133 hr sume

7/25/2019 133 hr sume

1/52

broj

133/134Godina XII.,

Zagreb,sijeanj/veljaa

2008.

ijanskauma 16

asopis za popularizaciju umarstva ISSN 1330-6480

ume iumarstvo

Petrove gore 4

ivot nanajnioj tokina zemlji 32

Hoe lihidrocentraleugroziti deltu

Neretve 13

Opstanakrisa 38

7/25/2019 133 hr sume

2/52

Mjesenik Hrvatske umeIzdava: Hrvatske umed.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:Darko Beuk

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Devi-Buzov,Antun Z. Lonari, MiroslavMrkobrad, Vesna Pleei Ivica Tomi

Ureivaki odbor:predsjednik Branko Metri,Ivan Hodi, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, edomirKrimani, eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovia 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101

e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Urednitvo se ne mora uvijekslagati s miljenjem autorateksta.

Grafiko oblikovanje:Stjepan Pepelnik

Priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada:6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treina stranice (1/3) 1200 kn;etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije mogue dijeliti).U ovu cijenu nije uraunat PDVkoji plaa oglaiva.

Naslovna stranica:Zimski biseriMarinko Bonjakovi

Zadnja stranica:Zima u Tomin gaju kod GraacaMarinko Bonjakovi

u ovom broju2 6 I Hrvatska bi se mogla prikljuiti

Mediteranskoj mrei modelnih umaZa ume Petrove gore znaajno je biloosnivanje Vojne krajine

7 10

11 14

16 19

30 31

32 33

20 23

34 37

38 39

28 29

Kako prebroditi umske nepogodei katastrofeOd raznolike umske vegetacije dokamenjarskih panjaka

Zbog uskih dolinah te strmih stranahplanina Macelj je teka za obilaenje...Hoe li izgradnja hidrocentrala u gornjem

toku ugroziti deltu Neretve?

uma ijanaPuno novosti (i poboljanja)kod Ecotraca 120W

Traktorski markir za izradu uzgojnih stazasmanjuje broj radnikaPrirodni lijekovi iz crnogorinih uma

24 27 Bambus div meu travama

Obini likovac (Daphne mezereum)Lucerna lijei eludac, mokrane putove, jetru...

to su disipativni ekosustavi

ivot na najnioj toki na zemlji

Papir vaan ovjekov izum

Kako osigurati dugoroan opstanak risa u Hrvatskoj

41 42 Od Mozartova grada do dvorca Linderhofa

47 Slikari u umi

44 45 Stari grad OgulinO drveu s ljubavlju

7/25/2019 133 hr sume

3/52

Generalno zastupstvo za John Deere, umarskaoprema za Hrvatsku.

Prodaja rabljenih (repariranih) strojeva zaumarstvo.

Strojevi za izradu sjeke za elektrane.

Rezervni dijelovi za strojeve:TimberjackJohn Deere, umarski strojeviKockums

Ovlateni servis sa kolovanim serviserom.

7/25/2019 133 hr sume

4/52

modelne ume

IHrvatskaMediteran

Modelne ume

predstavljaju inovativan

pristup odrivom

gospodarenju, i to

ne samo umskim

ekosustavima, ve

jednim irim podrujem,

odnosno krajolikom,koji osim umskih

ekosustava obuhvaa

i sve ostale povrine

(vodene, poljoprivredne,

naselja itd.). Takav nain

gospodarenja u punoj

mjeri uvaava i odraz je

socijalnih, kulturolokih

i ekonomskih potreba

lokalne zajednice

Modelna je uma partnerstvo jav-nih i privatnih organizacija, te seu nju dobrovoljno ukljuuju svisudionici koji dijele zajedniki

interes u ostvarivanju odrivog gospodare-nja prirodnim resursima jedne regije. Samuinicijativu za stvaranjem Regionalne medite-ranske mree modelnih uma pokrenuli suMeunarodna mrea modelnih uma (IMFN)i panjolska pokrajina Castille y Leon u kojoj

je osnovana Urbion Model Forest, prva mo-delna uma na podruju Mediterana.

Republika Hrvatska tek se upoznala s

navedenom inicijativom i treba razmotritipotrebe ulaska u takvu mreu. Tako je 12.prosinca 2007. godine u prostorijama NPRisnjak odran inicijalni sastanak na kojemsu se s pojmom i konceptom modelne umeupoznali predstavnici nekoliko ustanova i in-stitucija, koje su pokazale interes za sudjelo-vanje u inicijativi za osnivanje Mediteranskemree modelnih uma. Sastanku su prisu-stvovali predstavnici Ministarstva kulture,NP Risnjak, NP Paklenica, NP Sjeverni Vele-bit, PP Velebit, Istarske upanije i umarskesavjetodavne slube, a s konceptom model-nih uma upoznali su ih predstavnici Mini-

starstva poljoprivrede, umarstva i vodnogagospodarstva.Na sastanku su, meu ostalim, istaknuti

i zajedniki interesi koji povezuju modelne

2 Broj 133/134 sijeanj/veljaa 2008. HRVATSKE UME

7/25/2019 133 hr sume

5/52

Broj 133/134 sijeanj/veljaa 2008. HRVATSKE UME 3

Pie: Goran Videc, dipl. ing.Ivana Peut, dipl. ing.

Foto: G. Videc, dipl. ing.

bi se mogla prikljuitikoj mrei modelnih uma

Modelna uma je partnerstvo javnihi privatnih organizacija, te se u nju

dobrovoljno ukljuuju svi sudionici kojidijele zajedniki interes u ostvarivanju

odrivog gospodarenja.

Sudionici sastanka u NP Risnjak

ume diljem svijeta, a koji najee uklju-uju:

1. Ouvanje i zatitu stanita, jer go-tovo sve modelne ume sadre i zatienapodruja koja iz vie razloga igraju vanuulogu u odrivom gospodarenju umama.To se prije svega odnosi na njihove prirod-ne vrijednosti, edukacijske mogunosti, nji-hove vrijednosti kao rekreativnog podruja,

te zbog mjerila koja ona pruaju znanstveni-cima o razvoju prirodnog, negospodarskogekosustava i pruaju mogunosti za uspore-ivanje s gospodarskim umama.

2. Edukaciju, jaanje kapaciteta i pove-zivanje u mreu, ime se postie unapree-nje postojee razine znanja, i to razmjenomiskustava izmeu istih ili povezanih sektora(npr. umarstvo i drvna industrija, ekolo-ka poljoprivreda i zatita prirode). Takoer,sudionicima se, putem projekata, otvarajumogunosti apliciranja za razliite izvorefinanciranja.

3. Dobro upravljanje i potporu civil-

nom drutvu, jer dobrovoljnim sudjelova-

njem i fokusiranjem sudionika na zajed-niki problem, pomae se donoenju za-

jednike vizije razvoja i vodi prema ostva-renju zajednikog cilja. U podrujima gdjesu osnovane modelne ume, esto su one

jedine koje konstruktivno ujedinjuju drav-nu upravu, pojedince, zajednice i interesne

skupine.4. Razvoj kriterija i indikatora za mje-renje napretka prema odrivom gospodare-nju, s obzirom da mijenjanje naina kako ko-ristimo umska podruja i kako razmiljamoo njima zahtijeva predanost, mnogo trudai vremena.

5. Odrivi ekonomski razvoj i smanje-nje siromatva mogui su putem poveanjaprihoda kroz nedrvne umske proizvode,ekoturizam, izraivanje suvenira i rukotvo-rina od neiskoritenog drva, zapoljavanjeinvalidnih osoba, skupljanje i uzgajanjeljekovitog bilja, oivljavanje tradicionalnih

obrta.6. Koritenje znanosti i najbolje praksegospodarenja umama kao temelj za odrei-vanje optimalnih smjerova razvoja.

Sudionici sastanka takoer su upoznati is nainom rada mree modelnih uma, kaoi s injenicom da bi financiranje trokovainiciranja i uspostave temeljne Regionalnemree na podrujuMediterana trebalisnositi sami sudi-onici u iznosu odnajmanje 25.000 godinje. Postotniudio svakog od su-dionika sudioniciodreuju dogovor-

no, a kao praktianprimjer naina osiguranja sredstava u jednojmodelnoj umi u Rusiji, prikazana je sljedeastruktura financiranja:

dravna umarska sluba 30% ostale dravne agencije 20% fakultet 20% drvno-preraivaka industrija 15% lokalno stanovnitvo 5% nevladine organizacije 10%,dok je u jednoj vedskoj modelnoj umi

nain financiranja sljedei: fakultet 17% dravne institucije 33%

industrija 50%.Tijekom rasprave sudionici su iznijeliprimjere problema za koje smatraju da bise potencijalno mogli rijeiti pridruiva-

njem Mediteranskoj mrei modelnih uma.U prvom redu, to su problemi u sektoruprivatnih uma, konfliktni odnosi s dru-gim sektorima, te ugroena bioraznolikost,

ali i itava lepezadrugih problema skojima se svakod-nevno susreu svikorisnici odreenihpodruja.

S obzirom na toda su sve strane na-elno iskazale pot-

poru i spremnostza prikljuivanje spomenutoj inicijativi, alijo uvijek postoje odreena nedoreena pi-tanja, usuglaeno je da se predmetna ini-cijativa detaljnije razmotri do kraja sijenjasljedee godine. Predloeno je odravanjesljedeeg sastanka poetkom veljae 2008.g., do kada e sve zainteresirane strane pri-kupiti detaljnije informacije iz svoje regijeo mogunostima, potrebama i interesu zapridruivanje Mediteranskoj mrei model-nih uma.

Svi zainteresirani za ovu inicijativu, kojinisu sudjelovali na gore navedenom sastan-

ku, detaljnije informacije, nacionalne i me-unarodne kontakte mogu zatraiti u Mini-starstvu poljoprivrede, umarstva i vodnogagospodarstva.

