i igre uloga kompleta 2-3Prostorni elementi (zanimanja: kuhar, slikar, trgovac) komplet 2-3

Ostala sredstva i priborPredmeti za higijenu (~e{ljevi, sapun, metlica) dovoljno za svako dijetePletene korpice, torbice prema mogu}nostima[e{iri, ka~keti, marame i dr. prema mogu}nostimaRazli~iti prototipovi automobila, vlaka, traktora, kamiona komada 4-5Pribor za lije~nika komplet 1Pribor za frizera komplet 1Dje~iji majstorski alat (od gume ili plastike) komplet 1Lutke (manje i ve}e) razli~itog oblika, materijala i pola komada 6Igra~ke od tekstila, mekane na kojima se mo‘e sjediti komada 6Lutke koje se mogu prati komada 2-3Odje}a za lutke prema mogu}nostimaKolica za lutke komada 1Kolijevka, nosiljka za lutku komada 1Telefon igra~ka komada 2

Za kazali{te lutakaGinjol lutke (za prste i javajke) komada 6-8O‘ivljeni predmeti iz svakodnevne uporabe (rukavice, lopte, lutke i sl.) komada 6-8Maske s likovima ‘ivotinja, cvije}a komada 4-6Paravan, zavjese komada 2-3Slikovnice (~vrsti materijali, leporet, zvu~ne, vodene sa bliskim likovima) komada 15


Sredstva za likovno izra‘avanjePapir (bijeli i tonirani) prema mogu}nostimaPastele - vo{tane krede komplet 10Olovke u boji i grafitne komplet 10Krede u boji komplet 10Akvarel boje komplet 6Plastelin komplet 10Tijesto prema mogu}nostima

Muzi~ki instrumentiKlavese ({tapi}i) par 4Kastanjete sa dr{kom komada 3-4Zvon~i}i komada 4-5Praporci u nizu komada 3-4Cabasa komada 2Maracas komada 2Muzi~ke igra~ke (kutija koja svira) komada 1Muzi~ka sredstva koja koriste odrasli (uz ona iz zajedni~kih sredstavamakar jedno koje svira odgajatelj).

III.DJE^IJI VRTI]

SREDSTVA ZA ODGOJNO-NAOBRAZBENI RAD

Naglasak na individualizaciji pred{kolskog iskustvaomogu}ava djeci da rastu i razvijaju se postepeno. Odgajateljskitim omogu}ava planiranjem prostora i aktivnosti uskla|ivati isteka razvojnim razinama svakog djeteta. Dnevni programi planirajuse tako da uklju~uju vrijeme kada djeca rade u malim grupama, naindividualnim zadacima i u ve}im grupama. Dio vremena pru‘amogu}nosti djeci da sama odabiru aktivnosti, koje im poma‘u da

nau~e kako napraviti izbor i razvijati vlastite interese i sposobnosti.Djeca uz bogat izbor sredstava za odgojno-naobrazbeni rad u~e daznaju izabrati, u~iti, da su radoznali, rje{avaju probleme,komuniciraju s drugima u okru‘enju i rade prema individualnojpotrebi.

Sobe za boravak djece imaju nekoliko centara aktivnosti kojesadr‘avaju razli~ite materijale.

Inovirani nastavni metod rada u pred{kolskom odgoju inaobrazbi zasnovan na aktivnom u~enju uslovi su i izmjene uNormativima.


Zajedni~ka sredstva za sve vrti}ke grupe

Nastavna sredstva koli~inaKopir aparat komada 1TV prijemnik komad 1Videorekorder komad 1Grafoskop ovisno o razvijenostiTV kamera ovisno o razvijenostiDijaprojektor ovisno o razvijenostiProjekciono platno ovisno o razvijenostiSlajdovi, videokasete (iz svih oblasti) grafofolije (iz svih oblasti) ovisno o razvijenostiMegafon prema mogu}nostimaFlanelografi i oglasne plo~e u holovima ovisno o razvijenostiVelika pozornica sa pomo}nim kulisama ili mobilni“Play Panels” sa 6-7 elemenata setova 1Mala pozornica ili mobilni “Play Panels” manji sa 4-5 elemenata setova 1Mobilni stolovi i postolje za demonstracije i AV sredstva ovisno o razvijenosti

i potrebamaKomplet za lutkarsku scenu (lutke, sjenke, ginjole, marionete, razne maske i dr.) prema potrebi i

mogu}nostima

Stru~na biblioteka

Djela iz pred{kolske i op}e pedagogije, razvojne i op}epsihologije, didaktike, pedijatrije. Metodi~ki priru~nici iz op}emetodike odgojno-naobrazbenog rada i iz svih oblasti prema

Programskom konceptu stru~na literatura enciklopedije: dje~ije,iz svih oblasti u svezi s Programskim konceptom.

Pravopis, knjige reprodukcija, antologije poezije za djecu,zbornici pjesama i igara.

Rije~nici: stranih rije~i, pedago{ki, psiholo{ki.


âsopisi: Porodica i dijeteIskriceNa{a {kolaProsvijetni list

Literatura za roditelje

âsopisi za roditeljePriru~na literatura: za rad s djecom iz svih oblasti prema

Programskom konceptu (bajke, narodna knji‘evnost za djecu),Zakon o pred{kolskom odgoju i naobrazbi i drugi relevantnipravilnici.

SREDSTVA ZA VRTI]KE GRUPE

CENTAR ZA VANJSKE I UNUTARNJE AKTIVNOSTI

Univerzalna konstrukcija od drveta (vanjske aktivnosti)Mre‘asta konstrukcija od kanapa (vanjske aktivnosti)Rekviziti za tjelesne aktivnosti: daske - velike i male, ljulja~kei most, klackalice, tobogan (vanjske aktivnosti) komplet 2Letvice (ve}e i manje) komada 4Grede - du‘ine 3 m, {irine 12-20 cm komada 1Razne kombinovane konstrukcije od drveta kombinovane saautogumama (vanjske aktivnosti) prema mogu}nostimaBalvan - du‘ine 2 do 2,5 m, prije~nika 12-15 cm (vanjske aktivnosti) komada 1“Didagym” konstrukcija sa elementima: ljestvama za penjanje, kosi zidza penjanje, mreà za penjanje, strunja~ama, toboganom, valjkom zaprovla~enje, lopta za udaranje, platforma, afri~kim ljestvama(unutra{nje aktivnosti) komplet 1“Edrasistem” konstrukcija za razvoj motorike - kit gigante - sa elementima:obru~evi prije~nika 36,50 i 65 cm, ~unjevi visine 30 cm, stalci visine 1 m i 4 cm,kocke za spajanje 15 cm Lukovi (unutra{nje aktivnosti) komplet 1“Luna” konstrukcija za balanc, rastezanje, skakanje sa elementima: lukovimobilni, {tapovi za spajanje mobilnih lukova, kockama iplo~om osnovom (unutra{nje aktivnosti) komplet 1Tricikl, koturaljke, bicikl, trotinet, {tule komada 5-10Lopte razli~ite (prije~nik 26 cm, 15 cm, punjene 70 g) komada 5-20Vre}ice punjene sitnim {ljunkom (150 g) komada 5-10Trake i marame u bojama komada 20Vija~e i konopci komada 20Klikeri, kugle, lete}i, obru~i, sprave za ‘ongliranje komada 5-10ûnjevi, palice 80 cm komada 10[tapovi (28 cm) udaraljke komada 20Povezi za o~i komada 4Zastavice raznih boja komada 20Zvonca komada 5Guma - lastika za preskakanje komada 5Badminton garnitura komada 2Stalak sa ko{em komada 2Travnate povr{ine za igru i staze za vo‘nju (vanjske aktivnosti)Ba{ta za okopavanje (vanjske aktivnosti)Jame sa pijeskom, vodom i prostorom za kopanje i sa pristupom vodi (vanjske aktivnosti)Platforme i mostovi, tuneli, bre‘uljci za penjanje (vanjske aktivnosti)Stabla, drveni trupci razli~itih veli~ina i prije~nika (vanjske aktivnosti)Nadstre{nice, rampe (vanjske aktivnosti)[tule ili minihop komada 2“Maxi Hammerplay” za razvijanje osje}anja pritiska (~eki}, ekseri, drvene plo~e iplo~ice geometrijskog oblika) komplet 1Igra~ke za vodu plasti~nePlasti~ne i metalne lopatice, ka{ike, grablje svih veli~ina (za ba{tu, vo}njaki pje{~anik) nekoliko setovaPlasti~ne i metalne kantice, zdjele, vjedra sa ru~kama nekoliko setovaStari kamioni, auti}i, vlakovi, poljoprivredna vozila, vatrogasna kola (ve}i i manji)Tave i modle nekoliko setovaMale i ve}e kartonske kutije, limene kutijeStare drvene ili plasti~ne kockePrirodni predmeti poput {koljki, drve}a, kamenja ili li{}aRu~ne pile, pilice komada 5-10Blok kocke nekoliko setovaKratke ljestve komada 2Namote ‘ice prema mogu}nostima


Kozli~i za piljenje drveta komada 1-2Kolo od kormila (ili volan)PilotaKutije za pakovanjeêki}i i ekseri sa velikim glavama prema mogu}nostimaTable prema mogu}nostimaSjemena i sadnice prema mogu}nostimaVre}e gnojiva i zemlje prema mogu}nostimaPosude za zalijevanje komada 4Konopac i drvo za obilje‘avanje gredica prema mogu}nostimaSto za pijesak i vodu (unutra i vani) svaka skupina komada 1Sito, cjediljka ili re{eto ili |ev|ir, metlica, mutilica komada 4-8Spu‘va, sapun prema mogu}nostima[tapi}i/slamke prema mogu}nostimaKamenjeMale igra~ke - ‘ivotinje i ljudi[olja za mjerenje, pipete, {olje komada 6-15KrpePosu|e i {erpe (iz obiteljskog centra)êpovi prema mogu}nostimaModle za kola~e nekoliko setovaêtke komada 5-15îzmice prema mogu}nostimaDisk za balanciranje no‘ni sa kuglicama komada 1Snaop sustav (ku}a, zoo, grad, svemirska kapsula, tunel) prema mogu}nostimaBlok modeli od spu‘ve, veli~ine djeteta (donuts, valjci, stepenice, mostovi,lukovi, trokutovi, kocke, bre‘uljci, gljiva,...) prema mogu}nostima

Vanjsko okru‘enje kao i zatvoreni prostor, potrebno jepa‘ljivo isplanirati. Idealan vanjski prostor za igru sastoji se odnekoliko razli~itih tipova prostora za igru koji naprosto pozivajudjecu da se igraju u njima i koji poti~u njihovo u~enje na razli~itena~ine.

Izme|u prostora djeca trebaju sa lako}om da se kre}u i da susigurna, kako ne bi jedna na druge nalijetala. Jasno definiranimprostorima za igru izbjegavaju se nezgode, konfuzije i povredeosje}anja.

Tipovi prostora su:- prostor za penjanje,- prostor za kopanje, igre s vodom i blatom,- prostor za igranje sa materijalima na to~kovima,- prostor za mirne aktivnosti,- prostor za rad u drvetu,- prostor za aktivnost sa pijeskom i vodom.Aktivnost na zraku, u prirodi presudan su dio dnevnog rasporeda.

Sve {to se mo‘e nau~iti ili smisliti unutra mo‘e se u~initi i vani. Djecaovdje stje~u socijalne vje{tine, upoznaju prirodu, upoznaju sposobnosti‘ivljenja, istra‘iva~ke i matemati~ke sposobnosti i poja~ano koristemale i velike mi{i}e. U vanjskom prostoru kreativnost se pove}ava

kroz dramske igre i skupne aktivnosti. Vani se mogu odvijati i posebneaktivnosti, uklju~uju}i hranjenje, kuhanje, vrtlarstvo, brige za ku}neljubimce, crtanje i slikanje, kreativne pozori{ne predstave, igru igradnju na snijegu, blatu ili ilova~i.

Igre vani nude djeci beskrajne mogu}nosti da upoznajuokru‘enje u kojem ‘ive i poja~avaju njihov osje}aj povezanosti sasvijetom. Vanjski prostor je pro{irena soba za boravak djece. Mnogiod navedenih materijala mogu biti upotrebljavani materijali koji,uz dje~iju ma{tu, pribli‘avaju djecu svijetu odraslih.

SREDSTVA ZA JEDNU VRTI]KU GRUPU

CENTAR AKTIVNOSTI ZA UMJETNOST/ART CENTAR

Ovaj centar omogu}ava djeci da u kontaktu sa razli~itimmaterijalima razvijaju i koriste vlastitu kreativnost i zabavljaju senovim materijalima i iskustvima opipa. Time se kod djece poti~ekreativno mi{ljenje, sposobnost rje{avanja problema, komunikaciju(verbalnu i neverbalnu), samopo{tovanje, razvoj f ine i krupnemotorike, te intelektualne sposobnosti.


Mali slikarski {tafelaj komada 2Police visine 1 m za odlaganje materijala {irine 70 cm du‘ine 1 m komada 2[tafelaj za vajanje sa rotiraju}im postoljem komada 1Sanduk oblo‘en plastikom ili limom za ~uvanje gline (ili u zemljanojposudi ili ve}oj konzervi) komada 1Mala kerami~ka pe} komada 1Podna obloga u centru (plasti~na prostirka) koja je lakaza odr‘avanje higijene u centru komada 1Mala stolarska tezga sa osnovnimalatom komada 1-2


Za crtanje:Papiri razli~itih formata od pak papira (u bojama), preko

tabaka ciklostila, akvarel i kola‘-papira do kartona, hamer papira,rebrastog papira olovke (svih meko}a) vo{tane krede, flomasteri(obi~ni i fluorescentni), ugljen, te~ni materijal za crtanje (tu{, boja,mastilo). Neophodno je imati razli~ite materijale i nadopunjavatiih redovito, kao potro{ni materijal za rad.

Za slikanje:Razne te~ne boje, boje za slikanje prstima, flomasteri i

vo{tani pasteli, boje za tkaninu, keramiku. Razne podloge kojedobro podnose te~nu boju.

Razne vrste ~etkica (manje, srednje, ve}e, sa i bez za{titnika,kra}e i du‘e dr{ke, palete, sun|eri, fla{ice razne).

Univerzalne bojeStare ~etkice za zube, {tapi}i za ~i{}enje u{iju, spu‘vice.

Za vajanje;

Glina za jedno vajanje (250 g po djetetu)Obojeno tijesto (plejdo)GlinamolPlastelinVla‘ni pijesakGipsReciklirani materijali: novine, ‘ice, trakice, spajalice, vlakna

(za pravljenje trodimenzionalnih konstrukcija).

Alat i priborMakaze, manje - zatupaste (za svako dijete u grupi za

de{njake i ljevake) komada 5-10Klije{ta, zumbe, {ila, igle za {ivanje (ve}e)Razna ljepila

Neoblikovani materijali (papir, tekstil, vuna)Poluoblikovani i otpadni (fla{e, ambala‘e, folije)Prirodni materijaliKeceljice ili stare majiceCabasa komada 1Maracas parova 4Kastenjete (razli~ite) parova 4Orfov instrumentarij komada 1Zvon~i}i komada 1Metalofom (sopran i alt) komada 1Ksilofon (sopran i alt) komada 1Muzi~ki {tapi}i (par) komada (par) 10Zve~ke komada (par) 5Praporci (narukvice, vjen~i}i, dr{ke) (par) 5^inele (par) 2Bubnjevi, kastenjete, daire, tamburice, dobo{ po 1Kasete ili CD: klasi~ne muzike i muzike za tihe aktivnosti (za opu{tanje)dje~ije muzike, izbor narodnih pjesama za djecu iz Bosne i Hercegovine komada 10-15Mobilni panoi za izlaganje i prostor za odlaganje dje~ijih radova (portfoliji) prema mogu}nostima

CENTAR ZA MATEMATIKU/MANIPULATIVNI CENTAR

Aktivnosti u ovom centru poma‘u djeci u razvijanju intelektualnih sposobnosti, fine motorike i koordinacije oko - ruka. Socijalnevje{tine tako|e se u~e dijeljenjem, pregovaranjem i rje{avanjem problema.

Polica visine 1 m za odlaganje materijala komada 2Kubaste kockice (male) za aktivnost brojenja i mjerenja (kvadrati}i i {tapi}i) po 3 garniturePodni brojevi (kvadrati) od materijala koji se ne kli‘e i na kojima suispisani brojevi od 1-10 set 1Blok kocke geometrijskih figura pridru‘eni prema boji i obliku (Asco blok) komplet 1Atributivni geometrijski oblici; 3 oblika, 3 veli~ine i 3 boje serija 1Linijari, trake za mjerenje, skale, ka{ike za mjerenje, termometri, jednostavnavaga za kupatilo ili kuhinju po 1 komadLego dacta ili duplo dacta za razvoj koncepta za matematiku pravljenje struktureeksperiment (od ljudi, ‘ivotinja, ku}a, svemira, mora...) razli~iti setovi 10 setovaLoto razli~itih oblika i stepena slo‘enosti te sadr‘aja (boja, broj slika) za razvojznanstvenog koncepta, ~ita~ke spremnosti, koncept socijalnih znanosti, npr. gdje{ta raste, ‘ivotinje i njihova mladun~ad, saobra}ajni, moje tijelo, brojevi garnitura 10Mozaik matrice i ~iode za sortiranje, klasifikaciju, razvoj koncepta,prepoznavanje uzorka garnitura 5-10Puzzle - za analizu i testiranje (npr. saobra}aja) ideja, drugog aspekta znanosti“Geopuzzle” za razvoj geometrijskog konceptaTrizzle - za razvoj govora, diskusiju, geometrijskog koncepta (npr. ‘ivotinjedalekih krajeva, dinosaurusi, morski svijet) komplet 1



Broj~ane crte sa ozna~enim podiocima sa brojevima po kojoj se mo‘e hodati komplet 1Nov~i}i (kovanice) prema mogu}nostimaSat za u~enje (sat, minute pokazuje) (digitalni, standardni, pje{~ani,kuhinjski) prema mogu}nostimaDomino za razvoj znanosti i ~ita~ke sposobnosti (npr. plodovi, vo}e i povr}e,cvije}e, ‘ivotinje, saobra}ajna sredstva, godi{nja doba i dr.) garnitura 5Obojene bobice (u~e glavne i redne brojeve, razlike izme|u uzoraka i boja)razli~itih materijala, oblika garnitura 4-5Obojeni magnetski dijelovi za razvoj geometrijskih koncepata, kreativno izra‘avanje,razumijevanje boja i u svezi je sa znanstvenim konceptom magnetizma garnitura 2ârobna vre}ica komplet 1Kalendari (vremenski - razli~iti)Quanty - formiranje kvantitativnih odnosa komplet 1Svakodnevni predmeti: suhi gra{ak, dugmad, poklopci od fla{e, {koljke,bobice, kutije od keksa, {koljke od jajaTipp plo~ice (razvoj logi~kih koncepata) komplet 1Tangram (drvo, karton, crnobijeli u boji) komada 2-3Grimase-stona igra komada 1Umetaljke raznih veli~ina i boja za skupove geometrijskih oblika(sa 10 oblika+10 boja=100 dijelova) razli~ite garniture 5-10Parne slike (karte): vo}e, povr}e, cvije}e, saobra}ajni znaci, ‘ivotinje, moje tijelo garnitura 2-4Logitab - logi~na tabla komplet 1Senso - otkivanje razlo~ite teksture plo~ica za matemati~ki koncept komplet 1Abascus komada 1Matemati~ka vaga komada 1[kolska vaga komada 1Dubio (za moderno u~enje ra~una) aritmetika je osnova principa realne matematike komplet 1Figure balanc komplet 1

Naszov sredstva Koli~ina

CENTAR ZA POÊTNO ÎTANJE I PISANJE

Djeca su znati‘eljna, spontana, i konkretni mislioci koji jedva~ekaju da stupe u svijet odraslih. Postati pismen jeste jedan odklju~eva koji otvara vrata za ulazak u taj svijet. Govor je prirodnobogat, biolo{ki proces. U okviru ovog centra stje~e se boga}enjeosnovnih govornih vje{tina koje se prijenose u dru{tvu u okvirujedne kulture. Ove vje{tine, koje su blisko povezane, uklju~uju~itanje, pisanje i sricanje. Istra‘ivanja su pokazala da je u~enje~itanja i pisanja teku}i proces koji zapo~inje u najranijem

djetinjstvu (sa ~etvrtom godinom najintenzivnije). Program kojinjeguje ~itanje i pisanje zahtijeva bogato literarno okru‘enje,interdisciplinarni pristup i prihvatanje individualnih razlika i razinarazvoja. Materijali koji se nude djeci trebaju biti poznati i primamljivi.

Ovaj centar sastoji se od dijelova:- za pisanje- dio za biblioteku- dio za pravljenje knjiga/slikovnica- dio za slu{anjeSvaki ovaj dio treba da ima odre|ene materijale.


