Prirucnik za proizvodnju i koristenje vrtnoga komposta te koristenje komposta za sjetvu i sadnju

Korisni kukci i Malciranje

iivotinje zapoticanje lzrada glistista

Trulo lise i Komposti na bazihumus ilovace

Sto kompost lzrada sjetvenogamoie i ne moie? komposta John

lnnes Koristenje

drvenog otpada Komposti za sadnju

Komposteriza odredene kune

domae izrade i vanjske biljke

Odriavanje Komposti za

kompostera vanjske posude

David S uire

NasloY izvomilca: THE COMPOST s.i ... 't. - .,......,. ......... ,,..... ........ ---- _ ... _____

1--.:...-.. --.,....., .............. Aat1.-.. ..... ..-11 ... . ..., --... -.....-....... , __ ......,... ... ...._

Copyriht New HolWld Publ.shen (UK) Ltd 2009. b HMtlko LEO-COMMERCE d.o.o . Ri(tka 2009

Nakb.dnilc: lfO..COMMERCE d o.o. P. Oobrue Cesanea 32 Te OSI 625-910z.. n&lcbdnlc2: Leonardo Man.to( P'npre,,,a u cjglc I..EO-COMMERCE do.o.

T lll u 2009.

Sadrzaj Predgovor autora 2

ZA POCETAK

Komposti i kompostiranje 3

Organsko vrtlarenje 4

Recikhrane organskog otpada 6

Konsna stvorenja 8

L.isni kompost 10

IZRADA KOMPOSTA

Proces kompostiranja 12

Sto se moie kompostirati? 14

Kompostiranje vnnog otpada 16

Kompostiranje korova 18

Postupan1e s kunim otpadom 20

CIP t

Predgovor autora Odrtavanje vrtnog Ua u dobrom stanju

presudan je dio vrtlarenja. Ukoliko se

ne odrfava plodnost zemlje, zajedno s

mogunou za poticanje zdravog rasla

korijenja uz prisulnosl korisnih

organizama u tlu. biljke nikad nee

zdravo rasti. Mora biti i dobro

prozrafoo te dobro zadrzavali vodu.

Odriavanje tia u dobrom stanju

ukljufoje redovito dodavanje gnojiva ili

dekomposliranog organskog malerijala

kao to je vrtni komposl. Veina vrtlara

teko moze nabaviti stajski ili konjski

gnoj, no organski otpad iz kuhinje i

vrta lako je dostupan i jeftino se moze

pretvoriti u vrlni komposl za ukopavanje u llo ili se moze koristiti kao malc.

Vei dio ove bogato ilustrirane knjige opisuje kako prelvoriti taj lako doslupan malerijal u vrtni komposl.

Postoje i drugi nacini da se vrt 'zazeleni' bez koritenja kompostnih hrpa ili kompostera, kao lo je

ukopavanje svjezeg organskog materijala direktno u jarke ili rupe: sve te metode detalj:10 su objanjene.

Glistita. gdje gliste imaju zadatak pretvorili organski olpad iz kuhinje i vrta u komposl. takoder su opisana.

Razlicite vrsle komposta u koji se mogu sijali sjemenke, pikirati presadnice te saditi i presadivati biljke.

moie zbunjivati. Opisane su prednosli i nedostaci svake od tih vrsla komposta - bilo 'na bazi ilovace', 'na bazi

treseta'. 'smanjeni lresel' ili 'bez treseta' - i svi imaju svoje poklonike.

Ovaj detaljni i izuzetno praklican prirufoik vodi

vas kroz najbolje metode recikliranja kuhinjskog i

\'rtnog olpada, kao i u odabiru ili izradi vlastilih

komposta za sijanje sjemenk.i ili sadnju biljaka.

Mjere U ovo knj1zi m1ere su izrafene u metritkom sustavu s osnovnom jedlnicom - mecrom.

GODISNJA OOBA

U cijeloj knjizi daju se savjeli o najboljem vrcmenu za izradu i korulcnje komposta. Zbog globalnih, tak i lokalnih, klimatskih razlika i temperatura, koriste se tetiri glavna godiSnja doba, a svako je podijeljcno na potak. sredinu i 'kraj' naprirnjer. potetak prolj. sredinaproljea i kraj proljea. Takva podjela goc!ine na 12 ciljclo\'amote se otprilike primijeniti na kalendarskc mje:.ece u nekom lokalnom kraju. ako se pokaze da vam Lo pomaze.

Komposti i kompostiranje I zraz 'kompost' cesto se krivo koristi i moie izazvati veliku zabunu. Dolje su navedene definicije 'vrtnoga komposta' i 'komposta za sadnju i sjetvu'. Osim toga postoje materijali za zadriavanje vlage koji se dodaju kompostima za sadnju,

narocito kad se biljke uzgajaju u maloj kolicini komposta u posudama. Postoje i

specijalni komposti za pojedine biljke, kao sto su lukovicaste (kad se sade u kunim

izloscima), orhideje, kaktuse i paprati.

Sto je vrtni

ili biljni

kompost?

Vrtni kompost

Dobiva se stavlfanem organs

Za potetak

Organsko vrtlarenje

Sto uldjucuje

organsko

vrtlarenje?

T je vrtlarenje bez pribjegavanja koristenja pesticida i fungicida za suzbijanje I stetocina i bolesti te nekoristenje sintetskih i neorganskih gnojiva zaprihranjivanje biljaka. U njegovoj osnovi je koristenje organskih materijala, kao sto

je vrtni kompost, koji se dobivaju od biljnog i kuhinjskog otpada te ukopavaju u tlo

ili koriste kao maJ. Ujedno ukljuuje dobro 'gospodarenje' tlom (vidi dolje).

(-GO_S_P_ O_D_AR_E_N_J_E_TL_O_M-)

Dobro g ospodarene dom obuhvaa tradioonalan nan odrfavanja zdravog I produkavnog tia, kao za sadn1e tako i z.a budue generac1je. Ukl11Kue godiln1e wnsko prekopavan1e povrtnfaka I sezonskih cvjetnih gredica (vtdi strarnce 44--45 za tehnike ednostrukog I dvostrukog prekopavana). Konsa prekopavana su:

Poboljsanje ocjednosti Pobolhva oqed1t0St raz:blanem da do dubine od 25-30 an kod jednOStrukog prekopavanja. te do oko 60 cm kod dvostn.ikog prekopavana.

Ul

Za pocetak S

JE LI SKUPO ZAPOCETlt

Ako potinjete s komposterorr. napravljenim od stanh i odbafenih malerijala, cijena Je gotovo zanemarva. Lako se mogu nabav1u ve gotovi komposten. no stare I odbatene 5tvari. kao to su plaslifne k.ante za smee, mogu se brzo prenamijeniti za uporabu (vidi stranicc 36-37), dok su \'l'Ste domac izrade Lako do tupne uradi sam majstorma tvidi tramce 34-351. Prpremanje tLa ispod kompo,,,tne hrpe ili kompostera vrlo je vatno I o tome se govori na slranicama 26-

U mal1m c11011tma gd;e nema dnolJRo proscoro za komposmu hrpu tlt kompos1er, orgcmski ocpad se mote odloiit ujarM ih rupe.

27. Ako ne posloJi mogufnost za komposter, narof110 u malimvrtovima, organski otpad se moie ukoi::ali direktno u Jarke ilirupe (vidi stramcu 29). Trulo li

6 :za potetak

Recikliranje organskog otpada Kako se moie

reciklirati

organski

otpad?

Udana.snje vrijeme se recikliranje organskog otpada iz kuhinje i vrta smatra ekolosk.i prihvatljivim. To je ujedno prirodan nacin vrtlarenja koji se dokazao odriivim i pouzdanim tijekom mnogih generacija vrtlara i najbolji je nacin za

odriavanje zdravlja i plodnosti tia. Bakterijama. gljivicama, kukcima i ostalim

stvorenjima sto zemlju odriavaju zdravom i plodnom koristi redovito dodavanje

razgradenog vrtnog komposta, koji je besplatan i lako dostupan.

Odriavanje tia bez toksicnih kemikalija Sa sve veim brojem stanovnika kojl ova planet mora odrbd, postoji neprestana potreba da se na z.emlp u:zgoji ho 'Afe usfeva. To je dovelo do toga da se sve vece kollne umjetnoga gnojiva dodaju du da bl rodilo to vi usfeva. To je neabjeino rez.uldralo sve fe.kim koritenjem pesticida i fungicida da bi se sprijetilo ohecen1e I nejestivost biljaka. 1 na kraju je do postalo prepuno umjemih kemikalija koe su coksifne z.a biljke, a i sve vie kemkaliJa oqete u vodene cokove te uz.roku1e vellko onkene.

Medutim, prihvacanjem politike recikllranfa kuhin1skog i vrtnog ocpada i njegovo precvaranje u material koi se mofe vradti tlu, bilo malranjem ill ukopavanjem u z.emlfu tlfekom jesenl I zime, tlo u m vrru moze z.adr!atl svoju pnrodnu celovitost I postati produktivnije z.a integralne useve.

Vrrovt .tu idea!na mjesto. gclje re organ.ski otpadni materijal mote reciklirati radt poboljfallJa tia. za sljedee u.,;ece.

KOJE SU KORISTI ORGANSKOG

VRTLARENJA?

PosloJ1 vi$e konsti. uk!juuju6: Usteda no\'ca: Kompostiranjem

organskog otpada izbjei e se potreba kupovanja gnojiva za ukopavanje u tlo i radi obogaivanJa njegove hranj1ve vrijednosli za biljke kao i za poboljSavanje njegO\'C strukture (bolje prozranosti.ocjedtosti i sposobnosti zadrtavanjavlage). Ujedno potie prisutnostkorisnih bakterija. gljivica i stvorenja u tlu koja pomafo razgradnjuorganskih materijala.

Uzgoj boljib usjeva: Aleo poboljavate kvaliletu tia. biljkc e rasti zdravtJe. Za raspravu je da ti povre i voe im.a bolji okus u u koje se redovitoorganski obogauje. umjeslo da se iznova dodaju umjetna gnojiva. no kad Jednom kuate hranu uzgojenu u tlu obogatenom vrtnim kompostom ili gnojivom. \jerojalno ete sepreobratil na organsko vrtlarenje.

Pobotj;anje okolisa: Mijefanjevrtnoga komposta sa zemljom. ilinjegovo koriStenje kao mal. poliprisutnost kukaca i to dovodi topoveane pris.itnosl ptica s1tnih sisavaca. Osim obogaivanja vrta tivotom. mnogi od Lih kukaca.

,L>a\'3ca i ptica pomai.u u uzbijanju \Ttnth Stetocina. Mnogi raz.lioii korisni kukci i Mvorenja opisani su i ilustrirani na stranicama 8-9.

Zdra,o Uo: Presudno je za biljke iiamo >(dje ,e razgradeni organskimatenjal ne mljea u llo nekoliko,iodina. ono posta.Je djclomitno mrwo.Prozrafoost tia je prc:;udna radomogua,anja ispramog raz,ojakonjcnJa, zadriavanJe ,Jage pomazcrastu konjenja i aktivnosti011:amzama u tlu. a dobra ocjeditostspreava natopljcno l !.to mozeum. uu I konJenJc I organizme u llu.

poro o. lobada1tje brastji, ih,atojaka: vrtni kompost I gnojivopoi ko oslobada,u hranjive astojke,narofo ako je vrijeme hladno i biljkene ra.51u naglo. no mnogo brteUekom vi!okih temperatura ljeti kadje rast akti,"an. To je stoga to suon:anizmi u tlu koji razgrad1..ju tematerijale mnogo akuvniji kad je,Tijcme 1oplo. To je idealno zapromicanjc dobro uravnotezenograsta biljaka lijekom cijele godine.\'eina kemijskih gnojiva ne mo!epo,tii tako sporo i poslupnooslobadane hranjhh sastojaka. IakosporootpUStaJua um,etna gr.oJiva o,lobadaju svoje hranjive sastojke na ,-remen.ki odreden natn. ipak ih treba primjenji\'ati u pravo \.TijemeUJekom godinc, u proljee bolje nego:ami. kad biljke miruju.

Za potetak

Ct1J(!lntm lijeharno uveLtke korisci ra=groden1 orponski otpod koJi s mijdo so :em{jorn radi pobol)'oco,Vo rtjezine plodnosn i sposobnom do podr:a110 b1(Jke.

KLANJANJE POTREBE ZA PALJENJEl\1

t.: pro lostt Je palJenc b1lo tradicionalan natm vrtlarenJa. naro

Korisna stvorenja

e

Na koji su

nacin

stvorenja

korisna?

Pojedini kukci djeluju kao grabeiljivci ili nametnici na mnogim vrtnim 'stetocinama' te pomaiu sprijeciti osteenja na biljkama bez potrebe za kemijskim suzbijanjem. Ostala korisna stvorenja, kao sto su iabe, stonoge, jeievi,

rovke, sljepii i pauci, takoder igraju vainu ulogu u unistavanju biljnih stetocina (vidi

suprotnu stranicu). Suzbijanje biljnih stetocina na taj nacin sve je populamije te

siguran i pouzdan nacin zastite biljaka.

KORISNI KUKCI

Pravo znacenje izraza Korisni kukci: To su kukcl koj1 pomaiu u suzb11anju kuk.aca ko11 ohecu1u biljke. Biololko (ili prirodno) suzbijanje: Obuhvaca metode za unimvan1e kukacakoji napadaju biljke bez kemikallfa. Zeleno vrt.larenje: lzraz za uzgoj bilfaka bezkonen1a kemikalija za suzb,anje I spavan1e etoona i bolesti te zanekoriftenje umjetnih kemikallja za prihrantivanje blljaka ili za uniftavanfe korova. Organsko vrtlarenje: Popularan lzraz za suzbijanje !tetocina I bolesti bez pnbfegavanja korien1a kemikalija; meduom, to 1e 'ukraden' izraz zato lto se sveb1ljke uzgaaju organslo. Nametnlci: Ob1foo se odnosi na mlade faze nametn1kakoji iive u tijelu ih na tijelu napadnute b1ljke. GrabeiJjivci: To su kukci. kao iosala stvoren1a i iivoonje, koji se vrzmaju oko vn:a. ubijajui i hranec1 se !tetocnama ko1e oecuu biljke.