7/25/2019 133 hr sume

6/52


Uz Mali Petrovac, najvii vrhovi Petrove gorenanizani su u sredinjem i zapadnom rubumasiva i to: Veliki Petrovac (507 m), Veliki Ve-lebit (482 m), Magarevac (474 m) i Bublen

(466 m). Glavnim grebenom od Prisjeke preko Magar-evca i Petrovca do Podgorja protee se vododjelni-ca, koja ovu goru dijeli na dva povrinski podjednakadijela. Od glavnog grebena odvajaju se poboni veii manji, dui i krai grebeni. Konfiguracija terena jepovoljna. Zbog oblika, inklinacije terena te geolokogsastava, bogata je povremenim i stalnim izvorima i po-

tocima koji daju dovoljne koliine vode tlu i vegetacijikroz itavu godinu.Najvei dio kompleksaPetrove gore spada u ge-

oloke formacije paleozoika, a utvren je litoloki sa- Carstvo bukve i kitnjaka

gospodarenje umama UME I UMARSTVO PETROVE GORE

Petrova gorase nalazina prijelazuDinarskog spletau Savsku nizinu,

na kljunomprirodnompravcu, kojipovezujesjevernui srednjuDalmaciju sa

sjevernomHrvatskom.To je tipinosredogorjes najniomnadmorskom

visinom 130m i najviimvrhom MaliPetrovac 512 m.Tu je i najvei

homogenikompleksbukovih sastojinakarlovakeUprave, aorganiziranobavljenjeumarstvom

u

ovom podrujudatira jo iz1765. s prvimpoznatimumarijama

u Hrvatskoj(Krasno, Otarijei Petrova gora)

Pogled na Petrovu goru

Za umePetrove

osnivanjeVojne

7/25/2019 133 hr sume

7/52

Prvi poznati umski red za umeKarlovakog generalata, gdje jepripadala i Petrova gora, je Privremeni

umski red, proglaen1. veljae 1764. godine.

Podjela Petrove gore na tri umarijedatira jo iz 19. stoljea, tonije oko

1880. godine.

Komisija u Gospodarskojjedinici PG-Petrovac

Pie: Oliver Vlaini

Foto: O. Vlaini, Ines Paunovi

goreznaajno je bilo

krajine

stav klastinih naslaga, od tala najzastupljeniji su distrini kambisoli luvisol.

umski kompleks nalazi se u eurosibirsko-sjeverno-amerikoj fito-geografskoj umskoj regiji, europskoj subregiji i europsko-kolinskomi europsko-montanskom vegetacijskom pojasu.

U nedostatku kvalitetne literature i zahvaljujui stalnim izmjena-ma i doradama razliitih autora kod sistematizacije i nomenklatureasocijacija, ureivai razliito navode biljnezajednice Petrove gore. Siromatvo drvena-

stim vrstama bukovih sastojina, naroito usloju grmlja, zajedno s pedolokim, orograf-skim i hidrografskim prilikama te acidoter-mofilne vrste kitnjakovih uma daju osnoveza svrstavanje zajednica u razne asocijacijesveza: Luzulo-Fagion, Fagion-sylvaticae i Ca-staneo-Quercion petraeae.Za ispravnu klasi-fikaciju i kartiranje navedenih zajednica tre-ba provesti detaljna terenska istraivanja.

Za gospodarenje i razvoj uma napodruju Petrove gore od presudnog zna-enja bio je dolazak na vlast Habsburgovaca(1527. godine) i formiranje Vojne granice (krajine). Od 1746. godi-ne vrhom Petrove gore u smjeru sjever-jug nastala je podjela na

Slunjsku i Glinsku (Prvu bansku) pukovniju linijom koja je priblinojednaka dananjoj granici Karlovake i Sisako-moslavake upanije.To je kasnije uvjetovalo da dio uma pripadne Slunjskoj imovnoj op-ini (podruje umarije Vojni), a dio Prvoj banskoj imovnoj opini(podruje umarija Topusko i Gvozd). U Vojnoj granici ume su bilecarske i u njima su krajinici namirivali svoje potrebe za drvom, pa-om i irenjem. Promjena je nastala ukidanjem Vojne granice 1881.godine te je 1874. godine napravljena dioba carskih uma na dr-avne ume i ume imovnih opina. Najvei dio uma Petrove gorepripao je dravnim umama (vie od 9 tisua ha), a samo manji dioimovnim opinama. Podjela na dravne ume i na ume imovnihopina potrajala je do 1947. godine kada su ume imovnih opinai zemljinih zajednica proglaene openarodnom imovinom. Danassu te ume opet dravne i njima u ime drave gospodare Hrvatske

ume d.o.o.Organizirano bavljenje umarstvomu ovom podruju datirajo iz 1765. godine kad je ustanovljena Uprava uma Karlovakog

generalata na elu s prvim upraviteljem umarnikom Franzonijem is prvim poznatim umarijama u Hrvatskoj (Krasno, Otarije i Petrovagora). Svakoj umariji su bili dodijeljeni umari te je umariji u Pe-trovoj gori dodijeljen jedan umar s jednim stranim i etiri domaalugara. umarija Petrova gora bila je nadlena za dio uma Ogulin-ske pukovnije i itave Slunjske pukovnije. Vanost petrovogorskimumama pridaju i Francuzi za vrijeme svoje kratke vladavine od

1809. do 1813. godine pa je tako generalMarmont smatrao da ogromne ume na

Petrovoj gori treba iskoristiti za izgradnjuvelikog brodogradilita te da bi od toga ko-risti imali i vlada i poduzetnici. U 19. stoljeuume su bile tee dostupne jer nisu posto-

jale umske prometnice kao danas. Nije biloni pilana tako da se drvo, osim za ogrjev igrau, koristilo spaljivanjem za dobivanjepepeljike (potae) kao sirovine za proizvod-nju stakla i za drveni ugljen. Ovakav nainkoritenja trajao je do kraja prvog svjetskograta kad se dio drvne mase koristio za lo-kalne potrebe, a od prorednog materijala i

starih bukvi paljen je drveni ugljen za potrebe talionice eljeza uVranovini. U vremenu izmeu prvog i drugog svjetskog rata pristu-

pilo se intenzivnijoj eksploataciji drvne mase zbog izgradnje umskeeljeznice u predjelima koji su gravitirali Vojniu i eljeznikoj pruziKarlovac Sisak. eljeznica se nakon rata koristila jo petnaestakgodina, a onda se zbog nerentabilnosti potpuno uklonila. Najvieumskih cesta sagraeno je ezdesetih godina prologa stoljea.Osim izgradnje za potrebe umarstva te ceste su sluile i za razvojturizma jer je Petrova gora od ezdesetih do devedesetih godinaprologa stoljea sluila kao mjesto posjeivanja u spomen parti-zanskoj borbi i rtvama palim u Drugom svjetskom ratu. Danas jeizgraeno 170 km prometnica koje ine otvorenost Petrove goreod 12,3 m/ha.

Rudarstvo Osim uma iskoritavalo se i rudno blago Petro-ve gore koja se smatrala jednim od centara rudarske djelatnosti uHrvatskoj. Za potrebe rudarske industrije izgraene su uskotrane

eljeznice. Sirovina se preraivala u talionici eljeza u Vranovini po-kraj Topuskog. Nakon Drugog svjetskog rata osnovani su kordunskirudnici nemetala sa sjeditem u Topuskom. Danas su svi rudnici zat-

Rudnik Kijak


7/25/2019 133 hr sume

8/52


Pod snjenim pokrivaem

voreni i predstavljaju potencijal za ureen turistiki sadraj. Jedinose jo iskoritava glina za potrebe tvornice keramike u Vojniu.

Lovstvo Petrova gora je i poznato lovite koje je ustanov-ljeno 1948. godine. Dvadeset godina kasnije, 1968. godine u lovi-tu je podignuta ograda duine 33,6 km. Ograda se sastojala odmanjeg dijela s 240 ha i veeg dijela s ukupno 1.884 ha. Poto jepredsjednik tadanje SFRJ Josip Broz Tito, koji je prilikom posjetaCentralnoj partizanskoj bolnici 1967. godine bio i u lovakoj kuiMuljava, obeao darovati lovitu muflone i jelene lopatare s oto-

ka Brijuna, manja ograda je sluila za uzgojtih vrsta divljai. Prvi mufloni su dopremljeni1969. godine, a prvi jeleni lopatari 1970. go-dine. Obje vrste divljai, kao i ograda, nesta-li su za vrijeme Domovinskog rata od 1991.do 1995. godine. Danas je lovite otvorenogtipa, veliine 13.640 ha, a najpoznatije je polovu na divlje svinje. Lovitem gospodari UPKarlovac u sklopu umarija Topusko, Vojni iGvozd. Struktura divljai od veinske srneedivljai poslije Drugog svjetskog rata promijenila se danas u podjed-nak broj srna i divljih svinja. Kako su lovite i lovake kue unutarlovita uslijed ratnih zbivanja bili devastirani, lovna aktivnost je do-sta zamrla i izgubljeni su stalni gosti. Do vee obnove lovake dje-

latnosti dolazi posljednje dvije godine to je znaajnije uvjetovanoobnovom lovakog doma Muljava tako da danas lovite posjeujulovci iz veeg broja europskih zemalja.

Ureivanje uma Prvi poznati umski red za ume Karlovakoggeneralata, gdje je pripadala i Petrova gora, je Privremeni umskired, proglaen 1. veljae 1764. godine. Nadzor nad umama je pre-uzeo Waldmeister (umarnik) Franzoni, koji je u veljai 1765. godine,predoio nacrt i opis uma Karlovakog generalata, te ga moemosmatrati prvim ureajnim elaboratom na ovim prostorima.

Podjela Petrove gore na tri umarije datira jo iz 19. stoljea,tonije oko 1880. godine, kad je napravljena prva osnova gos-podarenja za dio uma kojima su gospodarile umarije Topusko iVrginmost. Sljedea osnova gospodarenjapod nazivom Privredni plan odobrena je

od ugarskog Ministarstva za poljoprivredu1906. godine s vanou 20 god. (1905. 1924.). Godine 1914. zapoela je revizijaPrivrednog plana, ali je zbog I. svjetskograta prekinuta. itavo podruje Petrovegore sljedeu osnovu gospodarenja dobilo

je 1935. godine s tim da je vaila do 1944.godine, ali je zbog Drugog svjetskog rataproduena do 1951. godine. Od 1952. do1958. godine gospodarilo se po propisuDugorone osnove sjea i Revidirane du-gorone osnove sjea. Nakon toga done-sena je osnova gospodarenja koja je vailaod 1959. do 1968. godine, a njezina revizija

od 1969. do 1978. godine. U 1979. godinigospodarilo se po godinjem planu gos-podarenja. Do tada voena kao jedna gos-podarska jedinica Petrova gora je od 1980.godine podijeljena na tri gore navedene

jedinice. Po propisima tih osnova gospoda-rilo se do kraja 1986. godine kada su zbogvelikih teta uzrokovanih ledolomima 1984.godine (oko pola milijuna m3 izvaljene ipolomljene drvne mase) napravljene noveosnove gospodarenja za sve tri jedinice. Niove nove osnove nisu bile bolje sree jer je njihovo izvrenje omeoDomovinski rat od 1991. do 1995. godine.