Polica visine 1 m za odlaganje materijala komada 2Prostirka topla (tepih) komada 1Razli~ite vrste grafitnih olovaka kemijskih, flomastera, bojica i papira potro{ni materijal koji se(sa crtama i bez crta) redovno obnavljaPolica za knjige visine 1,5, {irine 0,5 m komada 1Sofa komada 1Jastu~i}i za sofu komada 4-5Knjige na policama (po~ev{i od slikovnica, pri~a, knjige koje pru‘ajuizvjesne informacije, poezija, biografije, bajke i resursivne knjige u ovisnostiod dobi i interesiranja djece do 50 naslova najmanje prema razvijenostiDodatni papiri za pravljenje slikovnicaHeft ma{ine, bu{ilica za rupe, {penadleDodatna literatura za pro{irenje znanja iz raznih oblasti (enciklopedijebiljni i ‘ivotinjski svijet, svijet nauke) 5-10 naslovaKompjutor i {tampa~ komada 1Kasetofon sa slu{alicama komada 1Kasete prazne i sa snimcima pri~a kako svoje, tako i drugih kultura, mitova, pjesama komada 10-15


Plastifikator komada 1Fotografije, slike komplet 2Baobab drvo (sa 168 elemenata i 2 kocke) komada 1Drvo za ~itanje komada 1Radionica za ~itanje i brojanje komplet 1Sentissimo (za olfatorni razvoj 24 mirisa) komplet 1Igra za po~etno pisanje “Skribi” komplet 1“Clipso” igra za razvoj konvezacije, za emotivni razvoj,boga}enje rje~nika komplet 1

BLOK CENTAR/CENTAR ZA GRA\ENJE

Ovo je uvijek aktivni dio sobe. Djeca u~e tako mnogo stvari grade}i kockama. Razvijaju se mnoge matemati~ke sposobnosti,pro{iruju se sposobnosti mi{ljenja, socijalne sposobnosti i sposobnosti rje{avanja problema. Koristi se kreativnost i razvija se koncentracija.

Ovom prostoru dodaju se mnogi predmeti i iz drugih centara koji djeca koriste za svoju gradnju (kamioni, ‘ivotinje, ljudi,zrakoplovi...).

Blok kocke su izlo‘ene na otvorenim policama, na odgovaraju}oj visini tako da ih djeca mogu uzimati i vra}ati na mjesto salako}om. Blok kocke sli~nih oblika i veli~ina trebalo bi biti zajedno grupisane. Blok kocke moraju biti postavljene tako da se njihovacijela du‘ina mo‘e vidjeti, odnosno ne treba ih odlagati u police, tako daje vidljiva njihova kra}a strana.

Polica visine 1 m za odlaganje didakti~kih sredstava komada 2Meka prostirka/tepih za igru komada 1Logi~ki blokovi (varirat }e prema uzrastu) garnitura 2-3Drveni garnitura 1Spu‘vasti konstruktori kao Batisco garnitura 1Plasti~ni konstruktori razli~itih oblika, veli~ina sa ve}im brojemelemenata (oko 200 elemenata) kartonski garnitura 1Manje kocke sli~nih oblika i veli~ina garnitura 1Ve}e kocke sli~nih oblika i veli~ina garnitura 1@ljebasti blokovi razli~iti garnitura 2Cilindri~ni blokovi garnitura 4Polukru‘ni oblici garnitura 1Trokutovi garnitura 1Rampe garnitura 1Tematske makete: selo, {uma, grad, promet prema mogu}nostiVozila za: prijevoz ljudi, tereta, specijalna vozila, na tra~nicama, iz svakog kompletavojna, sportska, letjelice na vodi barem 2-3 vrsteStoni semafor komada 1Stoni prometni znaci garnitura 1Stona prometna raskr{}a garnitura 1Prometna cesta garnitura 1Drvene letve raznih veli~ina garnitura 1Signalna oprema komada 1Vertikalna signalizacija / znakovi i semafori/ koje mo‘e slu‘iti i na vanjskim aktivnostima prema mogu}nostimaKonstruktor “meccano junior” razli~itih vrsta prema mogu}nostima

OBITELJSKO/DRAMSKI CENTAR

Kroz razli~ite sadr‘aje koje djeca prakticiraju kroz igru uloga dati materijali u centru omogu}avaju da djeca uspje{nije opona{ajuono {to rade u vlastitom ‘ivotu.

Ovaj centar ima nekoliko dijelova: odje}a za presvla~enje, materijali za ~i{}enje, materijali za jelo i kuhanje, dio za sakupljanjematerijala, tematski dijelovi.

Polica visine 1 za odlaganje igrovnog materijala komada 2Magi~no ogledalo u kojem se dijete vidi potpuno (uz normalno ikonkavno i konveksno) komada 1




Posebno opremljeni kuti}i:

Kuhinja: dje~ija pe}, sudoper, fri‘ider, aparat za pravljenje leda, komoda,vise}i kredenac ili police ili ne{to sli~no gdje se mogu odlo‘iti sudi}i komplet 1

Kuhinjski pribor: {erpe, tave, kutlja~e, namirnice iz prodavnice (prazne kutije iliteglei sl.) {olje, ~ajnik, mlin za kafu, d‘ezva za kafu, sudi}i, zdjele, ka{ike, mutiliceza jaja, cjediljke, {olje za mjerenje, ka{ike za mjerenje, modle za kola~e, tanjiri,vilju{ke, no‘evi prema mogu}nostima

Vje{alica za odje}u: u kojoj se djeca preobla~e komada 1Za lutke: kreveti} koji je dovoljno velik i za dijete komada 1Pribor za lutke: odje}a za lutke i presvla~enje “beba”, cucla, fla{ica, {kaf za pranje lutki

ili ve{a plasti~ni, jastuci, deka za kreveti}.

Nekoliko lutaka

Odje}a za presvla~enje: mu{ka i ‘enska sa detaljima za obla~enje, {e{iri, perle,rukavice, nao~ale, brkovi, vje{ta~ki nos, vlasulja, brada, ta{nice, nov~anici,klju~evi, akt ta{ne, kecelje... sve {to je zgodno za igru porodi~nih uloga.

Materijali za ~i{}enje: metla dje~ije visine, zoger, papirnati pe{kir, spu‘ve,krpa za pra{inu ~etka, otira~ i kanta. Prazne kutije i posude oddeterd‘enata za ve{ i su|e.

Frizerski salon: posebno opremljen kutak i uz pribor frizera: fen, ~e{alj,za manikiranje i {amponi (fla{e prazne).

Prodavnica: posebno opremljen kutak i uz pribor: kasa, novac za igru etiketesa cijenom, kecelja prodava~a neotvorene konzerve hrane, prazne kutije hrane,kutije od kola~a, vo}e i povr}e od voska.

Policijski pribor: bed‘ napravljen od kartona, zvi‘daljka, motorola, lupe, blok za pisanje i olovka.Bolni~ki pribor: ljepljiva traka, gaza, flasteri, stetoskop, male plasti~ne bo~ice,

loptice vate, kapa medicinskih sestara.Pribor za restoran: plasti~ne ili papirnate ~a{e i tanjuri, stoljnaci, salvete,

prazne posude za hranu, napravljeni meni.[kolski pribor: torba, papir, olovke, bojice, kreda, manja tabla, knjige.

Druge ideje za tematske kuti}e uklju~uju:

zra~na luka cvje}aru po{tupekaru crpku servisbanku brija~nicu autobusprodavnicu odje}e kozmeti~ki salon kampiranjeapoteku ro|endansku zabavu cirkusvatrogasnu postaju bolnicu znanstveni laboratorij‘eljezni~ku postaju zoolo{ki vrt pozori{tebiblioteka bosanski centar

Mnogi od ovih kuti}a se daju improvizirati i popuniti s materijalima uz saradnju s obitelji. Kao i:

Ostali korisni materijali

- stari rog - snimci glasova ‘ivotinja- to~ak starog kormila (volan) - sokne- stari telefon - {tapi}i- ‘ivotinjsko krzno - stalak za cipele- zvona - vuna/trakice- ~izme - pertle- dugmad - alat- ljepilo - cijevi za vodu- maska - konac- slike ‘ivotinja - ukrasni papiri- sat (ne mora biti ispravan) - ru~no ogledalo- stari telefon, dva po mogu}nosti - ginjol lutke (vi{e kompleta)


ZNANSTVENI CENTAR

Djeca su prirodni znanstvenici koji aktivno tragaju za informacijama o svojim okru‘enjima. Opserviraju}i i eksperimenti{u}idjeca poku{avaju da razumiju svoj svijet. Naro~ito je zna~ajno da mala djeca sudjeluju u znanstvenom procesu, zato {to }e ih vje{tinekoje tim putom razviju dovesti do drugih oblasti kurikulama i bit }e im korisne za ~itav ‘ivot. Ove vje{tine uklju~uju opserviranje,upore|ivanje, opisivanje, predvi|anje, komuniciranje, klasifikovanje i mjerenje.

Znanost se ne tretira kao izolovana disciplina ve} integrativno kroz razne oblasti i centre, kao blok centar, centar za vanjskeaktivnosti, za po~etno ~itanje i pisanje, za dramsko-obiteljske igre.

U nastavku dat }emo djelimi~nu listu materijala korisnog za znanstveni centar, koja se mo‘e i dalje, prema mogu}nostima,nadopunjavati.

akvarij boje za hranu ekserisoda za kuhanje {koljka od jaja stari ~asopisivaga lijevak plasti~ne kesebarometar krzno plasti~ne {oljebaterije ba{tanski alat kombinirkezrna i sjemena ljepilo ~a~kalicevijci i matice ~eki} zemlja za cvije}ekost ru~na so~iva prizmakantice pje{~ani sat kolotursvije}e zmajevi stijenesatovi te~ni sapun gumeni zavojposude od kave lokot i klju~evi gumeno crijevokompas magneti brusni ({mirgl) papirsapun {olje za mjerenje skalaodvija~i mali kafezi ka{ikevijci spu‘ve stetoskopkutije od cipela {e}er u‘adsun~ani sat brodi}i i igra~ka kanta za zalijevanjetermometar pre|a drvokutak biljaka lupa so~ivaterarijum komplet za mjerenje ogledalaglobus posude (ve}e) za voduzapu{a}i prirodni materijalistara pisa}a ma{ina plodovi i li{}e

Mikroskop manji komada 1Magnetska tabla komada 1Ogledala /3 elementa(ili “Play Panels,sa 6 elemenata) komada 1Fotoaparat komada 1

CENTAR ZA KUHANJE

Hrana predstavlja su{tinu za na{ opstanak. Pored toga hrana je mnogo vi{e od uvjeta odr‘avanja. Ona ~ini sje}anja i podsje}a naposebne trenutke i ljude. Hrana ima kulturno zna~enje, identitet i stvara ponos.

Kroz do‘ivljaje sa hranom, djeca mogu u~iti o drugim ljudima i drugim zemljama. Kada im se pru‘i prilika, sva djeca u‘ivaju da poma‘uprilikom kuhanja jednostavnih objeda. Djeca moraju nau~iti da odlu~uju o zdravoj ishrani tako {to u~e o tomu {to je njihovom tijelu potrebno.

Istra‘ivanjem svojstava sirovih namirnica koje ~ine osnovu hrane koju jedemo kao {to su grah, ‘itarice, vo}e, sjemena i orasi,djeca u~e o osnovnim izvorima hrane i njezinoj pripremi.

Kuhanje je aktivnost koja unapre|uje razvoj i u~enje u svim oblastima razvoja: govor, matemati~ko razmi{ljanje, znanstvenoznanje, fizi~ki razvoj, emocionalni razvoj, razvoj koncepta.

U pred{kolskoj naobrazbi i odgoju ovo je jedan novi program koji se sa zadovoljstvom prihva}a od strane djece, roditelja i odgajatelja.Cilj kuhanja je da se kod djece unaprijede osje}aji, kompetencije, samostalnost i eksperimentiranja. Djeca bi trebala da rade, a odraslipromatraju i vode. Za ovaj centar potrebna je kuhinja koja uklju~uje blizinu sudopera.

OSNOVNI MATERIJALI ZA KUHANJE

Tepsija za hljeb Paser za pire krompirTepsija za kola~e i keks Mikser ru~niOtvara~ konzervi Tava sa poklopcem za pravljenje sosa (male iModle za keks velike)Daske za rezanje MakazeTava za pe~enje Vaga za mjerenje sastojaka


Lijevak O{tri, mali no‘eviRendaljke Sita i cjediljkeSokovnici Kute, stare mu{ke majice ili kecelje^a{e za mjerenje Kutlja~a za supuKa{ike za mjerenje LopaticaPosude za mje{anje Mjera~ vremenaPribor za guljenje povr}a Drvene ka{ineTucalo Oklagija

ELEKTRI^NA OPREMA

[tednjak (mo‘e i toster ako nema {tednjaka na raspolaganju).PlateElektri~ne tave za pe~enjeElektri~ni mikser

Normativ sredstava za odgojno naobrazbeni rad upred{kolskom odgoju i naobrazbi pode{en je u prvom redu, novojmetodologiji rada sa pred{kolskom djecom zasnovanoj na aktivnomu~enju u kome je dijete centar aktivnosti.

Stoga je prostor u kome borave djeca podijeljen na centre kojiomogu}avaju individualni razvoj svakog pojedina~nog djeteta premasvojim interesima i potrebama. Isto tako izvr{ena je podjela na uzrasnudob ali samo jasli~ku i vrti}ku, {to je jedna od novina u novoj metodologijirada sa pred{kolskom djecom. Time je omogu}ena ve}a komunikacijaizme|u djece razli~itog uzrasta jasli}kog i razli~itog uzrasta vrti}kog, {toima svoju pedago{ku i psiholo{ku opravdanost znanstveno potvr|enu.

Materijali u centrima aktivnosti mijenjat }e se i razlikovatitokom godine, kako bi bili primjereni dje~ijem interesu i razvoju.Dopunski centri aktivnosti mogu se izmijenjivati u u~ionici ilidodavati prema potrebi, ako to prostor dozvoljava. Dopunski centrimogu uklju~iti muziku i instrumente, kuhanje, rad u drvu,specifi~ne znanstvene projekte, teme i posebne doga|aje.

Soba za boravak djece time }e biti dinami~no i promjenljivookru‘enje ispunjeno uzbudljivim materijalima i iskustvimauskla|enim s individualnim interesima i razvojnim razinama djece.

Odgajateljski tim (za odgojnu skupinu) bit }e odgovoran za stvaranjeokru‘enja poticanja razgovora i radoznalosti, te promatranje djece kako biplanovi i aktivnosti bili prilago|eni razvojnim potrebama djece. Aktivnostu malim skupinama, individualno u~enje tako|er }e biti planirano tijekomtjedna kako bi se jasno odredili specifi~ni zadaci identificirani od stranetima odgajatelja i obitelji. Svaki ~lan obitelji kada ulazi u u~ionicu, treba daosjeti energiju i u~enje koje se odvija dok djeca razgovaraju, pregovaraju iistra‘uju, biraju i u~e sposobnosti potrebne za rast i razvoj.

Lista potrebnih materijala datih po centrima u Normativu jesamo jedan okvir koji dopu{ta pred{kolskim ustanovama i njihovimkreatorima odgajateljima i obitelji ve}u slobodu i kreaciju u biranjumaterijala za centre.

Prostor za boravak djece mo‘e se urediti na vi{e na~ina. Jedanod na~ina prikazani su na modelu 1,2.

Da bi znali koliko ste uspje{no stvorili okru‘enje u podizanjui o~uvanju kvaliteta rada s djecom pred{kolskog uzrasta nudimovam prvu verziju instrumenta namijenjenog prvenstveno zasamoprocjenu odgajatelja i drugih ljudi koji su izravno uklju~eni iodgovorni za rad sa djecom. (odgajatelji, pedagog, direktor, mentori,savjetnici PZ, Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i {porta).

Jedan broj kriterija kvalitete mogu}e je utvrditi opservacijom,neke je potrebno du‘e promatrati i praviti redovite zabilje{ke, dokbi neki podaci trebali biti vidljivi iz razli~ite dokumentacije.

U dijelu “Stupanj promjene” ponu|eni brojevi 1., 2. i 3.broj 1. - zna~i da je ovaj kriterij kvalitete u potpunosti

zastupljen u u~ionici,broj 2. - zastupljen je samo djelimi~no - potrebna je dodatna

edukacija ili rad.broj 3. - nije zastupljena - tako|er je potrebno intervenisati.Tre}a kolona “komentari - potrebe” ostavljena je kako bi se

zajedni~ki odlu~ilo {ta je potrebno u~initi kako bi se ispo{tovaotaj kriterij, koji su uzroci i sl.

NORMATIVI KVALITETE

ORGANIZACIJA PROSTORA

Organizacija prostora veoma je zna~ajna kako bi se djeci iodgajatelju pru‘ili adekvatni uslovi za rad. Prostor treba da jevisoko motiviraju}i i stimuliraju}i, bogat raznovrsnim materijalima,da je struktuiran tako da omogu}ava rad u malim i velikoj skupinii individualno, poma‘e djeci da se usredsrede na zadatak, kreativnoi kompetentno koriste materijale i resurse i razvijaju odgovornostprema drugoj djeci, materijalima i prostoru.

1. Prostor je podijeljen na jasno definirane centre aktivnostisa posebno odabranim materijalima 1 2 3

2. Organizacija prostora omogu}ava individualni i radu malim skupinama 1 2 3

3. Prostor za ~itanje, blok centar i prostor za jutarnji sastanakpokriveni su toplom prostirkom 1 2 3

4. Centri su organizirani tako da su visoko motiviraju}ii imaju raznolike materijale 1 2 3

5. Centri i raspored materijala jasno su obilje‘eni kako bi djecaznala gdje da ga vrate 1 2 3

6. Svi materijali su dostupni djeci 1 2 3 7. Prostor je pregledan i siguran 1 2 3 8. Organizacija prostora ne ohrabruje tr~anje i druge aktivnosti

koje mogu ometati djecu u radu 1 2 3

Obrazlo‘enje


9. Tihi i bu~ni centri su odvojeni 1 2 310. Materijali na zidovima reflektuju svakodnevne

aktivnosti djece 1 2 311. Materijali su postavljeni tako da odgovaraju namjeni

centra u kojem su smje{teni 1 2 312. Na zidovima se nalaze:

dje~iji radovi (ali ne samo oni odabrani od strane) 1 2 3imena djece, obiteljslova, brojevi, oblici, bojetabla za jutarnji sastanak (kalendar, dan, datum, vrijeme,tema dana, brojevi do 100 uz konkretan materijal, {taznam o ..., {ta bi volio da znam o..., {ta sam nau~io o...,kako smo nau~ili o..., radovi vezani za temu, listazadu‘enja, dijete dana, posebni doga|aji, ro|endani)jezik - pjesmice koje radimo, omiljeni autor, djeca autori,slovo tjedna, omiljene rije~i....matematika-razni grafikoni (koliko djece ima plavu, crnu,sme|u kosu, ko {ta voli, ne voli)umjetni~ki radovi, mije{anje boja, eksperimentipredstavljeni slikom, papiri za pra}enje i upisivanjerazli~itih pojava, rast biljke i sl.

ORGANIZACIJA RADA I STRATEGIJE PODU^AVANJA

Znanje o tomu kako djeca u~e osnova je za planiranje irealiziranje nastavnih sadr‘aja. Na~in rada mora biti prilago|enrazvojnim karakteristikama skupine, kao i mogu}nostima,potrebama i interesovanjima svakog djeteta. Djeca moraju imati

mogu}nost da odaberu aktivnosti koje su visoko motiviraju}e ipredstavljaju razvojni izazov. Aktivnosti trebaju biti planirane takoda postoji ravnote‘a izme|u mirnih i bu~nih aktivnosti, frontalnog,grupnog i individualnog rada, aktivnosti koje vodi odgajatelj i onihkojim upravljaju djeca. U u~ionici treba da vlada atmosferaprihvatanja, sigurnosti i po{tovanja.