Vretenca ()v, prtvlat.n, kukc, kljutuu I s/ialoknlce), kao odras/1 lebde ,znad nonaka Ntmfe iive u nbnaoma. prokopma. r.roarama.

rana lima, sponm rekuicarna I u faz, n mfe , u odrasloj lar, hrane se dvgm ,cukoma

Boija ovcica

Posroie rr.noge Vf!te razlil:.n boa , cob,,ca. t i.t.n(e I oorasle su

ll grabet,;rvc k0J1 se hranegoJerrwn brojem lisnih c.!. uo i mc.ma, Mpsma. gMama, ku:Cc.rra fus

Lisni kompost

Sto ;e tocno

lisni kompost?

Sastoji se od otpalog lisa s listopadnih grmova i stabala koje se skuplja i potice na truljenje. Lise se moie dodati u ogranicenim kolicinama na kompostne hrpe i u kompostere, no najbolje ga je staviti u dobro prozracne boksove da trune,

za sto je potrebno do dvije godine. Sagnjito lise se tada koristi kao malc ili se

ukopava u zemlju. Osim koristenja otpalog lisa za lisni kompost, njegovim

grabljanjem i kompostiranjem cisti se vrt.

JE LI LISNI KOMPOST PRIKLADAN ZA MOZE LI SE KORISTITI LISE S VAZDAZELENIH GRMOVA I DRVEA? DODAVANJE U SJEMENI I SADNI KOMPOST?

Mnogo Je !ilavij od stopadnih vrsta i tijekom cijele godinc lreba pograbill kad olpadne s gnnova I drvea le spalili. Pepeo se mote plilko uko ti u 1.emlju UJe!'cn ili wni. Ne kori. lite fge etinjaa

Boks za pograblJeno lise Je mdan ako ne iehte da ga viet:ar ponovno otp e u vn. Kana od 21ane mreie, okrugla ih etvrt:asa i promera 60-75 cm i V1sine 75-90 cm e ,dealna. Smesttte je na blago senoVltO mesto kako b1ste sprijeli da se like prebrzo osuii. Poloiaj :u!t1en od vetn idealan je kako b,ste b1li s,gum, da vet:ar nece otpuhati kanru oekom zimskog nevremena, a li!ce se ponovno rastresd po vrru. Ljed redOV1to h!u doda1te vodu I prekrijte ga komadom starog saga zimi ako e vliJeme narooco vlaino. RatgradnJa crae do dV1fe godine. Stoga ce vam trebat1 dvie takve kante za lise kako b,ste svake god1ne mogh sveie llse pretvarati u lisni kompost. Nikad ne mi te hke od jedne god,ne s onim od sJedee sezone Jer ce bm u razlioom fazama razgradnje.

Plasticne vree

u maJ,m vrtOV1ma ,e tvrsta pla.snou vrea idealan naon u odlagane i pretvaranJe hka u hsni kompost. Napumte vreu h em. unuJdate pok enu travu , mje!aV1nu navlailte vodom. Zaom probui1te rupe na dnu i sa mane vreKANTE Z A LISE

Plast < O m - - l e i i i l aobJo2ena

li!ana mrefa Je dugotrana

Za pocetak

\1etrov1tim mest,ma zakucate potpome stupo...e u tlo

HOZE L1 SE UBRZATI RAZGRADNJA LISA U KANTAHA Z A LISEt

PostoJi nekoliko natina za ubrzavarlJC tog procesa. Pom1JclaJte poko enu travu li em. ali ne suivljaJle je u debchm slojevima. DodaJte vrtne 1.emlje u tankim !l(ojevima - ona . adrl.i bakterije i organizme iz tia

koji potifu i ubrzavaju proces razgradnje. Zalijevajte li e llJckom ljela - vlagajc nufna za proces razgradnje, no nemojte ga

natopiti da 1zbacile zrak. Ujesen i prije grabljanja li a travnjalca, kosilicom nasJeckajte li!e da b brie

istrunulo. Motome skuplja6cc li a I sjek.:lfi lakoder su do:,tupm (Vldi nasuprot).

KAKO SE HOZE KORISTITI LISNI KOHPOST?

Mozete ga korislili ili u proljce ili pocetkom !jeta k.:lo malt debljire 7.5 cm oko grmo\'a i zelJast h tra,mca, k.:lo i izmedu sadnica jagoda i rcdo\a bobifaslog voa ili ukopati u zemlju ujesen ili zimi rad1 njezina pobolJ nJa. Kad hsni kompost konslile k.:lo malt. on ne smije dodirivali biljke. a kraJu c se razgradili mote se ukopati u zemlju.

Konstue h.rni kompos1 za malirarve i:mtdu sadmca Jagoda, ali da w dodiru;e biljke.

I 2 1:uada komposta

Proces kompostiranja

Koliko dugo

traje?

O rganske tvari, od listova kupusa do cajnih vreica i jednogodisnjeg vrtnog korova. razgraduju se na hrpi ili u komposteru i tako se stvara materijal bogat hranjivlm tvarima koji se moie ukopati u zemlju ili koristiti kao malc. Na taj

proces utjece nekoliko faktora iz okolib, od godisnjeg doba do vremenskih uvjeta.

Metoda koja se koristi za razgradnju tog materijala takoder utjece na brzinu kojom

ce se on pretvoriti u kompost za vrt.

Plastirni komposum 1dealn1 su :a korten 11 malim trumma

Kad e biti spreman za uporabu?

Na vn,eme p otrebno da se organski matenal na kompostnot hrpt 11 u komposteru razgr.d1 te da bude spreman za uponbu u 11m1 UteOJ konheni matenal1 1 god !ne dob.a.. Komposma hrpa kou se poa,e slagaa u prolece 1h poced

lzrada komposta

UTJECAJ OKOLISA

Na brzinu kojom se organsk:i malerijal razgraduje uljec'.!e nekoliko faktora, uz vrstu materijala na kompostnoj hrpi. Hladno vrijeme: Za hladna vremena proces razgradnje na

komposlnoj hr p i gotovo prestaje, naroc'.!ilo ako je tek st\'orena i bakterije vsoke tcmperature tek moraJu po ell djelovati. Komposlnim hrpama izloienima sniJegu i hladnoj ltiS1 naroc'.!ito fe Stellti pad temperature, kao i onima na hladn1m. vjclrovitim i izlotenim mjestima.

Drttni komposteri (ob1tno sasr.avljem od tri odjeljka) 1dealm su za vtlike vrtove t povrtn;ake.

Toplo vrijeme: Toplina potice brzu razgradnju. iako vrlo ,isoke tcmpcrature uzrokuju brzo suSenje komposme hrpc. Stoga je najbolje kompost prekriti i redovito zalijevati tijekom vrufih ljet.a kako b1 malerijal ostao blago vlatan.

,:jetlo i ijena: Proces razgradnje u komposmoj hrpi unkc1onira i u mraku. stoga mrak ili svjctlo jedino uljcl:u na temperaturu sastojaka hrpc.

Zrak: Nuian je za ivot mikroorganizama I akt1vnost u kompostnoj hrpi. Osigurajte prisutnost zraka te da vlaga ne tSpuni sve zra ne prostore. To se poslic stvaranjcm slojeva raui itih vrsla materijala kao i okrctanjcm hrpe Cvdi stranicc 38-39).

Vlaino vrijcme: Proces razgradnje zahtiJeva vlagu, ali ne potpunu natopljenost. ?rekrivanjem kompostne hrpe komadom starog saga sprecava da pljuskovi kiSe uzrokuju probleme smanjivanjem lempcralure i stvaranjem uvjeta nepogodnih za bakterije i ostalc organizme u kompostu. Osim toga. suviSna kolicina vode sprijecit fe ulatenjc zraka u komposlnu hrpu te uzrokovati da postane anaeroban le da mikroorganizmi uginu. Obicno se preporucujc da sastojak vlage bude oko 50 posto, a razine ispod 40 posto i iznad 60 posto izazivaju problemc. U praksi to mofo biti teSko procijcniti. no lak nacin da se procijeni je li postignuta prava razma vlage je malo prokopati hr p u ako su stvorenja aktivno prisulna i kompost blago vlafan. razina vlage je ona prava. JoS jedan nacin je iscijediti liaku komposta ako iscuri nekoliko kapi vlage, ponovno je vlaga na pravoj razini.

uho vrijeme: To je t.akoder Sletno za baktenje i ostalc stanovnike kompostne hrpe te uzrokuje njihovo ugibanje ili ih !jera da se presele na drugo mjesto jer materijal post.aje

Plascibu korrtposleri

14 lzrada komposta V

Sto se moie kompostirati? Je li sva

otpadna

hrana

razgradiva?

O rganski kuhinjski otpad moie se dodati kompostnoj hrpi gdje e se polako razgradivati i kasnije upotrijebiti kao mafc ili za ukopavanje u zemlju tijekom jeseni i zime. Neke kore i otpad od svjeieg povra mogu biti tvrdi i iilavi, no na

kraju e se razgraditi. Moiete koristiti i ostatke kuhane hrane, no izbjegavajte

mesni i riblji materijaf jakog mirisa jer moie izazvati problema s privlacenjem

miseva i takora.

KUHINJSKI OTPAD ZA DODAVANJE NA KOMPOSTNU HRPU

Svake godine se u kuhinJi stvaraju velike koliine otpada od povra i vei dio se mofe staviti na kompostnu hrpu. Ovdje se navode glavni malerijali.

Talogkave Moze se dodali na komposlnu hrpu ili u kompostcr ili miJe ti s ranije razgradenim kompostom ili malim vilama umijeSati u zemlju ili upotr.jebiti kao mal. Hranjiva vrijednost taloga kave varira, no oekujte do 2 posto duSika, manje od 1 posto fosfata i razliite koliine kalija. Gujavicama je talog kave naroito privlafan.

Trulo voe i povre Voe i povre koje je istrunulo tako da je nejestivo takoder se mofe dodali na komposlnu hrpu ili u komposter. Medutim,

lrulo voe e krajem ljeta narcx:ilo privlaiti ose, stoga ne zaboravlle prekrili hrpu ako netko radi u njezinoj blizini. Ostale prin\jene u vrtu: Stari i truli krumpir prerezan napola i ostavljen blizu biljaka primamit e uholaze; kasnije uklonite i uniStite te Steloine. Osim toga. ostavljcma kora grejpa primamit e pufeve bala\ce i puteve s kuicom koji se takoder mogu uklonili i uniStili svakogJutra.

(Juskejajela One su krhke i tvrde i ne razgraduju se brzo, no mogu se dodali na kompostnu hrpu; naJprije i'i zdrobite da potaknete bri.e truljenje. Ostale prin\jene u vrtu: Zdrobljene ljuske jajeta idealne su za posipanJe oko biljaka kako bi se pokuSalo sprijciti pui.eve da stignu do biljaka.

Listovi rabarbare lako su listovi otrovni za jelo i stoga ih treba ukloniti kad se pri-prcmaju stapke za kuhanje, mogu se staviti na kompostnu hrpu.

Vreice aja Dodavanje vrcica aja na kompostnu hrpu pomai.e da se iskorist1 3000 vrcica (l:esto i viSe) Sto ih elverolana obilelj mofe upolnjebiti tijekomjedne godir.c. Kad su mokre, zadri.avaju veliku koliinu vlagc i zato ih je najbolje ravnomjemo rasporediti po povrSini hr p e, a ne na jednome mjeslu. Bogale su biljnom hranom i sadrle vise od 4 posto duSika te do 1 posto fosfata i kalija.

Lislovi aja Slino vreicarna aja, lislovi aJa ili lalog l:aja lakoder se mogu koristiti; sadrze otprilike istu koliinu biljne hrane kao i vreice aja.

Je li drveni pepeo prikladan?

Peo na drn. svake god,ne stVJrau mnogo pepela I on se moze dodao kompostno hrpi. Bogat 1e bilnom hnnom, sadrii S-10 posto kal1a. 35 posto kalc11a I I .S posto fosfata. Kad se ohlad1, posp,te svez pepeo (ne dopl.snvs1 da se smoc,) na kompostnu lv'pu. u o m ga odmah prekrire sloem drug,h kompostn1h marenala. Aleo se dopusti da se pepeo smocl. kah e se ispran. N e koristite pepeo ugena di koksa na kompostnoj hrpl 1er sadrie supstanC1,e koe su eme u bilke.

I ijudska , tivotinska dlaka se mote dodan na kompostnu hrpu. Ravnomemo je razastme po pomrnl, a ne na edno mesro. naroc,to ako se radl o vecoj kohoni. T emelrto e riavlai.lte l)OJe dodavana na hrpu da biste ubruhrunidnu. iako ona nikad nie bru..Ofaka e bogata hranMm cvanma, a oko3 kg dlake sadrii du!1ka kohko I 45-90 llg gnojiva

lzrada komposta I 5

Sto trebo uciniti s ambataiom od hrane? Veona pakirane hrane e dobro zamot.na I mnog1 l1ud1 se p,tau o unio s om marerijalom. Celofan 1h plastile vreoce mor.iu se odloiiti u deponi. dok se pp,mao 1h kartonslo omoa mogu dodao u kanru u rec1kl1rane ,h upotneb1ti u ogranaten,m kolit1nama. rw

16 lzrada komposta

Kompostiranje vrtnog otpada M o i e li se

kompostirati

sav vrtni

otpad?

v:ina otpada ostavljenoga od uzgajanja hrane i ukrasnih usjeva u vrtovima,taklenicima, zimskim vrtovima i na patiu moie se kompostirati. Kokosji i stajski

gnoj, istroseni kompost od gljiva, slama pa cak i morska trava i piljevina izvrsni su

kandidati za kompostnu hrpu. Kompost na bazi treseta preostao u loncima i bacvama

koji se uklanja nakon ljetne cvatnje biljaka takoder se moie upotrijebiti. Kompost u

starim vreama za uzgoj jos je jedan koristan materijal koji se moie reciklirati.