Nakon oslobodilake akcije Oluja stvoreni su uvjeti za nor-

malno i nesmetano gospodarenje tako da je zadnja godina vaenja(1996.) protekla u realizaciji propisa osnova, a od 1997. do 2000.gospodarilo se po godinjim planovima koji su postali sastavni diorevidiranih osnova gospodarenja za razdoblje od 1997. do 2006.

godine. Radi razliitih odstupanja, pristupalo se izradi izvanrednihrevizija. Godinji planovi gospodarenja za 2007. god. sastavni su di-

jelovi obnovljenih Osnova gospodarenja, a terenski radovi na izradinavedenih zapoeli su u jesen 2005. i zavreni u zimi 2007. godine.Sve radove obavili su djelatnici karlovakog Odjela za ureivanjeuma.

Odobrenjem obnovljene Osnove gospodarenja za Gospodarskujedinicu Petrova gora Bistra od 30. studenoga 2007. godineupotpunjeno je i odreeno stanje te radovi u gospodarenju uma-

ma i umskim zemljitem za taj kompleksod 11,8 tisua hektara. Ranije su odobreneosnove za gospodarske jedinice Petrovagora Petrovac i Petrova gora Bublentako da sve tri imaju vanost od 2007. do2016. godine. Sve tri osnove pregledalo jestruno povjerenstvo u sastavu KreimirTurk, dipl. ing. um., predsjednik, te lano-vi mr. sc. Stjepan Opaliki, dipl. ing um. iDujo Paveli, dipl. ing. um.

Zbog povijesnih i geografskih prilika,razvoja turistiko-rekre-ativnih sadraja te injenice da Petrova gora ini najvei homoge-ni kompleks bukovih sastojina Uprave uma Podrunice Karlovacstvara se potreba objedinjene analize gospodarenja umama ovog

prostora.umski kompleks Petrove gore podijeljen je na tri gospodarske

jedinice i pet revira kojima gospodare umarije Topusko, Vojni iGvozd u sastavu Uprave uma Podrunice Karlovac. umarija To-pusko gospodari s GJ Petrova gora Bublen (5.105 ha ili 44,5%ukupne povrine), umarija Vojni s GJ Petrova gora Petrovac(5.213 ha ili 45,0%) i umarija Gvozd s GJ Petrova gora Bistra(1.219 ha ili 10,5%).

Ukupna povrina tri navedene gospodarske jedinice iznosi 11.828ha, od ega je obraslo 11.631 ha.

Usporedbom prethodnih (1997. - 2006.) i novoodobrenih osnovagospodarenja evidentan je pad drvne zalihe za 17,7%. Do toga je

dolo zbog vie razloga: naina dobiva-nja podataka (u prethodnim osnovama

su za velik dio odsjeka podaci dobi-veni raunskim putem); sadanji obra-un drvne mase po lokalnim tarifamarazlikuje se od ranijeg kad je raen poglobalnim tzv. urievim tarifama; rat-ne tete, koja zbog navedenog nainaizrade nije u pravom iznosu uzeta uobzir kod izrauna zalihe drvne mase uprethodnoj osnovi; konano, za vrijemeDomovinskog rata i srpske okupacije uodsjecima I. dobnog razreda nisu pra-vovremeno izvreni umskouzgojni ra-dovi pa je to rezultiralo neprelaskomodreenog broja odsjeka u II. dobni

razred te manjim priljevom drvne zali-he. Naalost, uz smanjenje zalihe doloje i do poremeaja strukture dobnihrazreda koja poprima oblik Gausovekrivulje.

Od sadanje drvne zalihe najvieotpada na obinu bukvu, 73%, te nahrast kitnjak, 15%. Preostalih 12% inepitomi kesten, obini grab, crnogorica iostale vrste.

Godinji teajni prirast iznosi 76.780m ili 6,6 m/ha, a ukupni propisani etat 663.450 m 3to je 86% pri-rasta i 26% drvne zalihe.

Na osnovi potreba umskouzgojnih radova, koje u okviru biolo-

ke obnove uma treba provesti, osnovama gospodarenja propisanisu pripremni radovi za obnovu sastojina na 296 ha, sjetva i sadnjaumskog sjemena i umskog sadnog materijala na 215 ha te radovina njezi sastojina na 4.232 ha.

Od sadanje drvne zalihe najvieotpada na obinu bukvu, 73%, tena hrast kitnjak, 15%. Preostalih

12% ine pitomi kesten, obini grab,crnogorica i ostale vrste.

7/25/2019 133 hr sume

9/52

nepogode

Bilo pukom sreom ili kao rezultat odree-

nih (ne)zadiranja u prirodni okoli putemrazvojnih (ne)gospodarskih zahvata, moglibismo kazati da je u proteklih nekoliko de-

setaka godina naa zemlja bila poteena veih(ne)prirodnih katastrofa, izuzev poara koji posljed-njih godina, ovisno o klimatskom okruju, ponekaduzimaju vie zamaha.

U organizaciji Regionalnog sredita za pruanje po-moi i uklanjanje posljedica katastrofa, a pod pokro-viteljstvom TIEMS-a, sa zadaom okupljanja razliitihstrunjaka za upravljanje kriznim situacijama iz cijeleregije, u Cavtatu je 29. 31. listopada 2007. odrana IV.radionica TIEMS-a s tematikom Upravljanje u kriznimsituacijama steena iskustva i novi izazovi.

4. REGIONALNA RADIONICA

Kako prebroditiumskenepogodei katastrofe Pie: Goran Videc, dipl. ing. um.Foto: G. Videc

4TH TIEMS WORKSHOP, CROATIA 2007

Cavtat, 29th 31st October 2007

Regional Center forAssistance andDisaster Relief

The International Emergency

Management Society

Crisis Management:

Lessons Learned and New Challenges

Participants

Pictur

es

Presentations

RCADR

TIEMS


umski poari su redovita pojava

Slijedom sveizraenijihpromjena uokoliu, jednimdijelom kao

rezultatomljudskeaktivnosti, teusko vezano uzljudsku aktivnosti globalnihklimatskihpromjena,posljednjihgodina svese eesusreemos pojavomkatastrofa kojesu vieznanei teke zaotklanjanje.Mediji diljemsvijeta sveee izvjeujuo materijalnimi ljudskimgubicimauzrokovanimiznenadnimpoplavama,potresima,poarima,kemijskimakcidentimai ostalimkatastrofama

Izvale i lomovi

7/25/2019 133 hr sume

10/52


umske razgledniceTaj je skup okupio 50 sudionika stru-njaka iz Hrvatske i zemalja regije (Slovenija,Italija, Grka, Bosna i Hercegovina, eka, Sr-bija, Makedonija, Kosovo), s osnovnim ciljemrazmjene iskustava i unapreenja suradnjena podruju upravljanja svim vrstama kriza(poplave, poari, ekoakcidenti i sl.)

Granice izmeu privatnih i drav-nih posjeda nisu pouzdane, aposjedovni odnosi nerijetko suneraieni. Osnovni problem

su nerijeeni imovinsko-pravni odnosi jerse znatne povrine vode kao openarodnaimovina, drutveno vlasnitvo, a ima i dostacrkvenih povrina.Raznoliko geomorfoloko podruje Na

prostoru umarije izdvojeno je, idui od sje-vera prema jugu, pet Gospodarskih jedini-ca: Tramontana (4.825 ha), Vrana (1.448 ha),Punta Kria (1.715 ha), Loinj (2.030 ha) i

park-ume Loinja (147 ha). Navedeno pod-ruje geomorfoloki je vrlo raznoliko, pute-vima slabo otvoreno, teko prohodno, saznatnom povrinom zaraslog zemljita pri-vatnih uma ili bivih panjaka. Prevladava-ju izraziti krki fenomeni: u obalnom pojasu

UMARIJA CRES

Od raznolike um

do kamenjarskih

Pie: Ivica Tomi

Foto: I. Tomi, D. Pavii

Tijekom izlaganja sudionici su upo-znati s iskustvima kolega iz regije, te su uradnome dijelu usvojene i smjernice budu-e suradnje. Glavni je naglasak stavljen nanunost pojaane razmjene informacija i

uspostavu vre meususjedske suradnje,s obzirom da krizne situacije ne poznaju gra-nice, no tijekom izlaganja moglo se uti i onekim novim pojmovima, poput ekoteroriz-ma, ekoekstremizma i njihove povezanostisa zatitom okolia.

Izrazito dobro je bila pokrivena pro-blematika umskih poara gdje je tijekomdiskusija zakljueno da je nuno ojaati su-radnju s kolegama iz BiH kako bi se poariotvorenog prostora na vrijeme stavili podkontrolu. U tom je smjeru podrana i inicija-tiva da se poetkom godine organizira okru-gli stol sa svim relevantnim institucijama

obiju strana (Ministarstava vanjskih poslova,institucija nadlenih za zatitu i spaavanje,vatrogasnih i umarskih slubi).

S druge strane, prof. Stipaniev sa Sveui-lita u Splitu prezentirao je i sustav nadzorapojave i dojave poara otvorenog prostora,koji svakako zahtijeva detaljnije razmatranjeu smislu ire praktine primjene, s obziromna to da isti pokazuje izvrsne rezultate udetekciji, te bi svakako bio primjenjiv zanadzor umskih podruja Republike Hrvat-ske. Valja napomenuti da je navedeni sustavve implementiran u pojedinim zatienimpodrujima u Hrvatskoj, a kroz godinu-dvije

sva zatiena podruja, kategorija nacionalnipark i park prirode, planiraju ga implementi-rati u svrhu jaanja kapaciteta protupoarnezatite.

Zakljueno je da je nuno ojaatisuradnju s kolegama iz BiH kako bi sepoari otvorenog prostora na vrijeme

stavili pod kontrolu.

Sudionici radionice

uma hrasta crnike (GJ Punta Kria)

nisu rijetke peine i klisure, a u unutranjostivrtae. Sjeverni dio umarije znakovit je posubmediteranskoj klimi, koja u junom dijelu

prelazi u eumediteransku. Zanimljivo je da usjevernom dijelu nije rijetka pojava obilnogasnijega. Treba istaknuti kako prirodnih vodo-

7/25/2019 133 hr sume

11/52


OINJ / UPRAVA UMA BUZET

ske vegetacije

panjaka

umarija Cres Loinj nalazi se napodruju Primorsko-goranske upanije i

jedna je od devet umarija Uprave umaBuzet. Karakteristina je po smjetajuna vrlo velikom prostoru, s rascjepkanimi ratrkanim povrinama, koji se protee

od krajnjega sjevera do krajnjega juga,u duini veoj od 100 km, na otocimaCres, Loinj, Ilovik i Unije. Rije jeo 55.000 ha povrine, u okviru kojeumarija zauzima 10.165 ha ili 18 posto

Dipl. ing. Darko Pavii,upravitelj umarije

Terenski objekt na podrujuGJ Punta Kria

Ogrjevno drvo napomonom stovaritu

toka nema, uz tek nekoliko oskudnih izvora,a od poznatoga Vranskog jezera po otocimaje provedena vodovodna mrea.

ume zauzimaju prostor od morskeobale do najviih kota Televrina (brdoOsorica), 588 m, i Visokog brda (Gorica),650 m. injenica je da su ove ume loegastanja i strukture, a konani je uzgojni ciljpretvoriti ih u sjemenjae te imati stabilanumski ekosustav, odnosno znaajnu drvnuzalihu i maksimalne opekorisne funkcije. U

viim predjelima, uglavnom u Gospodarskojjedinici Tramontana, rastu hrast medunac,cer, crni grab, klen, maklen i bjelograbi temjestimice pokoja grupa pitomoga kestena.U davnoj prolosti visoke ume listaa pret-vorene su u panjae ili degradirane makije,

ikare i garige. Posljedica je to prekomjernihi neracionalnih sjea, pae i poara.