1. djeci se svakodnevno pru‘a mogu}nost da pove}avajurazumijevanje sebe kao pojedinaca u odnosima s drugimtako {to im je omogu}eno da rade individualno, u maloj ivelikoj skupini 1 2 3

2. odgajatelj omogu}uje svakom djetetu da do‘ivi uspjehtako {to mu daje razvojno primjerene zadatke te vrednuje ipohvaljuje i sam napor da se ne{to uradi, proces a nesamo rezultat 1 2 3

3. djeca se ohrabruju da rje{avaju problemske situacije,iniciraju aktivnosti, eksperimenti{u i u~e aktivnosudjeluju}i u stjecanju znanja 1 2 3

4. djeca stje~u znanja i vje{tine manipuli{u}i sa konkretnimmaterijalima i okru‘enjem, a sadr‘aji i zadaci su stavljeniu smislen kontekst 1 2 3

5. nastavni sadr‘aj integriran je u sve dnevne aktivnosti u iizvan vrti}a (izlet, vrijeme odmora, u‘ine) 1 2 3

6. svakodnevno djeci se pru‘a mogu}nost da: 1 2 3razvijaju i vje‘baju socijalne vje{tine (u~e da brinu odrugima, dijele, poma‘u)stvaraju pozitivnu sliku o sebi (pri~aju i pi{u pri~e o sebii svojoj obitelji, dobijaju pozitivnu i ohrabruju}upovratnu informaciju...)razvijaju krupnu i sitnu motoriku, osje}aj za pokret, ritam,koordinaciju (i u u~ionici i u vanjskom prostoru svakodnevno)kroz svakodnevnu rutinu usvajaju zdrave navike, brinuza sigurnost, osamostaljuju serazvijaju kreativnost kroz razli~ite oblike umjetni~kogizra‘avanja ali tako da ~e{}e istra‘uju materijale, sredstvai oblike nego {to za cilj imaju stvaranje gotovog produkta

7. tijekom dana postoji balanc izme|u aktivnosti koje vodiodgajatelj i onih koje odabiru i realizuju djeca samostalno i u skupini 1 2 3


8. rad se planira tako da podr‘i sposobnosti i snage (a nenedostatke), interese i potrebe svakog djeteta 1 2 3

9. svakom djetetu se dozvoljava da radi onoliko koliko muje potrebno da savlada odre|enu vje{tinu ili zadovoljisopstvena interesovanja 1 2 3

10. rad se odvija u atmosferi zajedni{tva, prihvatanja ipo{tovanja razli~itosti 1 2 3

11. pravila pona{anja u u~ionici donose se zajedno sadjecom, a svaki konflikt ili neprihvatljivo pona{anjetako|er se rje{ava zajedni~ki uz dogovor 1 2 3

12. djeca sudjeluju u dono{enju razli~itih odluka u u~ioniciglasovanjem ili na neki drugi na~in ali tako da ni ve}inane ugro‘ava manjinu ili pojedinca 1 2 3

13. odgajatelji uva‘avaju ideje i sugestije djece poma‘u}iim da ih sama razviju i realiziraju

14. odgajatelji podr‘avaju djecu da poku{aju i kada prvobitnonisu uspjeli, vjeruju u sopstvene sposobnosti,prilago|avaju}i te‘inu aktivnosti ako je to potrebno 1 2 3

15. u razli~itim igrama odgajatelj podr‘ava kooperaciju ra|enego takmi~enje 1 2 3

16. odgajatelj ne favorizuje djecu, po{tuju}i sva~ijidoprinos i napor 1 2 3

17. doma}i zadaci imaju funkciju da pove}aju i produbeinteresovanje i znanje djece iz odre|enih podru~ja,pomognu djeci da nau~e kako da stje~u znanja i koristerazli~ite resurse i potpomognu stvaranje kohezije u porodicikroz realizaciju prakti~nih, smislenih zadataka naj~e{}einkorporiranih u svakodnevne aktivnosti u ku}i 1 2 3

18. djeca se podsti~u da sudjeluju u aktivnostima dru{tvenezajednice, rade volonterski odre|ene aktivnosti kojepodi‘u ekolo{ku svijest i savijest o odgovornosti prema{iroj dru{tvenoj zajednici 1 2 3

SURADNJA S OBITELJI

Roditelji igraju primarnu, najva‘niju ulogu u rastu i razvojudjeteta. Program treba da uklju~uje roditelje kao partnere uplaniranju, inplementaciji i evaluaciji svakodnevnih aktivnosti.Treba da izgra|ujemo i podr‘avamo ono partnerstvo koje osigurava

kontinuitet i konzistentnost sa ‘ivotom djece kod ku}e i koje pru‘amno{tvo razli~itih mogu}nosti za participaciju roditelja.

Partnerstvo sa porodicom zasniva se na po{tovanju uloge roditeljau ‘ivotu djeteta, po{tovanja razli~itosti i porodi~ne kulture, navika i obi~aja.

Princip koji se uvijek po{tuje jeste o~uvanje povjerljivostipodataka.



Aktivnosti u vrti}u omogu}uju roditeljima da; 1 2 3

1. imaju kontinuiranu dvostranu komunikaciju s odgajateljimai drugim stru~nim osobljem kroz razli~ite oblike: 1 2 3

oglasnu plo~urazli~ite poruke i pismazajedni~ki pregled portfolija djeteta barem jednom mjese~nopisano izvje{}e o napretku djetetaroditeljske sastankeankete i upitnike o potrebama i interesovanjima obitelji

2. dobijaju redovite, jasno prezentirane informacije o djetetu 1 2 3 3. roditeljski sastanci trebaju biti organizirani tako da roditelji

uzmu aktivno u~e{}e u planiranju i realizaciji i da odgovarajupotrebama i interesovanjima roditelja 1 2 3

4. zajedno sa odgajateljima i pedagogom sudjeluju u kreiranjuindividualnog plana 1 2 3


5. imaju mogu}nost da budu nazo~ni ili sudjeluju usvakodnevnim aktivnostima u u~ionici prema prethodnomdogovoru sa odgajateljima 1 2 3

6. kao volonteri sudjeluju u razli~itim aktivnostima ustanove 1 2 3 7. imaju uvid u plan rada, aktivnosti koje bi trebale biti

realizirane u ustanovi i kod ku}e 1 2 3 8. imaju mogu}nost da steknu osnovu znanja o razvoju djeteta,

te dobiju prakti~ne ideje o tomu kako mogu organizirati radkod ku}e kako bi svako dijete ostvarilo svoje punenaobrazbene potencijale 1 2 3

9. budu po{tovani i prihva}eni bez obzira na porijeklo,socijalni status, rasu, naciju i religiju 1 2 3

10. svi podaci o obitelji strogo su povjerljivi 1 2 311. podaci o djetetu ne govore se pred drugim roditeljima ili

djecom i nemaju negativan, uvredljiv ili podsmje{ljivprizvuk 1 2 3


PRA]ENJE I DOKUMENTOVANJE

Jedna od temeljnih pretpostavki za individualizaciju rada ipru‘anje mogu}nosti svakom djetetu da dosegne svoje punenaobrazbene potencijale jeste planiranje na temelju dinami~keprocjene i evaluacije. Svako dijete mora imati zaseban portfoliou kojem se odla‘u i povremeno selekcioniraju radovi iz razli~itih

oblasti s obveznim datumom i po mogu}nosti dje~ijim komentaromo radu. Veoma je zna~ajno da se dokumentacija koristi i zarazvijanje vje{tina samoprocjene kod djece, te da u planiranjedaljeg rada budu uklju~eni i roditelji i djeca a po potrebi i pedagogili drugi stru~njaci. Bilje‘e se dje~ija interesovanja, potrebe,sposobnosti, dinamika i stupanj razvoja, osobine li~nosti,snala‘enje u socijalnim situacijama i sl.).


1. Postoji evidencija o posmatranju, evaluiranju i planiranjurazvoja i napredovanja svakog djeteta (portfolio) 1 2 3

2. Svi dje~iji radovi su uredno obilje‘eni (ime, datum,dje~iji iskaz o radu) 1 2 3

3. dokumentacija o razvoju djeteta slu‘i djetetu zasamoprocjenu o roditeljima i odgajatelju kao temelj zaplaniranje dalje strategije rada s djetetom 1 2 3

4. evidencijom o odabiru centara svakodnevno se prateinteresovanja djeteta za pojedine oblasti 1 2 3

5. uredno se vodi dokumentacija o svim oblicima suradnjes obitelji (volonterski rad, boravak u sobi, donacije, radkod ku}e...), kao i s dru{tvenom zajednicom 1 2 3

6. koordinatori ~uvaju sva obavje{tenja, pisma za roditelje,uputstva i ankete koje su obavljene sa roditeljima ilidrugim ~lanovima zajednice 1 2 3


TUZLANSKI KANTON Ismet Osmanovi}, v.r.Ministarstvo naobrazbe,znanosti, kulture i {portaBroj: 10/1-38-6882/99



obrazovanju (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”,broj: 8/98.) Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta, donosi

PEDAGO[KE STANDARDEza pred{kolski odgoj i obrazovanje,

domove za nezbrinutu djecu

I. UVOD

Zbog ubrzanog razvoja koji se danas de{ava diljem svijetazna~ajno je kod djece ja~ati ‘elju za do‘ivotnim u~enjem. Ova pripremaza samou~enje nalazi svoj osnov, nau~no utemeljen, jo{ u pred{kolskomodgoju i obrazovanju kao prvom stepenu organizovanog odgoja iobrazovanja u sklopu jedinstvenog odgojno-obrazovnog sistema.

Osnovna na~ela bitna u postojanju temelja za izgradnjustavova, znanja i sposobnosti za teku}e promjene i one koje seo~ekuju u dvadesetprvom vijeku su:

- prilagoditi se i prihvatiti promjenu,- biti kriti~ki mislilac, sposoban izvr{iti izbor- pronalaziti probleme i rje{avati ih- biti kreativan, ma{tovit i domi{ljat- biti zainteresovan za dru{tvo, dr‘avu i okolinu.U radu sa pred{kolskom djecom od 1 do 6 godina starosti

veoma je bitno voditi ra~una o tome da:


1. Dijete ima najve}u pogodnost za svoj razvoj od obu-hvatnog, interdisciplinarnog programa koji poti~e razvoj i poku{avaimenovati probleme radom s porodicom i dru{tvom kako bi seudovoljilo potrebama djeteta i porodice.

2. ^itava djetetova porodica kao i dru{tvo, moraju bitiuklju~eni u ove procese.

Kroz Osnove odgojno-obrazovnog rada poma‘e se djeci daizgrade:

1. Razumijevanje fizi~kog svijeta2. Razumijevanje kulturnih i socijalnih informacija3. Razumijevanje logike i matematike4. Razumijevanje pisane i govorne rije~i.Osnove odgojno-obrazovnog rada omogu}avaju:1. Fizi~ki razvoj2. Socio-emotivni razvoj.Djeca u~e na integrisani na~in. Izvedbeni pedago{ki standardi

treba da osiguraju djeci da:1. Imaju mnogo vremena za istra‘ivanje svoje okoline.2. Imaju mogu}nosti u~iti na mnogostruke na~ine: kuhanjem,

pisanjem, gradnjom, dramskim igrama, igrama na zraku, ~itanjem,radom u drvu, igrama pijeskom i vodom, umjetno{}u, matematikomi prirodnim naukama.

3. Imaju sigurno mjesto za izra‘avanje vlastitih osje}aja,pravljenje pogre{aka i rje{avanje sukoba.

4. Imaju mogu}nost izbora aktivnosti u kojima }e u~estvovati.5. Imaju mjesto za pokazivanje svoga rada.Izvedbeni, pedago{ki standardi treba da osiguraju odgajatelju

da:1. Razumije razvoj djeteta.2. Imaju vremena promatrati djecu u radu i igri.3. Pa‘ljivo, planiraju grupne i individualne ciljeve koji se

temelje na interesu i potrebi djece.4. Osiguraju promjenjiv, fleksibilan ambijent.5. Poka‘u po{tovanje prema djeci i cijene njihove ideje.6. Ohrabre djecu u rje{avanju njihovih li~nih problema i

po{tivanju jedno drugoga.7. Postavljaju eksperimentalna pitanja kako bi ohrabrili djecu

da razmi{ljaju o vlastitom odgovorima.Izvedbeni pedago{ki standardi treba da osiguraju okru‘enje

za u~enje koje }e:1. da omogu}i djeci razli~ita iskustva koja poma‘u da se

razviju socijalno, individualno, fizi~ki i emotivno na na~in koji jeprimjeren njihovoj dobi i stepenu razvoja;

2. da ohrabri djecu u rje{avanju problema, iniciraju aktivnosti,istra‘uju, eksperimentiraju, pitaju i sti~u znanja u~e}i kroz rad;

3. da omogu}i djeci aktivnosti individualno u malim i velikimgrupama;

4. da omogu}i uspje{nu realizaciju programa, s obzirom naulogu vo|enja od strane lica i dje~iju inicijativu.

Izvedbeni pedago{ki standardi treba da osiguraju:1. utvr|ivanje realne cijene odgojno-obrazovne djelatnosti

prema radu i rezultatima rada kao ~inioca materijalnog preobra‘ajapred{kolske odgojno-obrazovne ustanove,

2. podizanju standarda pred{kolske ustanove i djece, te li~nogstandarda nastavnika odgajatelja, njegovatelja i drugih radnikapred{kolske ustanove,

3. br‘em inoviranju cjelokupnog odgojno-obrazovnogprocesa u skladu sa na~elima dru{tva i tehni~kim dostignu}ima,

4. ef ikasnije uvo|enje savremene nastavne tehnike itehnologije nastavnog rada,

5. stvaranje povoljnijih uslova za permanentno stru~nousavr{avanje nastavnika i drugog stru~nog kadra u pred{kolskojustanovi,

6. ja~anje stru~ne pedago{ke slu‘be u pred{kolskoj ustanovi,br‘oj i {iroj primjeni savremenih nau~nih rezultata u pred{kolskojpraksi,

7. stvaranje povoljnih uslova za slobodno stvarala~koispoljavanje djece i odgajatelja aktivnih subjekata u odgojno-obrazovnom procesu.

II. OP]A POLAZI[TA STANDARDA

Op}a polazi{ta standarda oslanjaju se na elemente savremenihspoznaja za pred{kolski odgoj i obrazovanje kao:

1. Integralni dio jedinstvenog sistema odgoja i obrazovanja.Njegove specifi~nosti proizilaze iz primjerenosti njihovoj dobi istepenu razvoja.

2. Svaki organizovani dru{tveni rad sa djecom ovog uzrastasadr‘i u sebi sve komponente brige za unapre|ivanje zdravog rastai razvoja kao i odgojno-obrazovne ciljeve i zadatke. Jedinstvo ovihkomponenata su osnovni ciljevi i zadaci odgoja i obrazovanja.

3. Uzrast i stepen razvoja djece je presudan za omjerkomponenata stru~nog rada u pred{kolskim ustanovama.

S obzirom na Program odgojno-obrazovnog rada standardise oslanjaju na:

1. Primarni programPod primarnim programom podrazumijevaju se programi

pred{kolskog odgoja i obrazovanja sa djecom od jedne do tri godinestarosti i od tri godine starosti do polaska u {kolu.

Realizuju se u pred{kolskoj ustanovi i uskla|eni su sa radnimvremenom roditelja i potrebama socijalne sigurnosti djeteta i to:

- internatskog tipa u trajanju 24 sata- primarni cjelodnevni programi do 11 sati- primarni poludnevni program 3 do 5 sati.

2. Ostali programiKra}i, specijalni, kompenzacioni i specijalizirani programi

rada sa djecom pred{kolskog uzrasta utvr|eni od strane Mini-starstva i osniva~a su u zavisnosti od vremenskog trajanja te stru-~nih kadrova za realizaciju programa.

Elementi za cijenu odgojno-obrazovnog rada ovih programausvojeni su u ovim standardima (u zavisnosti od trajanja tihprograma).

Osnovna karakteristika pedago{kih standarda za jednakeprostorne, radne, kadrovske i materijalne uslove pred{kolskihustanova (igraonica, internata, vrti}a) je u tome {to se temelje naprakti~nim i nau~nim saznanjima, potrebama i materijalnimmogu}nostima, {to su trajno otvoreni za promjene, za savremenijai bolja rje{enja.

Pedago{kim standardima utvr|uju se zajedni~ki kriteriji za:- prostor i namje{taj- opremu i nastavna sredstva- broj djece u odgojnoj grupi- broj odgajatelja i ostalog osoblja- broj stru~nih saradnika- broj administrativno-finansijskog i pomo}nog osoblja- struktura i obim rada u okviru 42. ~asovne radne sedmice- dru{tvenu i kulturnu djelatnost {kole- dje~iji standard

III.

3.1 Prostor i namje{taj

Pri izgradnji prostora za pred{kolske ustanove osnovnizahtjevi su vezani za obezbje|ivanje pedago{kih i zdravstveno-higijenskih potreba i uslova za ‘ivot i boravak djece i rad personala,zatim za ekonomi~nost u izgradnji i eksploataciji.

Vrsta (namjena) pred{kolske ustanove i planirani kapacitet(broj djece ili odgojnih grupa) odre|uju veli~inu zgrade. Ovim


standardom za sve pred{kolske ustanove odre|uju se po praviluslijede}a korisna odnosno gra|evinska povr{ina grupne sobe pojednom djetetu:

- za jasli~ki uzrast (1-3 godine)najmanje 3,6 m2 povr{ine i 6 m3 zapremine po djetetuza vrti}ki uzrast (3-7 godina)najmanje 2,4 m2 povr{ine i 6 m3 zapremine po djetetuZa pred{kolske ustanove od posebnog zna~aja je prostor za

grupe prema namjeni. Ove prostorije prema namjeni i namje{tajobezbje|uju se prema Normativima.

3.2. Nastavna sredstva

Nastavna sredstva (didakti~ka sredstva, pomagala, igra~ke),njihova funkcija, metodi~ka zasnovanost i vi{evarijantna namjenabitan su uslov intezif ikacije, racionalizacije i unapre|ivanjanastavnih aktivnosti.

Ona imaju posebnu ulogu i zna~aj u radu sa pred{kolskimuzrastom, postaju sredstva rada u punom zna~enju rije~i, ali isredstva koja se stvaraju, proizvode i nastaju u procesu odgojno-obrazovnog rada. Ovim pedago{kim standardima svimpred{kolskim ustanovama utvr|uju se isti startni uslovi i potrebeza stalnim aktivnostima na izradi tih sredstava, pomagala i igra~aka.

Sredstva neophodna za realizaciju odgojno-obrazovnogprograma definisana su Normativima nastavnih sredstava uzuva‘avanje njihove op}e namjene i didakti~ke multimedijskefunkcije.

3.3 Broj djece u odgojnoj grupi

Odgojno-obrazovne aktivnosti u pred{kolskoj ustanovi ilidrugi oblici organizovanog okupljanja djece pred{kolskog uzrastaizvodi se u odgojnim grupama i to po odre|enom broju djecezavisno od uzrasta i oblika organizovanja.

* U okviru jedne odgojne grupe mo‘e biti integrirano 2 djece u realizaciji kompenzacionih i specijalnih programa.** Odnosi se i na mje{ovitu grupu u domovima za djecu li{enu roditeljskog staranja.

��

��

�� !"#�$#!��%�� &'��(�)��

��*�� !"#�$#!��%�� &(��*�)'�

�$#!��+�,�%-�*�� &.��)/�

��*�(��0�+�0��#��+�,�%-�/�� &��.)(�

�� 12��

��3��*��$#!��%�� &��/�)4�

��3��*��#� �!"##�$#!��+��!�� &�5(��5��)6�57�

��7��3��$#!��%��*�� &3��.�)*�

��7��3��#� �!"##�$#!��+��!��/�� &�5*��5'�)�5��

66� �!"#�89��!+��8:�; �%�$#!��+�,�%-�3�� &'��(�)��

�* -�� 1��

�� !"#��89��!+�� * &3��.)��

�� !"#��89��!+��:�;"��* &��').


4. Broj stru~nog zdravstvenog i odgajateljskog kadra

Broj stru~nog kadra odre|uje se prema uzrastu za realizaciju Osnova odgojno-obrazovnog rada sa djecom pred{kolskog uzrasta iprogramskoj orijentaciji.

* U zavisnosti od programa mogu se anga‘ovati nastavnici stranog jezika, likovne kulture, muzi~ke kulture, sporta, umjetnosti,fizioterapeuti i dr. u zavisnosti od zadovoljavanja posebnih potreba interesa i sklonosti djece. Uslovi i norme za njihov rad vrednuju seposebnim ugovorom o radu.

** Prema uslovima pred{kolske ustanove (bilo bi po‘eljno prema novoj metodologiji rada sa djecom). Kao asistenti mogu raditilica sa zavr{enom pedago{kom spremom SSS, VS (U~iteljska {kola, pedago{ka Akademija-nastavni~ki smjer) i studenti pedago{kihgrupa, nastavni~kog smjera.

��

��

� ��!�!��"��

��

##

��

��! ��$% ��!��&'&'

�!%�� %(��!�)*'+�$% ��,!-��.

��,� !/��,��!��*(&��''*0+

112' 112' * '

��!��$% ��!��&3&'

��,��%�!$(��4*)+*�� 5%�!��,!-��.

��,� !/

* 112' * *

)*1�� 5%�$% ��!��!��,!-��&)&'

%(��63+�$��!�� !�

�.�,!.!�

112' 1126

'7

*

� ��

%�� 5%�!�8�� ,��$% ��!��&'&3

(��''*0+%�,� !/.!�,��!��1123 * * '

%�� 5%�!�8�� ,��$% ��!��&3&3

(��4!�)+%�,� !/.!�,��%�!$' * * '

��$% ��!��!��,!-��&)&3

�� 5%�!�8�� ,��!�9��

��,� !/��,��%�!$�5��,� !/��,��!��5

' ' * *

��$% ��!��!��,�� &6&3

��,� !/��,��!�� 5%�!�8�� ,

��,� !/��,��%�!$

'

'

*

*

'

'

'

*

�� 5%�!�8�� ,��$% ��!��&4&3

��,!.!�%(��63+�$��!�� 6 * * '

��

!��13�!%�� &'&)

#' * * *

!��43�!%�� &3&)

#' * * *


5. Broj stru~nih saradnika

5.1. Do 24 odgojne grupePedagog 1,00Nastavnik likovne kulture 1,00Bibliotekar 1,00

5.2. Preko 24 odgojne grupe po svakoj odgojnoj grupiPedagog 0,04Nastavnik likovne kulture 0,04Bibliotekar 0,01Ljekar - pedijatar 0,02

5.3. U internatskim smje{tajima na 75 djece smje{tenePedagog/psiholog 1,00Socijalni radnik 0,50Defektolog 0,50Vi{i medicinski tehni~ar 0,50Logoped 0,50

6. Rukovodno osoblje

Radi potpunijeg definisanja zadataka pred{kolske ustanove(igraonice, putuju}eg vrti}a) njene organizovanosti, stru~ne i prakti~neusmjerenosti u ostvarivanju programskih zadataka, odnosno odgojno-obrazovnih aktivnosti, te uop}e funkcije i uloge pred{kolske ustanove,broj rukovodnog osoblja odre|uje se na osnovu broja odjeljenja.

6.1. Direktor ustanove 1,00Minimum odgojnih grupa je2 u tom slu~aju nema drugogrukovodnog osoblja

Broj grupa6.2. Koordinator (ne radi u grupi kao

odgajatelj) broj grupa 8 (4-10)Koordinator (radi u grupikao odgajatelj) broj grupa 2 (1-4)

Koordinatori rade u podru~nim odjeljenjima kao koordinatoriporodica i drugih stru~nih poslova sa minimumom 4 odnosnomaksimalno 10 odgojnih grupa. U podru~nim odjeljenjima sa manjeod 4 odgojne grupe koordinatori rade i poslove odgajatelja u grupi.