'Ocpad od povra' ukljucuje sav marerijal mekog ckiva koji je neko bio iiv. Ne bi smo bio zahvaen trajnim biljnim bolestima. kao !to 1e bolesc zelja; ako se o tome radi, uviJek ga treba spahti, a ne komposorao. Marerijali koji se ne mogu kompostirati detaljnije su navedeni na scramcama 20-21.

JednogodiJnje, dvogodisnje i zeljaste biljke Dodajce meke scabljike i/ili cijele biljke na kompostnu hrpu i u komposcer tijekom ci1elog leta i narocico ujesen kad cist1ce cv1eme gredice i gredice sa zeljastim biljkama.

Jednogodisnji i dvogodisnjikoroviOni se mogu kompost1rati jer se tupaju cifekom ljeta i ujesen kad se listi vrt I sprema za z,mu; vidi stranice 18-19 za opise i ilustracije prikladnih vrsta.

Ocvalo cvijee TIekom cijelog lf eta, kad reiece ocvale cvjetove s gredica i one koje se uzgajaju u posudama na patiu. dodajte ih na komposcnu hrpu.

Ot.palo voe Jabuke i kru ke koe orpadnu fo nezrele sa scabla, idealne su za kompostnu hrpu ili komposcer. Osim toga, doda,te I one spremljene koe propadaju prife nego to se mogu eso.

Oc.palo lise Liscopadno drvee odbacufe svoje lise ujesen. Dodajce li e u malo[ ko(itini na komposcnu hrpu ili od njega napravite lisni komposc (vidi stramce 10-1 1 za detalje o izradi i uporabi lisnoga komposca).

Ostr ik i trave Tijekom cijelog ljeta dodajte u tankim sloevima komposcnoj hrpi; smijefajte oscriske s vlaknastim orpadom kako bi mogao prodirati zrak. Nekomposcirajte cravu pokosenu s travnjaka koji je nedavno bio tretiran selektivnlm herbicidom (za unistavanje korova); co moze brzo unimti biljke.

Ostr ik i od iivice Dodace oscnske od liscopadnih biljaka meke cekscure za iiv1ce tijekom cijele godine. Oneod vazdazelenih grmova je nabol1e nasjeckatJ jer se ceze razgraduju.

Orez.ivanje Meki ostaci od orez,va-nja mogu se dodaci kompostnoj hrpi, no drvene izdanke e najbol1e nasjeckao I koristiti kao malc.

Nasjeckana kora drveta Treba joj dugo vremena za razgradnju na komposmo hrpi. scoga ju je bolje koristiti kao malf.

Neubrano .povre Ukljucue korijenasco povre {mrkvu, pastrnjak repu), salace (zelena. radie). proljeml luk i ostalo povre (kupus, brokole i grah). Da bl se ubrzalo raspadanje, nareiice iilave stabljike prije nego seo ih dodate na kompostnu hrpu ili u komposcer.

r y ..., Sto se ne moie kompostiroti?

Posco1e mnogi vrtnl i kuni materijafi koji se ne mogu dodavati komposcn1m hrpama. Oni su oplsani na scran,cama 20-23. Savet o come o amti s drvenim otpadom nafazi se na scranicama 24-25.

luada komposta / 7

. . _ _ - s _ T _ A L _ 1 _ v _ R _ T _ N - _ s _ E _ o s _ K _ 1 _ o T _ P _ A _ D - - )

S e o s k i i i i v o t i n j s k i o t p a d Ove vrste otpada ukljufoju rok izhor materiJala 1 1zvora. od stelje kunih IJUbtmaca , one StaJske.

Stajski gnoj Dodate ga u malim kolit:,nama na komposmu hrpu: bolJe ga Je ukopati u zemlju ujesen ili ziml. gdje osigurava hran,ve sastojke za bilJke i poboljbva zemlju.

Stelja i izmet zamorca i kunitaUm1Jebte u tankim sloJevima s ostalim kompostom. Ovi kucni IJubtmci su vegetarijand i scoga Je n,hov 1zmet. kao i nihova stelja (naroc,co slama) ,dealan za dodavane kompostn1m hrpama.

Sijeno Dodate u tankim sloJevima kompostnOJ hrp1. Mof.ete ga konstiti i kao malt (tamo gdje ga nee oq,uhati) 111 ga ukopajte u :temlju ujesen i pocetkom zime (no kasnije ce zemlji trebati dwika da bi se nadomJestio ona uklonjeni tijekom razgradnJe}.

Kokolji gnoj Pileci. patj. ji I golubl, gnoj mole se dodati u canlom sloevima komposmof hrpt ill komposteru gdJe Je zbog obdJa dulika ,dealan za 'aletiviranje' hrpe. Moie b1t1 toksin aleo se dodaje d1rektno u zemlju.

Piljevina lzbJegavate debele sloJeve i proVJente da ne sadrl toks1kemikal,e. Najbolje ju re komposnraa prije nego feo se doda u zemlJu. iako se mole konstiti kao l.S cm debeo maf koji se kasn,e ukopa u povrlnu zemlje. Nwlost.lako e otpu!e vetar ako e vneme suho i VJetrovito, ili postane kompaktna tijekom vfalnih perioda.

Morska trava lsperite sol i dodajte ogranirene kolt:ine komposmo hrpl. Najbolje JU Je ukopati u zemlju ujesen 111 z,mi. Upamote da je potrebna dozvola za nezino uklan1ane s obale.

Si!arice hmelja Obtmo se kupuu u velikim kohnama. Dodate u 13llkim slorevima kompostnim hrpama. no nabolje ih Je ukopati u peskov,ru zemlju er pomaiu u z:adrlavanu vfage.

lstroieni kompost od gljivaObit:no e luinate pnrode: konsate ga u tankim slojevima u kompostno hrpi. no najbolje ga e ukopao u

zemlju (naroto aleo e tlo kiselo).

Stajski gnoj i steljaKonska , magarea stelJa , gno mogu se dodati u tankim sloJevima na kompostnu hrpu; nabolje ih Je ukopad u zemlju ujesen 1h zimi. Poboljbvaju strukturu zemle te dodau hranjive sascojke.

Slama ldealna za codavane u 1311k,m slOJeV1ma na komposcne hrpe. Mole se ukopan u zemlju ujesen I pocetkom zime (no kasnije ze'Tlli treba dodati di.d1ka da b, se nadom1estio ona izgublen nekom r..spadanJa}.

S t a r i k o m p o s t i z p o s u d a Ne,zbjelno se tijekom svake godlne bacaju b1ljke koje se uzgajaju u kuci. Stakieniku i zimskom vrtu, btlo zbog starosti lli su ocvale. NJihove korijenove bale. kao i neupotrijebljeni SJetvenl i sadni kompost. mogu se rec,kl,rati kako 1e dol1e op1sano.

Vrece za uzgoj Nakon jedne

sezone kompost na bazi treseta ,z: vree za uzgo moie se revital,zirati za slJedecu sezonu aleo se prekri1e cresetom i dodau se umjecna gnojva. u tankim slo1evima dodati kompostmm hrpama, pomijeJati s povrlinom zemlje na gredicama lli upotrijeb1ti kao malt:.

Kompost kunih biljaka Kompost od odumrlih biljaka moie se razmrvfti I dodati u ogranit:enlm kolnama na konpostne hrpe ili u kompoStere.

Kompost iz posuda Starl I upotriJeblJeni kompost 1z babva.lonaca, visecih k0Qr3 i ostalih posuda mole se razmrvid I dodati u mal1m kolianama kompostmm hrpama. Moie se dodad I na egredice.

18 lzrada komposta

Kompostiranje korova

Koji se korovi

mogu

kompostirati?

Postoje mnogi jednogodisnji vrtni korovi koji se mogu dodavati kompostnoj hrpi ili komposteru tijekom djelog ljeta, kad se okopava ili samo plijevi cvjetne gredice. Povrtnjake i vrtove sa zacinskim biljem takoder treba redovito plijeviti i

kompostna hrpa je prikladno mjesto za odlaganje tih kratkotrajnih korova meke

teksture. Ujesen i pocetkom zime, kad jednogodisnje biljke prirodno odumiru,

mogu se kompostirati, kao i one dvogodisnje.

( - J E _ D N _ O _ G _ o _ D I S _ N _ J _ I _ K O _ R _ o _ v _ - )

Pop1s 1ednogocMn11h korova u vn:0V1ma I povrtnjacima 1e velik, a nekl su ovde op,sani (prildadni z.a kompost1ran1e).

Agrortemma githogo {iitni kukolj): V1Sok, sa SV1erl1m crvenognm,zn1m cvjetOV1ma.

Anthemis arvensis (iitna kamilica):Uspravna rasca. s b1el,m i i.uom cvjetOV1ma nal1k ivanc!ici.

Anthemis cotufa (smrdljivakamilica):Uspravna, s b,ehm c:vetOVlma.

Atriplex patu/a (razmaknutapepeljuga, otvorenapepeljuga): Razgranaoja. trokutastih l1Scova i neugtednih zelen1h cvetova.

Copse/la bursa-pastoris (n.isomaca prava): Ponekad dvogodaina; duboko reinaso hstOVl , bteli cvietOVI.

Chenopodiumalbum (guscjanoga. bijela loboda): Visok i uspravan, s bijel1m i ruiiastimc:vecovima.

Chrysonthemumsegetum (iirnineven): Ponekad tranica; uspsa zlamo iuom cvecovi ma.

Fumaria officinalis (ljekovita dimnjal.a): Slaba i penaca. ruisasuh cviecova.

Ga/ium aparine (ljepljiva broika, hvatavac, lepufa): Ra.strlcana s prianalkama. zagas1to b11el1h c:vecova.

Hyoscyamus nlger (bunika): Vrlo otrovan; kremasco tuti c:vecovi s gnm1znim tJlem.

Lapsana communis (ognjicina, zalatnlca, slsavac): V1sok i razgranat, fuoh cvetova.

Matricaria matrlcaroides (kamilica,matemjak, ljekovita kamilica): Ponekad poznata kao M. chamom,t/o; aromaoo,a, b1ehh I tUtJh c:vetova.

Papaver rhoeas (poljski mak): V1Sok i uspravan. c:amnogrim1znih c:vetova, ob1l:no s c:ammm sred1ftem.

Polygonum aviculare {troskot, oputina, pasja trava): Niz.ak I raz.astirui, rutiasoh ,li btjehh c:vetova.

Polygonum convolvulus (viju1ac, slatki slak, slak-pozemljuh): Pen1ucih stabljika i zvonastih, zelenkasco b11el1h c:vecova.

Polygonum lapathifo/lum (uzladdvom ik ): Razgranat i raz.astiruci, sa st.lbl1karna ko1e se l:esto z.akorjenuu u ltsn,m spoeV11na, ce b1el,h il ruisostih c:vetova.

Polygonum persicaria (lisac, veliki dvomik, ljucal.a): Puz.av, bijelih ili ruisosoh c:ve:ova.

Senecio vulgaris (staral.ac, oltril,golutdravka): Duboko rez.nasoh hscova I tuoh cvjetova u labaV1m nakup,nama, testo tiekom ciele god1ne.

Sherardia arvensis (poljski bro): Vile 11i mane razasc1rui, SV1Jedogrim1z.rnh cvjetova.

Sinapls arvensis (poljska gorulica,divlja g o r usica, ognjica): nepravilno retnasoh l1Stova , iutih cvetova.

Sisymbrium afficinale (oranj, divlja slacica, strizuu): Visokah i r = r t i hscabl1ka i sviedoiutih c:vetova.

Solanum nigrum (pomoiica,paskvica, pasje zelje): 81jelih i !uoh cvjetova; otrovne bobice.

Spergula arvensis: l..eplMh i dJakavih hstova. b1elih c:vetova.

Stellaria media (miijakinja. crijevac, pticja trava): l:estO raz.astrta, b1efih c:vetova.

lzrada komposta / 9

JEDNOGODISNJI K O R O V I ( N A S T A V A K ) )

Urtco urens(jednogodisnjakopriva): Koprivastilistovt , zeleni cvjecovt.

Veronico hederifolio(briljenastacastoslavica): Nizak i puzav, reinjastihlistova nalik bljanu ,

grimizno ljubicastih do bijelih cvjetova.

Veronico persico (poljskacastoslavica): Razgranat. rnzak , puzav, nebeski plavih cvjetova, ponekad tiekom ci1ele godine.

V/ola orvensis (poljska ljubica):N,zak, kremastih cvjetova. cesto s ljubiasom I iuclm nijansama.

Uklanjanje jednogodisnjih korova

Jednogodlinji korovi se mogu cupau ili okopavati uz pominu zemlje motiocorn za povfaenje. O rub te modice ofillava da se ostete jednogod Ji korovi uz pominu zemlje.

--J_E_D_NO_G_O_DIS_N_J_ET_R_A_VE-----)

Ove crave se mogu dodavati na kompostnu hrpu i ukljucu1u sl1edee: Alopecurus myosuroides ( c m a

trava): Rascres,tih lli kompakcnih ruperaka, zelenih ili gnmiznih liscova i iukasto-zelenih, Svtjetlozelenih ili grimizn,h cvjecova.

Aveno fatuo (divlja zob): Visok i pods1eca na kultivtranu zob, ponekads crvenkasto smedim cvecovima.