Osnivanje kultura raznih vrsta e-tinjaa poelo je poetkom 20. stoljea.Poumljavanje je uz obalu obavljeno kultu-rama alepskog i brucijskog bora, empresa

Od ukupne povrine umarije Cres Loinj obraslo je 9.357 ha. Najveu

povrinu uma obrastaju panjaecrnike (1.963 ha), zatim panjae

cera i medunca (1.772 ha), a kultureetinjaa prostiru se na 1.744 ha.

i pinije, a u viim predjelima podizane sukulture crnoga bora. Rezultat uspjenogpoumljavanja su park-ume ikat kod Ma-loga Loinja i Pod Javorovi u Velom Loinju,gdje je alepski bor primijean s brucijskim

7/25/2019 133 hr sume

12/52


Rezultat uspjenog poumljavanjapoetkom 20. stoljea su park-ume

ikat kod Maloga Loinja i PodJavorovi u Velom Loinju, gdje je

alepski bor primijean s brucijskimborom.

Pogled na Osoricu s Belvedera

Protupoarna osmatranica na Cresu(Vela Straa)

borom. Danas ove ume imaju znaajnuestetsko-ekoloku funkciju u turistikoj po-nudi. Gospodarenje dravnim umama napodruju Grada Maloga Loinja ima isklju-ivo uzgojne znaajke, to se postie rado-vima na jednostavnoj biolokoj reprodukcijiuma. Od ukupne povrine umarije Cres Loinj obraslo je 9.357 ha. Najveu povri-nu uma obrastaju panjae crnike (1.963 ha),zatim panjae cera i medunca (1.772 ha), akulture etinjaa prostiru se na 1.744 ha.Povrina ikara, makija i gariga iznosi 2.391ha. Makije, kao degradirane oblike crnikovihuma, nalazimo na otocima Loinju, Iloviku

i Unijama. Izraziti kontrast umovitim pod-rujima su goli kamenjarski panjaci, kaokrajnji stadij degradirane vegetacije, veimdijelom na podruju Osorice (Osorice) tena junome dijelu otoka Cresa, uz cestu Be-lej Osor. Dominantna vrsta je bodljikavamrika (Juniperus oxycedrus).

Samo trinaest uposlenih Nekadanjaumarija Loinj bila je svojevremeno u sasta-vu umskog gospodarstva Delnice (od 1960.do 1969.). Zanimljivo je da prije osnivanjaGospodarstva zapoljava oko 130 radnikana sjeama i opsenim uzgojnim radovi-ma, posebice iz drugih krajeva. Postupno

se zbog smanjenog opsega poslova brojradnika smanjuje, a visoki trokovi upravei reije premauju prihode. Stoga se 1970.godine, kada upoljava ukupno 25 radnika,

umarija ukida, a poslovanje prenosi naumariju Rijeka. Danas je ova poslovna je-dinica u sastavu Hrvatskih uma, a ima 13uposlenih. umarijska zgrada smjetena je usklopu park-ume ikat, a do 1995. godineobjekt je bio u sastavu delnikog radnikogodmaralita.

Najvei interes za ogrjevno drvo Pre-ma rijeima upravitelja Darka Paviia, u-marskog strunjaka iz Slavonskoga Broda i

zaljubljenika u loinjski kraj, sjeu i privla-enje drvne mase obavljaju vanjski izvoairadova, veinom iz Gorskoga kotara, osobi-to kada su tamo snjeni uvjeti. Ovo-godinji plan sjea obuhvaa 1.887m3 drvne mase prethodnoga prihoda(prorede) na povrini 212 ha, od egase najvie sijee crnoga bora (1.018m3). Za sjeu i izradu te vee uzgojneradove provode se uobiajene licitaci-je. Lokalno i okolno stanovnitvo naj-vie je zainteresirano za ogrjevno drvokoje se uglavnom (oko 90%) izraujeod hrasta crnike, a godinje se ispo-

rui oko 1.300 m3

ogrjeva. Zanimljivoje napomenuti kako se borova oblo-vina nekada prodavala rudniku Raau Istri, celulozno drvo tvornicama uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a ogr-jevno preteito u Italiju. Na podrujuumarije ima oko 223 km javnih i um-skih prometnica (otvorenost 6 m/ha),od ega umske sudjeluju s 36 km iotvorenou gotovo 12 m/ha. Premadesetogodinjem propisu umskouz-gojnih radova, od znaajnijih poslovaplanirano je 330 ha ienja sastojina,160 ha njega, 78 ha ureivanja donje

etae, 15 ha popunjavanja i poumlja-vanja. U razdoblju od 2007. do 2016.godine na podruju umarije plani-rana je sadnja 3.000 sadnica crnoga

bora. Godinji plan ukupnih uzgojnih rado-va iznosi prosjeno oko 115 ha. Naime, zbogdovoljne obraslosti otoka Loinja zelenilom,nije potrebno, osim pojedinih panjakih,poumljavati nove povrine.

Protupoarna zatita organiziranaje tako da se motriteljsko-dojavna slubaprovodi neprekidno od poetka lipnja dopolovice rujna, no i izvan toga roka, akometeoroloki uvjeti to zahtijevaju. Motrenjese obavlja sa etiri osmatraka mjesta, kojaimaju dobru preglednost terena: Belveder,Vela Straa, Helm i Straganac. Osobe na

motrilakom mjestu odreuju poziciju nakojoj se poar pojavio i odmah obavjetava-ju profesionalnu vatrogasnu jedinicu u Ma-lom Loinju, s kojom je vrlo dobra suradnja.Postoji i ophodarska sluba koja plovilomobilazi turistiki atraktivne dijelove otokau cilju sprjeavanja poara. Tijekom godi-ne provode se preventivno-uzgojne mjerezatite uma od poara koje obuhvaaju ra-dove bioloke reprodukcije uma. Poari napodruju umarije su rijetki.

Jedini terenski objektna podruju u-marije Cres Loinj je lugarnica Vela Straa(GJ Punta Kria), prije dvije godine preure-

ena kamena pastirska kuica, koja zahtije-va jo neke manje ureivake zahvate.

Zanimljivo je napomenuti kako seborova oblovina nekada prodavala

rudniku Raa u Istri, celulozno drvotvornicama u Hrvatskoj i Bosni iHercegovini, a ogrjevno preteito u

Italiju.

7/25/2019 133 hr sume

13/52

Pie: Miroslav Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad

ureivanje uma

Podruje na kojem se prostire Gospodarska

jedinica Macelj u umariji Krapina nazivajui Alpe u malom! Naravno ne zbog visine,najvia toka je Debeli vrh na 621 m, nego

zbog konfiguracije gorja i izrazitih strmina pokrivenihumom. Nalazei se na sjeverozapadnom dijelu Hr-vatske, Macelj je dio pobra krajnjih junih obronaka

Alpa. Tako je i Gospodarska jedinica na sjeveru i sje-verozapadu zatvorena granicom sa Slovenijom (jo semjestimino mogu pronai stupii koji su oznaavaligranicu nekadanjih republika), dok se na jugu sputaprema Jesenju i urmancu.

Iznimno vana za poslovanje umarije Krapina, ovaGospodarska jedinica ukupne povrine 3.069 ha (obra-slo 3.008 ha) posebna je po tome to se na 1.284 hagospodari jednodobnim umama (hrast kitnjak, kitnjaks bukvom), dok je na preostalom dijelu gdje je najviebukve i jele, zastupljen preborni nain gospodarenja,koji je intenzivnije zastupljen od 1991. godine.

Zbog uskih dolinah te

strmih stranah planina Maceljje teka za obilaenje...

Gospodarskom

jedinicomMacelj, ukupnepovrine 3.069ha, od ega jeobraslo 3.008ha, gospodariumarijaKrapina,zagrebakeUprave uma.Krajem prolegodine za ovuje jedinicudonesenanova osnovagospodarenja

Maceljske se ume u povijesti prvi put spomi-nju poetkom 16. stoljea, za vrijeme osnivanja Vojnekrajine. Jedan od najstarijih propisa kojima se reguli-ra koritenje i zatita uma u Hrvatskoj i Slavoniji jeTripartitum opus iuris consventudinarii inclyti regniHungariae iz 1514. kojim je bila zabranjena sjea drvai paa stoke u tuim umama, i istaknuto pravo naume. S vremenom su donoeni novi propisi koji su

1945. godine s oko 3.000 ha maceljskih umagospodari est vlasnika (Krapinska tvornicapokustva, Filip Deutsch i sinovi, barunFranjo Ottenfels, grof Drakovi Trakoanski,zemljine zajednice, ostali vlasnici).

Macelj pod snijegom

Povjerenstvo je pregledalo osnovu

GOSPODARSKA JEDINICA MACELJ


7/25/2019 133 hr sume

14/52


movarna stanita

UHrvatskoj movarna stanita predstavljaju neprocjenjivobogatstvo bioraznolikosti flore i faune. No, predstavljajui vjenu borbu izmeu lokalnog stanovnita koji taj pro-stor koristi zadnjih nekoliko stotina godina za svoje ivotne

potrebe i strunjaka koji ova podruja ele zatititi od daljnjeg uni-tavanja. Na hrvatskoj obali i otocima preostalo je jo vrlo malo mo-varnih stanita. Veina priobalnih movara je isuena te je ouvanosvega nekoliko veih movarnih podruja od kojih je najznaajnijemovarno podruje donjeg toka rijeke Neretve koje se i nalazi naPopisu movara od meunarodne vanosti (Ramsarski popis).