7. Administrativno-finansijsko osobljeZa obavljanje administrativno-finansijskih poslova pred{ko-

lska ustanova, zavisno o stepenu razvijenosti ima:7.1. do 20 odgojnih grupa 2,007.2. od 20 odgojnih grupa

pa nadalje na svakih 15 grupadodaje se po jedan radnik

U pred{kolskim ustanovama gdje je manje od 20 odgojnihgrupa za ove poslove treba anga‘ovati registrovane servise.

8. Pomo}no i tehni~ko osoblje u pred{kolskimorganizacijama i domovima i zavodima

Poslovi ekonomata, nabavke, skladi{tenja i prijevoza hrane,prehrambenih proizvoda, rublja, vo|enje skladi{ne kartoteke,odr‘avanje vozila:

- do 25 vaspitnih grupa ekonom - voza~ 1,00- preko 25 vaspitnih grupa po grupi ekonom-voza~ 0,04Poslovi pripremanja, servisiranja i distribucije hrane:- u pred{kolskoj organizaciji od 25 do 75 djece priznaje se 1

kuharica- na svakih 150 djece priznaje se 1 kuharica i 1 pomo}na

kuharica (anga‘ovanje servisa koji se bave ishranom je jeftinije).Poslovi sprema~ice:Pored odr‘avanja ~isto}e, dnevnih boravaka djece, dru-

gih prate}ih prostorija, sprema~ice rade na dnevnom rasprem-anju i pospremanju le‘aljki, opreme za lutke i didakti~kihsredstava.

U takvoj organizaciji poslova normativi za sprema~icu iznose:- u pred{kolskim ustanovama, domovima i zavodima

sprema~ica obavlja i lo‘enje (brine o zagrijavanju prostora) - na200 m2 - 1 sprema~ica

- u uslovima centralnog grijanja na 300 m2 - 1 sprema~ica- u sredinama gdje je pred{kolska ustanova manja od 200 m2

organizacija ovih poslova mo‘e se urediti i na drugi na~in.

9. Struktura i obim rada u okviru 42-~asovneradne sedmice

Stru~ne poslove njege i brige o zdravom ‘ivotu djeteta oba-vljaju zdravstveni radnici, a realizaciju odgojno-obrazovnih akti-vnosti obavljaju odgajatelji.

Profil i nivo stru~ne spreme osoblja u pred{kolskim ustanova-ma utvr|en je Osnovama odgojno-obrazovnog rada u radu sapred{kolskom djecom i Zakonom o pred{kolskom odgoju iobrazovanju.

9.1. Obaveze zdravstvenog radnika u okviru 42-~asovneradne sedmice u radu sa djecom razli~itog uzrasta i ostaliposlovi.

1. Neposredna njega i briga o djeci jasli~kog uzrasta 352. Ostali poslovi i radni zadaci 7

2.1. Higijena u vrti}u i jaslicama 2.2. Zdravstveni pregled djece 2.3. Dokumentacija antropolo{kih mjerenja i zdravstvenog

pra}enja u vrti}u i jaslicama 2.4. Ostali poslovi

SVEGA: 42

Redni broj Radni zadaci - opis Broj sati


9.2. Poslovi i radni zadaci odgajatelja u jaslicama i vrti}u u okviru 42-~asovne radne sedmice

1. Neposredni odgojno-obrazovni rad sa djecom 302. Ostali poslovi i radni zadaci

2.1. Pripreme za neposredni odgojno-obrazovni rad,planiranje, stru~ni sastanci, sastanci saroditeljima i interna obuka 6,5

2.2. Vo|enje dokumentacije i analiza 1,5 2.3. Stru~no usavr{avanje 2,00 2.4. Ostali poslovi 2,00

SVEGA: 42

9.3. Poslovi i radni zadaci koordinatora u jaslicama i vrti}u u okviru 42-~asovne radne sedmice

1. Neposredni rad sa porodicama i odgajateljima 40 1.1. Poticanje porodice na u~estvovanje

u obrazovanju svoje djece 1.2. Anga‘ovanje volontera od kojih je bar jedna tre}ina

~lanova porodice u programu 1.3. Ustanovljava porodi~no savjetodavno vije}e 1.4. Provodi procjene potreba porodice po upisu djeteta u ustanovu 1.5. Poma‘e porodicama u povezivanju sa socijalnim i

zdravstvenim slu‘bama 1.6. Vodi ra~una o realizaciji programa za porodice 1.7. Jam~i realizaciju odgojno-obrazovnih aktivnosti usmjerenih na

dijete prema Osnovama odgojno-obrazovnog rada sapred{kolskom djecom

1.8. Ustanovljava i vodi sobu za roditelje 1.9. Jam~i da su prehrana, medicinske i druge usluge obezbje|ene

djeci2. Vodi dokumentaciju i analizu 2,00

SVEGA: 42

9.4. Poslovi i radni zadaci odgajatelja u realizaciji kra}ih i specijaliziranih programa u okviru 42-~asovne radne sedmice

1. Neposredni odgojno-obrazovni rad 15 20 252. Ostali radni zadaci

2.1. Pripreme za neposredni odgojno-obrazovni rad planiranje:stru~ni sastanci sa roditeljima 3 3 3,5

3. Vo|enje dokumentacije i analiza 0,5 0,7 14. Stru~no usavr{avanje 1,0 1,3 1,55. Ostali poslovi 0,5 1 1

SVEGA: 20 26 32



Redni broj Radni zadaci - opis Broj satiProgrami sa: (3) (4) (5)

IV.

UNAPRE\ENJE U^ESTVOVANJA PORODICE

Istra‘ivanja su pokazala da se djeca moraju promatrati unutarkonteksta svojih porodica. Kako djeca odrastaju u svojim porodicamapod uticajem su doga|aja koji se zbivaju unutar porodice. S drugestrane uticaj i u~inak dru{tva mora se uzeti u obzir, jer porodica ‘iviunutar dru{tva i pod utjecajem su dru{tvenih doga|anja.

Porodice su razli~ite.Strukturalno: to su kompletne porodice, porodice neko-

mpletne, sa usvojenim djetetom,

Kulturolo{ko: mogu poticati iz razli~itih kulturolo{kihsredina,

Komunikacijski: mogu imati dobre odnose, naru{eneodnose ...

Pretpostavka je da je uklju~ivanje porodice u aktivnostipred{kolske ustanove dobrobit za djecu, njih same i pridonosikvalitetu programa. Uklju~ivanje roditelja u aktivnosti mo‘e pru‘itii emotivnu i fizi~ku dobrobit za sve koji u~estvuju.

Emotivno uklju~ivanje omogu}ava:- osje}aj dobrog mi{ljenja o sebi samom- osje}aj stvarala{tva i koristi- osje}aj obnovljenosti i spremnosti za nove spoznaje


- osje}aj zadovoljstva i zaigranosti- osje}aj pripadnosti grupi- osje}aj da smo pridonijeli ne~emu ili za nekogaFizi~ko uklju~ivanje u aktivnost omogu}ava:- razvijanje novih sposobnosti- zaboravljanje svakodnevnih briga- smijeh i zabavu- opu{tanje- upoznavanje drugih osoba- prebroditi stres- osje}ati se “dobro”, a ne “dosadno” umoran.Roditelji se mogu osjetiti produktivnima, potrebnima,

opu{tenima, bit }e zadovoljni sobom i svojom djecom, ako odgajateljiuz koordinatora ulo‘e napor u planiranju aktivnosti kojima }e sepoticati njihovo emotivno i fizi~ko uklju~ivanje u program.

Komunikacije s porodicama su:a) neformalneod vremena dolaska i odlaska, bilje{ki i bilje‘nica, oglasnih

plo~a, biltena, izleta, dru‘enjab) formalnihod sastanaka, izvje{taja, radionica.Za komunikaciju formalnog i djelimi~nog neformalnog tipa

koristi se “soba za porodicu” u ~ijem sklopu se nalazi i posudbenabiblioteka u cilju edukativne pomo}i porodicama.

Sve dobijene osobne informacije o porodici, odgajatelji ikoordinatori du‘ni su da po{tuju o istim povjerljivost podataka,bilo pismenih ili usmenih. Informacije se mogu pokazati isklju~ivos pismenom dozvolom porodice. Ustanova mora imati pravilnik opovjerljivosti podataka, a sadr‘avao bi sljede}e postupke:

- postupak ustupanja informacija dru{tvenim slu‘bama ililicima

- kako }e se povjerljive informacije koristiti u programu- odr‘avanje i za{tita podataka- usavr{avanje i postupci izgra|ivanja objektivnog

prikupljanja podataka i izvje{tavanje o informacijama- prava roditelja- osiguranje da osoblje ima informacije koje treba imati- disciplinske mjere koje }e se poduzeti u slu~aju prekr{enja

pravila- kako i kada }e se osoblje i roditelji usavr{avati po ovom pitanjuIzvan ustanove o porodicama i djeci ne smije se razgovarati.U okviru pred{kolske ustanove svako podru~no odjeljenje

formira savjetodavno vije}e obitelji, koje se sastaje s osobljemradi razgovora o provo|enju programa.

Savjetodavno vije}e se sastoji od roditelja djece upisane uustanovu i mo‘e uklju~ivati druge ~lanove dru{tvene zajednice.

Ustanova pru‘a podr{ku porodicama kao:1. Zaposleni roditelji koji ~esto imaju vi{e poslova i te{ko

im je dr‘ati porodicu na okupu. Oni imaju ograni~eno vrijeme zaboravak sa svojom djecom u dje~ijem vrti}u. Ustanova poku{avapomo}i u smanjivanju stresa u porodici.

2. Sami, razvedeni ~lanovi porodice koji trebaju nekoga kogapo{tuju, drugi ne ‘ele slu{ati njihove probleme. Trebaju socijalnekontakte, informacije o podr{ci za dijete, za{titu i kredite.

3. Porodice s djetetom s te{ko}ama u razvoju.4. Porodica Roma.5. Porodice sa zdravstvenim problemima.6. Djedovi i nene/bake koji trebaju pomo} pri podizanju unuka.7. Roditelj i tinejd‘eri i dr.Za saradnju sa porodicama neophodno je organizovati sobu

za roditelje.

Dru{tvena i kulturna djelatnost pred{kolske ustanoveKao posebne dru{tvene aktivnosti su manifestacije povodom

dana ustanove i Dana dje~ije radosti. Tom prilikom se odr‘avajujavne manifestacije. Ostali praznici i jubileji ukonponovani su u

tematske aktivnosti i sprovode se u podru~nom odjeljenju/odjeljenjima.

Sportske aktivnosti kroz igre spretnosti likovni susreti udru‘enju i igri djece i porodice te druge aktivnosti organizuju se uokviru podru~nog odjeljenja/odjeljenje, kao i izleti i razne posjete.

Svaka aktivnost dru{tvena i kulturna treba biti ukomponovanau tematske sadr‘aje, uz po{tovanje lokalne zajednice, kulturolo{kihrazlika i razvoj demokratskog dru{tva.


naobrazbi (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”,broj: 8/98.) Ministar naobrazbe, znanosti, kulture i {porta, donosi

PEDAGO[KE STANDARDE

za pred{kolski odgoj i naobrazbu, domoveza nezbrinutu djecu

I. UVOD

Zbog ubrzanog razvoja koji se danas de{ava diljem svijeta zna~ajnoje kod djece ja~ati ‘elju za do‘ivotnim u~enjem. Ova priprema zasamou~enje nalazi svoj osnov, znanstveno utemeljen, jo{ u pred{kolskomodgoju i naobrazbi kao prvom stupnju organiziranog odgoja i naobrazbeu sklopu jedinstvenog odgojno-naobrazbenog sustava.

Temeljna na~ela bitna u postojanju temelja za izgradnjustavova, znanja i sposobnosti za teku}e promjene i one koje seo~ekuju u dvadesetprvom stolje}u su:

- prilagoditi se i prihvatiti promjenu,- biti kriti~ki mislitelj, sposoban izvr{iti izbor- pronalaziti probleme i rje{avati ih- biti kreativan, ma{tovit i domi{ljat- biti zainteresovan za dru{tvo, dr‘avu i okolinu.U radu sa pred{kolskom djecom od 1 do 6 godina starosti

veoma je bitno voditi ra~una o tomu da:1. Dijete ima najve}u pogodnost za svoj razvoj od obuhva-

tnog, interdisciplinarnog programa koji potje~e razvoj i poku{avaimenovati probleme radom s obitelji i dru{tvom kako bi seudovoljilo potrebama djeteta i obitelji.

2. ̂ itava djetetova obitelj kao i dru{tvo, moraju biti uklju~eniu ove procese.

Kroz Osnove odgojno-naobrazbenog rada poma‘e se djecida izgrade:

1. Razumijevanje fizi~kog svijeta2. Razumijevanje kulturnih i socijalnih informacija3. Razumijevanje logike i matematike4. Razumijevanje pisane i govorne rije~i.Osnove odgojno-naobrazbenog rada omogu}avaju:1. Fizi~ki razvoj2. Socio-emotivni razvoj.Djeca u~e na integrirani na~in. Izvedbeni pedago{ki standardi

treba da osiguraju djeci da:1. Imaju mnogo vremena za istra‘ivanje svoje okoline.2. Imaju mogu}nosti u~iti na mnogostruke na~ine: kuhanjem,

pisanjem, gradnjom, dramskim igrama, igrama na zraku, ~itanjem,radom u drvu, igrama pijeskom i vodom, umjetno{}u, matematikomi prirodnim naukama.

3. Imaju sigurno mjesto za izra‘avanje vlastitih osje}aja, pra-vljenje pogre{aka i rje{avanje sukoba.

4. Imaju mogu}nost izbora aktivnosti u kojima }e u~estvovati.5. Imaju mjesto za pokazivanje svoga rada.Izvedbeni, pedago{ki standardi treba da osiguraju odgajatelju

da:


1. Razumije razvoj djeteta.2. Imaju vremena promatrati djecu u radu i igri.3. Pa‘ljivo, planiraju skupne i individualne ciljeve koji se

temelje na interesu i potrebi djece.4. Osiguraju promjenjiv, fleksibilan ambijent.5. Poka‘u po{tovanje prema djeci i cijene njihove ideje.6. Ohrabre djecu u rje{avanju njihovih osobnih problema i

po{tivanju jedno drugoga.7. Postavljaju pokusna pitanja kako bi ohrabrili djecu da

razmi{ljaju o vlastitim odgovorima.Izvedbeni pedago{ki standardi treba da osiguraju okru‘enje

za u~enje koje }e:1. da omogu}i djeci razli~ita iskustva koja poma‘u da se

razviju socijalno, individualno, fizi~ki i emotivno na na~in koji jeprimjeren njihovoj dobi i stupnju razvoja;

2. da ohrabri djecu u rje{avanju problema, iniciraju aktivnosti,istra‘uju, eksperimentiraju, pitaju i stje~u znanja u~e}i kroz rad;

3. da omogu}i djeci aktivnosti individualno u malim i velikimskupinama;

4. da omogu}i uspje{nu realizaciju programa, s obzirom naulogu vo|enja od strane osoblja i dje~iju inicijativu.

Izvedbeni pedago{ki standardi treba da osiguraju:1. utvr|ivanje realne cijene odgojno-naobrazbene djelatnosti

prema radu i rezultatima rada kao ~initelja materijalnog preobra‘ajapred{kolske odgojno-naobrazbene ustanove,

2. podizanju standarda pred{kolske ustanove i djece, teosobnog standarda nastavnika odgajatelja, njegovatelja i drugihdjelatnika pred{kolske ustanove,

3. br‘em inoviranju cjelokupnog odgojno-naobrazbenogprocesa sukladno na~elima dru{tva i tehni~kim dostignu}ima,

4. u~inkovitije uvo|enje suvremene nastavne tehnike itehnologije nastavnog rada,

5. stvaranje povoljnijih uvjeta za permanentno stru~nousavr{avanje nastavnika i drugog stru~nog kadra u pred{kolskojustanovi,

6. ja~anje stru~ne pedago{ke slu‘be u pred{kolskoj ustanovi,br‘oj i {iroj primjeni suvremenih znanstvenih rezultata upred{kolskoj praksi,

7. stvaranje povoljnih uvjeta za slobodno stvarala~koispoljavanje djece i odgajatelja aktivnih subjekata u odgojno-naobrazbenom procesu.

II. OP]A POLAZI[TA STANDARDA

Op}a polazi{ta standarda oslanjaju se na elemente suvre-menih spoznaja za pred{kolski odgoj i naobrazbu kao:

1. Integralni dio jedinstvenog sustava odgoja i naobrazbe.Njegove specifi~nosti proizilaze iz primjerenosti njihovoj dobi istupnja razvoja.

2. Svaki organizirani dru{tveni rad sa djecom ovog uzrastasadr‘i u sebi sve komponente skrbi za unapre|ivanje zdravog rastai razvoja kao i odgojno-naobrazbene ciljeve i zadatke. Jedinstvoovih komponenata su osnovni ciljevi i zadaci odgoja i naobrazbe.

3. Uzrast i stupanj razvoja djece je presudan za omjerkomponenata stru~nog rada u pred{kolskim ustanovama.

S obzirom na Program odgojno-naobrazbenog rada standardise oslanjaju na:

1. Primarni program

Pod primarnim programom podrazumijevaju se programipred{kolskog odgoja i naobrazbe s djecom od jedne do tri godinestarosti i od tri godine starosti do polaska u {kolu.

Realiziraju se u pred{kolskoj ustanovi i uskla|eni su s radnimvremenom roditelja i potrebama socijalne sigurnosti djeteta i to:

- internatskog tipa u trajanju 24 sata- primarni cjelodnevni programi do 11 sati- primarni poludnevni program 3 do 5 sati.

2. Ostali programi

Kra}i, specijalni, kompenzacijski i specijalizirani programirada sa djecom pred{kolskog uzrasta utvr|eni od strane Mini-starstva i osniva~a su u zavisnosti od vremenskog trajanja testru~nih kadrova za realizaciju programa.

Elementi za cijenu odgojno-naobrazbenog rada ovih progra-ma usvojeni su u ovim standardima (u ovisnosti od trajanja tihprograma).

Osnovna karakteristika pedago{kih standarda za jednakeprostorne, radne, kadrovske i materijalne uvjete pred{kolskihustanova (igraonica, internata, vrti}a) je u tomu {to se temelje naprakti~nim i znanstvenim saznanjima, potrebama i materijalnimmogu}nostima, {to su trajno otvoreni za promjene, za savremenijai bolja rje{enja.

Pedago{kim standardima utvr|uju se zajedni~ki kriterijiza:

- prostor i poku}stvo- opremu i nastavna sredstva- broj djece u odgojnoj skupini- broj odgajatelja i ostalog osoblja- broj stru~nih suradnika- broj administrativno-financijskog i pomo}nog osoblja- struktura i obim rada u okviru 42. ~asovne radne

sedmice- dru{tvenu i kulturnu djelatnost {kole- dje~iji standard

III.

3.1 Prostor i poku}stvo

Pri izgradnji prostora za pred{kolske ustanove temeljnizahtjevi su vezani za osiguravanje pedago{kih i zdravstveno-higijenskih potreba i uvjeta za ‘ivot i boravak djece i rad personala,zatim za ekonomi~nost u izgradnji i eksploataciji.

Vrsta (namjena) pred{kolske ustanove i planirani kapacitet(broj djece ili odgojnih skupina) odre|uju veli~inu zgrade. Ovimstandardom za sve pred{kolske ustanove odre|uju se po praviluslijede}a korisna odnosno gra|evinska povr{ina skupne sobe pojednom djetetu:

- za jasli~ki uzrast (1-3 godine)najmanje 3,6 m2 povr{ine i 6 m3 zapremine po djetetuza vrti}ki uzrast (3-7 godina)najmanje 2,4 m2 povr{ine i 6 m3 zapremine po djetetuZa pred{kolske ustanove od posebnog zna~aja je prostor za

skupine prema namjeni. Ove prostorije prema namjeni i poku}stvoosiguravaju se prema Normativima.

3.2. Nastavna sredstva

Nastavna sredstva (didakti~ka sredstva, pomagala, igra~ke),njihova funkcija, metodi~ka zasnovanost i vi{evarijantna namjenabitan su uvjet intezif ikacije, racionalizacije i unapre|ivanjanastavnih aktivnosti.

Ona imaju posebnu ulogu i zna~aj u radu sa pred{kolskimuzrastom, postaju sredstva rada u punom zna~enju rije~i, ali isredstva koja se stvaraju, proizvode i nastaju u procesu odgojno-naobrazbenog rada. Ovim pedago{kim standardima svim


pred{kolskim ustanovama utvr|uju se isti startni uvjeti i potrebeza stalnim aktivnostima na izradi tih sredstava, pomagala i igra~aka.

Sredstva neophodna za realizaciju odgojno-naobrazbenogprograma definirana su Normativima nastavnih sredstava uzuva‘avanje njihove op}e namjene i didakti~ke multimedijskefunkcije.

* U okviru jedne odgojne skupine mo‘e biti integrirano 2 djece u realizaciji kompenzacijskih i specijalnih programa.** Odnosi se i na mje{ovitu skupinu u domovima za djecu li{enu roditeljske skrbi.

3.3 Broj djece u odgojnoj grupi

Odgojno-naobrazbene aktivnosti u pred{kolskoj ustanovi ilidrugi oblici organiziranog okupljanja djece pred{kolskog uzrastaizvodi se u odgojnim skupinama i to po odre|enom broju djeceovisno od uzrasta i oblika organiziranja.