Aveno ludoviciono (z imska divljazob): Krupna jednogodi!nja. slicna A. (owo.

Bromus mol/is (meki ovsik): Mozebici i dvogodisnji; uspravan ili puzav, sivkasto zelenih listova , sivkastozelenih ili grimiznih CV)etova.

Bromus sterilis (nerodni ovsik):Moie b,ti i dvogodisn,,; ponekadrascrkan i puzav, zelen,h ih grim,znihcvjetova.

Poo onnuo (jednogodi!njalivadska trava): Ponekadkratkotrajna trajnica; siri se, grim1znih ili zelenih cvjetova.

(---D_v_o_GO_D_I_S_N_J_I_K_OR_o_v_---)

To su biljke koje rasru iz sjemena i va1u svoj i.ivocni ciklus za dvje godine. Tijekom prve godine njihove sjemenke klijaju i biljke se uscaljuju u zemlji; u drugoj sezoni stvaraju cvetove i sjemenke te odt..miru. Dvogodisnjih korova ima mane nego Jednogodisnjih vrsca i ukljucuu sljedee (prikladne za kompostranje): Arctium lappo

(cicak): iroki,srcast hstOVl f velike esljikaste glave grimiznihcvjetova.

Conium maculatum (kukuta): Visok,Otravan,

grim1zno tockastih stabljika, sicno zarezanih listova i bijelih cvjetova.

Dgito/is purpurea (naprstak):Ponekad trajnica; visoke stabljike s gusom nakupinama ruziasto grimiznih zvonasoh cvjetova.

Echum plantagineum (grimiznalisicina): Ponekad poznac f kao

E. lycops,s; uspravan i pods1eca na E. vulgare, crvenih cvietova ko11 post:aju grim1zno-plavi.

Echium vulgare (lisicina): Ponekadrra1nica; ruiiasti cvjetovi koji postaju jarko plavi.

10 lzrada komposta

Postupanje s kunim otpadom

Koji komadi

smea nisu

razgradivi?

Pojed ini kuni otpad se ne m o i e odlagati na kompostnu hrpu - ukljucuje plasticne vreice, l imenke, staklene boce i staklenke. T a k v e stvari biste trebali odlagati u specijalne kante z a recikliranje, a prikupljaju ih lokalne vlasti ili ih

odnesite u najbl i i i c e n t a r z a recikliranje. Pojedini nerazgradivi materijali m o g u se

prilagoditi z a kori tenje kad se siju s jemenke ili uzgajaju biljke u vrtu; dolje se

navode ideje z a to.

( - V _ R _ S _ T _ E K _ u _ N _ O G _ O T _ P _ A _ D A I _ S _ T _ O S N _ J _ I M c _ _ . N I T - - - - - - )

Raspon kunog otpada je velik I ukljuuje mnoge razli

lzrada komposta 2 I

VRSTE KUNOG OTPADA (NASTAVAK) ) pnhvadJIVe zato to Je za proces potrebno 95 posto manje energ1Je nego kad se izraduju od pocetka i stop Je onet, ene manJe. Uporabe u vrtu: Moiete naprav,ti raz.ast1ra s ufetom izbu r , rupu promJera 6 mm na dnu rste limenke (preozno uklonjenoga poklopa). Provucrte kroz rupu kr.1J uzea i rznutra n utetu naprav1te yor. Os m toga. ako na gomjem rubu naprav,te dVIJe rupe i napraV1te rucku od uieta, moiete Je obes1t1.

P e l e n e Zamor:ate ,h u naJlonsku vrec,cu i odloitte u obinu kantu za smece.

L i m e n k e o d boje Odnes,te ,h na deponij za recikl1rane. Nemote 1h samo odlobti u kantu za recikliranje.

P a p i r i k a r t o n NOV1ne. asop1se i karton mogu se odloiiti u kantu za recikhranje; ako su uprljarn hranom ih drug,m otpadom,

Za Uzgof b,Tjaka mogu se kor,sl'!, S\.'e vrste starrh lonaca , posuda

st.1V1te 1h u cmu vrecu za depon,. Uporabe u vrtu: Male koh1ne narezanog 111 zgnetenog noV1nskog pap1ra, zaedno s kuh,nJsk1m pap,mattm runrc,ma. mogu se dodatt na kompostnu hrpu. Umjerene koliine novina mogu se staviti u glisttfte (Vldi stranice '18-53).

P last i cne b o c e Treba ,h 1sprat1 i, po mogucnostt, zdrob1t1 te odioim u kantu za rec1kltran1e. Uporabe u vrtu: Odrez1te dna vehk1h boca koe su se prie konst1le za mlijeko i upotrijebire ,h na 1sti na,n kao i staklenke za poticane brzoga kliJana i razvo mlad,h biljfa Motete i odrezatt dno V1soke, qevaste plast1ne boce I upocneb1t1 e kao lijevak za uh1evan1e goriva u kosilicu.

P l a s t i c n a a m b a l a i a . o m o t i , k a r t o n i i pl i t ice

Najbole ih Je staVID u cmu vrecu za deponij. Uporabe u vrw: Cvrste f trane scvan mogu se upocnebm kao setvene pJitice.

S t i r o p o r Kand1dat u eme vrece I depontJ Uporabe u vrtu: Stvar koJe su krute I duboke mogu se upotriJebm kao sjetvene pliace.

T elefonski imenic i Odfoi1te rh u kantu za recikliranJe

T e t r a p a c i ( o d s o k a i m l i j e k a )

lzradenr su od recikhranh macenJala i na nek,m mesoma se mogu odlotm u kamu za recik.11ranJe (no proverite Je li tako u va!em mjestu).

MOZE L1 SE RECIKLIRATlt

Buduc, da se vrste materiJala feo ih pnhvaaJU fokalne vlasti razl1kuu od podMa do podrua. ovde navedeni priedlozi samo su primeri i to se mole m1enat1 kako se poboljiavaju tehnike reciklirana.

luada komposta

Postupanje s trajnim korovom

Koji se korovi

ne mogu

kompostirati?

ICrove koji su 'trajni' sto znaci da iive 23 ili vise godina ne bi trebaloodavati na kompostnu hrpu zato sto temperature koje se postiiu tijekom

procesa kompostiranja nee ubiti njihovo korijenje. Kasnije kad se kompost koristi

u vrtu, ponovno e poceti rasti cak i najmanji dio korijenskog sustava korova.

Najbolje ga je spaliti ili staviti u plasticnu vreu da se razgradi (vidi dolje).

Kopanje trajnih korova r

Sto trebo uciniti s trajnim korovima? Za ruJ,ku od jednogoditn11h korova, koJi se mogu 1 paa , 1 prekopati motitcom. trane vrste moraju se pa!IJIVO skopati kako bise uldon11i svi diJelovi o

lzrada komposta 2 3

( - T _ R _ A _ J _ N _ l K _ O _ R _ O V _ l _ ( _ N _ A _ S _ T _ A V _ A _ K ) - - - - - - )

fquisetum orvense (malapreslica): Stetan, puzava kon1enja uspravnh stabljika; mnogo srodnh vrsta.

Glechoma hederacea ( dobricica,koturac, samobojka): Nzak. puz:av s plavogrimznm cvjetOVlma.

Lamium a/bum (bijela mrtvakopriva): Puzav, srcastih listova bijelih cvjetova.

Leucanthemum vulgare (ivancica,drobnica, volovsko oko): Ponekad poznat kao Chrysanchemum leuconchemum, s b11elim i !uom cvetoV1ma naJik ivancici.

Unoria vulgaris (planak, lanika,divlji tan): Uspravne stablfike sa tutim cvjetovima.

Lychnis flos-cucull: Tanak i razgranat, s 1arko ruiiC!Stim cvjetovima.

Postoje mnoge cakve crave . ako su neke vr1o pnviacne. ostale su heme i vrlo se te!ko iskorjenjuju. Ukljucuju: Agropyron repens

(pirika): Daleko se iri, s puzavim korijenjem koje cesto tvori gustu prostirku.

Petasiteshybridus ( crvenilopuh, lepuh,repuh): Nizak, s velikm srcastim listoV1ma i ljubicasto-ru!iC!Stim cvetoV1ma.

Pimpine/la hta11U!S saxifraga (mala bedrenika): Uspravan ranak. s bijelim cv1etoV1ma.

Potentilla anserina (steia): Puzav, s dugim izdanc1ma i srebmim nalicjem lista: iuti cvjetovi.

Prunella vulgaris (kriialina,krifalj, gortanka): Nlzak i puzav, s ljubiC!Stim cv1etovima, ponekad ruzicasom ili bijehm.

Ranunculus bulbosus (lukovifastiiabnjak): N1zak, zadeblane baze, duboko reinjastih listova i zlatnoiuoh cvjetova.

Ranunculus (icaria (ledinjak,ladnjak,proljetnazlatica): Niz.ak iri se, camnozelenih, srcastih listova I !utih cv1ecova.

Agrostis stolonifera (rosulja):Snopasca I razastrua. sa 2.elenm, sivkastozelenkasom il plavkastozelenim listovima.

Briza media (velika treslica):Puz.ava korijenja sa zelenim liscovima pricvrscenima za stablfiku.

Holcus lanatus (medunika):Kompaktna I snopasta. sa sivkascozelenm l zelenim l1scovima.

Ranunculus repens (puzaviiabnjak,zlatica): Puzav, s korijenastim izdancima i !utim cvjetov1ma.

Rumexobtusifolius (konjski stavelj): Uspravan i razgranat, srcastih donjih hstova 1 2.elernh cvjetova koji ponekad pocrvene.

Silene vulgaris (pusina): Razgranate i drvenaste baze, s bijelim cvjetovima.

Solanum dulcamara (paskvica):Penjacica ili puzavica. s jarko grimiz.ntm cvetovima u labavim nakupinama.

Sonchus arvensis (poljski kostris):Visok. s jarko iutim cvjetovima.

Taraxacum officinole (maslacak):Ustovi naglaseno reinjasti, s karakteristicnim !utim cvjetovima.

Tussilago (arfara (podbelj): Niz.ak, puz.ava korijen1a i srcastih listova te fotih cvjecova.

Urtica dioica (kopriva): Vellki listovl maJi zelent cvjecovl.

24 lzrada komposta

Postupanje s drvenim otpadom

Sto je drveni

otpad?

O strik i od mlade iivice i mekih listova, kao to je ona koja se redovito obrezuje, ideaJni su za kompostiranje kad se orezuju na komade duiine 7.5-10 cm. Medutim, tvrdo drvo koje ostaje od orezivanja grmova i stabala treba

narezati na manje komade. Mogu se dodati u ogranicenim kolicinama (i u tankim

slojevima) na kompostnu hrpu, no bolje ih je koristiti u proljee i ljeti kao malc na

cvjetnim gredicama i oko grmova.

ODABIR DROBILICE

S1gumost je Tl(ljva.fnija kad se lwru11 drobillca (r1di :o detalje supromu smmicu, do(ie desno)

PostoJe drobilice - razli itih veli ina i pogona - prkladne za sve vrtne potrebe. S,aka vrs:a ima s11ojih prednosu I nedostataka: Elektrifna: Razlicfih velifua i cijena, a mote rezat dno

deblJine do 4 cm. Obi no su potrebni dugi 11anjski kabeli zaJedno s vodootpomim utika ima i uti nicama ako se kabeli spajaju.

Benzn ka: Velik izbor velJ ina i cijena, a mote rezati drvo debljine 7.5 cm. Vrtna sjeruca na zaklju \'anje (!to udaljenija od kufe) 11ama je za pohranjivanje gori11a u za epljenim kantama. e korisute stare plasu ne boce.

Elektri drob1lice , u 1deolne :o mole 1.'Tlore.

/no11otw11Q elekiritno. drobihCG l l..'UIIJ(}m :o ,ku p(jo n.,e ispod.

Ben.."insko. drobilico mo!e rezo11 debele sto.b(ike.

UNAJMITI ILI KUPITI?

bplalivosL kupnje ili unajmljivanja drob1lice. ih angaiiranje . erv za rez.anje. ovisi o m e faktora. Ako je koliina za rezanJe mala I

neredovita. bolje je una1m1u drobilicu,no rasp1laJle se prije je li mehanika 1li elektrina. Ujedno pro\'jerite je Li uldJuen lransport.

Kad ga kupujete, odaberite najvei 5troj ko11 s1 mo!ete priUSti jer e biti uinkoviuj1 od malenoga i manje e se zapunjavati. Provjerite mai.e li ga gdje smjestiti tijekom godine u suho i prozrano spremiSte.

U nekim podrujima su dostupni 5ervisi 1.a rezanje: to Je idea.no ako niste potpuno aktivni i imate samo malu koliinu za rezanje.

JESU LI DROBILICE BUCNE?

Po svojoj prirodi i poslu koji moraju oba\iti. drobilice su bune. no neke su bunije od drugih! Mnogo O\'si o \'eliini drobilice i o tome je li elektrina ili benznska. Benzinske vrsle su bunije od

elektrinih modela. pa iako su pokretl11v1J1, neprestam rad uredaja mol.e uznemuill susJede.

Elektrine vrsle su tise kad uredaJ ne radi. no bunije dok retu.

Vehina I snaga drobilice takoder utJl?e na nJezmu buno l i mali uredaj. kad re!c debele grane. mofo b11i buniJi od velikog koji ret.

2 6 l:z:.rada komposta

Smjestanje kompostne hrpe Kamo trebo

smjestiti

kompostnu

hrpu?

Najbolji poloiaj je udaljen od kue, blizu glavnog izvora biljaka koje treba kompostirati i gdje e se doveni kompost preteino koristiti. Kompostna hrpa treba biti izvan pogleda s ukrasnih dijelova vrta. i vase kue, iako neki vrtlari

koji pripremaju kompost vole od njega napraviti pravo obiljeije u vrtu. Laka

pristupnost tijekom cijele godine takoder je vaina, narocito za vrtlare koji imaju

tjelesnih nedostataka.