Donje-neretvanska delta po mnogoemu je posebno i jedin-stveno podruje na primorskom dijelu Hrvatske. Nekoliko je razlogazbog ega je Neretva na svome uu formirala deltu. Samo podruje

delte sastavljeno je od tri trokutasta proirenja koja nije formiralarijeka svojim erozivnim djelovanjem, nego su ona tektonski pre-

regulirali odnose plemstva i kmetova u koritenju uma, Caroli-num regulamentum 1737., zatim Slavonski urbar 1756., pa i po-znati umski red carice Marije Terezije 1769., i drugi. Za hrvatskoumarstvo u tom je razdoblju bio vaan poetak razvojaenja Vojnekrajine (1871.) i Zakon o ustanovama za otkup prava na drvlje, paui uivanje umskih proizvoda. Isto tako, vana je bila Privremenanaredba o upravi, gospodarenju i uivanju opinskih umah u kra-ljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, kasnije i Zakon o ureenju umsko-

tehnike slube. Ubrzo su (1894.)

utvrene kategorije umovlasnika,a to su bili drava, imovne opine,zemljine zajednice, javne ustano-ve kao i neki pojedinci. Poetkom20. stoljea (1919.) provedena jeagrarna reforma kojom je dio ve-leposjednikih uma predan ze-mljinim zajednicama, a krajem 2.svjetskog rata, 1945., s oko 3.000ha maceljskih uma gospodariest vlasnika (Krapinska tvornicapokustva, Filip Deutsch i sino-vi, barun Franjo Ottenfels, grofDrakovi Trakoanski, zemljine

zajednice, ostali vlasnici). Za nekeposjede ve su postojale i gospo-darske osnove, a nain gospoda-renja pojedinih vlasnika ostavio jetragove ije se posljedice osjeajui danas. Najvie je uma imala Kra-

pinska tvornica pokustva, 970 ha, na zapadnom dijelu dananjeGospodarske jedinice, a da je na Macelju bilo teko gospodaritisvjedoi i zapis da ta cijela planina Macelj zbog dubokih i uskihdolinah te strmih stranah ima nekakvo raskidano lice, pa je tekaza obilaenje.

Ukupno uzevi, o gospodarenju ovim umama do iza 2. svjet-skog rata svjedoi jedna gospodarska osnova iz 1939. godine ukojoj meu ostalim pie da uma Macelj zbog vrlo dobre produk-

tivne sposobnosti tla ve decenijama odolijeva svim nasrtajima dase uniti. A jedna druga osnova, iz 1957., konstatira da se ovaGospodarska jedinica smatra neureenom, jer pregledom postoje-ih gospodarskih osnova iz 1939. smatra se da su njihove odredbetetne i usmjerene prema momentalnim potrebama i eljama nji-hovih vlasnika

S obzirom na to da je prethodnoj osnovivanost istekla kra-jem 2006. godine, prole je godine obavljena redovna revizija kojuje napravio ureivaki Odjel zagrebake Uprave na elu s rukovo-diteljem Odjela mr. Dubravkom Janeom te ureivaima HrvojemUilakijem i Goranom Ajhnerom sa suradnicima.

U cilju osiguranja odrivosti umskog ekosustava, odranja i po-boljanja opekorisnih funkcija te odrivog gospodarenja umamana Macelju, novom osnovom predvieno je da e se u sljedeem

desetogodinjem razdoblju (od 2007. do 2016.) osigurati etat od162.520 kubika (od ega u glavnom prihodu 46.000 kubika), to je79% desetogodinjeg teajnog prirasta. Isto tako u tom e se razdob-lju od glavnih uzgojnih radova izvriti pripremni radovi za obnovuuma na 357 ha, sjetva i sadnja na blizu 15 ha, te njega sastojina naoko 665 ha u jednostavnoj reprodukciji, te jo priprema na obnovu(4,5 ha), sjetva i sadnja (4,5 ha) u proirenoj biolokoj reprodukciji.Tijekom toga vremena obavljat e se i osnovom predviena zati-ta uma, a predviena je izgradnja novih i odravanje postojeihumskih prometnica.

Struno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede, umarstva ivodnoga gospodarstva u sastavu Igor Hasl, dipl. ing., predsjednik,prof. dr. ime Metrovi i dipl. ing. Stanko Luki, je od 19. do 21.prosinca pregledalo osnovu i obilo teren te Ministarstvu predloilo

da ju odobri. Uz ureivae, pregledu osnove prisustvovali su upra-vitelj umarije Krapina dipl. ing. Branko Tuek, revirnica AnemariDolenec, dipl. ing., te rukovoditelj proizvodnog odjela zagrebakeUprave, dipl. ing. Marijan Barulek.

Hoe li izgra

gornjem tok

Uz Lonjsko i Mokro polje, Kopaki rit

i ribnjake Crna Mlaka, donji tok rijeke

Neretve (delta Neretve) etvrto je

movarno meunarodno znaajno

stanite uneseno u popis Ramsarskekonvencije potpisane 1971. u svrhu

zatite i ouvanja vlanih stanita kao

kolijevke bioraznolikosti. No nad deltu

Neretve nadvili su se problemi novoga

doba, novi projekti, od kojih je jedan i

izgradnja hidrocentrala u gornjem toku

rijeke

disponirana. Ta proirenja bila su dio srednjeg toka Neretve koja jesvoje ue imala negdje kod Peljeca. Neretva je najdua i vodomnajbogatija balkanska pritoka Jadranskog mora. Izvire na 1.227 mnadmorske visine, pod vrhom Grdelj, planine Lebrnik, a duina nje-zinog toka iznosi 225 km. Plovna je do Metkovia i raspolae veli-kim hidroenergetskim potencijalom od 4.905,600.000 kWh godinje.Srednji tok Neretve danas je znaajno izmijenjen u odnosu na stanjeprije 1953. godine. Tada je na Neretvi, pet kilometara iznad Jablani-ce, podignuta brana visine 80 m i tako je rijeka, uzvodno do Konjica,pretvorena u akumulacijsko jezero. Ekoloka udruga Lijepa Naa izPloa preuzela je brigu o ovom vrijednom prostoru. Hrvatski diodelte Neretve obuhvaa oko 12.000 ha, kae predsjednica Udruge

Ana Musa, no zatieno je svega oko 1.200 ha na dva lokaliteta. Na-srtaja na ovo podruje, kae ona, ima sa svih strana, a poeli su prijenekoliko godina. Nakon to je udruga Lijepa Naa uspjela sprijeitiveane da upravo na tom podruju izgrade apartmane, te nakon

Pie: Irena Devi-Buzov

Foto: Biserka Markovi, Ivica Kodoman

7/25/2019 133 hr sume

15/52


nja hidrocentrala u

ugrozitideltu Neretve?to se izborila da se sprijei pretjerano pjeskarenje na samom uu,pojavila se nova, do sada najvea prijetnja za ovaj vrijedan i zatienprostor projekt Gornji horizonti.Strunjaci i zatitari, ali i velika veina lokalnog stanovnitva,

na spomen ovog projekta estoko reagiraju. Zbog ega je to tako?Rije je o jednom od najveih projekata i investicija u elektroener-getskom sektoru BiH. Radi se o megaprojektu gradnje hidroelektra-na, koje pod nazivom Gornji horizonti ve nekoliko godina provodiElektroprivreda Republike Srpske, a jedan je od najunosnijih poslovau jugoistonoj Europi.

Najvee posljedice odrazit e se upravo na donji tok rijeke Nere-tve jer zbog smanjenja voda u sunim periodima dolazi do poveane

salinizacije Neretve. To e se najvie odraziti na poljoprivredu, ali ina ukupni ekosistem donjeg toka rijeke. Kako kae Amir Vari izudruge Zeleni-Neretva iz Konjica, radi se o prevoenju voda jednogsliva u vode drugog sliva, odnosno iz sliva Neretve u sliv Trebinjice.

Delta Neretve

USUSRET DANU MOVARNIH STANITA, 2. VELJAE

7/25/2019 133 hr sume

16/52


Vari smatra kako je veliki problem u tome to u BiH ne postojimeuentitetsko funkcionalno tijelo koje bi posredovalo u ovakvimproblemima, vodi se, kako on kae, politika tzv. nemijeanja u poslo-ve drugog entiteta. No u ovom sluaju koristi se javljaju u jednomentitetu, a tete ne samo u drugom entitetu, nego i u drugoj dravi,Republici Hrvatskoj. Investitori se pozivaju na provedene okolinestudije koje su izradili strunjaci iz Banja Luke i Beograda, ali i stru-

Svake godine 2. veljae u svijetu se obi-ljeava Dan zatite movarnih stanitau spomen na donoenje Ramsarskekonvencije koja je tog dana 1971. godine

potpisana u iranskom gradu Ramsaru. Za-kljuci s meunarodnog sastanka u Ramsa-ru koji su uneseni u Konvenciju stupili su nasnagu 1975. godine obvezujui sve zemljepotpisnice, kojih je danas 138, sa svih petkontinenata. U njima je do danas ubilje-eno vie od 1.300 movarnih stanita svie od 1,1 milijun etvornih kilometara.Konvencija se odnosi na podruja gdje jevoda primarni faktor koji kontrolira okoli

te s njim povezani biljni i ivotinjski svijet.To znai da Ramsarska konvencija titi po-druja movara, te druga vlana stanitapoput bara, tresetita, bilo prirodnih ili

umjetnih voda, stalnih ili povremenih, sastajaicom ili tekuicom, bilo boatom ilislanom, ukljuujui i morsku vodu, ali ijadubina ne prelazi est metara.

Zbog ega su ta vlana stanita toliko va-na? Konvencija ve u svojim prvim poglavlji-ma govori o tome kako su upravo ta vlanastanita kolijevka bioraznolikosti, jer pruajuvodu i primarnu produkciju te podravajuvisoku koncentraciju biljnog i ivotinjskog

ivota, a smatraju se i skladitem biljnoggenetskog materijala.

Republika Hrvatska Konvenciju je potpi-sala 1993. g. i unijela je u popis movarnih

stanita etiri lokacije s vie od 810 etvor-nih kilometara. To su Lonjsko i Mokro polje,Kopaki rit, ribnjaci Crna Mlaka i donji tokrijeke Neretve.

Ove godine Meunarodni dan movar-nih stanita odrava se pod motom Zdravamovarna stanita, zdravi ljudi. To je ujednoi glavna tema desete Ramsarske konferen-cije koja e se tijekom listopada odrati uRepublici Koreji.