��

��

�� !��"!#��$��%�%� &'��(�)��

��*�� !��"!#��$��%�%� &(��*�)'�

��"!#��+�,�$-%*%� &.��)/�

!��+�,�$-%/%�

��*�(��0�+�0��&��.)(�

� ��

��1��*��"!#��$��%�%� &��/�)2�

�� !!��"!#��+��%�%�

��1��*��&�3(��3��)4�35�

��5��1��"!#��$��%*%� &1��.�)*�

��5��1��!�� !!��"!#��+��%/%� &�3*��3'�)�3��

44�� !�#6��+��#7�8��$��"!#��+�,�$-%1%� &'��(�)��

��

�� !��#6��+��%�%* &1��.)��

�� !��#6��+��7�8 ��%�%* &��').


4. Broj stru~nog zdravstvenog i odgajateljskog kadra

Broj stru~nog kadra odre|uje se prema uzrastu za realizaciju Osnova odgojno-naobrazbenog rada s djecom pred{kolskog uzrastai programskoj orijentaciji.

* U zavisnosti od programa mogu se anga‘irati nastavnici stranog jezika, likovne kulture, muzi~ke kulture, {porta, umjetnosti, fizioterapeutii dr. u ovisnosti od zadovoljavanja posebnih potreba interesa i sklonosti djece. Uvjeti i norme za njihov rad vrednuju se posebnim ugovorom o radu.

** Prema uvjetima pred{kolske ustanove (bilo bi po‘eljno prema novoj metodologiji rada s djecom). Kao asistenti mogu raditiosobe sa zavr{enom pedago{kom spremom SSS, VS (u~iteljska {kola, pedago{ka akademija-nastavni~ki smjer) i studenti pedago{kihskupina, nastavni~kog smjera.

��

��

�!��"�"��#��

��

$$

��

��"!��%&��"��'('(

�"&��!�&)��"�*+(,��%&��-".��/

��-�!"0��-��"��+)'��((+1,

223( 223( + (

��"��%&��"��'4'(

��-��&�"%)��5+*,+��!6&�"��-".��/

��-�!"0

+ 223( + +

*+2��!6&��%&��"��"��-".�� '*'(

&)��74,�%��"��!��"�

��-"/"�

223( 2237

(8

+

� ��

��!6&�"�9��!-��%&��"��'('4

)��((+1,&�-�!"0/"�-��"��&2234 + + (

��!6&�"�9��!-��%&��"��'4'4

)��5"�*,&�-�!"0/"�-��&�"%&( + + (

��%&��"��"��-".�� '*'4

��!6&�"�9��!-��"�:��

��-�!"0��-��"��6

( ( + +

��%&��"��"��-��!��'7'4

��-�!"0��-��"��!6&�"�9��!-

��-�!"0��-��&�"%

(

(

+

+

(

(

(

+

��!6&�"�9��!-��%&��"��'5'4

��-"/"�&)��74,�%��"��!��7 + + (

��

"��24�"&��!��'('*

$( + + (

"��54�"&��!��'4'*

$( + + +


6. Rukovodno osoblje

5. Broj stru~nih suradnika

5.1. Do 24 odgojne skupinePedagog 1,00Nastavnik likovne kulture 1,00Bibliotekar 1,00

5.2. Preko 24 odgojne skupine po svakoj odgojnoj skupiniPedagog 0,04Nastavnik likovne kulture 0,04Bibliotekar 0,01Lije~nik - pedijatar 0,02

5.3. U internatskim smje{tajima na 75 djece smje{tenePedagog/psiholog 1,00Socijalni radnik 0,50Defektolog 0,50Vi{i medicinski tehni~ar 0,50Logoped 0,50

Radi potpunijeg definiranja zadataka pred{kolske ustanove(igraonice, putuju}eg vrti}a) njene organiziranosti, stru~ne i prakti~neusmjerenosti u ostvarivanju programskih zadataka, odnosno odgojno-naobrazbenih aktivnosti, te uop}e funkcije i uloge pred{kolske ustanove,broj rukovodnog osoblja odre|uje se na temelju broja odjeljenja.

6.1. Direktor ustanove 1,00Minimum odgojnih skupina je 2u tom slu~aju nema drugogrukovodnog osoblja

Broj skupina6.2. Koordinator (ne radi u skupini

kao odgajatelj) broj skupine 8 (4-10)Koordinator (radi u skupinikao odgajatelj) broj skupine 2 (1-4)

Koordinatori rade u podru~nim odjeljenjima kao koordinatoriobitelji i drugih stru~nih poslova sa minimumom 4 odnosnomaksimalno 10 odgojnih skupina. U podru~nim odjeljenjima sa manjeod 4 odgojne skupine koordinatori rade i poslove odgajatelja u skupini.

7. Administrativno-financijsko osobljeZa obavljanje administrativno-financijskih poslova pred{ko-

lska ustanova, ovisno o stupnju razvijenosti ima:7.1. do 20 odgojnih skupina 2,007.2. od 20 odgojnih skupina pa nadalje

na svakih 15 skupina dodaje sepo jedan djelatnik

U pred{kolskim ustanovama gdje je manje od 20 odgojnihskupina za ove poslove treba anga‘irati registrovane servise.

8. Pomo}no i tehni~ko osoblje u pred{kolskimorganizacijama i domovima i zavodima

Poslovi ekonomata, nabavke, skladi{tenja i prijevoza hrane,prehrambenih proizvoda, rublja, vo|enje skladi{ne kartoteke,odr‘avanje vozila:

- do 25 vaspitnih skupina ekonom - voza~ 1,00- preko 25 vaspitnih skupina po skupini ekonom-voza~ 0,04Poslovi pripremanja, servisiranja i distribucije hrane:- u pred{kolskoj organizaciji od 25 do 75 djece priznaje se 1

kuharica- na svakih 150 djece priznaje se 1 kuharica i 1 pomo}na

kuharica (anga‘iranje servisa koji se bave ishranom je jeftinije).Poslovi sprema~ice:Pored odr‘avanja ~isto}e, dnevnih boravaka djece, dru-

gih prate}ih prostorija, sprema~ice rade na dnevnom raspre-manju i pospremanju le‘aljki, opreme za lutke i didakti~kihsredstava.

U takvoj organizaciji poslova normativi za sprema~icuiznose:

- u pred{kolskim ustanovama, domovima i zavodimasprema~ica obavlja i lo‘enje (brine o zagrijavanju prostora) - na200 m2 - 1 sprema~ica

- u uslovima centralnog grijanja na 300 m2 - 1 sprema~ica- u sredinama gdje je pred{kolska ustanova manja od 200 m2

organizacija ovih poslova mo‘e se urediti i na drugi na~in.

9. Struktura i obim rada u okviru 42-~asovneradne sedmice

Stru~ne poslove njege i brige o zdravom ‘ivotu djetetaobavljaju zdravstveni radnici, a realizaciju odgojno-naobrazbenihaktivnosti obavljaju odgajatelji.

Prof il i nivo stru~ne spreme osoblja u pred{kolskimustanovama utvr|en je Osnovama odgojno-naobrazbenog rada uradu sa pred{kolskom djecom i Zakonom o pred{kolskom odgojui naobrazbi.

9.1. Obveze zdravstvenog radnika u okviru 42-~asovne radnesedmice u radu s djecom razli~itog uzrasta i ostali poslovi.


1. Neposredna njega i briga o djeci jasli~kog uzrasta 352. Ostali poslovi i radni zadaci 7

2.1. Higijena u vrti}u i jaslicama 2.2. Zdravstveni pregled djece 2.3. Dokumentacija antropolo{kih mjerenja i zdravstvenog

pra}enja u vrti}u i jaslicama 2.4. Ostali poslovi

SVEGA: 42




Redni broj Radni zadaci - opis Broj satiProgrami sa: (3) (4) (5)

9.2. Poslovi i radni zadaci odgajatelja u jaslicama i vrti}u u okviru 42-~asovne radne sedmice

1. Neposredni odgojno-naobrazbeni rad s djecom 302. Ostali poslovi i radni zadaci

2.1. Pripreme za neposredni odgojno-naobrazbeni rad,planiranje, stru~ni sastanci, sastanci sroditeljima i interna obuka 6,5

2.2. Vo|enje dokumentacije i analiza 1,5 2.3. Stru~no usavr{avanje 2,00 2.4. Ostali poslovi 2,00

SVEGA: 42

9.3. Poslovi i radni zadaci koordinatora u jaslicama i vrti}u u okviru 42-~asovne radne sedmice

1. Neposredni rad sa porodicama i odgajateljima 40 1.1. Poticanje porodice na u~estvovanje

u naobrazbi svoje djece 1.2. Anga‘iranje volontera od kojih je bar jedna tre}ina

~lanova porodice u programu 1.3. Ustanovljava porodi~no savjetodavno vije}e 1.4. Provodi procjene potreba porodice po upisu djeteta u ustanovu 1.5. Poma‘e porodicama u povezivanju sa socijalnim i

zdravstvenim slu‘bama 1.6. Vodi ra~una o realizaciji programa za porodice 1.7. Jam~i realizaciju odgojno-naobrazbenih aktivnosti usmjerenih na

dijete prema Osnovama odgojno-naobrazbenog rada sapred{kolskom djecom

1.8. Ustanovljava i vodi sobu za roditelje 1.9. Jam~i da su prehrana, medicinske i druge usluge obezbje|ene

djeci2. Vodi dokumentaciju i analizu 2,00

SVEGA: 42

9.4. Poslovi i radni zadaci odgajatelja u realizaciji kra}ih i specijaliziranih programa u okviru 42-~asovne radne sedmice

1. Neposredni odgojno-naobrazbeni rad 15 20 252. Ostali radni zadaci

2.1. Pripreme za neposredni odgojno-naobrazbeni rad planiranje:stru~ni sastanci s roditeljima 3 3 3,5

3. Vo|enje dokumentacije i analiza 0,5 0,7 14. Stru~no usavr{avanje 1,0 1,3 1,55. Ostali poslovi 0,5 1 1

SVEGA: 20 26 32

IV.

UNAPRE\ENJE SUDJELOVANJA OBITELJI

Istra‘ivanja su pokazala da se djeca moraju promatrati unutarkonteksta svojih porodica. Kako djeca odrastaju u svojim porodicamapod uticajem su doga|aja koji se zbivaju unutar porodice. S drugestrane uticaj i u~inak dru{tva mora se uzeti u obzir, jer porodica ‘iviunutar dru{tva i pod utjecajem su dru{tvenih doga|anja.

Porodice su razli~ite.Strukturalno: to su kompletne porodice, porodice neko-

mpletne, sa usvojenim djetetom,

Kulturolo{ko: mogu poticati iz razli~itih kulturolo{kihsredina,

Komunikacijski: mogu imati dobre odnose, naru{eneodnose ...

Pretpostavka je da je uklju~ivanje porodice u aktivnostipred{kolske ustanove dobrobit za djecu, njih same i pridonosikvalitetu programa. Uklju~ivanje roditelja u aktivnosti mo‘e pru‘itii emotivnu i fizi~ku dobrobit za sve koji u~estvuju.

Emotivno uklju~ivanje omogu}ava:- osje}aj dobrog mi{ljenja o sebi samom- osje}aj stvarala{tva i koristi- osje}aj obnovljenosti i spremnosti za nove spoznaje


- osje}aj zadovoljstva i zaigranosti- osje}aj pripadnosti skupini- osje}aj da smo pridonijeli ne~emu ili za nekogaFizi~ko uklju~ivanje u aktivnost omogu}ava:- razvijanje novih sposobnosti- zaboravljanje svakodnevnih briga- smijeh i zabavu- opu{tanje- upoznavanje drugih osoba- prebroditi stres- osje}ati se “dobro”, a ne “dosadno” umoran.Roditelji se mogu osjetiti produktivnima, potrebnima,

opu{tenima, bit }e zadovoljni sobom i svojom djecom, ako odgajateljiuz koordinatora ulo‘e napor u planiranju aktivnosti kojima }e sepoticati njihovo emotivno i fizi~ko uklju~ivanje u program.

Komunikacije s obiteljima su:a/ neformalneod vremena dolaska i odlaska, bilje{ki i bilje‘nica, oglasnih

plo~a, biltena, izleta, dru‘enjab/ formalnihod sastanaka, izvje{taja, radionica.Za komunikaciju formalnog i djelimi~nog neformalnog tipa

koristi se “soba za obitelj” u ~ijem sklopu se nalazi i posudbenabiblioteka u cilju edukativne pomo}i obiteljima.

Sve dobijene osobne informacije o obitelji, odgajatelji ikoordinatori du‘ni su da po{tuju o istim povjerljivost podataka,bilo pismenih ili usmenih. Informacije se mogu pokazati isklju~ivos pismenom dozvolom obitelji. Ustanova mora imati pravilnik opovjerljivosti podataka, a sadr‘avao bi slijede}e postupke:

- postupak ustupanja informacija dru{tvenim slu‘bama iliosobama

- kako }e se povjerljive informacije koristiti u programu- odr‘avanje i za{tita podataka- usavr{avanje i postupci izgra|ivanja objektivnog

prikupljanja podataka i izvje{tavanje o informacijama- prava roditelja- osiguranje da osoblje ima informacije koje treba imati- disciplinske mjere koje }e se poduzeti u slu~aju prekr{enja

pravila- kako i kada }e se osoblje i roditelji usavr{avati po ovom pitanjuIzvan ustanove o obiteljima i djeci ne smije se razgovarati.U okviru pred{kolske ustanove svako podru~no odjeljenje

formira savjetodavno vije}e obitelji, koje se sastaje s osobljemradi razgovora o provo|enju programa.

Savjetodavno vije}e se sastoji od roditelja djece upisane uustanovu i mo‘e uklju~ivati druge ~lanove dru{tvene zajednice.

Ustanova pru‘a podr{ku obiteljima kao:1. Zaposleni roditelji koji ~esto imaju vi{e poslova i te{ko

im je dr‘ati obitelj na okupu. Oni imaju ograni~eno vrijeme zaboravak sa svojom djecom u dje~ijem vrti}u. Ustanova poku{avapomo}i u smanjivanju stresa u obitelji.

2. Sami, razvedeni ~lanovi obitelji koji trebaju nekoga kogapo{tuju, drugi ne ‘ele slu{ati njihove probleme. Trebaju socijalnekontakte, informacije o potpori za dijete, za{titu i kredite.

3. Obitelj s djetetom s te{ko}ama u razvoju.4. Obitelji Roma.5. Obitelji sa zdravstvenim problemima.6. Djedovi i bake koji trebaju pomo} pri podizanju unuka.7. Roditelj i tinejd‘eri i dr.Za suradnju s obiteljima neophodno je organizovati sobu za

roditelje.

Dru{tvena i kulturna djelatnost pred{kolske ustanoveKao posebne dru{tvene aktivnosti su manifestacije u povodu

dana ustanove i Dana dje~ije radosti. Tom prilikom se odr‘avajujavne manifestacije. Ostali praznici i jubileji ukonponirani su u

tematske aktivnosti i sprovode se u podru~nom odjeljenju/odjeljenjima.

Sportske aktivnosti kroz igre spretnosti likovni susreti udru‘enju i igri djece i obitelji te druge aktivnosti organiziraju se uokviru podru~nog odjeljenja/odjeljenje, kao i izleti i razne posjete.

Svaka aktivnost dru{tvena i kulturna treba biti ukomponiranau tematske sadr‘aje, uz po{tovanje lokalne zajednice, kulturolo{kihrazlika i razvoj demokratskog dru{tva.


obrazovanju (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”,broj: 8/98.), ~lana 74. Zakona o osnovnoj {koli (“Slu`bene novineTuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/96. i 7/97.) i ~lana 36.Zakona o srednjoj {koli (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 4/96., 7/97. i 5/98.) Ministar obrazovanja, nauke,kulture i sporta Tuzlanskog kantona, donosi

PRAVILNIK

o vr{enju stru~nog nadzora u pred{kolskojustanovi, osnovnoj i srednjoj {koli i domu u~enika

^lan 1.

Pravilnikom o vr{enju stru~nog nadzora u pred{kolskojustanovi, osnovnoj i srednjoj {koli i domu u~enika (u daljemtekstu: Pravilnik) utvr|uje se organizacija, na~in i sadr‘aj op}egstru~nog i u‘e stru~nog nadzora nad izvo|enjem nastave i drugimoblicima odgojno-obrazovnog rada u odgojno-obrazovnojustanovi pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i domuu~enika.

^lan 2.

Stru~ni nadzor obuhvata nadzor nad organizacijom radapred{kolske ustanove osnovne i srednje {kole i doma u~enika,izvo|enjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, kaoi nad radom direktora, nastavnika, odgajatelja, stru~nog saradnikai saradnika.

Stru~ni nadzor obuhvata i pru‘anje stru~ne pomo}i radidaljeg unapre|ivanja cjelokupnog odgojno-obrazovnog radapred{kolske ustanove, osnovne i srednje {kole i doma u~enika.

^lan 3.

Stru~ni nadzor vr{i Upravna organizacija Pedago{ki zavodTuzla (u daljem tekstu: Pedago{ki zavod) u sastavu Ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona (u daljemtekstu: Ministarstvo).

Poslove stru~nog nadzora obavlja stru~ni nadzornikPedago{kog zavoda zadu‘en za {kolu, pojedinu oblast, odnosnopredmet za koji se vr{i stru~ni nadzor.

Stru~no vije}e Pedago{kog zavoda na po~etku {kolskegodine utvr|uje podru~je stru~nog nadzora za svakog stru~nognadzornika.

Stru~ni nadzornik mo‘e najvi{e dvije godine uzastopnoobavljati op}i stru~ni nadzor u istoj odgojno-obrazovnoj ustanovi.

^lan 4.

Odgojno-obrazovna ustanova, nad kojom se vr{i stru~ninadzor, du‘na je da stavi na uvid svu potrebnu dokumentaciju i daomogu}i druge uslove za ostvarivanje nadzora.


^lan 5.

Stru~ni nadzornik je obavezan da krajnje savjesno,objektivno, korektno i blagovremeno obavlja stru~ni nadzor nadradom odgojno-obrazovne ustanove.

^lan 6.

Stru~ni nadzor vr{i se kao:- op}i stru~ni nadzor i- u‘estru~ni nadzor.

^lan 7.

Op}i stru~ni nadzor obavljaju stru~ni nadzornici Pedago{kogzavoda.

Op}i stru~ni nadzor se obavlja najmanje jedanput u tokugodine.

^lan 8.

Op}i stru~ni nadzor u osnovnoj i srednjoj {koli vr{i se:- uvidom u ostvarivanje nastavnog plana i programa, ciljeva

i zadataka i organizacije odgojno-obrazovnog rada,- uvidom u stru~nu zastupljenost nastave,- uvidom u izvo|enje svih oblika nastave i vannastavnih

aktivnosti,- uvidom u planiranje i pripremanje nastavnika za izvo|enje

nastave i na~in interne kontrole,- uvidom u evidenciju o stalnom stru~nom individualnom i

kolektivnom usavr{avanju i ocjenjivanju nastavnika, stru~nogsaradnika i saradnika,

- uvidom u ocjenjivanje i op}i uspjeh u~enika, odjeljenja i{kole u cjelini,

- pregledom odgovaraju}e dokumentacije i evidencije oostvarivanju godi{njeg programa rada {kole,

- pregledom materijalno-tehni~ke osnove za izvo|enjenastave prema va‘e}im normativima i standardima,

- utvr|ivanjem op}ih, radnih, kadrovskih i materijalnih uslovarada {kole,

- utvr|ivanjem ukupnog kvaliteta odgojno-obrazovnog rada{kole.

^lan 9.

Poslove u‘estru~nog nadzora obavlja stru~ni nadzornik ilisaradnik Pedago{kog zavoda, zadu‘en za odre|enu oblast, odnosnopredmet, za koji se vr{i stru~ni nadzor.

Stru~ni nadzornik i saradnik, iz stava 1. ovog ~lana, poredop}ih uslova, utvr|enih zakonom, treba da ispunjava i slijede}euslove:

- da ima odgovaraju}i profil i stru~nu spremu utvr|enuNastavnim planom i programom za pojedinu oblast, odnosnopredmet, za koji se vr{i stru~ni nadzor, u pred{kolskoj ustanovi,osnovnoj i srednjoj {koli,

- da ima najmanje 10 godina radnog iskustva neposredno unastavi,

- da se rezultatima rada isti~e u radu,- da ima objavljene ud‘benike, priru~nike i drugu stru~nu

literaturu ili objavljene nau~ne radove u stru~nim, odnosno nau~nim~asopisima i

- da ispunjava i druge uslove, utvr|ene Pravilnikom ounutra{njoj organizaciji Pedago{kog zavoda.

U‘estru~ni nadzor se obavlja najmanje jedanput u dvijegodine.

^lan 10.

U‘estru~ni nadzor u osnovnoj i srednjoj {koli vr{i se:- uvidom u stru~nu spremu nastavnika, stru~nog saradnika i saradnika,- pregledom individualnog planiranja i organizacije rada

nastavnika, stru~nog saradnika i saradnika,- uvidom u rad nastavnika, stru~nog saradnika i saradnika

prisustvovanjem ~asovima redovne nastave i drugim oblicimaodgojno-obrazovnog rada,

- uvidom u izbor metoda, oblika i postupaka rada nastavnika,kori{}enje nastavnih sredstava i ud‘beni~ke literature,

- uvidom u nivo znanja u~enika, metode i oblike ocjenjivanjai u izvo|enje zaklju~ne ocjene,

- uvidom u postignute rezultate rada sa nadarenim u~enicima,- uvidom u stalno stru~no usavr{avanje nastavnika, stru~nog

saradnika i saradnika.Prilikom obavljanja u‘estru~nog nadzora, na zahtjev

nastavnika, stru~nog saradnika, saradnika i direktora {kole obavljase i stru~na konsultacija, u kojoj se pru‘a i odgovaraju}a stru~napomo} u vidu instrukcija.