Kompostna hrpa ,za re!etke

RaLrio m.,esto olak.for:a pn.ttup lcompo.nnoj hrp, 1li komposiero; sca.:e ntDraJU b111 naproi:ljene od si:evremensk1h mater\]0/.a.

Nag10 za prevolene \'TU1og otpada u kar1tu

Komooster u d1elu s povrem I na .unla,ome m estu

Za nagnuto ajesro ;e nu.no posra,111 rampu koJa 0111ogutiue lak pnsrup kompo tnoj hrp, il1 kompostero.

PRONALAZENJE PRAVOG POLOZAJA

Prije nego to odaberete polotaj za komposlnu hrpu. nmnslile o sljedeem. E tetika: Veina \'!'tala ne ieli da se na kompo mu hrpu

gleda direktno 1z kufo i stoga to mJesto treba biti diskretno1u .f,;ce 1li ukrasne re etke.

Oobro ocjedito tJo: Kompaktno tlo ne upija lako vlagu izato te otjecali SU\ na voda od jakih ki a ili ako jekomposlna hrpa jako naloplJena vodom tiJekom suha vremena. Stoga prije sl\'anmja komposme hrpe \.'llama prekopajte zemlju do dubine od 20-30 cm. To je ujedno prilika da se poravna mje to. to e olalclati slvaranjekompostne hrpe nego kad se nalazi na nagnutome mjestu.

Zemlja hez korova: PriJe stvaranja kompostne hrpepro\jerite ima li u tlu U'3Jnoga korova (vidi stranice 22-23). Aleo ga ima. postoji opasnoH da pocne l'3Sti u komposl ion isti ga tetnim koro\'lma koji se l ko iskorjenjuju.

Blizu povrtajaka: Glavni izvor materijala za komposliranjebit e povrtnjak ili travnjak. Sloga je polotaj u njihovoj blizin 1dealan. naroc1to ako e se vei dio kompo tiranog matenJa!a vrat1t1 na to mJesto UJ en i1t z1m1.

Za lita od jakog vjetra: Kako . e malenJal na kompostnoj hr p i ne bi is io, najbolje mjesto je zaklonjcno tivicom na strani oLkuda p e vjetar. To e, naravno. pomoi da se hr pa w t t i . no ostavite prostor od 1.5-2 m i1.medu fvice ihrpe jer se koriJenje t1vice neobuzdano iri 1 izvlati vlagu iz tla.

Blizu Z\'Or.l \'Ode: Tijekom suha vremeno koristi izvor vode. narotito onaj koji se mote spojiti crijevom.

" ' prtblit.u drvenoj ogradi ili ,-rtnom spremi tu: Najbolje .' kompo lnu hr pu smJcstiu da oko OJe bude 1.2-1.5 m slobodnog prostora kako bi se lako punila i praznila.Pripazite dajedna strana ne bude uz drvcnu ogradu ili \TlnO 5prcmi le jer e kompost uzrokovati lruljenje drva.

Toplina i une\'O ,jetlo: Topao. sunan polotaj pridonosi ,rzom truljenju na kompo,,tnoj hr p1 Meduum. ujedno e uzroko,ati sl!Senje: no to e rr.ote spr1Jel:ill pokri\anjem :ll'l>I: i redo\-illm zalije,anjem ljeti.

" ' i pod \ tlikog tabla: lzbjega,ajte polotaje ispod \'elikog .im koji e penJe uz red Stapo\a ili uz mrctu od u>.eta. TronoSci od Stapo\a takoder mogu sakriti kompostnu hr pu. :>ruga mogunostjena kraju tramjaka ili ukrnsnog mjesta podii samostojee za. lone od resetki te posiJa jednogodimje penjaice. kao Sto Je Lot/1ynu odorottU (mirisna grahorical ili trajnije \'rsle kao ;to su pa\itina ih Lome-ero spp. tkozja krv). Ako jen. etka 1zloi.ena i postoji Opa!inost da Je sruSe jaki z1mski vjetrovi. odaberite Hu111ul1U lupullU 'Aureus' (tutolisnihmcljl. To je 1.el1asta pcnjatica i stoga nee imati li!e tijekom \'jetrovita vrcmena.

Cvrste. S\'e\remenske taze: Korisne su tijekom cijele godine. naroito ujesen i zimi kad se vn oisti i materijal s kompostne hr pe premjest1 u po\Tl njak sprem.in da se ukop.i u zernlJu.

PODIZANJE RESETKE Z A ZAKLANJANJE KOMPOSTNE HRPE

Samostojee r etke trebaju &rstu konstrukc1ju sa stupovima dobro utvr!cenima u beton. Dubina rupe ovisi o v,sini zaslona (vidi dol1e). Na vetrovit1m i izJozenim mestima, 1 naroito ako 1e reJetka obrasla vazdazelenim

penat,cama, poveate dubinu rupa I visinu stupova.

1 erupudo pouebne dubine (vidi od,JC) plus 15 cm. No dno SUT, ce llStO kan'ICflJC,

3 Dugim w.'klm ul','!l::ite porpomu letvu za swp (mogu bia poueooe d.ye poporne let'ie). Poncvno P,OVJerlte 1e li stup okomit

D U B I N E R U P A I V I E S T U P O V A

tup 1.2 m iznad tia: p o reban Je stup duftne 1.6 m I rupa dubine 45 cm.

tup 1.5 01 iw.ad tia: potreban je stup dufine 2.1 m rupa dubine 60 cm.

tup 1.8 m iznad tia: potreban je stup dufine 2.4 m i rupa dubine 60 cm.

l 1 , e sup u ropo, P,t,1JC11te 1 ..jfJ(CNOfl. l'.onslltC ZJOOtS.1--U

raz..iJU Zakuca1te pocpomu ICtl'IJ u zem!JU pod llicom od 45 , pnvremcno poaupnce stup

4 oetonam ,'TS!lte su,p na n ,. za:.,m zidatsJ'.om lfteom nc::osite povr nu becona od stupa. Sa

28 l a komposta

Kompostne hrpe 1 komposteri

Koji je bolji

nacin?

U prirodi biljke odumiru i padaju n a tlo ispod. Stablj ike, listovi, cvjetovi i plodovi t runu i n a kraju dospijevaju u zemlju aktivnostima crva koji poboljsavaju tlo t e ostalih korisnih stvorenja- U vrtu ili povrtnjaku t reba organizirati taj proces

razgradnje, a kompostna h r p a ili k o m p o s t e r predstavljaju cist i uredan nacin d a se

to obavi. K a o aJtemativa kompostnoj hrpi i komposteru kao mogunosti postoje

jaral< i r u p a (vidi stranicu 29).

(-K_O_MP_o_s_TN_AH_RP_AIL_lK_O_HP_o_s_T_E_R_?--)

lako obavtjau iscu ulogu u vrtu. oni se znatno razlikuju. Tradicionalna kompostra hrpa. obilno 1.2-1.S !1roka 1 1.8 m

,h vi!e duga. radi se od sloeva otpadnog organskog materijala. N,e z.atvorena stramcama, ve testo poknvena kako se nezm sadriaj ne bi isu!10 ill ocvet navtazio. Pokrov akoder pomaze odriavanju topline u hrp,. nanx,co Z1m1.

Komposteri se raz/ikuju od hrpe po tome !to e organslo materijal testo u potpurosti okru!en sa SV!h strana. ldealni su u odriavane urednoso vrta , obtno su napravteni od drva ili plast1ke. Os,m toga. postoJe i hibndne vrste kod koJfh se konsti mclavina materi1ala. ukljuaiu blokove od croske. ho.nu mrefu i drvo (vid, stranice 36-37). Vec gocove vrste. b,lo od drva ,li plast1ke, posvuda su dostupne savrtene su za kori!tenje u venl kucnih vrtova (vidi stranice 32-33). Postoji i komposter na prevrtan1e (vidi stramcu 33) u kojemu se kompost scvara malo br!e.

Komposieri omogua11

luada komposta 2 9

Kompostni jarci I rupe ICo alternativa za hrpe i kante, organski otpad iz kuhinje i vrta moie se

ompostirati u jarcima i rupama. To je narocito popularan nacin za razgradnju

otpadnog materijala krajem ljeta i ujesen kad obicno ima mnogo organskog otpada

iz povrtnjaka kao i iz ostatka vrta koji treba kompostirati. Ujedno stedi prostor za

kompostnu hrpu ili trosak za kupnju kompostera.

Sto su

kompostni

jarci i rupe?

Ako me moguce ,maa kompoStnu hrpu ih komposter, poku!ate nacrpati organsk, ocpad u jarak (ocpad se tam0 oscavlja da pobolb zemlju). Taj suscav raz.gradne otpada narofo je prikladan krajem ljeca ,li uesen. Brzma kojom se organski matenjal raspada ovisl o pnrodi da; ako je lagano, peskovito I dobro prozralno, raspadane je brie nego u ilovastom du.

Organslo materiJal oscav11en da se raspada u jarku ob1lno djelomifoo os,rormJi do dufikom. Stoga bud1te pnpravni dodaa umjecno du!itno gnojivo u zemlju oekom sledeeg pcxetka l1et2 kad se ,znad arl'rate s-.v zemlu (osCOVMi pc,,dim

30 lznda komposta

Brzo kompostiranje

Sto zahtijeva

brzo

kompostiranje?

To je dobar nacin za ubrzavanje raspadanja vrtnog otpada uz omoguivanjepoveane kolicine zraka sto prodire u mjesavinu. Obicno e materijal koji se pocne skupljati na kompostnoj hrpi u proljee ili pocetkom ljeta biti spreman za

koristenje krajem jeseni (ili sljedeeg proljea ako se pocne krajem ljeta), dok e

ona koja se stvara ujesen imati spreman materijal sljedeega kraja ljeta ili jeseni.

Medutim, brzo kompostiranje to ubrzava.

K A K O S E M O Z E P O D U Z E T I B R Z O K O M P O S T I R A N J E ?

Po toJe dva natma ui ubrzano pot1canJe raspadanJa organskog otpada iz vrta i kuhinje. Obje te metode koriste tinjenicu da se otpad od povra raspada brfe ako se s nJm redo\;to rruj a zrak. Konstite komposter 1a prevrtanje plastifnu kantu koja se

mote okrenuti (vid1 nasuprol) kako bi u mj a\inu u ao zrak. Upamtite da je treba redovto okretali.

Potpuno i odjednom ispunite relativno nizak komposter, umJesto da dodaJele materijal tjekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Vilama prevrile materijal nekoliko puta tjedno.

Vrtnt kompost Je fl4!:Qltl)ell)lt'. pe l!O ga or'.e radtie, tim bo{i( - - _ z _ R _ A D _ A B _ R _ Z _ O G _ A K _ O _ M P _ O _ S _ T _ A - - - - - - )

To 1e nabolje uanm kraem l1eta 1h na samom pocetku 1eseni kad 1e dosrupno mnogo vnnog ocpada u komposoranje To je maceri1al od biljaka s l1etnih cvjetnih gredica I Starih zelastih trajnica do poko!ene

o-ave. mek,h ostlitaka iJvice do ocpadnog macen1ala 12 povru,ja.ka.

I Slwpitc na Jeno mJeSU> vefJw kdtOnu >TtllOg ocpoda , ncscc"1ie debele

2 PrckcpaJtc komad zcmle (bcz uonogo korcvo), na niego stavrte donp dio komposteo od dn.mog oii:-,,ro .bodrau,og di . ,.o veb6nc orpnlikc I 2 m , nop,O'Aenog od lelOVO se po;ed,nolno slalu, \/!Sine 15-Wcm

3 M scmqc, M u dobro sm . S(a\l!te unuva OSllinc od I :,.20 cm te nousn,te nogoma stobl; t! na e. Smt te s..e

djek,.e , dodate :J gnq I otpadni matef!JOI od kuruh ljubimoca k.ao to su zomora , kunr6

ZOtJm teme{ to zdi;te. noroltw uz rubolle gdc se m&vma noprt)f! d

lz.rada komposta 3 I

(--_z_RADAB_R_z_o_G_AKO_M_P_OS_T_A(NA_S_T_A_V_AK)-)

4 dote s/jede6 red le:aw; , rspunrte I " Jednm S I O ; e m tazgrodrq

moicrrola Ponovno na!ISnl ce slq I do.lJte vodu Nastav!te re, ;o :1ok ne n,p,m U? 3.4

S K1:vD b, maceryal oscao vla1an , bi se odr1a\/Olo tophno u hrp,. pokriJte e debcl m l

32 lz.rada komposta

Kupovni komposteri

Je li kupovni

komposter

nuian?

M oiete sami napraviti komposter (vidi stranice 34-35) ili ak biti doista stedljivi i upotrijebiti odbacene materijale {vidi stranice 36-37). Z a one s manje vremena postoje kupovni komposteri razlicitih velicina i oblika, a neki

podsjeaju na e.abar za vodu. Veina plasticnih vrsta je staticna nakon sto se

namjesti, dok se ostale mogu okretati {vidi dolje i stranicu 31 ). Ostali kupovni

komposteri su napravljeni od drva i moraju se sloiiti od nabavljenih komada.

Plastibn komposteri mogu se br...o i laico posta111ti bli..--u lZVOro organskog 1!141e11J

lzrada komposta 33

( ...... _ _ _ e_R_z_1_v_o_o_1_c_ZA _ _ P_R_o_c_J_E_N_J_1_v_A_N_J_E_P_L_A_s_T_1_c_N_o_G_A_K_o_M_P_o_s_T_E_RA _ _ _ )

Velilma u skladu s v.1m vnom (vidi stranicu 32).

Otvorene baze da stoji direkmo na zemlji. To omoguuje da organizmi i srvorenja iz zemlje ulaze ukompostnu hrpu te da zapolnu isudeluu u procesu raspadanja.