Zdrava movarna stanita, zdravi ljudiRAMSARSKA KONVENCIJA

je od malobrojnih takvih podruja preostalih u Europi. U novijevrijeme te su movarne povrine bile prilino degradirane pa supreostale uglavnom kao rascjepkani izdvojeni otoci s intenzivnoobraivanim okruenjem. Vodne regulacije, izgradnja akumulacij-skog jezera u uzvodnom dijelu te isuivanje i pretvaranje movar-nog zemljita u poljoprivredno, nepovratno su izmijenili izgled ovogpodruja. Upravo kako bi se zatitila od daljnje devastacije, delta

Neretve trebala je prole godine biti proglaena dvanae-stim parkom prirode. No, nije. Javno izlaganje Prijedloga

za proglaenje delte Neretve parkom prirode, koje se 30.svibnja prole godine trebalo odrati u Metkoviu, a dankasnije u Opuzenu i Ploama, naglo je otkazano zbognepravodobne dostave dokumentacije u sve jedinicelokalne samouprave na podruju kojih se predlae pro-glaenje Parka prirode Delta Neretve. S druge strane, ususjednoj nam BiH, na prostoru rijeke Neretve postoji vepunih jedanaest godina park prirode Hutovo blato. No,problem proglaenja parka prirode ne lei samo u hrvat-skim vlastima. Kako kae pomonik ministra kulture dipl.ing. Zoran iki, veliki dio lokalnog stanovnitva osjease ugroeno, te smatraju kako e im proglaenje donijetibrojne restrikcije. Sada se ulazi u novi krug konzultacija irazgovora s lokalnom zajednicom, kae iki.

Jo uvijek se, na alost, koplja lome oko osnovneterminologije razlika izmeu strogog rezervata, nacio-nalnog parka i parka prirode. Za razliku od prvog i dru-gog, park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kulti-virano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejimameunarodne i nacionalne vanosti, s naglaenim kra-

jobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim ituristiko-rekreacijskim vrijednostima. U njemu su dopu-tene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne

ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga. Ovo posljednjeje iznimno bitna injenica koja svaki put nekako pro-

makne lokalnim monicima i njihovim lobijima. Proglaenje nekogpodruja parkom prirode trebao bi biti blagoslov stanovnitvu, a neprokletstvo. U vrijeme kada se svijet okree turizmu u zatienim po-

drujima i sve prisutnijoj i popularnijoj ekolokoj poljoprivredi, mi sedrimo za slamku intenzivne agrokulture prepune pesticida kao da

njaci iz drugih dijelova Europe. No, injenica je, kako kae Vari,da se radi o naruenoj studiji te da navedeni inozemni strunjacinikada nisu vidjeli podruje na kojemu se realizira projekt. Ipak,

ini nam se, nastavlja Vari, kako nije ba sve crno-bijelo, te daHrvatska pronalazi svoje interese za izgradnju Gornjih horizonata.

Naime, unato upozorenjima ekologa da e Neretva postati slanapustinja, Hrvatska bi mogla preutno odobriti izgradnju hidroelek-

trana u istonoj Hercegovini, a za uzvrat bi se izgradila HE Dubrovnik2 koja bi takoer bila dio tog sistema.Dolina donjeg toka Neretve sadri najvee i najvrjednije

ostatke sredozemnih movara na istono-jadranskoj obali i jedno

emo se u suprotnome utopiti. Dakle, treba li nam jo jedno Vran-sko jezero?! Odgovor je zasigurno ne, no gori nam pod petama

jer dok se meusobno nateemo oko pitanja proglasiti park prirodeili ne, susjedi nam polako, ali sigurno odnose vodu. Na kraju neemoimati oko ega raspravljati jer e biti kasno. Treba se ipak nadati daemo i nadalje jesti slatke, a ne slane neretvanske mandarine.

7/25/2019 133 hr sume

17/52


U bitku za okoli

od najmanjih nogu!

ekologija

U prisutnosti brojnih gostiju, u Novinarskom

domu u Zagrebu su, 24. sijenja,

predstavnicima najuspjenijih ekokola

iz cijele Hrvatske dodijeljene nagrade za

najbolji eko-projekt pod nazivomzEKOlogija.

R

ije je o cjelogodinjoj akciji tijekom koje se odgoju i obrazo-vanju o okoliu i izgradnji svijesti o pitanju opstanka naegaplaneta posveuje panja od najranije dobi, od djejih vrtia pa

preko kola, istaknuli su predstavnici Udruge za zatitu okoliai zdrav ivot Una tera Jedina zemlja i Udruge Lijepa Naa, Silva Ce-lebrini i Ante Kutle, koji su i pokrenuli cijeli projekt. Pokrovitelj akcije

je njemaka obiteljska tvrtka Valliant GmbH, u ije je ime (novane)nagrade najuspjenijim kolama uruio zagrebaki predstavnik tvrtkeMario Opaak. Prisutne je pozdravio i dr. Nikola Ruinski, dravni tajniku Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.

U meunarodni program Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli(FEE) u Hrvatskoj je ukljueno vie od 200 kola koje postiu od-

line rezultate u briziza okoli, tako da jena natjeaj u tri kate-gorije (tednja ener-gije, tednja vode, izbrinjavanje otpada)stigla 41 prijava.

NagradezEKOlogijasu u razliitim katego-rijama dobile: Elektro-

strojarska kola Vara-din i O Velika Ludina(tednja energije); OPrimoten, O V. Na-zor Komletinci, te OMarije i Line (Umag) te Poljoprivredna i veterinarska kola Arbo-retum Opeka iz Vinice (tednja vode); O Virovitica, kola AntunNemi Gostovinski iz Koprivnice, enski ueniki dom Dora Peja-evi iz Zagreba (zbrinjavanje otpada). (m)

DODIJELJENE NAGRADE ZEKOLOGIJA

7/25/2019 133 hr sume

18/52


zatiena priroda UMA IJANA U PULI OD PROSLAVA DO TIINE

Carska uma predivabi postati najdragocje

U vegetacijskomsmislu prvaasocijacijavezana za gradPulu, jest ijanska

uma. Austrijskaje Pula bilanekad poznatapo vie ureenihparkova, a moese podiiti inajstarijim javnimparkom u Istri,Mornarikimparkom,podignutim 1863.godine. Razvojsvih parkovnihpovrina utadanjoj Puli, patako i prenamjenaijanske umeu park-umu,povezan jes odlukomMonarhijesredinom 19.stoljea da Pula

postane glavnomaustrijskomratnom lukom

Poznata povijest ijanske ume see u srednji vi-jek kad je bila u vlasnitvu obitelji Castropola.Kad je obitelj Castropola ubijena, zahvaljujuinjihovom sluzi spaeno je jedno dijete koje

je sklonjeno u Franjevaki samostan. Tako je umadarovana samostanu. ijanska se uma pojavljuje i u

poznatom Morosinijevu katastru uma iz 1775. Poet-kom 19. stoljea Francuzi e preuzeti vlast nad njom,no ubrzo uma postaje vlasnitvo Crkvenog fonda zaIstru. Ve 1860. godine predaje se na koritenje austrij-skoj ratnoj mornarici i tada poinje oivljavanje, u todoba ve vrlo zaputene, ijanske ume. Za to vrije-me napisana su tri programa gospodarenja ukupnogvaenja od 1874. do 1903. injenica da u to vrijemebrodogradnja prelazi sa drvene grae na metalnu, za-sigurno je presudna za prenamjenu ume.

Odluka da Pula postaje glavna ratna luka Mo-narhije katalizirala je razvoj Pule u svim moguimpogledima, pa tako i u populacijskom. Dovoljno jenapomenuti da je Pula 1857. godine imala 3.524 sta-

novnika, a 50 godina poslije, tonije 1910. godine,59.610 stanovnika! A svi su ti stanovnici trebali mjestoza etnju, druenje, zabavu, rekreaciju Bolje mjestood ijanske ume nije postojalo. Kompleks uma od150 hektara nadomak grada postat e ia drutvenihdogaaja na otvorenom. Postalo je to mjesto gdje tre-ba vidjeti i biti vien. Godine 1886. sveano je otvo-ren drveni paviljon usred ijanske ume, koji je sluiokao restoran. Ubrzo nakon sveanog putanja pulskogtramvaja u promet prvih godina 20. stoljea, poetnapruga produuje se do jugozapadne granice ijanskeume, a neto kasnije i sljedeih gotovo jedan kilome-tar uz umu do crkve Gospe od Milosti. U dva navratau asopisu Illustrierte sterreichische Riviera Zeitung

poetkom 20. stoljea objavljeni su lanci o ijanskojumi, tada zvanoj Kaiserwald (Carska uma). U prvomse tekstu pisalo o proirenju ceste koja vodi premaumi. Navodi se da se cesta prema ijani planira proi-

riti na 15 m, od ega bi na obje strane bilo rezervirano2,5 m za pjeake, jedna staza za bicikliste irine 2 m, tepreostalih 8 m za automobile. Upravo se u tom prvomlanku spominje kako bi ijanska uma postupno po-stala minijaturni Prater. Ve u sljedeem broju istogasopisa izlazi opiran lanak o povijesti ume u kojemse umjetnikim jezikom pie o tadanjem stanju ume.

Jedna tadanja reenica glasi: Carska uma je danaspredivan prirodni park i kao takav obeava da e po-stati najdragocjeniji dragulj Istre. No, bez obzira naljepotu ume, vojna je arhitektura nije zaobila, tako idanas u njoj nalazimo ostatke rovova i manjih straar-skih objekata, prenamijenjeno skladite municije te uneposrednoj blizini veu tvravu.

Dakle, krajem 19. i poetkom 20. stoljea ijanskauma proivljava svoju renesansu, i nikad vie nakontog vremena nije bila toliko omiljena i posjeena odpulskog puka.

Nakon 1. svjetskog rata nita se posebno u i-janskoj umi ne dogaa. Barem ne u mjeri kao za

U vegetacijskom smislu prirodni dio ijanskeume ine dvije umske zajednice, ona

medunca i bijelog graba te crnike i crnogjasena.

Motiv s razglednice s poetka 20. stoljea

Stablo plutnjaka na sredinjoj livadi

7/25/2019 133 hr sume

19/52

Pie: Christian Gallo, dipl. ing. um.,

Foto: C. Gallo

n je prirodni park i mogaoniji dragulj Istre...

vrijeme Monarhije. Zanimljivo je spomenutida talijanski umari piu program gospoda-renja zajedno za ijanu i Linje Moro za pe-riod od 1928. do 1942. Nakon 2. svjetskograta ijana postaje sinonim za proslavu 1.svibnja Praznika rada. Centralnu livadu uumi, popularno zvanu Rotonda, tada je dio

graanstva zvao Prvomajski proplanak. Pro-slave su tada bile masovne, nekad su trajalei tri dana, a novine su iz tih vremena pisalekako je na dan proslave grad bio pust, a i-jana je nalikovala konici. Navodno je 1966.godine proslavi Praznika rada prisustvovalovie od 15.000 graana! 1987. godine odr-ana je u ijanskoj umi sredinja republikaproslava Praznika rada uz prisutnost mnogihfunkcionara.