^lan 11.

Stru~ni nadzor nad radom direktora osnovne i srednje {kole,pored nadzora utvr|enog u ~lanu 8. i ~lanu 10. ovog Pravilnika,vr{i se i uvidom:

- u dokumentaciju o planiranju i programiranju odgojno-obrazovnog rada u {koli,

- u raspored nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada {kole,- u realizaciju godi{njeg programa rada {kole,- u rad stru~nih organa {kole,- u realizaciju pedago{ko-instruktivnog rada sa nastavnicima,

stru~nim saradnicima i saradnicima,- u ocjenjivanje rada nastavnika, stru~nih saradnika i

saradnika,- u na~in ostvarivanja saradnje sa roditeljima.

^lan 12.

Op}i stru~ni nadzor u pred{kolskoj ustanovi, odnosno domuu~enika vr{i se uvidom:

- u ostvarivanje plana i programa, ciljeva i zadataka i organi-zacije odgojno-obrazovnog rada u pred{kolskoj ustanovi, odnosnodomu u~enika,

- u dokumentaciju o upisu djece u pred{kolsku ustanovu,odnosno u~enika u dom u~enika,

- u uslove smje{taja, ishrane i zdravstvene za{tite djece upred{kolskoj ustanovi, odnosno u~enika u domu u~enika,

- u ostvarivanje kulturne djelatnosti, fizi~ke rekreacije idrugih aktivnosti,

- u dokumentaciju o radu stru~nih organa pred{kolskeustanove, odnosno doma u~enika,

- u realizaciju pedago{ko-instruktivnog rada sa odgajateljima,stru~nim saradnicima i saradnicima,

- u dokumentaciju o ocjenjivanju rada odgajatelja, stru~nogsaradnika i saradnika,

- u na~in ostvarivanja saradnje sa roditeljima - starateljima,- u materijalno-tehni~ke uslove za obavljanje odgojno-

obrazovnog rada, prema va‘e}im normativima i standardima,- u ostvarivanje godi{njeg programa rada pred{kolske

ustanove, odnosno doma u~enika.

^lan 13.

U‘estru~ni nadzor u pred{kolskoj ustanovi, odnosno domuu~enika vr{i se uvidom:


- u stru~nu spremu odgajatelja, stru~nog saradnika isaradnika,

- u individualno planiranje i organizaciju rada odgajatelja,stru~nog saradnika i saradnika,

- u izbor metoda i oblika rada i stru~nog usavr{avanjaodgajatelja, stru~nog saradnika i saradnika,

- u rad odgajatelja prisustvovanjem nastavnom ~asu ineposrednom radu sa djecom u pred{kolskoj ustanovi, odnosno sau~enicima u domu u~enika.

^lan 14.

O obavljenom stru~nom nadzoru iz ~lana 8., 11. i 12. ovogPravilnika, stru~ni nadzornik sastavlja izvje{taj.

Izvje{taj sadr‘i:- naziv ustanove, mjesto i vrijeme obavljenog nadzora,- nalaz i ocjenu rada ustanove,- nalaz i ocjenu rada direktora,- prijedlog mjera za unapre|enje odgojno-obrazovnog rada,- prijedlog mjera i rok za otklanjanje propusta.

^lan 15.

O obavljenom u‘estru~nom nadzoru stru~ni nadzornik -saradnik sastavlja izvje{taj, koji sadr‘i:

- prezime, ime i stru~no zvanje lica koje je obavilo stru~ninadzor,

- naziv ustanove, mjesto i vrijeme obavljenog stru~nognadzora,

- podatke o licu (nastavnik, odgajatelj i stru~ni saradnik) nad~ijim radom je izvr{en nadzor (prezime, ime, stru~no zvanje, radnoiskustvo, polo‘en stru~ni ispit i drugi relevantni podaci),

- kratak nalaz i ocjenu rada nastavnika, odgajatelja i stru~nogsaradnika,

- prijedlog mjera za unapre|ivanje odgojno-obrazovnog radai prijedlog mjera za otklanjanje propusta u radu.

^lan 16.

Izvje{taj o op}em stru~nom nadzoru dostavlja se Minista-rstvu, direktoru, upravnom odboru i stru~nom organu odgojno-obrazovne ustanove (nastavni~kom vije}u-vije}u profesora,stru~nom vije}u, pedago{kom vije}u).

Izvje{taj o nadzoru nad radom direktora odgojno-obrazovneustanove dostavlja se Ministarstvu, direktoru i upravnom odboruodgojno-obrazovne ustanove.

Izvje{taj o u‘estru~nom nadzoru dostavlja se stru~nomorganu i direktoru odgojno-obrazovne ustanove.

^lan 17.

Ako se pri vr{enju stru~nog nadzora utvrde nedostaci, stru~ninadzornik - saradnik Pedago{kog zavoda }e u izvje{taju odreditirok do kojeg je potrebno otkloniti uo~ene nedostatke.

Rok, iz prethodnog stava ovog ~lana, ne mo‘e biti du‘i od 30dana.

^lan 18.

Odgojno-obrazovna ustanova je du‘na da razmotri izvje{taju roku od 15 dana od dana dostavljanja izvje{taja i preduzmeodgovaraju}e mjere radi otklanjanja nedostataka i o tome pismenoobavijesti Pedago{ki zavod.

^lan 19.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da va‘i Pravilniko stru~nom nadzoru pred{kolskih ustanova, osnovnih, srednjih{kola i domova u~enika (“Slu‘bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/98).

^lan 20.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obavljanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.


TUZLANSKI KANTON Ismet Osmanovi}, v.r.Ministarstvo obrazovanja,

nauke, kulture i sportaBroj: 10/1-38-5205/99



naobrazbi (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”,broj: 8/98.), ~lanka 74. Zakona o osnovnoj {koli (“Slu`bene novineTuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/96. i 7/97.) i ~lanka 36.Zakona o srednjoj {koli (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 4/96., 7/97. i 5/98.) Ministar naobrazbe, znanosti,kulture i {porta Tuzlanskog kantona, donosi

PRAVILNIK

o vr{enju stru~nog nadzora u pred{kolskoj ustanovi,osnovnoj i srednjoj {koli i domu u~enika

^lanak 1.

Pravilnikom o vr{enju stru~nog nadzora u pred{kolskojustanovi, osnovnoj i srednjoj {koli i domu u~enika (u daljem tekstu:Pravilnik) utvr|uje se organizacija, na~in i sadr‘aj op}eg stru~nogi u‘e stru~nog nadzora nad izvo|enjem nastave i drugim oblicimaodgojno-naobrazbenog rada u odgojno-naobrazbenoj ustanovipred{kolskog, osnovne i srednje naobrazbe i domu u~enika.

^lanak 2.

Stru~ni nadzor obuhvata nadzor nad organizacijom radapred{kolske ustanove osnovne i srednje {kole i doma u~enika,izvo|enjem nastave i drugih oblika odgojno-naobrazbenog rada,kao i nad radom direktora, nastavnika, odgajatelja, stru~nogsuradnika i suradnika.

Stru~ni nadzor obuhvata i pru‘anje stru~ne pomo}i radidaljeg unapre|ivanja cjelokupnog odgojno-naobrazbenog radapred{kolske ustanove, osnovne i srednje {kole i doma u~enika.

^lanak 3.

Stru~ni nadzor vr{i Upravna organizacija Pedago{ki zavodTuzla (u daljem tekstu: Pedago{ki zavod) u sastavu Ministarstvanaobrazbe, znanosti, kulture i {porta Tuzlanskog kantona (u daljemtekstu: Ministarstvo).

Poslove stru~nog nadzora obavlja stru~ni nadzornikPedago{kog zavoda zadu‘en za {kolu, pojedinu oblast, odnosnopredmet za koji se vr{i stru~ni nadzor.

Stru~no vije}e Pedago{kog zavoda na po~etku {kolske godineutvr|uje podru~je stru~nog nadzora za svakog stru~nog nadzornika.


Stru~ni nadzornik mo‘e najvi{e dvije godine uzastopnoobavljati op}i stru~ni nadzor u istoj odgojno-naobrazbenojustanovi.

^lanak 4.

Odgojno-naobrazbena ustanova, nad kojom se vr{i stru~ninadzor, du‘na je da stavi na uvid svu potrebnu dokumentaciju i daomogu}i druge uvjete za ostvarivanje nadzora.

^lanak 5.

Stru~ni nadzornik je obvezan da krajnje savjesno, objektivno,korektno i pravodobno obavlja stru~ni nadzor nad radom odgojno-naobrazbene ustanove.

^lanak 6.

Stru~ni nadzor vr{i se kao:- op}i stru~ni nadzor i- u‘estru~ni nadzor

^lanak 7.

Op}i stru~ni nadzor obavljaju stru~ni nadzornici Pedago{kogzavoda.

Op}i stru~ni nadzor se obavlja najmanje jedanput tijekomgodine.

^lanak 8.

Op}i stru~ni nadzor u osnovnoj i srednjoj {koli vr{i se:- uvidom u ostvarivanje nastavnog plana i programa, ciljeva

i zadataka i organizacije odgojno-naobrazbenog rada,- uvidom u stru~nu zastupljenost nastave,- uvidom u izvo|enje svih oblika nastave i vannastavnih

aktivnosti,- uvidom u planiranje i pripremanje nastavnika za izvo|enje

nastave i na~in interne kontrole,- uvidom u evidenciju o stalnom stru~nom individualnom i

kolektivnom usavr{avanju i ocjenjivanju nastavnika, stru~nogsuradnika i suradnika,

- uvidom u ocjenjivanje i op}i uspjeh u~enika, odjeljenja i{kole u cjelini,

- pregledom odgovaraju}e dokumentacije i evidencije oostvarivanju godi{njeg programa rada {kole,

- pregledom materijalno-tehni~ke osnove za izvo|enjenastave prema va‘e}im normativima i standardima,

- utvr|ivanjem op}ih, radnih, kadrovskih i materijalnih uslovarada {kole,

- utvr|ivanjem ukupne kvalitete odgojno-naobrazbenog rada{kole.

^lanak 9.

Poslove u‘estru~nog nadzora obavlja stru~ni nadzornik ilisuradnik Pedago{kog zavoda, zadu‘en za odre|enu oblast, odnosnopredmet, za koji se vr{i stru~ni nadzor.

Stru~ni nadzornik i suradnik, iz stavka 1. ovog ~lanka, poredop}ih uvjeta, utvr|enih zakonom, treba da ispunjava i slijede}euvjete:

- da ima odgovaraju}i profil i stru~nu spremu utvr|enuNastavnim planom i programom za pojedinu oblast, odnosnopredmet, za koji se vr{i stru~ni nadzor, u pred{kolskoj ustanovi,osnovnoj i srednjoj {koli

- da ima najmanje 10 godina radnog iskustva neposredno u nastavi

- da se rezultatima rada isti~e u radu- da ima objavljene ud‘benike, priru~nike i drugu stru~nu

literaturu ili objavljene znanstvene radove u stru~nim, odnosnoznanstvenim ~asopisima i

- da ispunjava i druge uvjete, utvr|ene Pravilnikom ounutarnjoj organizaciji Pedago{kog zavoda.

U‘estru~ni nadzor se obavlja najmanje jedanput u dvije godine.

^lanak 10.

U‘estru~ni nadzor u osnovnoj i srednjoj {koli vr{i se:- uvidom u stru~nu spremu nastavnika, stru~nog suradnika i

suradnika,- pregledom individualnog planiranja i organizacije rada

nastavnika, stru~nog suradnika i suradnika,- uvidom u rad nastavnika, stru~nog suradnika i suradnika

prisustvovanjem ~asovima redovite nastave i drugim oblicimaodgojno-naobrazbenog rada,

- uvidom u izbor metoda, oblika i postupaka rada nastavnika,kori{}enje nastavnih sredstava i ud‘beni~ke literature,

- uvidom u razinu znanja u~enika, metode i oblikeocjenjivanja i u izvo|enje zaklju~ne ocjene,

- uvidom u postignute rezultate rada s nadarenim u~enicima,- uvidom u stalno stru~no usavr{avanje nastavnika, stru~nog

suradnika i suradnika.Prilikom obavljanja u‘estru~nog nadzora, na zahtjev

nastavnika, stru~nog suradnika, suradnika i direktora {kole obavljase i stru~na konsultacija, u kojoj se pru‘a i odgovaraju}a stru~napomo} u vidu instrukcija.

^lanak 11.

Stru~ni nadzor nad radom direktora osnovne i srednje {kole,pored nadzora utvr|enog u ~lanku 8. i ~lanku 10. ovog Pravilnika,vr{i se i uvidom:

- u dokumentaciju o planiranju i programiranju odgojno-naobrazbenog rada u {koli,

- u raspored nastave i drugih oblika odgojno-naobrazbenograda {kole,

- u realizaciju godi{njeg programa rada {kole,- u rad stru~nih organa {kole,- u realizaciju pedago{ko-instruktivnog rada s nastavnicima,

stru~nim suradnicima i suradnicima,- u ocjenjivanje rada nastavnika, stru~nih suradnika i

suradnika,- u na~in ostvarivanja suradnje s roditeljima.

^lanak 12.

Op}i stru~ni nadzor u pred{kolskoj ustanovi, odnosno domuu~enika vr{i se uvidom:

- u ostvarivanje plana i programa, ciljeva i zadataka iorganizacije odgojno-naobrazbenog rada u pred{kolskoj ustanovi,odnosno domu u~enika,

- u dokumentaciju o upisu djece u pred{kolsku ustanovu,odnosno u~enika u dom u~enika,

- u uvjete smje{taja, ishrane i zdravstvene za{tite djece upred{kolskoj ustanovi, odnosno u~enika u domu u~enika,

- u ostvarivanje kulturne djelatnosti, fizi~ke rekreacije idrugih aktivnosti,

- u dokumentaciju o radu stru~nih organa pred{kolskeustanove, odnosno doma u~enika,

- u realizaciju pedago{ko-instruktivnog rada sa odgajateljima,stru~nim suradnicima i suradnicima,

- u dokumentaciju o ocjenjivanju rada odgajatelja, stru~nogsuradnika i suradnika,


- u na~in ostvarivanja suradnje s roditeljima - starateljima,- u materijalno-tehni~ke uvjete za obavljanje odgojno-

naobrazbenog rada, prema va‘e}im normativima i standardima,- u ostvarivanje godi{njeg programa rada pred{kolske

ustanove, odnosno doma u~enika.

^lanak 13.

U‘estru~ni nadzor u pred{kolskoj ustanovi, odnosno domuu~enika vr{i se uvidom:

- u stru~nu spremu odgajatelja, stru~nog suradnika isuradnika,

- u individualno planiranje i organizaciju rada odgajatelja,stru~nog suradnika i suradnika,

- u izbor metoda i oblika rada i stru~nog usavr{avanjaodgajatelja, stru~nog suradnika i suradnika,

- u rad odgajatelja prisustvovanjem nastavnom ~asu ineposrednom radu s djecom u pred{kolskoj ustanovi, odnosno sau~enicima u domu u~enika.

^lanak 14.

O obavljenom stru~nom nadzoru iz ~lanka 8., 11. i 12. ovogPravilnika, stru~ni nadzornik sastavlja izvje{}e.

Izvje{}e sadr‘i:- naziv ustanove, mjesto i vrijeme obavljenog nadzora,- nalaz i ocjenu rada ustanove,- nalaz i ocjenu rada direktora,- prijedlog mjera za unapre|enje odgojno-naobrazbenog rada,- prijedlog mjera i rok za otklanjanje propusta.

^lanak 15.

O obavljenom u‘estru~nom nadzoru stru~ni nadzornik -suradnik sastavlja izvje{}e, koje sadr‘i:

- prezime, ime i stru~no zvanje osobe koja je obavila stru~ninadzor,

- naziv ustanove, mjesto i vrijeme obavljenog stru~nognadzora,

- podatke o osobi (nastavnik, odgajatelj i stru~ni suradnik)nad ~ijim radom je izvr{en nadzor (prezime, ime, stru~no zvanje,radno iskustvo, polo‘en stru~ni ispit i drugi relevantni podaci),

- kratak nalaz i ocjenu rada nastavnika, odgajatelja i stru~nogsuradnika,

- prijedlog mjera za unapre|ivanje odgojno-naobrazbenograda i prijedlog mjera za otklanjanje propusta u radu.

^lanak 16.

Izvje{}e o op}em stru~nom nadzoru dostavlja se Minista-rstvu, direktoru, upravnom odboru i stru~nom organu odgojno-naobrazbene ustanove (nastavni~kom vije}u-vije}u profesora,stru~nom vije}u, pedago{kom vije}u).

Izvje{}e o nadzoru nad radom direktora odgojno-naobra-zbene ustanove dostavlja se Ministarstvu, direktoru i upravnomodboru odgojno-naobrazbene ustanove.

Izvje{}e o u‘estru~nom nadzoru dostavlja se stru~nom organui direktoru odgojno-naobrazbene ustanove.

^lanak 17.

Ako se pri vr{enju stru~nog nadzora utvrde nedostaci, stru~ninadzornik - suradnik Pedago{kog zavoda }e u izvje{}u odreditirok do kojeg je potrebno otkloniti uo~ene nedostatke.

Rok, iz prethodnog stavka ovog ~lanka, ne mo‘e biti du‘i od30 dana.

^lanak 18.

Odgojno-naobrazbena ustanova je du‘na da razmotri izvje{}eu roku od 15 dana od dana dostavljanja izvje{}a i poduzmeodgovaraju}e mjere radi otklanjanja nedostataka i o tomu pismenoobavijesti Pedago{ki zavod.

^lanak 19.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da va‘i Pravilniko stru~nom nadzoru pred{kolskih ustanova, osnovnih, srednjih{kola i domova u~enika (“Slu‘bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 2/98).

^lanak 20.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana obavljanjau “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.


TUZLANSKI KANTON Ismet Osmanovi}, v.r.Ministarstvo naobrazbe,znanosti, kulture i {portaBroj: 10/1-38-5205/99


173Na osnovu ~lana 9. Zakona o pe~atu Tuzlanskog kantona

(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/99.)Ministarstvo pravde Tuzlanskog kantona, donosi

RJE[ENJE

1. Daje se ovla{}enje za izradu pe~ata Tuzlanskog kantonaslijede}im pe~atoreznicama:

a) PEÂTOREZA^KA RADNJA “IMREK-CENTAR”, vl.Hadìmustafi} Muamer, sa sjedi{tem u Tuzli, ul. Safvet-bega Ba{agi}a, broj 12.,

b) SZR “PEÂTOREZNICA”, vl. Ba{i} Azra, sa sjedi{tem uDonjoj [pionici i

c) DJL “GG GRAFOTISAK”, sa sjedi{tem u Tuzli, ul. Safvet-bega Ba{agi}a, broj 7.

2. Pe~atoreznice iz predhodne ta~ke, ovla{}uju se da pe~ateTuzlanskog kantona izra|uju samo pod uslovom da je rje{enjemMinistarstva pravde Tuzlanskog kantona, odobrena izrada tih pe~ata.

3. Ovla{}ene pe~atoreznice iz ta~ke 1. ovog rje{enja, obave-zne su da, pri izradi, evidentiranju, ~uvanju i predaji pe~ata Tuzlanskogkantona naru~iocu pe~ata, kao i drugim radnjama vezanim za izradutih pe~ata, postupaju u skladu sa odredbama Zakona o pe~atuTuzlanskog kantona, Uputstvom o radu pe~atoreznice ovla{}ene zaizradu pe~ata Tuzlanskog kantona i ovim rje{enjem.

4. Danom dono{enja ovog rje{enja prestaje da va‘irje{enje Ministarstva pravde Tuzlansko-podrinjskog kantonabroj: 06/1-052-7925/97 od 28. 05. 1997. godine objavljeno u “Slu-‘benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 6/97.

5. Ovo rje{enje bit }e objavljeno u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”.


TUZLANSKI KANTON Ismet Trumi}, v.r.Ministarstvo pravde

Broj: 06/1-05-934/99Tuzla, 4. 6. 1999. godine


173Na temelju ~lanka 9. Zakona o pe~atu Tuzlanskog kantona

(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/99.)Ministarstvo pravde Tuzlanskog kantona, donosi

RJE[ENJE

1. Daje se ovla{}enje za izradu pe~ata Tuzlanskog kantonaslijede}im pe~atoreznicama:

a) PEÂTOREZA^KA RADNJA “IMREK-CENTAR”, vl.Hadìmustafi} Muamer, sa sjedi{tem u Tuzli, ul. Safvet-bega Ba{agi}a, broj 12.,

b) SZR “PEÂTOREZNICA”, vl. Ba{i} Azra, sa sjedi{tem uDonjoj [pionici i

c) DJL “GG GRAFOTISAK”, sa sjedi{tem u Tuzli, ul. Safvet-bega Ba{agi}a, broj 7.

2. Pe~atoreznice iz predhodne to~ke, ovla{}uju se da pe~ateTuzlanskog kantona izra|uju samo pod uvjetom da je rje{enjemMinistarstva pravde Tuzlanskog kantona, odobrena izrada tihpe~ata.