VelilPfasua11 komposr.en rokog dna naroow su pnklodn, za :,eVCMta podruta

Kruble (/Zbocene ih udJblpe) brazde na komposteru prta1u do:fatnu krucost..

Veltka vra a su Yr1o 'laZTlO na ....el1ktm kompastenmo

Komposter na okretanje To je varijadja stadbioga kompostera. Plastlbia balva. oblbio obujma 200 l. postavfja se na metalni okvir kojl omoguue njezno okretanje. Okretanem plasdlnoga kompostera viJe od 2-3 puta cjedno, kompost se razdvaja J zrak koji ulazl mlje!a se s njim. To omoguue bno postizanje visoke cemperarure ce omoguue da se pok na trava, koja leste tvori sloj nepropusan za zrak. brzo raspadne uz vi!e los1ka. Tijekom leca. kad je vrijeme copio, preces raspadanja moie se dovriid za letri tjedna; za hladna vremena to e mnogo duie trajati (vidi srranicu 31 ).

34 lzrada komposta

Komposteri kune izrade Koje su

stolarske

vjestine

potrebne?

U koliko ste u stanju koristiti pilu i z.akucati cavlima ili spojiti vijcima komade daske, moiete sami napraviti komposter. Oaske moraju biti tocno iz.rez.ane na odredenu velicinu i ravnih krajeva kako biste ih lako sloiili. Da biste olaksali

sastavljanje, dobro ocjedita z.emlja ispod kompostera mora biti poravnata u svim

smjerovima. Uvijek treba koristiti gaJvanizirane cavle ili nehrdajue vijke z.a spajanje

dasaka.

ODREDIVANJE PRAVE VELICINE

:\Mljenja e razlikuju o pra,oj velit1ni kompostera koja omogutuje brzo i utmkovito raspadanje vrtnog i kuhinj. kog otpada. Smatra se da je optimalna velitina kvadratnog oblika 1.8 m 1 1.5 m ,isine. Medutim. za vemu malih ,no,a to je daleko preveliko: UJedno je i prev1i.ok i mnogim ,rtlarima tetak za pun1enje. lsto tako u njega mofe stali v1Sc materijala za komposliranJC ncgo !ito ga mote naslati u maJom vrtu unutar otprilike Se l mje,,ec1.

Pnhvatlj1va veltma - koja e pokazala utinko\,tom-1zno 1 1.2 m !irine, dutine i visine; ,il ina. e moze poveati do 1.5 m ako . e to i.ch. To Je idealno ako rad1te 1rodt1elni sanduk (vidi de:;nol. Ako radite samo jednodijelni sanduk. veli(:ina se mote neznatno poveali.

r Ekonomican oblik

Kompostni sonduc, kune i.:rodejednako 1ufunkcionalnt koo t oni 1..-upotm I mogu se noprot:,t. od reciklironih ma!enJO.lO.

lzrada trod11elnog sanduka efom1a 1e od tzrade tri razdvoena kompostna spremmka er se mote uitedetJ na drvenJ gradi ko1a 1e potrebna z.a dv,1e strane. U,edno e i a e konstrukae nego ednod,elm.

Voloc1ie meio111e ple ,h ::icono mre!o i metaln, s1upov1 1okoder se mogu upocrijebiu :o t.mJdufankdo110!11og prostcro za komposurorve.

ZA TO TRI A OUKA?

Alto se napravi trodijelni sanduk. prvi ,anduk se puni S\je!im ,Tt mm i kuhinjslam otpadom. drugi je ve napunen i materijal u njcmu se r-..spada, a trei je pun plodnoga kompo ta spremnoga za uporabu u vnu. Kad se isprazni, tre6 po taJe prvi i tako daijc.

Odabir pravog drva Ekolo!ki na1pnhvadtv1e drvo z.a uporabu je recikhrano drvo. Poedtni dobavljafl nude vec kon!tenJ gradu.

Drvo creorano pod v,sokim dakom wtitnlm sredstVrma omogucue du:tu moguu tranost. no morate proveno e h odlJrvo z.a b1lke i nece one6stlo l

luada komposu 35

( - - T _ R _ O D _ I J _ E _ L _ N _ l K _ O _ M P _ o _ s _ T _ N _ s _ A _ N _ D U _ K )

To e naju mkovitiji oblik od drva koji se mo.e odabrati kad se i:uaduje kompostni spremnik. Postavite ga na dobro oqedito i ravno do.

Svaka daska Je roka 10-15 cm I debela 2.5 cm

Svaki odjelja je 1rok 1 2 m i dubok 1 2 m Ost,Mte 5 cm prostora

izmedu dasaka

lzrada ureza za prednje daske

Potporni stupovi su letvrtast1 i dimenz11a

7 5-10 cm

Konst1te ! e t v r t a s t e - + - 1 Predn1e daske IJize u urez1ma s obje strane

sanduka i omogutavaiu lal.;

pristup kompostu kad se potpuno razgradi

drvene komade vetiline 2. 5 cm za 1zradu u reza

u koJe e se umetnuti predne daske

( - E _ D N _ O _ D _ E _ L _ N _ l K _ O _ M P _ o _ s _ T _ N _ s _ A _ N D _ U _ K )

Jednod1jelnl kompostni sanduci obi o su neznamo vei od odjeljaka u trodelnom sanduku (vidi gore).

Sanduk b1 trebao b,u rok 1.2 m, dubok

1.2-1.Smivisok 12-1.Sm

Napravtte ureze koji omoguavaju ukfan1ane prednj,h dasaka kad se sanduk prazni

Ostavite 5 cm prostora izmedu dasaka

36 lzrada komposta

Besplatni komposteri, 1 mprovizirani' komposter je ekoloski prihvatljiv i izuzetno zadovoljavajui nacin

izrade kompostera. Nekoristenje primarnih materijala stedi novac i pomaie

ouvanju planetarnih resursa. dok e stvaranje necega ni iz ega prosiriti vasu

mastu i ukljuciti vas u terapijsku zabavu koristenja nekih osnovnih uradi sam

vjestina. Mogu se napraviti brojne razliite konstrukcije, modificirane ili

prilagodene, a moiete koristiti mnoge odbacene vrtne materijale.

Je ti lako

reciklirati?

c - - P _ R _ I _ M J E _ R I _ I _ M _ P R _ O _ V _ I _ Z _ I _ R A _ N _ I _ H K _ O M _ P _ O S _ T _ E _ R A - - )

Osvrmte se po svom Vrtl.l ili povrm1aku i postoje mogunostl da w n o pronadete odbace1e materale ko, cekaju da budu upocn1ebleni. 111 preite do centra u reokhran1e i vid1te h o se tamo nud1. Ovd1e posco1e mnoge ,deje za 1zradu besplacnoga komposcnog spremnika. zaiedno s b1l1eJkarna o njihovim prednosc,ma i nedostac,ma.

Kosnica izvan uporabe Sto uciniti: Bac1te dno i ucvrst1te

strane u zeml1u: zadrfae poklopac i. po mogucnosti. dodate na niega QJ1(e.

Prednosti: B r u i laka konscrukcija; 1zgleda neformalno u seoskom vrru.

Nedostaci: Drvo na krau ,scrune. no mofe se crearati sredscvom za w t i c u ko1e ne !tea biljkama I kukcima.

Plasticni spremnik za vodu Sto uciniti: Bu!ilicom i p,lom

,zreilte ocprilike jednu crenu baze: 1zbu!1te vent1laci1ske rupe na bocmmscranama 1 postavite na do.

Prednosti: Lako se pnprema za uporabu.

Nedost.aci: Kompost creba redovitoprevrtaa kako bi zrak sazao dosred,ne spremnika; creba b,a pokJopljen: na1bolji za koritt:en1e u povrtJlJakU.

Automobilske gume Sto uciniti: Postav1ce gume na do.

napumte kompostom I poscupnododace ednu po jednu gumu. dopee: pocreban poklopac.

Prednosti: Stare gume lako su dostupne.

Nedostaci: Z-ak ceJko dop,re dokomposta koi se raspada: ne 1zgledaju lijepo i najbolje ih je konstit1 u povrm1aku: pocreban poklopac.

Drvena paleta Sto uciniti: Rastavite paletu pa

cavl1ma 111 vi1cima spo11te rubove i napravite cetverostram kavez.

Prednosti: Jefuno i palece se lakomogu nabavia; kompost je dobroprozracan.

Nedostaci: Scran,ce creba dodatnou a kako se ne b1 razdvo1ile: hladno aekom zime (izolirace slamom): pocreban poklopac.

lzrada kompost:a 3 7

PRIMJERI IMPROVIZIRANIH KOMPOSTERA (NASTAVAK)

Okrugli iicani komposter Sto uciniti: Konsoce komad

galvan1Z1rane h plasokom obloi.ene ZJQ/le mreie deblj1ne 16. oko 90 cm !1rok za izradu kompostera prom1era O. 9-1.2 m. Spo11ce i lKVT'Stlte kraeve mre:t.e. uspraV1te i upocn1eb,ce 1ake kolce da 1e drie na mJestu

Prednosti: Jefona i brza izrada; zrak moze dopriJeti do komposta.

Nedostaci: Hladan oekom zime (rzohra1ce slamom); komposc se lako 1suiue; potreban pokrov.

Cetvrtasti iicani komposter Sto uciniti: Korisote komad

gaJvan1ZJrane ili plasc,kom obloieneZIQlle mreie debline 16. oko 90 cm 1rok za izradu kompostera promjera 0.9-1.2 m ih cetvrtasti komposter promjera oko 90 cm i duiine 1.2 m. U kutowna konstite ake kolce.

Prednosti: Jeftina i brza 1zrada; zrak mofe dopn1eti do komposta.

Nedostaci: Hladan tijekom zime (tzol1ra,ce slamom); kompost se lako isusu,e; potreban pokrov; n,e tako cvrn i krut kao okrugh.

Kosara od pletera Sto uciniti: Ucvrstite ogradni pleter

0.9-1.2 m V1sok i obliku1te cetverokut 1.5-1.8 m. U kutovima korist1te e potpome kolce.

Prednosti: Brzo se slaie: trad,c,onalan rustiQ/11zgled. omoguava da zrak dop,re do komposta.

Nedostaci: N11e krut: cesto kratkotnjan; potreban poklopac.

Staro ogradno kolje Sto uciniti: Savite ogradno kole ,

napraV1te zatvoren obhk oko 90 cm ,rok , 1.2 m dug; ucvrsoce 1ak potpomi stup u svaki kut.

Prednosti: Jefona i brza 1zrada od scare ograde; zrak mofe dopn1ea do komposc:a.

Nedostaci: Hladan tijekom zime (izolirajte slamom): potreban pokrov

Betonsl

3 8 lzrada komposta

Stvaranje kompostne hrpe

Kako bi

trebalo

poceti?

Poticanje raspadanja vrtnog i kuhinjskog otpada u kompostnoj hrpi je tradicionalna metoda, dok u novije vrijeme populame postaju zatvoreni plasticni komposteri (vidi stranice 28 i 41 ), narocito medu vrtlarima s malim

vrtovima. Ako imate veliki vrt s mnogo prostora te mnogo materijala za

kompostiranje, hrpa je najbolje rjeenje. Ovdje je opisan postupak stvaranja i

punjenja kompostne hrpe.

( z _ A _ P O _ C _ I _ N _ J _ A _ N _ J _ E K _ O M _ P _ O S T N _ E H _ R _ P _ E - - - - - - )

Odab,ranfe mjesca u v.!Ju kompostnu hrpu opisano je na stranlcama 26-27. Ovd1e su koralc-po-korak saveti u nvaran1e hrpe.

I Odaberice Jr..omad gdog tlo. no1bole ravnogo. , oznolite /XM!inu o':o 1.5-1.8 m !.rck.u 1 1.82. 4 m dugu To .,e molo Vire od po,.rline kojo t e kcsni;e bitl po:rebno zo i

luada komposta 39

ZAPOCINJANJE KOMPOSTNE HRPE (NASTAVAK)

S Z a dctatC o wtn,m , lwhinJSKlm matenj0/1ma kDji se mogu, r.e mogu komposurau vid, srrallce 14-25 Tamo gdJe se doda_ie preostala 11hana hrano (, osobi:o p-ecezno mesna, r,blp). sUMte re prema sredtni hrpe.

1 Dodatc s/je

40 lzrada komposta

I Koristenje kompostera

Je li lako Budui da mnoga domainstva ne stvaraju velike kolicine materijaJa koji se

moie kompostirati, komposter (narocito zatvoreni plastini) mnogo je

puniti

komposter?

praktiniji nego kompostna hrpa (vidi stranice 38-39). Koristenje kompostera je

vrio jednostavno. Ako i kad je dostupan organski otpadni materijaJ iz kuhinje i vrta,

samo ga stavite u komposter. Alternativa za manja kuanstva je imati glististe

(vidi stranice 48-53).

Vrsl4 kompostera

Treba li pok1opac stalno dr..at1. M k.omposteru?

Mote li se upotrijebitt odbaena konl4 za smee?

Mote li se upotrl.jebiti odbaena metalna kanl4 za smee?

Kako sprijeiti da vjeIr ne otptde poklopac?

Jesu li tm11aJca na dnu plastibwga k.ompostera. nu.ma?

C E S T O P O S T A V L J A N A P I T A N J A

Posloje dvije glavne vrste. Prvaje slil:na kompostnoj hrp1 (vidi stranice 38-39). Medutim. umjeslo da se sagradi

hez oomih ograda, obil:no se ogrndi drvom, ti om mretom. opckama ili blokovima. lzbor takvih komposlera iluslriran je na stranicama 32-37 i ukljul:uje kupovne. kutne izrade i one izradene od recikliranih materijala. Takvu vrstu kompostera najbolje je puniti na isti nal:in koji se preporul:uJe za kompostne hrpc (vidi stranice 38-39).