U to vrijeme kad se ijanska uma jed-nom ili tri dana u godini masovno posje-ivala, Zavod za zatitu prirode u Zagrebuna temelju Zakona o zatiti prirode iz 1960.

godine, 9. svibnja 1964. donosi rjeenje ko-jim utvruje da uma ijana kod Pule imasvojstvo zatienog objekta prirode kaorezervat prirodnog predjela (park-uma) tese odreuje upis tog objekta u Registar za-tienih objekata prirode. U obrazloenju

stoji da spomenuta parkuma ima osobiturekreacijsku vrijednost za graane Pule.

Odmah po proglaenju ijane park-u-mom pristupilo se izradi umsko-privredneosnove za razdoblje od 1965. do 1974. Povr-ina gospodarske jedinice Park-uma ijanaiznosila je 152,13 ha, od ega na ume otpa-

da 138,46 ha. Ono bitno iz spomenute um-sko-privredne osnove je to da se park-uma

ijana iskljuuje iz redovnog gospodarenja,te ne predstavlja ekonomsku umu, ve jeumi glavni cilj rekreacija radnih ljudi. Na-

dalje se navodi da posjetiocima park-umamora pruiti mogunost prolaza, odmaranjana tlu, sunanja i vrlo mnogo estetike. Sasto-jinske grupe stabala moraju biti rjeeg obra-sta, kako bi sunano svjetlo moglo obasjavatiiri horizont i tlo, te stvarati razne i to ljepe

Kompleks uma od 150 hektaranadomak grada postat e ia

drutvenih dogaaja na otvorenom.Postalo je to mjesto gdje treba vidjeti i

biti vien.

pejsae ve prema godinjim dobima. Boga-ti dojmovi dat e bogate odraze u umovimaposjetioca, uslijed ega e se kod njih osjea-ti ugodno zadovoljstvo i raspoloenje, te ezaboraviti na dnevne brige i umor, a time epostignuti postavljeni cilj rekreacije i estetikeza parkumu ijana.

upanijsko poglavarstvo Istarske upa-nije 2001. godine donosi odluku o mjeramazatite park-ume ijana. Na ve uobiaje-ni nain propisuje se to se smije, a to nesmije, te to je potrebno izraditi. I u ovomaktu se napominje kako je ijanska umanamijenjena odmoru, rekreaciji, turisti-kom i izletnikom posjeivanju. U najno-vijem Zakonu o zatiti prirode uz definicijuparkume spominje se odmor i rekreacija,pa se iz svega navedenog moe zakljuiti,da se dulje od 120 godina uz umu ijanaveu dva pojma, a to su odmor i rekreacija.

U vegetacijskom smislu prirodni dio

ijanske ume ine dvije umske zajedni-ce, ona medunca i bijelog graba te crnikei crnog jasena. Zajednica medunca i bije-log graba je zastupljenija, dok se zajedni-ca crnike i crnog jasena (koja je tipina zauzak pojas uz samu obalu) javlja samo na


Sjemenjaa cera Medunac

7/25/2019 133 hr sume

20/52

najtoplijim predjelima. Tipine vrste drveaza spomenute zajednice su medunac, bijeligrab, crni jasen, maklen, cer, oskorua te cr-nika, lemprika, planika, lovor, zelenika. Valja

napomenuti da u ijani nalazimo vrlo lijepesjemenjae cera, koje su prava rijetkost uIstri (veina cerovih uma su panjae). Odsaenih drvenastih vrsta istiu se alepskibor, crni bor, primorski bor, pinija, cedrovi,jele, empresi, kakijevac, hrast plutnjak, cr-veni hrast. Zanimljivo je da u okolici ijane

Prole je godine od poetka travnja dokraja kolovoza u 41 odjelu evidentiranoukupno 200.382 potkornjaka. Najvei diotetnih nametnika evidentiran je na tereni-ma umarija Delnice, Vrbovsko, Tre, Fuine

DELNICE DVANAEST GODINA KONTROLE POTKORNJAKA

Najmanje potkornjaka 1997., najvie 2005. godine

Na podruju delnike Uprave dvanaest se godina vri kontrola potkornjaka, smrekovapisara (Ips typographus) i esterozubog smrekova potkornjaka (Pityogenes halcographus).

Kontrola se vri uz pomo Theyshonovih klopki uz primjenu feronomaPheropax.

Pie: V. Plee

Foto: B. Plee

(u pravcu Loborike) ima podosta hrastova sadebelom plutastom korom, koji su saeniradi proizvodnje pluta za pojaseve za spa-avanje za tadanju austrijsku flotu. Rezimi-

ramo li drvenastu floru u ijani moemo reida u ijanskoj umi raste oko 120 razliitihvrsta drvenastog bilja. To je respektabilanpodatak za tako malo podruje.

Danas, kada Pula ima gotovo jednak brojstanovnika kao i 1910., u ijanskoj umipojedinci vide odlagalite za otpad ili pakmotoristiku stazu, dok u ljepoti ume uivaminimalan broj Puljana. Jedno je sigurno umi bolje pristaje cvrkut ptica, nego raznebune i masovne proslave.

i Gerovo, a najvea je populacija zabiljeenau svibnju (71.118) i lipnju (63.709).

U proteklih 12 godina najmanji broj pot-kornjaka zabiljeen je 1997. (14.842), a naj-vei 2005. (329.173).

Potkornjaci najvie napadaju smreku ijelu i to fizioloki oslabljena stabla. Imajusposobnost vrlo brzog razvoja populacije u

kratkom vremenu, te sposobnost prijelazaod sekundarnog u primarnog tetnika, akosu za to stvoreni odreeni preduvjeti. Opas-nost od masovne pojave ovih tetnika na-staje kad je klima pogodna za njihov razvoj(suho i toplo vrijeme), fizioloki oslabljenastabla, kod ege i prisutnih oneienja.Ekstremni napadi biljee se kod smrekovihkultura starosti od 50 do 60 godina. No,ovakvih pojava ima i na mlaim smrekovimkulturama starosti 30 do 40 godina.

Na njih se moe djelovati primjenomitavog niza preventivnih i represivnih za-

titnih mjera koje imaju za cilj odravanjenjihove populacije na normalnim razinama.Trenutno najkoritenija metoda njihovogsuzbijanja je uz pomo feromonskih klopki.Feromon smrekinog potkornjaka sintetiziranje sedamdesetih godina prolog stoljea. Odtada do danas provode se neprekidna istra-ivanja u vezi njegove primjene kod zati-te stabala od potkornjaka. Unato brojnimznanstvenim raspravama, vezano uz njihovokoritenje, pravilnom uporabom feromon-ske klopke napad potkornjaka smanjuje sedo 80 posto. Uz ovu mjeru, u budunosti tre-bat e poraditi i na provoenju drugih mjera

njihovog suzbijanja. Problema u suzbijanjuovog tetnika uz Hrvatsku imaju i ostalezemlje u okruenju poput Bosne i Hercego-vine, Austrije, vicarske, Slovake, Slovenije,ali i drugih europskih zemalja.

Potkornjaci Suci


1964. uma ijana kod Puleproglaena je zatienim objektomprirode, park-umom, i iskljuena iz

redovnog gospodarenja.

Kameni mea iz 1893. godine uma obiluje ovakvim stazama Ostaci vojne arhitekture u umi

dogaaji

7/25/2019 133 hr sume

21/52


DANI OTVORENIH VRATA

TVRTKE HITTNER

Puno novosti (i poboljanja)kod Ecotraca 120V!

Na Danima

otvorenih

vrata

bjelovarskog

proizvoaa

umske

mehanizacije

tvrtke

Hittner

razgovaralo se

o dosadanjoj

suradnji te

razvojnimplanovima za

2008.

umska mehanizacija

Skider je gospodarski stroj koji se proizvodi uHrvatskoj, zaet u nekadanjoj tvornici TomoVinkovi u suradnji s Hrvatskim umama, u-marskim fakultetom, i danas tvrtkom Hittner

koja je sve to unaprijedila i modernizirala. Puno je ljudi

i razliitih suradnika sudjelovalo u njegovu stvaranjui puno je vremena, znanja i sredstava uloeno da bise dolo do stroja kakav je danas Ecotrac 120, istak-nuo je prof. Dubravko Horvat sa umarskog fakultetau Zagrebu na tradicionalnim Danima otvorenih vratabjelovarske Tvornice zglobnih traktora, automobilskihdijelova i poljoprivredne mehanizacije Hittner, to ihkrajem svake godine tvrtka prireuje za svoje poslov-ne partnere.

Prosjeni godinjiuinak Ecotraca120V bio je5.837 m3.

Domai proizvodUvaavajui elje i prijedloge za poboljanjima naih ku-

paca i partnera, i mi sami svake se godine usavravamo.umski zglobni traktori gotovo 80% su domai proizvod,to znai da moemo u vrlo kratkom roku intervenirati, osi-gurati rezervne dijelove i servis. Danas kad jedan izgubljenidan kota jako puno, to je iznimno vano. (Stjepan Hittner,vlasnik i direktor tvrtke)

Pie: Miroslav Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad

Osim svearskog dijela, to je bila i prilika da svi za-interesirani, i proizvoai i neposredni korisnici proz-bore o konkretnim problemima, servisima, rezervnimdijelovima, konano i planovima. A sukus svega to semoglo uti u otvorenim razgovorima u Bjelovaru, 7.prosinca, mogao bi se svesti na to da premda vana,

sama injenica da se radi o hrvatskom proizvodu nebi bila dostatna da ove zglobne traktore netko kupuje

kad ne bi bili stvarno dobri i konkurentni inozemniminaicama!Rad skidera Ecotrac 55V i 120V u Hrvatskim u-

mama, u razdoblju od 1995. do 2007. godine sveo-buhvatno je analizirao mr. eljko Tomai iz Hrvatskihuma (u tom vremenu nabavljen je ukupno 131 manjiskider i 60 jaih od 120V). Ustvrdio je da su tijekomvremena uoeni problemi tehniko-tehnoloke naravi(snaga motora, koioni sustav, vitlo), problemi odra-vanja i ekonomske isplativosti te ukupne pogodnostiza rad u datim uvjetima. Isto tako da je najvei dionjih zahvaljujui dobroj servisnoj mrei i brzoj reakcijive otklonjen. Zakljuio je da su se generalno poka-zali dobrima pri radu i primjerenim im uvjetima te

da treba nastaviti s poboljanjem tehniko-tehnolo-kih znaajki. Takoer se mora, rekao je, sve vie voditirauna o ekolokim zahtjevima koji se postavljaju predproizvoaa.