3. Ovla{}ene pe~atoreznice iz to~ke 1. ovog rje{enja, obveznesu da, pri izradi, evidentiranju, ~uvanju i predaji pe~ata Tuzlanskogkantona naru~itelju pe~ata, kao i drugim radnjama vezanim zaizradu tih pe~ata, postupaju sukladno s odredbama Zakona o pe~atuTuzlanskog kantona, Uputstvom o radu pe~atoreznice ovla{}eneza izradu pe~ata Tuzlanskog kantona i ovim rje{enjem.

4. Danom dono{enja ovog rje{enja prestaje da va‘irje{enje Ministarstva pravde Tuzlansko-podrinjskog kantonabroj: 06/1-052-7925/97 od 28. 05. 1997. godine objavljeno u “Slu-‘benim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 6/97.

5. Ovo rje{enje bit }e objavljeno u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”.




174Na osnovu ~lana 24. Zakona o pe~atu Tuzlanskog kantona

(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/99.)ministar pravde Tuzlanskog kantona, donosi

UPUTSTVO

O RADU PEÂTOREZNICE OVLA[]ENE ZAIZRADU PEÂTA TUZLANSKOG KANTONA

1. Ovim uputstvom bli‘e se ure|uje rad pe~atorezniceovla{}ene za izradu pe~ata Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu:pe~atoreznica) i na~in vo|enja evidencije o pe~atima Tuzlanskogkantona izra|enim u toj pe~atoreznici.

2. Pe~atoreznica vr{i izradu pe~ata Tuzlanskog kantona (udaljem tekstu: pe~at) samo onom naru~iocu, koji, uz narud‘bu zaizradu pe~ata, dostavi i rje{enje Ministarstva pravde Tuzlanskogkantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), kojim se odobrava izradatog pe~ata.

3. Prilikom izrade pe~ata pe~atoreznica je du‘na da se, upogledu vrste i oblika, dimenzija, broja, sadr‘aja, kao i drugihpitanja u vezi sa tim pe~atom, u potpunosti pridr‘ava rje{enja Mini-starstva iz ta~ke 2. ovog uputstva.

4. O narud‘bama za izradu pe~ata, pe~atoreznica vodievidenciju u obliku knjige, u koju se upisuje: redni broj, naziv isjedi{te naru~ioca, broj narud‘be, broj rje{enja kojim se odobravaizrada pe~ata, broj naru~enih pe~ata, datum i na~in dostavenarud‘be i eventualne primjedbe.

5. Radni nalog za izradu pe~ata izdaje vlasnik pe~atoreznice,ako pe~at ne izra|uje li~no, odnosno odgovorno lice upe~atoreznici, a taj nalog se radniku pe~atoreznice odre|enom zaizradu pe~ata, predaje putem dostavne knjige, nakon ~ega taj radnikpristupa izradi sloga pe~ata i matriciranju.

6. Izra|ene pe~ate radnik predaje vlasniku pe~atorezniceili odgovornom licu u pe~atoreznici, ili drugom za to ovla-{}enom radniku, koji vr{i kontrolu pravilnosti i kvaliteta izradetih pe~ata.

7. Nakon izrade pe~ata slog se mora rasturiti, a matrica, kojaje slu‘ila za izradu pe~ata, kao i svi probni i neuspjeli primjerci,moraju se uni{titi.

8. Radnje iz predhodne ta~ke vr{i vlasnik pe~atoreznice, akope~at izra|uje li~no, odnosno komisija pe~atoreznice, koja je zato posebno formirana, o ~emu se sa~injava zapisnik u kojem senavodi naziv pe~atoreznice, datum, prezime i ime vlasnika,odnosno ~lanova komisije i upisuje se odgovaraju}a konstatacijao rasturanju sloga, odnosno uni{tenju matrice i neuspjelihprimjeraka (da je slog rasturen, da je matrica uni{tena, da suuni{teni probni i neuspjeli primjerci i njihov broj, na~in uni{tenjai druge eventualne napomene) naziv naru~ioca i evidencioni brojnarud‘be pe~ata o kome se radi, a zapisnik potpisuje vlasnikpe~atoreznice, odnosno svi ~lanovi komisije.

9. Pe~atoreznica je du‘na posao organizovati tako da suslogovi, matrice, kao i gotovi pe~ati i odgovaraju}a, dokumentacija,neprekidno obezbije|eni od kra|e, zloupotrebe i dostupnostineovla{}enim licima.

10. Pe~atoreznica je du‘na obezbijediti metalni ormar,odnosno kasu za ~uvanje slogova, matrica, kao i gotovih pe~ata,van radnog vremena, a radnik, kod koga se slogovi, matrice i gotovipe~ati nalaze, obavezan je, da ih na kraju radnog vremena, odlo‘iu taj ormar, odnosno kasu.

11. O izvr{enoj primopredaji izra|enih pe~ata izme|uradnika, kome je izdat radni nalog i vlasnika, odnosnoodgovornog lica u pe~atoreznici, sa~injava se zapisnik u kojise unose slijede}i podaci: prezime i ime lica izme|u kojih sevr{i primopredaja, broj izra|enih pe~ata, naziv naru~ioca,vrijeme primopredaje (datum i sat), a zapisnik, koji potpisujuoba lica, izme|u kojih je izvr{ena primopredaja, mora se ~uvatinajmanje jednu godinu.

12. Pe~atoreznica vodi evidenciju o izra|enim pe~atima, uobliku knjige, koja mora biti paginirana, ~iji broj stranica ovjeravaMinistarstvo, a u koju se unose slijede}i podaci: redni broj, broj idatum rje{enja o odobravanju izrade pe~ata, datum predaje pe~atai primjedbe.

13. Izra|ene pe~ate, prije otpreme naru~iocu, pe~atoreznicamora obavezno dostaviti Ministarstvu radi evidentiranja.

14. Predaja pe~ata naru~iocu vr{i se neposrednim uru~enjemlicu koje za to ima pismeno ovla{}enje od naru~ioca.

15. Evidencija iz ta~ke 4. ovog uputstva vodi se na obrascubroj 1., a evidencija iz ta~ke 12. na obrascu broj 2, koji su {tampaniuz ovo uputstvo i ~ine njegov sastavni dio.

16. Ovo uputstvo stupa na snagu danom dono{enja, a bit }eobjavljeno u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.





Obrazac broj 1.

EVIDENCIJAO NARUD@BAMA ZA IZRADU PEÂTA TUZLANSKOG KANTONA

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

Obrazac broj 2.

EVIDENCIJAO IZRA\ENIM PEÂTIMA TUZLANSKOG KANTONA

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

174Na temelju ~lanka 24. Zakona o pe~atu Tuzlanskog kantona

(“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/99.)ministar pravde Tuzlanskog kantona, donosi

UPUTSTVO

O RADU PEÂTOREZNICEOVLA[]ENE ZA IZRADU PEÂTA

TUZLANSKOG KANTONA

1. Ovim uputstvom bli‘e se ure|uje rad pe~atorezniceovla{}ene za izradu pe~ata Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu:pe~atoreznica) i na~in vo|enja evidencije o pe~atima Tuzlanskogkantona izra|enim u toj pe~atoreznici.

2. Pe~atoreznica vr{i izradu pe~ata Tuzlanskog kantona (udaljem tekstu: pe~at) samo onom naru~itelju, koji, uz narud‘bu zaizradu pe~ata, dostavi i rje{enje Ministarstva pravde Tuzlanskogkantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), kojim se odobrava izradatog pe~ata.

3. Prilikom izrade pe~ata pe~atoreznica je du‘na da se, gledevrste i oblika, dimenzija, broja, sadr‘aja, kao i drugih pitanja usvezi s tim pe~atom, u potpunosti pridr‘ava rje{enja Ministarstvaiz to~ke 2. ovog uputstva.

4. O narud‘bama za izradu pe~ata, pe~atoreznica vodievidenciju u obliku knjige, u koju se upisuje: redni broj, naziv isjedi{te naru~itelja, broj narud‘be, broj rje{enja kojim se odobravaizrada pe~ata, broj naru~enih pe~ata, datum i na~in dostavenarud‘be i eventualne primjedbe.

5. Radni nalog za izradu pe~ata izdaje vlasnik pe~a-toreznice, ako pe~at ne izra|uje osobno, odnosno odgovornaosoba u pe~atoreznici, a taj nalog se djelatniku pe~atorezniceodre|enom za izradu pe~ata, predaje putom dostavne knjige,nakon ~ega taj djelatnik pristupa izradi sloga pe~ata i matri-ciranju.

6. Izra|ene pe~ate djelatnik predaje vlasniku pe~atorezniceili odgovornoj osobi u pe~atoreznici, ili drugom za to ovla{}enomdjelatniku, koji obna{a nadzor pravilnosti i kvalitete izrade tihpe~ata.

7. Nakon izrade pe~ata slog se mora rasturiti, a matrica, kojaje slu‘ila za izradu pe~ata, kao i svi probni i neuspjeli primjerci,moraju se uni{titi.

8. Radnje iz predhodne to~ke vr{i vlasnik pe~atoreznice, akope~at izra|uje osobno, odnosno komisija pe~atoreznice, koja je zato posebno formirana, o ~emu se sa~injava zapisnik u kojem senavodi naziv pe~atoreznice, datum, prezime i ime vlasnika,odnosno ~lanova komisije i upisuje se odgovaraju}a konstatacijao rasturanju sloga, odnosno uni{tenju matrice i neuspjelihprimjeraka (da je slog rasturen, da je matrica uni{tena, da suuni{teni probni i neuspjeli primjerci i njihov broj, na~in uni{tenjai druge eventualne napomene) naziv naru~itelja i evidencioni brojnarud‘be pe~ata o kome se radi, a zapisnik potpisuje vlasnikpe~atoreznice, odnosno svi ~lanovi komisije.

9. Pe~atoreznica je du‘na posao organizirati tako da suslogovi, matrice, kao i gotovi pe~ati i odgovaraju}a, dokumentacija,neprekidno osigurani od kra|e, zlouporabe i dostupnostineovla{}enim osobama.

10. Pe~atoreznica je du‘na osigurati metalni ormar, odnosnokasu za ~uvanje slogova, matrica, kao i gotovih pe~ata, izvan radnogvremena, a djelatnik, kod koga se slogovi, matrice i gotovi pe~atinalaze, obvezan je, da ih na kraju radnog vremena, odlo‘i u tajormar, odnosno kasu.

11. O izvr{enoj primopredaji izra|enih pe~ata izme|udjelatnika, kome je izdat radni nalog i vlasnika, odnosnoodgovorne osobe u pe~atoreznici, sa~injava se zapisnik u koji seunose slijedeci podaci: prezime i ime osoba izme|u kojih se vr{iprimopredaja, broj izra|enih pe~ata, naziv naru~itelja, vrijemeprimopredaje (datum i sat), a zapisnik, koji potpisuju obje osobe,izme|u kojih je izvr{ena primopredaja, mora se ~uvati najmanjejednu godinu.

12. Pe~atoreznica vodi evidenciju o izra|enim pe~atima, uobliku knjige, koja mora biti paginirana, ~iji broj stranica ovjeravaMinistarstvo, a u koju se unose slijede}i podaci: redni broj, broj i


datum rje{enja o odobravanju izrade pe~ata, datum predaje pe~atai primjedbe.

13. Izra|ene pe~ate, prije otpreme naru~itelju, pe~atoreznicamora obvezno dostaviti Ministarstvu radi evidentiranja.

14. Predaja pe~ata naru~itelju vr{i se neposrednim uru~enjemosobi koja za to ima pismeno ovla{}enje od naru~itelja.

15. Evidencija iz to~ke 4. ovog uputstva vodi se na obrascubroj 1., a evidencija iz to~ke 12. na obrascu broj 2, koji su tiskaniuz ovo uputstvo i ~ine njegov sastavni dio.

16. Ovo uputstvo stupa na snagu danom dono{enja, a bit }eobjavljeno u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.




Obrazac broj 1.

EVIDENCIJAO NARUD@BAMA ZA IZRADU PEÂTA TUZLANSKOG KANTONA

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

Obrazac broj 2.

EVIDENCIJAO IZRA\ENIM PEÂTIMA TUZLANSKOG KANTONA

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

175Na osnovu ~lana 24. stav 2. Zakona o pe~atu Tuzlanskog

kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:4/99.) ministar pravde Tuzlanskog kantona, donosi slijede}e

UPUTSTVO

O VO\ENJU EVIDENCIJE O PEÂTIMATUZLANSKOG KANTONA, O OZNAÂVANJU

NOVIH PEÂTA, KOJI SE IZRA\UJUUMJESTO NESTALIH PEÂTA I O

UNI[TAVANJU NEUPOTREBLJIVIH PEÂTA

A.Vo|enje evidencije o izra|enim pe~atimaTuzlanskog kantona

1. Ministarstvo pravde Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu:Ministarstvo) vodi evidenciju o izra|enim pe~atima Tuzlanskogkantona u obliku knjige, koja je tvrdo ukori~ena, paginirana i sadr‘ipodatke iz ~lana 13. Zakona o pe~atu Tuzlanskog kantona(“Slu‘bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/99.),na obrascu broj 1.

2. Pe~ati Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: pe~at), kojeovla{}ena pe~atoreznica prije predaje naru~iocu pe~ata naupotrebu, dostavlja, radi evidentiranja Ministarstvu pravdeTuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), sravnjavajuse sa rje{enjem kojim je odobrena njihova izrada, pa ukoliko suta~ni, a tekst ~itak, otiskuju se u evidenciju iz predhodne ta~ke, a

ukoliko sadr‘e neta~nosti ili druge nedostatke vra}aju sepe~atoreznici radi otklanjanja tih nedostataka.

B.Ozna~avanje novih pe~ata koji se izra|uju umjestonestalih pe~ata

3. Novi pe~ati, koji se izra|uju umjesto nestalih pe~ata,ozna~avaju se u sredini ispod sjedi{ta organa, rimskim brojem.

4. Ako nestali pe~at nije imao oznaku rimskog broja, novipe~at ozna~ava se rimskim brojem II, a ako je nestali pe~at imaooznaku rimskog broja, novi pe~at ozna~ava se narednim rimskimbrojem (III, IV, V itd.).

5. Ako je nestali pe~at nosio oznaku ispisanu arapskim brojem,novi pe~at, koji se izra|uje umjesto tog pe~ata, ozna~ava se arapskimi rimskim brojem u vidu razlomka (na primjer: 1/II, 2/III itd.).

C. Uni{tavanje neupotrebljivih pe~ata6. Pe~ati organa, koji su zbog istro{enosti ili iz drugih razloga

postali neupotrebljivi, kao i u slu~aju promjene naziva, sjedi{ta iliprestanka sa radom organa, predaju se uz pismeni zahtjevMinistarstvu, radi uni{tavanja.

7. Zahtjev, uz koji se pe~ati dostavljaju na uni{tavanje, trebada sadr‘i: broj primjeraka pe~ata, njihove otiske i razlog zbog kojegpe~ati trebaju biti uni{teni.

8. Prije uni{tavanja pe~ata, unose se odre|eni podaci i stavljase otisak pe~ata u evidenciju o uni{tenim pe~atima, koju vodiMinistarstvo, u obliku knjige.

9. Evidencija iz predhodne ta~ke, vodi se na obrascu broj 2.i sadr‘i slijede}e podatke: redni broj, datum kada je pe~at uni{ten,


broj komada pe~ata, njihove otiske, naziv organa ~iji se pe~atiuni{tavaju i na~in uni{tavanja pe~ata.

10. Uni{tavanje pe~ata vr{i komisija koju obrazuje ministarpravde.

11. Komisija, iz predhodne ta~ke, sastavlja zapisnik ouni{tavanju pe~ata koji obavezno sadr‘i: datum kada su pe~atiuni{teni, broj komada pe~ata, njihove otiske, naziv organa ~iji sepe~ati uni{tavaju i na~in uni{tavanja pe~ata, a taj zapisnik potpisujusvi ~lanovi komisije.

12. Uni{tavanje pe~ata vr{i se spaljivanjem, a pe~ati saotiskom u pe~atnom vosku i za suhi otisak, uni{tavaju semehani~kim putem.

13. Primjerak zapisnika o uni{tenim pe~atima dostavlja seMinistarstvu unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona.

14. Obrasci broj 1. i 2., na kojima se vode evidencije iz ta~ke1. i 9., od{tampani su uz ovo uputstvo i ~ine njegov sastavni dio.

15. Ovo uputstvo stupa na snagu danom objavljivanja u“Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”.




Obrazac broj 1.

EVIDENCIJA O IZRA\ENIM PEÂTIMA TUZLANSKOG KANTONA

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

Obrazac broj 2.

EVIDENCIJA O UNI[TENIM PEÂTIMA TUZLANSKOG KANTONA

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

175Na temelju ~lanka 24. stavak 2. Zakona o pe~atu Tuzlanskog

kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:4/99.) ministar pravde Tuzlanskog kantona, donosi slijede}e

UPUTSTVO

O VO\ENJU EVIDENCIJE O PEÂTIMATUZLANSKOG KANTONA, O OZNAÂVANJU

NOVIH PEÂTA, KOJI SE IZRA\UJUUMJESTO NESTALIH PEÂTA I O

UNI[TAVANJU NEUPOTREBLJIVIH PEÂTA

A.Vo|enje evidencije o izra|enim pe~atimaTuzlanskog kantona

1. Ministarstvo pravde Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu:Ministarstvo) vodi evidenciju o izra|enim pe~atima Tuzlanskogkantona u obliku knjige, koja je tvrdo ukori~ena, paginirana i sadr‘ipodatke iz ~lanka 13. Zakona o pe~atu Tuzlanskog kantona(“Slu‘bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/99.),na obrascu broj 1.

2. Pe~ati Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: pe~at), kojeovla{}ena pe~atoreznica prije predaje naru~itelju pe~ata nauporabu, dostavlja, radi evidentiranja Ministarstvu pravdeTuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), sravnjavajuse sa rje{enjem kojim je odobrena njihova izrada, pa ukoliko suto~ni, a tekst ~itak, otiskuju se u evidenciju iz predhodne to~ke, aukoliko sadr‘e neto~nosti ili druge nedostatke vra}aju sepe~atoreznici radi otklanjanja tih nedostataka.

B.Ozna~avanje novih pe~ata koji se izra|uju umjestonestalih pe~ata

3. Novi pe~ati, koji se izra|uju umjesto nestalih pe~ata,ozna~avaju se u sredini ispod sjedi{ta organa, rimskim brojem.

4. Ako nestali pe~at nije imao oznaku rimskog broja, novipe~at ozna~ava se rimskim brojem II, a ako je nestali pe~at imaooznaku rimskog broja, novi pe~at ozna~ava se narednim rimskimbrojem (III, IV, V itd.).

5. Ako je nestali pe~at nosio oznaku ispisanu arapskimbrojem, novi pe~at, koji se izra|uje umjesto tog pe~ata, ozna~avase arapskim i rimskim brojem u vidu razlomka (na primjer: 1/II,2/III itd.).

C. Uni{tavanje neuporabljenih pe~ata6. Pe~ati organa, koji su zbog istro{enosti ili iz drugih razloga

postali neuporabljivi, kao i u slu~aju promjene naziva, sjedi{ta iliprestanka s radom organa, predaju se uz pismeni zahtjevMinistarstvu, radi uni{tavanja.

7. Zahtjev, uz koji se pe~ati dostavljaju na uni{tavanje, trebada sadr‘i: broj primjeraka pe~ata, njihove otiske i razlog zbog kojegpe~ati trebaju biti uni{teni.

8. Prije uni{tavanja pe~ata, unose se odre|eni podaci i stavljase otisak pe~ata u evidenciju o uni{tenim pe~atima, koju vodiMinistarstvo, u obliku knjige.

9. Evidencija iz predhodne to~ke, vodi se na obrascu broj 2.i sadr‘i slijede}e podatke: redni broj, datum kada je pe~at uni{ten,broj komada pe~ata, njihove otiske, naziv organa ~iji se pe~atiuni{tavaju i na~in uni{tavanja pe~ata.

10. Uni{tavanje pe~ata vr{i komisija koju obrazuje ministarpravde.


176Na osnovu ~lana 24. stav 2. Zakona o pe~atu Tuzlanskog

kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:4/99.) ministar pravde Tuzlanskog kantona, donosi

UPUTSTVO

O SADR@AJU I NAÎNU VO\ENJAEVIDENCIJE O PEÂTIMA KOJI SU U

UPOTREBI U ORGANIMATUZLANSKOG KANTONA

1. Ovim uputstvom utvr|uje se sadr‘aj i na~in vo|enjaposebne evidencije, koju su, shodno ~lanu 17. stav 3. Zakona ope~atima Tuzlanskog kantona (“Slu‘bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/99.), du‘ni voditi organi, javneustanove i druga pravna lica koja imaju javna ovla{}enja (u daljemtekstu: organi), o svim pe~atima koji su u upotrebi kod tih organa.

2. Organi vode evidenciju iz predhodne ta~ke, u obliku knjigekoja mora biti povezana, stranice ozna~ene brojevima i ovjerena odstrane rukovodioca, na obrascu, koji je sastavni dio ovog uputstva.

3. Evidenciju o pe~atima, koji su u upotrebi u nekom organuvodi slu‘benik tog organa, koji je rje{enjem rukovodioca, ovla{}enza ~uvanje i upotrebu pe~ata.