Oruga vrsta je polpuno zalvorena, obil:no napravljena od plastil:nog malerijala i spoklopcem; izbor lakvih kompostera prikazan je na stranicama 32-33. Ova vrsta kompostera idealna je za kutanstva koja ljedno imaJu \'?"lo ogranil:ene kolil:ine materijala za komposliranje (punjenje ove vrsle kompostera opisano je na sljedetoj stranici).

Da. zato to komposl odtlava ,Latnim i spr ava da materijal privlal:i glodavce. narol:ito ako se dodaju ostaci kuhanih mesnih i ribljih Jela. Poklopac ujedno sprel:ava da muhe postanu problem ljeti.

Da_ Lokalne vlasli sve v e opskrbljuju slanovnike 'p o kretnim kantama' za skupljan;e malerijala za recikliranje i deponij pa plastil:ne kante za smee postaju nepotrebne. Vidi stranicu 33 za njezino pretvaranje.

Da, samo izre!ite dno i stavte kan tu na njesto_ Medutim. buduti da je kan ta napravljena od met.ala, kompost te se brzo grijati ljeti i mote btti p o lrebno redovilo zalijevanje. Medutim, zimi te kompost biti hladniji nego u plastil:noj kanti. Taj problem se mote rije ili prekrivanjem kame komadom saga.

Jak vjet.ar - kao i znatiteljne vjeverice - mogu pomaknuti poklopac- Ako se to dogodi, zavetite opeku na jedan kraj kratkoga komada uteta. a drugi zavctile za ru ku poklopca. Ako nema rul:ke, pailjho izbu ite rupu promjera 6 mm na vrhu poklopca. provucite kroz nju jedan kraj uteta i zavetite l:vor. Opeka te visJeli sa strane kante i osiguravau da poklopac bude poklopljen.

To nije nutno. iako ako je sav sadri.aj kante potpuno raspadnut i spreman za uporabu, to mote biti prednost. Medulim. ako niste sigum.i za sadrfaj - a na to utjel:e doba godine, velil:ina kompos1era i redovilosl njegova punjenja materijalom - lalcle je podii cijeli komposter, izvaditi po1puno razgraden kompost i stavili preoslali materijal ponovno u kantu.

Ova primJera kompostera s vratakima na dnu prikazana su na stranici 33.

1

lzrada komposta 41

POSTAVLJANJE I PUNJENJE ZATVORENOGA PLASTICNOGA KOMPOSTERA

Korak 7 Nakon otpnlt e t mesec1 (du.e

ako e m53vina zapateta z,mi), paiJ1vo pod,gmte komposter da se poavi kompost lzvadite material s dna ko1 e razgraden , spreman za

uporabu (vid1 stran,ce 12-13)

Koralc 8 Stav,te komposter

ponovno na mesto , vraute u nega matertJol

ko, nije raspadnut. Zatim nastavite dodavau kuhinskt I vrtni otpad na

ist, nan kao I pne

Korak 6 Matenal se moze ostaV1ti bez prevnana A o let1 kompost 1zgleda suh, mJ53\lnt dodate vode I temel1to e natop,te z,m, oko kompostera moiete stavilJ ,zolac,s pla t da b1 kompost ostao topao

Koralc 5 Novine I upotnjeblene kuh,nske pap1rnate rutmle moete dodati, ali ne prev Ne prelaz1te jednake d1elove mt53\tne pap1ra I b1lnog otpada , papir uvijek naprije ,sparate na komad1e umesto da slazete debeo i gust slo.

Korak I Vilama pre

42 lzrada komposta

Rjesavanje problema

lma li mnogo

problema?

ICo sto ste ve shvatili, na raspadanje organskog otpada u kompostnoj hrpi ili omposteru utjece vise cimbenika, ukljucujui prirodu stavljenog materijala,

vremenske prilike, doba godine i njihova velicina, a ponekad se moie pojaviti

nekoliko problema. Oni ukljucuju to da kompostna hrpa moie esta.ti neaktivna,

ispustati previse neugodnih mirisa i privlaciti glodavce. Svi ti problemi mogu se

rijesiti i ovdje su upute za njihovo ispravljanje.

Obt se kompostlt(! krpe i konpostm lako odrfocaju, no ponekad se pojave problemi.

S i kustvom le brzo uot1 probleme kad e pojave i biti u stan,u rije 1ti ih. Proces raspadanja i ut.jecaj timbenika okolisa razj nJem su na stramcama 12-13. Ovdje Je navedeno nekoliko problema koji se mogu poJavih, W.Jedno s nat1mma kako ih ispraviti.

KOMPOSTNA HRPA IZGLEDA NEAKTIVNA

To mote biti posljedica neko'.iko timbenika, ukljutuju(:i to da je kompost pre uh ili premokar ili postoji neodgo,araju(:a ramoteta matenjala (vidi stramce 14-19 za prikladne sastojke. stranice 38-39 za s1,aranje kompostne hrpe i slranice 40-41 za odrtavanJe kompostera). Ovdje je navedeno nekoliko uzroka ruto kompost mote bili nealctivan.

Kompo t je zavrSio ra padattje: U toj fazi (:e bit smed mrvitasl. s ncprepoznatijivim poJedinatnim stabljikama. listo, 1ma I o 1ahm malenJalom prethodno dodanim na hrpu ili u kompo:,ter. Nece b111 neugodnih mirisa I matenJal mote bili ili hladan ili nematno topao. Takav je spreman za koriStenje u vrtu.

Nedovoljno dusika: Nedo tatak materiJala bogatog duSikom u hrp1 smallJll (:e ili k zaustav1ll raspadanJe. Stoga biste trebali umijclati :faolinjski gnoj i ostatke poko ene trave loboje u lankim sloje-.'ima). Osim toga. dodaJte slamu natopljenu mokratom doma6h ljub1maca kao sto su kuni(:i i zamorci. Peradski gnoj je takoder bogat dusikom i 1dealan za ak11,1ranJe' hr :e: mora biu dobro razastrt i u tanki.m slojc";ma.

PrtmanJe komposcne hrpe 11ilama omoguava ula::ak zraka u 11.1darinu te poticaaje brieg raspadaaja.

edovoljno kisika: Zrak je nw.an za fivolmikroorganizama u komposlnoj hr p i i bez kisika ona inje smrdjeli. Prevm1le hrpu vilama da omogucfe ulazak zraka i stavile materiJal za raspadaaje u tankim sloje\'ima. narocilo pokosenu lravu koja postaje kompakma kad se smoci.

Xedo\'oljno vlage: Vlaga Je numa za fivot mikroorgamzama. Osim vizualnog pregledavanja komposta. provjeravanje ima li dovoljno vlage ukljufoje malo prokopati kompostnu hr p u da bi se provjerilo je li vlafoa i esu li aktivna mnoga Sl\'Orenja u kompostu. Josedna provJera je iscijedit1

komposta; ako se ISCjedi nekoliko kapi \iage. sadrlaj vlage jekako lreba. Po potreb1 leme!Jilo zalijte materijal.

Hladnoa: !ikroorganizmima Slele

Iscijedi! aku komposto. da provjeri! sadriaj vlage.

niske lemperature. Niske zimske lemparature su problem, narocito ako je kompostna hrpa ili komposter pun materijala koji teka da zapocr.e proces raspadanja. Prevmite \'lama hrpu i dodaj:e materijal bogat duSikom \\idi nasuprol). zalijte materijal i pokrijle. Za Jako hladnih zuna raspadanje ne mora poteu sve do proljefa kad temperalura naglo raste.

KOMPOSTNA HRPA OSTAJE SUHA I NEAKTIVNA

TcmeljilO zalijte kompost i pokriJte.

KOMPOST OSTAJE VLAZAN I TOPAO, ALI SAMO U SREDINI

Obicrio se to dogada zato sto Je kompostna hrpa premalena; to se narocito dogada zimi. Napravite kompostnu hrpu najmanje 90 cm visoku i siroku te je pokrijle kako biste sprije-ali da hladna kisa i snijeg dospiju do komposta i ohlade ga.

ZBIJEN MATERIJAL SE NE RASPADA

Debeh sloJevi pojedinatmh \'!'Sta. narocito novina i pokosene tm-e. polako se raspadaju jer oboje iskljuuje zrak i sp ava

lzrada komposta 43

sirenje vode na donje slojeve. Trenumo rjelienje je prevrtanje hrpe vilama i razbijanje nagomilanih slojcva. Stoga dodajte samo tanke slojeve lih materijala.

DOBIVENOGA KOMPOSTA JE MANJE OD OCEKIVANOGA

To Je nonnalno budui da se kompostna hrpa smanjuje za vise od 60 posto uekom raspadanja.

POSTOJI lAK, NEUGODAN MIRIS SLICAN AMONIJAKU

Ob1no nastaJc od prcvelike kolime otpada kuhane hrane (narofoo mesne i riblje) koja se dodaje u debelim sloje\ima. Prevrnite vilama hrpu da razaslrete te ostatke i dodajle isparane komadie novina, slame i sijena.

POSTOJE MIRISI UZEGLOG MASLACA I POKVARENIH JAJA

Ti se mirisiJa\ljaju zbog nedovoljno kisika u hrpi koji polie aklivnosti mikroorganizama koji su nufoi za raspadanje. Zbijenost i premokra kompostna hrpa su glavni uzroc1. Prevrnile vilama hrpu, dodajte materijale kao Sto su slama 11i sijeno da up1ju visak vode te pokriJLe kako biste sprijeili da kisa pogorsa problem.

PRIVLACENJE GLODAVACA

Ove Stetoine uglavnom privlae kuhmjski ostaci i narotilo nepojedena kuhana hrana koja sadrti velik udio mesa ili ribe. Ako se to potonje dodaje kompostnoj hrpi. razlomite ga i stavite u sredinu. Oruga je mogunost koristili komposler siguran od glodavaca.

PRIVLACENJE MUHA

Muhe narol!ilo privlati nepojedena kuhana hrana. Stoga te ostatke dodajte u sredinu hrpe i pokrijte ih malerijalom koji se raspada. :\1oze se koristiti i komposter s poklopcem.

PRIVLACENJE KUKACA I OSTALIH STVORENJA

Vidi stranice 8-9 za one koj1 su konsni u ,Ttovima.

Pok:riva,vem kompostero sprea11a se da sa.su,.]Ci postanu presuhi ill premok:ri.

44 Komttn je vrtnoga komposta

Mijesanje komposta sa zemljom Da li vrtni

kompost cini

zemlju

drukcijom?

ICmpost je nezamjenjiv u vrtu, dodaje biljkama hranu, poboljfava strukturuemlje i pomaie stvaranju 'zelenog' okolisa. Za razliku od stajskoga gnoja. koji

se obicno mora kupiti, organski vrtni i kuhinjski otpad je stalno dostupan i lako se

moie pretvoriti u materijal koji pobolj ava vrtno tlo. Da bi se to postiglo, ili ga

moiete ukopati u zemlju (obicno tijekom jesenskog i zimskog prekopavanja) ili

razastrti kao malc.

DA LI SVE POVRE IHA KORISTI OD VRTNOGA

KOHPOSTA?

Sve bi!Jke 1maJu korisll od raspadnutog \Ttnog komposta pomije!.anoga sa zemljom tiJekom prekopavanja zato Sto pobolj ava njezinu plodnost 1 !\trukturu (VJdi doljeJ, no pojedinom povr.i konsli vi e nego drugome, narot110 onome koje '-l\'ara velike kolitine lislO\"a. Stoga je po\Ttnjak najboije podijelit na tri diJela omoguavajui tako trogodi nj ciklus bi!Jkama. T a 'izmjena usjeva' opisana je na stranic1 46.

Krumpir, bilo do se u.::gojo no gredict 1l u posudi no potiu, sn:oro dobor urod kod se ze1n(jo obogou ln-alttetmm vrtnim kompo tom.

Kako vrtni kompost koristi zemlji Os,gurava bolnu hranu i k tome ukl ue mnoge elemente u tr.iOllima potrebne z.a

uravnotezen i zdrav rast.

Poboluva drenaiu, stoga omogutue z.eml11 da se ran,,e zagne u prolj e. Toosob1to konso ilovastom du koe e ob1010 hladno ! slabo oced,to.

Potamnjue zemlu. omoguavajutl IOJ da apsorb1ra vi cophne od sunca (konsno u prolece rad, pot1cana ranog rast:a bolaka).

Poboluva p1eskOV1co do omogucavauc, mu da z.adrtava vi e vfae.

Stvara zdrav I aknvan okoh! koi konstt bakterijama i stVOren,ma u z.eml1. ukluaiju:o j gliste.

To ,e prirodan ruon pobol a da , spreava nakuplane toks,mh kemilcaha lcoe oh oscau u du 111 se cede kroz kanale i pocoke.

(

Koriltenje vrtnoga kompost.a

JEDNOSTRUKO PREKOPAVANJE

Podijelice parcelu uzduzno po sredini. lzvad1te 'brazdu' ili 'dubinu lopace' -dub1ne i irine fcihace - iz p-ve polovice i poloiite zemlju na jednu scranu. Na dno brazde stav,ce gnoj ili komposc. Uklonice ednogodi nji korov iz druge brazde i preokrenite ga u prvu brazdu. lzvadice zemlu iz druge brazde do dubine lopace i scavice e preko korova u prvoj brazdi. Ponavija1ce cako do

46 Kori1tenje vrtnoga komposta

Prekopavanje i izmjena usjeva

Kad trebo

ukopati

kompost?

Da bi vrtni kompost bio h o korisniji, treba ga pomije!ati sa zemljom u pravo vrijeme. Nekim usjevima narocito koristi kad je njihovo korijenje u vrtnom kompostu ili se zemlji dodaje dobro razgraden gnoj. Zbog toga se povrtnjaci obic:no

podijele na tri dijela to omoguuje da se povre slicnih potreba uzgaja na istoj

povini. Svake godine se na svaku povinu stavi drugi usjev, aJi prema pravilnoj

rotaciji. Z a 'jednostruko' i 'dvostruko' prekopavanje vidi stranicu 45.