4. Slu‘benik iz predhodne ta~ke odgovoran je za blagovremenoi pravilno vo|enje evidencije i ta~nost upisanih podataka.

5. U evidenciju o pe~atima organa unose se podaci hemijskomolovkom ili mastilom, ~itkim rukopisom.

6. Pogre{no upisani tekst precrtava se tankom vodoravnomlinijom i iznad njega upisuje se novi tekst, {to ovjerava potpisomslu‘benik zadu‘en za vo|enje evidencije o pe~atima organa.

7. Podaci u evidenciji o pe~atima unose se na slijede}i na~in:- u rubriku “Redni broj” - hronolo{ki se upisuje redni broj za

svaki pe~at bez obzira na njegovu vrstu, veli~inu, oznake i sl.,- u rubriku “Broj i datum akta kojim je odobrena izrada

pe~ata” upisuje se broj i datum rje{enja Ministarstva pravdeTuzlanskog kantona, kojim je odobrena izrada pe~ata. Ako jejednim rje{enjem odobrena izrada vi{e pe~ata, za svaki pe~at koji

se posebno zavodi, upisuje se, bez stavljanja oznake “detta”, broji datum tog rje{enja,

- u rubriku “Vrsta i veli~ina pe~ata” - upisuju se podaci ovrsti pe~ata (za otisak u hemijskoj boji, za otisak u pe~atnom voskui pe~at za suhi otisak) i njegovoj veli~ini (veliki pe~at prije~nika50 mm i mali pe~at prije~nika od 20 do 50 milimetara),

- u rubriku “Posebne oznake na pe~atu” - upisuju se oznakenumeracije, ukoliko ih pe~at sadrì i to: arapski broj kojim je ozna~enpe~at, ako ih ima vi{e istih dimenzija i sadràja (na primjer: 1, 2, 3 itd.),rimski broj kojim je ozna~en novi pe~at, ako je izra|en umjesto nestalogpe~ata (na primjer: I, II itd.) ili obje ove oznake u vidu razlomka, ako jeozna~en i arapskim i rimskim brojem (na primjer: 2/I, 1/II i sl.),

- u rubriku “Datum po~etka upotrebe pe~ata” - upisuje sedatum (dan, mjesec i godina) kada se pe~at po~eo upotrebljavati,

- u rubriku “Razlog i datum prestanka upotrebe pe~ata” -upisuju se kratki podaci o razlogu zbog kojeg je do{lo do prestankaupotrebe pe~ata (na primjer: izgubljen, ukraden, uni{ten i td.), kao idatum prestanka njegove upotrebe (na primjer: datum ogla{avanjaza nevaè}i u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona” ili datumpredaje pe~ata Ministarstvu pravde radi njegovog uni{tavanja i td.),

- u rubrici “Organ ili organizaciona jedinica u kojoj je pe~atna upotrebi” - upisuje se naziv organa ili organizacione jedinice,kojoj je pe~at predat na upotrebu,

- u rubrici “Potpis slu`benika” - rukovodilac ili slu`benikorgana, koji je zaduèn za ~uvanje i upotrebu pe~ata, stavlja ~itakpotpis (puno ime i prezime) i funkciju koju vr{i, odnosno poslovena koje je raspore|en,

- u rubriku “Napomena” - upisuju se podaci koji blièozna~avaju na~in vo|enja evidencije ili kratka zapaànja opodacima koji su u njoj zavedeni.





11. Komisija, iz predhodne to~ke, sastavlja zapisnik ouni{tavanju pe~ata koji obvezatno sadr‘i: datum kada su pe~atiuni{teni, broj komada pe~ata, njihove otiske, naziv organa ~iji sepe~ati uni{tavaju i na~in uni{tavanja pe~ata, a taj zapisnik potpisujusvi ~lanovi komisije.

12. Uni{tavanje pe~ata vr{i se spaljivanjem, a pe~ati saotiskom u pe~atnom vosku i za suhi otisak, uni{tavaju semehani~kim putom.

13. Primjerak zapisnika o uni{tenim pe~atima dostavlja seMinistarstvu unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona.

14. Obrasci broj 1. i 2., na kojima se vode evidencije iz to~ke1. i 9., tiskani su uz ovo uputstvo i ~ine njegov sastavni dio.





Obrazac broj 1.

EVIDENCIJA O IZRA\ENIM PEÂTIMA TUZLANSKOG KANTONA

Obrazac broj 2.

EVIDENCIJA O UNI[TENIM PEÂTIMA TUZLANSKOG KANTONA

��

��

��

��

��

� ��

��

��

� ��

� ��

� ��

� ��

��

��

� ��

��

� ��

��

��

��

� ��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��


176Na temelju ~lanka 24. stavak 2. Zakona o pe~atu Tuzlanskog

kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:4/99.) ministar pravde Tuzlanskog kantona, donosi

UPUTSTVO

O SADR@AJU I NAÎNU VO\ENJAEVIDENCIJE O PEÂTIMA KOJI SU U

UPORABI U ORGANIMATUZLANSKOG KANTONA

1. Ovim uputstvom utvr|uje se sadr‘aj i na~in vo|enjaposebne evidencije, koju su, sukladno ~lanku 17. stavak 3. Zakonao pe~atima Tuzlanskog kantona (“Slu‘bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 4/99.), du‘ni voditi organi, javneustanove i druge pravne osobe koje imaju javna ovla{}enja (udaljem tekstu: organi), o svim pe~atima koji su u uporabi kod tihorgana.

2. Organi vode evidenciju iz predhodne to~ke, u obliku knjigekoja mora biti povezana, stranice ozna~ene brojevima i ovjerenaod strane rukovoditelja, na obrascu, koji je sastavni dio ovoguputstva.

3. Evidenciju o pe~atima, koji su u uporabi u nekom organuvodi slu‘benik tog organa, koji je rje{enjem rukovoditelja, ovla{}enza ~uvanje i uporabu pe~ata.

4. Slu‘benik iz predhodne to~ke odgovoran je za pravodobnoi pravilno vo|enje evidencije i to~nost upisanih podataka.

5. U evidenciju o pe~atima organa unose se podaci kemijskomolovkom ili mastilom, ~itkim rukopisom.

6. Pogre{no upisani tekst precr tava se tankomvodoravnom crtom i iznad nje upisuje se novi tekst, {toovjerava potpisom slu‘benik zadu‘en za vo|enje evidencije ope~atima organa.

7. Podaci u evidenciji o pe~atima unose se na slijede}i na~in:- u rubriku “Redni broj” - hronolo{ki se upisuje redni broj za

svaki pe~at bez obzira na njegovu vrstu, veli~inu, oznake i sl.,- u rubriku “Broj i datum akta kojim je odobrena izrada

pe~ata” upisuje se broj i datum rje{enja Ministarstva pravdeTuzlanskog kantona, kojim je odobrena izrada pe~ata. Ako jejednim rje{enjem odobrena izrada vi{e pe~ata, za svaki pe~at koji

se posebno zavodi, upisuje se, bez stavljanja oznake “detta”, broji datum tog rje{enja,

- u rubriku “Vrsta i veli~ina pe~ata” - upisuju se podaci ovrsti pe~ata (za otisak u kemijskoj boji, za otisak u pe~atnom voskui pe~at za suhi otisak) i njegovoj veli~ini (veliki pe~at prije~nika50 mm i mali pe~at prije~nika od 20 do 50 milimetara),

- u rubriku “Posebne oznake na pe~atu” - upisuju seoznake numeracije, ukoliko ih pe~at sadrì i to: arapski brojkojim je ozna~en pe~at, ako ih ima vi{e istih dimenzija isadràja (na primjer: 1, 2, 3 itd.), rimski broj kojim jeozna~en novi pe~at, ako je izra|en umjesto nestalog pe~ata(na primjer: I, II itd.) ili obje ove oznake u vidu razlomka,ako je ozna~en i arapskim i rimskim brojem (na primjer: 2/I,1/II i sl.),

- u rubriku “Datum po~etka uporabe pe~ata” - upisuje sedatum (dan, mjesec i godina) kada se pe~at po~eo uporabljati,

- u rubriku “Razlog i datum prestanka uporabe pe~ata” -upisuju se kratki podaci o razlogu zbog kojeg je do{lo do prestankauporabe pe~ata (na primjer: izgubljen, ukraden, uni{ten i td.), kaoi datum prestanka njegove uporabe (na primjer: datum ogla{avanjaza nevaè}i u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona” ili da-tum predaje pe~ata Ministarstvu pravde radi njegovog uni{tavanjai td.),

- u rubrici “Organ ili organizacijska jedinica u kojoj je pe~atna uporabi” - upisuje se naziv organa ili organizacijske jedinice,kojoj je pe~at predat na uporabu,

- u rubrici “Potpis slu`benika” - rukovoditelj ili slu`benikorgana, koji je zaduèn za ~uvanje i uporabu pe~ata, stavlja ~itakpotpis (puno ime i prezime) i funkciju koju obna{a, odnosnoposlove na koje je raspore|en,

- u rubriku “Napomena” - upisuju se podaci koji blièozna~avaju na~in vo|enja evidencije ili kratka zapaànja opodacima koji su u njoj zavedeni.





EVIDENCIJA O PEÂTIMA

(naziv organa)

EVIDENCIJA O PEÂTIMA

(naziv organa)

��

��

��

��

� ��

� ��

��

� ��

� ��

��

��

� ��

��

��

� ��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� ��

� ��

��

� ��

� ��

��

��

� ��

��

� ��

� ��

��

��

��

� ��

��

��


177Na osnovu ~lana 90., a u vezi sa ~lanom 98. stav 2. Zakona o

sudovima (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj:3/96., 7/96., 2/97., 9/97., 7/99.), a povodom odlu~ivanja o davanjuostavke ALIHOD@I] FATIME, sudije Op}inskog suda u Tuzli navr{enje slu`be sudije, predsjednik Kantonalnog suda u Tuzli dana6. jula 1999. godine, donio je

ODLUKU

o prestanku vr{enja slu‘be sudije

I.

ALIHOD@I] FATIMI, sudiji Op}inskog suda u Tuzli prestajevr{enje slu‘be sudije u Op}inskom sudu Tuzla sa danom 6. julom1999. godine, zbog podnijete ostavke na vr{enje slu‘be sudije, aradi imenovanja na du‘nost pomo}nika ministra pravde Tuzlanskogkantona.

II.

Ova Odluka bit }e objavljena u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina Predsjednik sudaFederacija Bosne i Hercegovin

TUZLANSKI KANTON [aban Muj~inovi}, v.r.Kantonalni sud u Tuzli

Broj: Su.340/99Datum, 6. jula 1999. godine

RJE[ENJE

Otvara se i zaklju~uje likvidacioni postupak nad Pre-duze}em za vatrogasnu djelatnost “VD Kreka” Tuzla, (skra}eninaziv firme DOO “VD Kreka” Tuzla).

Ovo rje{enje }e se objaviti u “Slu`benim novinama” Fede-racije Bosne i Hercegovine i u “Slu`benim novinama” KantonaTuzla.

U smislu ~lana 116. stav 1. Zakona o ste~aju i likvidaciji izsudskog registra }e se brisati Preduze}e za vatrogasnudjelatnost “VD Kreka” Tuzla.

Sva prava i obaveze likvidacionog du‘nika prenose se naProfesionalnu vatrogasnu brigadu u Tuzli.

KANTONALNI SUD U TUZLIDatum, 30. 6. 1999. godine

128/99

OGLASNI DIO

177Na temelju ~lanka 90., a u svezi s ~lankom 98. stavak 2.

Zakona o sudovima (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskogkantona”, broj: 3/96., 7/96., 2/97., 9/97., 7/99.), a povodomodlu~ivanja o davanju ostavke ALIHOD@I] FATIME, sutkinjeOp}inskog suda u Tuzli na obna{anje slu`be sutkinje, predsjednikKantonalnog suda u Tuzli dana 6. srpnja 1999. godine, donio je

ODLUKU

o prestanku obna{anja slu‘be sutkinje

I.

ALIHOD@I] FATIMI, sutkinji Op}inskog suda u Tuzliprestaje obna{anje slu‘be sutkinje u Op}inskom sudu Tuzla sadanom 6. srpnjom 1999. godine, zbog podnijete ostavke naobna{anje slu‘be sutkinje, a radi imenovanja na du‘nost pomo}nikaministra pravde Tuzlanskog kantona.

II.

Ova Odluka bit }e objavljena u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”.

Bosna i Hercegovina Predsjednik sudaFederacija Bosne i Hercegovin

TUZLANSKI KANTON [aban Muj~inovi}, v.r.Kantonalni sud u Tuzli

Broj: Su.340/99Datum, 6. srpnja 1999. godine

RJE[ENJE

Otvara se postupak redovne likvidacije nad pravnim sub-jektom DJL “IBRI^EVI]” SLADNA - op}ina Srebrenik.

Pozivaju se povjerioci da prijave svoja potra‘ivanja premalikvidacionom du‘niku u roku od 15 dana od dana objavljivanjaovog oglasa.

Pozivaju se du‘nici da bez odlaganja izvr{e svoje obaveze.Ro~i{te za ispitivanje prijave bi}e odre|eno naknadno.O otvaranju likvidacionog postupka bi}e obavije{teno

registarsko odjeljenje Kantonalnog suda u Tuzli.Ovo rje{enje objaviti u Slu‘benim novinama Tuzlanskog

kantona i oglasnoj tabli suda.

KANTONALNI SUD U TUZLI PREDSJEDNIKBroj: RI-9/99 Likvidacionog vije}aTuzla, 9. 4. 1999. godine Hogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} Enver

129/99


RJE[ENJE

Otvara se postupak redovne likvidacije nad pravnimsubjektom DJL “HECOMER” iz Grada~ca.


Pozivaju se du‘nici da bez odlaganja izvr{e svojeobaveze.

Ro~i{te za ispitivanje prijave bi}e odre|eno naknadno.O otvaranju likvidacionog postupka bi}e obavije{teno

registarsko odjeljenje Kantonalnog suda u Tuzli.Ovo rje{enje objaviti u Slu‘benim novinama F BiH

Sarajevo, Slu‘bene novine Tuzlanskog kantona i oglasnoj tablisuda.


130/99

RJE[ENJE

Otvara se postupak redovne likvidacije nad pravnimsubjektom ZANATSKA USLU@NA GRA\EVINSKA ZADRUGA“KLADANJ” iz Kladnja.


Pozivaju se du‘nici da bez odlaganja izvr{e svojeobaveze.

Ro~i{te za ispitivanje prijave bi}e odre|eno naknadno.O otvaranju likvidacionog postupka bi}e obavije{teno

registarsko odjeljenje Kantonalnog suda u Tuzli.Ovo rje{enje objaviti u Slu‘benim novinama F BiH Sarajevo,

Slu‘bene novine Tuzlanskog kantona i oglasnoj tabli suda.KANTONALNI SUD U TUZLI PREDSJEDNIKBroj: RI-2/99 Likvidacionog vije}aTuzla, 1. 6. 1999. godine Hogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} EnverHogi} Enver

131/99

RJE[ENJE

Otvara se postupak redovne likvidacije nad pravnimsubjektom DJL “HUSEJNOVI]” iz Srebrenika.


Pozivaju se du‘nici da bez odlaganja izvr{e svoje obaveze.Ro~i{te za ispitivanje prijave bi}e odre|eno naknadno.O otvaranju likvidacionog postupka bi}e obavije{teno

registarsko odjeljenje Kantonalnog suda u Tuzli.Ovo rje{enje objaviti u Slu‘benim novinama F BiH Sarajevo,

Slu‘bene novine Tuzlanskog kantona i oglasnoj tabli suda.


132/99


SKUP[TINA KANTONA

162. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnoj{koli (bosanski jezik)

162. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnoj{koli (hrvatski jezik)

163. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjoj{koli (bosanski jezik)

163. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjoj{koli (hrvatski jezik)

164. Odluka o smjenjivanju Kantonalnog tu‘ioca (bosanskijezik)

164. Odluka o smjenjivanju Kantonalnog tu‘itelja (hrvatskijezik)

165. Odluka o imenovanju Kantonalnog tu‘ioca (bosanskijezik)

165. Odluka o imenovanju Kantonalnog tu‘itelja (hrvatskijezik)

166. Odluka o smjenjivanju zamjenika Kantonalnog tu‘iocaAlije [ukali}a (bosanski jezik)

166. Odluka o smjenjivanju zamjenika Kantonalnogtu‘itelja Alije [ukali}a (hrvatski jezik)

167. Odluka o smjenjivanju zamjenika Kantonalnog tu‘iocaAlme D‘aferovi} (bosanski jezik)

167. Odluka o smjenjivanju zamjenika Kantonalnogtu‘itelja Alme D‘aferovi} (hrvatski jezik)

168. Odluka o smjenjivanju op}inskog tu‘ioca u Op}inskomtu‘ila{tvu Tuzla (bosanski jezik)

168. Odluka o smjenjivanju op}inskog tu‘itelja u Op}i-nskom tu‘iteljstvu Tuzla (hrvatski jezik)

PREDSJEDNIK KANTONA

169. Odluka o postavljenju savjetnika za ekonomska pitanjau Kabinetu predsjednika Tuzlanskog kantona (bosanskijezik)

169. Odluka o postavljenju savjetnika za ekonomska pitanjau Kabinetu predsjednika Tuzlanskog kantona (hrvatskijezik)

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE,KULTURE I SPORTA

170. Normativi prostora, opreme i didakti~kih sredstavapred{kolskog odgoja i obrazovanja (bosanski jezik)

170. Normativi prostora, opreme i didakti~kih sredstavapred{kolskog odgoja i naobrazbe (hrvatski jezik)

171. Pedago{ki standardi za pred{kolski odgoj i obrazovanje,domove za nezbrinutu djecu (bosanski jezik)

171. Pedago{ki standardi za pred{kolski odgoj i naobrazbu,domove za nezbrinutu djecu (hrvatski jezik)

172. Pravilnik o vr{enju stru~nog nadzora u pred{kolskojustanovi, osnovnoj i srednjoj {koli i domu u~enika(bosanski jezik)

172. Pravilnik o vr{enju stru~nog nadzora u pred{kolskojustanovi, osnovnoj i srednjoj {koli i domu u~enika(hrvatski jezik)

MINISTARSTVO PRAVDE173. Rje{enje o davanju ovla{}enja za izradu pe~ata

Tuzlanskog kantona pe~atoreznicama (bosanski jezik)173. Rje{enje o davanju ovla{}enja za izradu pe~ata

Tuzlanskog kantona pe~atoreznicama (hrvatski jezik)174. Uputstvo o radu pe~atoreznice ovla{}ene za izradu

pe~ata Tuzlanskog kantona (bosanski jezik)174. Uputstvo o radu pe~atoreznice ovla{}ene za izradu

pe~ata Tuzlanskog kantona (hrvatski jezik)175. Uputstvo o vo|enju evidencije o pe~atima Tuzlanskog

kantona, o ozna~avanju novih pe~ata, koji se izra|ujuumjesto nestalih pe~ata i uni{tavanju neupotrebljivihpe~ata (bosanski jezik)

175. Uputstvo o vo|enju evidencije o pe~atima Tuzlanskogkantona, o ozna~avanju novih pe~ata, koji se izra|ujuumjesto nestalih pe~ata i uni{tavanju neupotrebljivihpe~ata (hrvatski jezik)

176. Uputstvo o sadr‘aju i na~inu vo|enja evidencije ope~atima koji su u upotrebi u organima Tuzlanskogkantona (bosanski jezik)

176. Uputstvo o sadr‘aju i na~inu vo|enja evidencije ope~atima koji su u upotrebi u organima Tuzlanskogkantona (hrvatski jezik)

KANTONALNI SUD U TUZLI177. Odluka o prestanku vr{enja slu‘be sudije (bosanski

jezik)177. Odluka o prestanku obna{anja slu‘be sutkinje (hrvatski

jezik)

OGLASNI DIO128. Rje{enje o otvaranju i zaklju~ivanju likvidacionog

postupka nad Preduze}em za vatrogasnu djelatnost“VD Kreka” Tuzla

129. Rje{enje o otvaranju postupka likvidacije nad pravnimsubjektom DJL “IBRIÊVI]” SLADNA - op}inaSrebrenik

130. Rje{enje o otvaranju postupka likvidacije nad pravnimsubjektom DJL “HECOMER” GRADAÂC

131. Rje{enje o otvaranju postupka likvidacije nad pravnimsubjektom ZANATSKA USLU@NA GRA\EVINSKAZADRUGA “KLADANJ” KLADANJ

132. Rje{enje o otvaranju postupka likvidacije nad pravnimsubjektom DJL “HUSEJNOVI]” SREBRENIK

Izdava~: Skup{tina Tuzlansko-podrinjskog kantona Tuzla - Za izdava~a: Alis Sarihodì}, dipl. prav., sekretar Skup{tine - Telefon 075/232-977 -Za svaki broj posebno se utvr|uje cijena - Grafi~ka priprema i {tampa “PrintCom” d.o.o. Grafi~ki inènjering Tuzla, Rudarska 61/I, telefon:283-218. fax: 282-000 - Za {tampariju: Jasmin Hadìmehmedovi} i Zikrijah Hadìmehmedovi} - Reklamacije za neprimljene brojeve primajuse 20 dana od dana izlaska lista - Pretplata se vr{i u korist ra~una “PrintCom” d.o.o. Grafi~ki inènjering Tuzla: 12200-601-29408 za dinarskoposlovanje i 12200-601-2029408 za devizno poslovanje kod ZPP Tuzla.

“Slu‘bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”,broj: 9/99 od 30. juli/srpanj 1999. godine

SADR@AJ

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

200

162 ukaz - skupština tuzlanskog kantona · u cijelom tekstu zakona rije~ “|a~ka” zamjenjuje se...

Documents