PRAVE SKUPINE

Podijelite parcelu u povrtnjalru na tri dijela tako da S\ake godme motete izmijenili slrupme po,Ta. Svaka skupma 1ma razlife pou-ebe 1 vnjeme kad se \Ttm kompost ili gnoj ukopa\'a u zemlju. Napnm1er: Korijennslo povre: PrekopaJle zemlju t1mi. ali ne dodaJte

\Ttni komposl ili gnoJ. lslo :alto ne dodaJte vapno. Otprilike dva tjedna prije sjetve ili sadnJe ugrabljajle u zemlju openam.iensko umjetno gnojivo.

Kupusr\jafe: Prekopajte zemlju zimi, dodajuti vrtm kompost ili gnoJ. nn 1to ako zemlji nedostaje hu musa. Aleo je zemlja losela. dodajte \rapna. ali ne istovremeno kad ukopa\'ate gnoj ili kompo t. Vapno pospite. po potrebi, otprilike dva tedna kasruJe. Otprlike d\'a lJedna priJe sewe ili sadnje ugrabljajte uzemlju optenal'l1Jensko umjetno gnojivo.

:\lahunarke i alate: Preko p ate zemlju umi i dodajte obilnu

kolimu dobro raspadnutog vrtnog komposla ili gnoja. Aleo je zemlja kisela. doda,te \'3pna. ali ne ISIO\Temeno kad prekopavate i wniJei-ate kompo t ili gnoJ. Vapno pospte. po potreb1, otprihke dva tjedna kasnije. Otprilike dva tjedna prije sjetve ili adnje ugrabljajte u zemlju cptenamjensko umjelno gnoji\o.

VELIKA KOLICI A KRUMPIRA

U malim vrtovima krump1r se uv1ek st.avlja u u.tu slrupinu s konJenasum povrtem. Medultm, kad uzgajate veliku koli inu krumpira. on se mote u2gajali u etverogodiSnjem ciklusu i ubac1lt izmedu lrupusnja 1 korijenastog po Ta; z.emlju mu pripremite k.ao za korijenasto povrte.

PRAVA IZMJENA

Ko.d pocnRU! u..:gctjou povre, 11 pol'!etku je te!ko osn:ori pra.w rotociJu, 110 nakon nekoliko god1M uspo$U1v1te tl]edei redoiljed:

KORIJENASTO MAHUNARKE I SAL.ATE

Koristenje vrtnoga komposta

Malc 1 povisene grediceP r im ar na uloga malciranja je pokriti zemlju da bi se smanjilo gubitak vlage kroz isparavanje s povrsine t ia t e suzbilo rast korova. Malc ujedno pomaie u izoliranju korijenja biljaka od ekstremnih temperatura. Organski malc dodaje tlu

hranjive sastojke t e ujedno sprecava da pljuskovi kise nanose blatnjavu zemlju i

zamrljaju biljke prfjavom zemljom. Malciranje ujedno pridonosi sprecavanju erozije

da.

PRIPREME ZA MALCIRANJE BILJAKA

Sto je

malciranje?

Toje najbolje ul:initi u proljee ili pol:etkom !jeta. Okopajle ili i tupajte jednogodiSnji korov (vidi stranice 18

19) i odlotite ga na kompostnu hrpu

Temeij1to navlatile zemlju. Ako se mal slavlja na vrh suhe zemlje. tlo e ostalt suho le spnJel:1ti S1renje i rasl korijena.

ili u komposter. \'ilama iskopajle traJni korov l\idi stranic

48 Stvaranje gfistitta V

Sto je glististe? Kako gliste

rade

kompost?

11' ad se povrtni otpad kompostira na tradicionalnoj kompostnoj hrpi u vrtu, e m p e r a t u r a raste u njezinoj sredini do tocke kad je pretoplo da iivi bilo sto

osim bakterija. To je ponekad poznato kao 'vrue' kompostiranje. Medutim,

kompostiranje na niskim temperaturama mogue je u 'glististu'. Ovdje se potice

posebna vrsta glista koja male kolicine povrtnog otpada pretvara u visoko

kvalitetan kompost za koristenje u vrtu.

STO JE VERMIKUL TURA?

To je naziv za komumje glista za prelvaranje povrtnog otpada u kompost. Motete naiti I na izraz vennikompost" - lo je materijal koJ1 nastaje u ghswtu.

KOJE SU POSEBNE GUJAVICE POTREBNE ZA GLISTISTE?

Poznate pod nazivima kompostne 1li gnoJevne guJ3\"ICC. ove gujavice se prirodno nalaze u organskom materiJalu koji se raspada. hrpama gnoja i gomilama li ta. Pravi naziv im je Euen1a/oeuda (ponekad Euenia/etido), svijellocrvene su boje. a strufo1 nazi\' dobile su po na inu na koji se. kad se grubo uhvate, brane ispuStajuti tekutinu prodoma mlrisa. Tradicionalna vrtna glista nije prikladna za glistSte.

GDJE SE MOGU NABAVITI GUJAVICE?

Mogu se nabaviti kod vennik:ullUmih Lvrtki (uglavnom kao poStanska narudtba) ili u prodavaonicama rib1 ke opreme. Kad za inJete, trebat e va.m oko 1000 gujavtca, Sto iznos1 oko 500 g, kako bi proces kompostiraaja bio Sto brfi. Ponekad se prodaJu kao 'starler' oprema i gajavice su ozna ene te!inom, a ne brojem.

KOJE SU POTREBE GUJAVICA?

Da b1 bite aktvne i zadovoline. potreban im je mra n. vlatan (ne natopljen) 1 lopao proslo . najbolje 13-24 C. Ne vote temperature viAe od 2rc I uginut e na 32"C 1h vl!e. Upravosuprotno, postal e neaktivne na mskim temperaturama.

GLISTISTE S PRETINCIMA

Goma pi 1,ca dJelom: !'\()

,spunena 1e: dodan,m I

razdroblen1m kuh1ns m ,

vnmm organs m

otpadom

Kad se ta1 mater I

uldoni. prazna

pi uc.a se stavla na

vrh ghsti!ta

Bazna ed1n,ca s

al.m nogama

(ep na dnu omoguu1e

s uplan e 1e111e oa

se nakuplJa; mote se

konslltJ u vnu il1 dodat1

k o m p ostu na hrp1 111 u kanu

Prost,rk.a za ..tagu za odriavanie blage vla!noslJ organsl.og matenala ko1 se razgradue

Sredna p ,oca sadrti organski materqal u procesu razgradne gujaV1Cama

Dona p.'1tica sadr!1 razgraden matenal koj1 e spreman za uldanane I konStenje u vrtu (vecina guaVlc.a se dile prema gore, rad, na matenalu u gomJOI pl1t,O)

KuJ)OVlla gli$tiul SC1Stao

K A K O S U A K T I V N E G U J A V I C E ?

()nc5e brzo razmnoivaju i ako za nete s 500 g gujavica. lxt te 1h l kg za otprilike 3-1 mjeseca. Trebaju redo\'it izvor hrane 1oko tri njihove te!ine hrane za svaki lJedan) te. = 110 . prikladan okol (vidi sLprotnu strancu). Zna se da e nJ1hov fotni ciklus ellri godine. 1ako je to ob1foo rnanje kad ,e n-dov1to uznem1ra\'aju u J!lisAtu.

K O L I K O D U G O T R A J E R A Z G R A D N J A ?

Bruna raspadanja ovis1 o broJu guJavica. temperatun (vidi suprolnu strarncu) i koli ini povrtnog otpada dodanoga odjednom To bi lrebalo biti 'pomalo i esto', a ne dali tuJa\1cama veliku kolifinu materijala koji ne mogu brzo '. diti.

H O E L I S T E T I T I G U J A V I C A M A A K O S E K A S N I S D O D A V A N J E M P O V R T N O G

O T P A D A ?

One mogu !iVJeh nekohko tJedana bez ikakvih problema ako su iscrp1Je materiJal I rnJe dodana dodatna hrana. Ako odlazte na godi!nji odmor. napnmjer. to e bill u redu.

H O E L I P O E T I S M R D J E T I ?

Ob1 no procc:, kompost1ranJa ne stvara neugodne muise. ledutim. problemi se mogu pojaviti ako: Komposler je pretrpan: pre tanite ga puniti i !agano

pronujclajte sadrtaj kako bi moglo prodrijell vi e zraka. ' edodajte \Tue materijal za kompostiranje dok neugodan mirisne nestane.

Drenatna rupa (ili rupe) u kanli su zafepljene pa mjcla\inapostaje odve vlafoa. Redovito provjeravajte rupe i odfepite1h po polrebi. no imajte na umJ da mjeSavina ne smije postal !'Uha.

1aterijal je prekiseo. Ako se to dogod1. prestanite dodavati otpad od lu:;elog voa (kao !to je greJp I naranfa).

S T O J E P O T R E B N O Z A P O E T A K ?

Ceur osnO\'ne stvari su: Kompo ter. obitno napravijen od plastike 11i drva. GuJa\ice (\'idi nasuprotnu stranicu za tnu te!inu i

broJl. Temeljni sloj (od valovitoga kanona i narezanog no\inskog

papara i li!a ). Kuhinjski i vrtni otpad od povra. \'1dJ 5lramce 52-53 za detalje o uspostavljanJu glistiSta.

H O E L I P R I V L A l T I M U H E ?

Bez.opasne vone muhe ponekad se pojavljuJu ako pretrpate kantu (u tom slufaJu b i t JO! velika koli ina otpada !toga tn.>baju prerad1t1 gujavice). stoga nastojte ne doda\'llti mnogo materjala odjednom. Pokrivanje po\T!>ine novinama (koje odr!a\'llju 1iaf.n05t komposla) takoder f e pomoi otJerati vone muhe. Ako se problem nastavi, poku!ajle premjeslili kantu na drugo mj to gde \'ant muhe nee dosad1vali.

Stvaranje gtistilta 4 9

H O E L I P R O C E S K O M P O S T I R A N J AP R I V L A l T I S T E T O l N E ?

Kako biste smanjili opasnosl da se glodavci zaintere 1raJu za materijal koji se razgraduje, samo u komposler dodaJte biljnog otpada. ne preostalog kuhanog mesa (koje stvara jake neugodne miri. e koJi privlate glodavce). masnu hranu ili farice te mlij ne pro1zvode.

K A K O E S T O T R E B A V A D I T IK O M P O S T ?

Ob1 no Jednom ili dvapul god1 nJe. 1ako u poelku lo o,'lSi o broju gujavica koje $C dodaju u kantu.

J E L I T E S K O V A D I T I K O M P O S T ?

VadcnJc potpuno komposliranog matenJall je lako. iako tehmka koJa se koru;ti obi no o,'lS1 o tome !elite li potpuno isprazniti kantu ili izvaditi samo dio komposta (vidi slranice 52-53 za detalje). U o no,'i se radi amo o razd,aJanJu gujavica z komposta.

S T O S E M O Z E U l N I T I S K O M P O S T I R A N I M M A T E R I J A L O M ?

Postoje mnoge pnmjene plodnog vrtnog komposta nastalog u ghsll lu. od mal irallJa pominc tia do m1Je!anja sa zemljom prilikom prekopavanja (v1di strance -14-47 za detalje).

Unutro!njost hs1t.f1a Je 1spu1ve,1a pliucama s organsktm mawijo lom kojt gujo.tJict pn!tvaraju u kompost kro: svoj probo.vm smtat'.

50 Stvannje glistina _ _ _ _ _ _ _ _

lzrada glistista Koji je najbolji

nacin za

izradu

glistista?

G lististe se m o i e napraviti b r z o i lako. S v e sto je potrebno je k o m p o s t e r (kupovni ili kune izrade), obicno izraden od plastike ili ( za vrste kune izrade) o d drva, specijalne gujavice (vidi stranice 48-49) te organski kuhinjski i vrtni

otpad koji e one probaviti i pretvorit i u kompost. T a j kompost se m o i e upotrijebiti

z a vise namjena. ukljucujui malciranje povrsine tia (vidi stranice 46-47) i z a

ukopavanje u zeml ju (vidi stranice 44-45).

e PRIKLADNI SPREMNICI Os,m zrade vlastitoga ghst1sta (od sare plasticne kante za smece 1h od malo drva). postoe mnoga kupovna ghstiita

dosrupna u vrmim centrima 1h speci1alnim verm1kulrum1m tvrtk.lma za prodaju preko imemeta.

K u p o v n a g l ist ista Ukl1ufo1u plasticne kance kod kojih se ghstifce pum I prazn1 odogo. Njihova unutamja grada shfoa 1e onima kune 1zrade (vtdi nasuproc za pnlagodavane plasticne lwlce z.a smece). Te kupovne vt"ste dosrupne su u vt e velicina, od kapac:1ceta 20 hcara koa je pnkladna z.a ednu osobu 111 da b1 se zadovoljio djeci 1nceres za vrclaren1e. pa do 100 litara idealna za veliku ob,celj. Vn1edi 1mat1 na umu da se samo ogran,cena kohona organskog kuh1nskog I vrmog otpada mote dodavati odjednom u glisti!te I stoga n1egova vehcma treba bio u skladu s kolicinom ocpada koj1 e redov1co dosrupan.

G l i s t i s t a s p r e t i n c i m a Ona su uv1ek kupovna i postoe u dva glavna oblika: ona ceMUstog oblika s plmcama i krui.nog oblika Obje vt"Ste 1ma1u svoe poklonike i prednosti, no z.a mnoge lub1tele gt1st1ita pravokutni obhk 1e bolji z.ato ito nud, vecu povriinu na ko101 guavtce mogu rad