Najkonkretnije je o poetnim problemima, po-boljanjima i konanim uincima skidera Ecotrac 120V

govorio mr. uro Jendrijev iz koprivnike Uprave kojaje bila svojevrsni pokusni poligon za ove traktore. Svi uoeni nedostaci na etiri stroja koja su kod nas

radila (hidraulina pumpa, ventilacija kabine, vitlo, i joponeto) vrlo brzo su bili otklanjani kazao je Jendrijevi potvrdio da je poboljani skider 120V bitno drugai-ji od prototipa te stroj vrlo iroke primjene koji moeraditi i u proredama i u glavnom prihodu, dovoljnosnaan i brzoga vitla. Istodobno, on je daleko jeftinijiod nekih koje smo uvozili (LKT), dakle ekonominiji.Jendrijev je iznio i podatke o radu skidera u 2006. go-dini kad je Ecotrac 55V imao uinak od 18,9 m3/dan, aEcotrac 120V 28,7 m3/dan. Odnosno, prosjeni godinjiuinak bio je 5.837 m3 (LKT 5.468 m3).

O tome to se sve poduzima na tehnikim pobolj-anjima stroja govorili su dipl. ing. Boro Mihatovi izHittnera, Kreimir Bosnar, predstavnik tvrtke Deutz izNjemake iji se motori ugrauju u skidere i Marijanunjar sa umarskog fakulteta. Mihatovi je potvrdiokako su i dosad uvaavali primjedbe i prijedloge part-nera, posebno iz Hrvatskih uma, za drugaijim rje-enjima, te da u tom smjeru kreu i razvojni planoviza 2008. godinu. Tako se razmilja o ugradnji zranohlaenog motora kod manjeg skidera, a bit e i dostanovosti kod traktora 120V (novi hidraulini sistem po-gona servo volana, prednje i zadnje daske, klima-ure-aj u kabini, katalog rezervnih dijelova itd.). Prototipnovog skidera ve radi u Koprivnici!

O jednoj novoj djelatnosti u Hrvatskim umama,skupljanju i koritenju drvnih ostataka, biomase, pri-sutnima je govorio direktor novoosnovane tvrtke Bio-masa d.o.o., eljko Sui.

S Dana otvorenihvrata u Hittneru

Ecotrac 120V

7/25/2019 133 hr sume

22/52


Pie: Zlatko Lonari

Foto: Mario Blaevac

inovacije INOVACIJE U UMARSTVU

Izrada i koritenje uzgojnih staza, odnosno postupaksegmentacije uzgojne povrine postao je uobia-jen postupak u gospodarenju nizinskim jednodob-nim sastojinama kojim se pojednostavnjuju budui

radovi na uzgoju i zatiti mladih sastojina. Naime, jo

krajem sedamdesetih godina prologa stoljea, prili-kom jedne strune ekskurzije po Francuskoj, slavonskiumari vidjeli su kako domai umari obavljaju njegusa prosjeenih staza, kako bi se uz pomo mehaniza-cije traktorom tarupirala staza s ciljem poveanja pro-duktivnosti i smanjenja trokova na njezi uma.

Primjena uzgojnih staza za obavljanje njege pod-mlatka i mladika u mladim hrastovim sastojinamaotpoela je 1977. g. postavljanjem staza u umskompredjelu Raljevo, u odjelu 88a u umariji urenovac,

Francuska

metoda uz-

gajanja uma

u prvom dob-nom razredu

hrasta lunja-

ka temelji se

na segmen-

tiranju sasto-

jine mreom

uzgojnih sta-

za-prosjeka,

kojima se

omoguuje

bolji pregled

i nadzor te

lake i jedno-

stavnije izvo-

enje uzgoj-

nih radova,

posebno kod

njege pod-

mlatka i mla-

dika. Neka

poboljanjana trasiranju

staza i sma-

njenu broja

radnika pro-

naao je dipl.

ing. um. Ma-

rio Blaevac,

postavljajui

na prednji

dio traktoramarkir. Evo o

emu se radi

Tijekom ovih tridesetak godina od uvoenja uzgoj-nih staza, iskustva su pokazala i dokazala opravdanosti znaajnu utedu u trokovima njege mladika, a mladehrastove sastojine su potvrdile kako se unato smanje-noj povrini i broju stabala po hektaru, sve nadomje-stilo uspjenijim i brim prirastom. Izraene uzgojnestazice prosjeke ponajprije omoguuju bolji pregledi nadzor te lake i jednostavnije izvoenje samih ra-dova, posebno kod njege podmlatka i mladika. Osim

toga uzgojne staze i prosjeke i u kasnijim stupnjevimarazvoja sastojina, olakavaju pravilno izvoenje goto-vo svih ostalih radova u sklopu gospodarenja uma-ma i lovitima, od ureenja uma, zatite uma, sjeei izrade te privlaenja drvnih sortimenata, do lovnoggospodarenja.

Krajem prole godine, Povjerenstvo za inovativnudjelatnost pri Razvojnoj slubi Hrvatskih uma razma-tralo je inovaciju mladog revirnika dipl. ing. Maria Bla-

evcaiz umarije Stroinci, te ocijenilo kako predloe-na inovacija predstavlja u tehnikom i gospodarskomsmislu, znaajan doprinos poveanju proizvodnje prijednom od suvremenih naina uzgajanja uma.

S Mariom Blaevcom razo-

varali smo u umariji Stroincii on je tom prilikom pojasniouemu se sastoji njegova ino-vacija.

Mario Blaevacdipl. ing. um.

Roen u Vinkov-cima 17. prosinca1974 godine. Sred-nju umarsku koluzavrio u Karlovcu,diplomirao na u-marskom fakultetuu Zagrebu 1999.godine.

Markir ima oblik raznostraninogtrokuta, postavlja se na prednji diotraktora i sastoji se od tri dijela.

Pripravniki sta obavio na umariji Gunja, aprvo stalno zaposlenje dobio u umariji Stroin-ci, na mjestu revirnika gdje je i danas zaposlen.

i idue godine u umariji Koka, tadanjeg G Naice,prisjea se dananji umirovljenik, bivi upravitelj dipl.ing. Stjepan Sabljak. Prve uzgojne staze bile su postav-ljene na razmaku od 30 m i idue godine na razmakuod 10 m. Kako je razmak izmeu staza bio jo uvijekrelativno velik, prohodnost se nije znatno poveala, aradovi na normiranju i praenju nisu dali odgovarajuerezultate.

Na inicijativu tadanjeg savjetnika za uzgoj umadipl. ing. Jure Kulaa, Odbor za proizvodnju SGO Sla-vonska uma donio je 1979. godine uputstvo za pri-mjenu uzgojnih staza u njezi podmlatka i mladika narazmak od 5 m.

Ubrzo se uzgojne staze uvodei postavljaju i na drugim umskim

gospodarstvima u tadanjoj Sla-

vonskoj umi.

Traktorski markir za

izradu uzgojnih stazasmanjuje broj radnika

Traktorski markir za

izradu uzgojnih stazasmanjuje broj radnika

7/25/2019 133 hr sume

23/52

Za rad s markirom potrebno jeizraditi samo prvu uzgojnu stazu

Prirodna obnova hrasta lunjaka je vrlosloen i skup nain, a esto i neuspjean,uslijed slabog uroda ira, vremenskih ne-prilika, zakorovljenog tla obraslog gustompodstojnom etaom graba i drugih vrstadrvea i grmlja, teta od divljai i mieva,te drugih faktora. Stoga je njega podmlat-ka i mladika nuna i redovna unutar prvogdobnog razreda.

Vrlo esto nam upravo kada postavljamouzgojne staze snijeg, vjetar, kia, blato i rosa,onemoguuju izvoenje radova, jer uz svakitraktor potrebna su jo dva pa ponegdje i triradnika koji trasirkama omoguuju traktorupraenje linije. Tako je bilo i 2006. g. kadasmo uslijed obilnih i dugotrajnih kia moraliobnoviti trasiranje staza, koje smo obavili jou zimi.

Trasiranje uzgojnih staza obavlja setraktorskom sitnilicom po prethodno utvr-enim pravcima. Odreivanje pravaca vrise postavljanjem trasirki pri emu u tompostupku sudjeluju minimalno 2-3 radnika.

Moemo smatrati kako je pravac tarupira-nja odreen kada u niz postavimo oko de-vet trasirki, na duini odjela od 750 m. Kadatraktor krene s jednog kraja odjela odmah

se vri premjetanje trasirki i formiranje no-vog pravca.

Razmiljajui kako bih smanjio broj rad-

nika na dan po hektaru prilikom trasiranja,doao sam na ideju da se na prednjem dijelu

traktora postavi jedan markir koji bi pratio

uzgojnu stazu i time eliminirao potrebne

radnike, a ujedno traktor sa markirerom sam

moe raditi i po kii i po velikoj rosi i drugim

vremenskim neprilikama objanjava namMario.

Ova inovacija ve se primjenjuje uumarijama Stroinci, Vrbanja, Cerna

i upanja, koji su na svoje traktoreugradili markir.

Po dolasku usastojinu markirse mora rastvoritii pripremiti zarad

Markir ima oblik raznostraninog trokuta,postavlja se na prednji dio traktora i sastojise od tri dijela. Duina markira je 590 cm,

prvi segment je dug 220 cm, drugi 210 cm itrei 160 cm. Meusobno su spojeni arkomtako da je tijekom vonje do ume sklopljena tek na ulazu u sastojinu se rairi. Na krajumarkira nalazi se objeen lanac koji odre-uje irinu zahvata od 5 m. Sam traktoristpomou njega odrava pravac bez potreberadnika s trasirkom. Pomou ovoga markira,traktor sa sitnilicom izravno probija uzgoj-ne staze slijedei rubove prethodno izrae-nih uzgojnih staza prosjeka. Potrebno jetrasirati i izraditi samo poetnu uzgojnustazu prosjeku, objanjava nam crtajuina papiru shemu rada traktora s njegovim

markirom, Mario Blaevac.Znai, uporabom traktora sa sitnilicom imarkirom otklanja se potreba trasiranja uz-


7/25/2019 133 hr sume

24/52


T

o znai povratak prirodi i fitotera-pijskom nainu djelovanja biljnihvrsta na zdravlje ovjeka. U ljeko-vite se svrhe koriste listovi smreke

i ostalih vrsta crnogorice koji su vazdaze-leni, to jest oni prezimljuju, a na stablutraju oko tri godine. Njih beremo tijekomcijele godine i rabimo svjee, a posebnosu ljekoviti posve mladi listovi koje beremou proljee, dok su jo nepotpuno razvijenii svijetlozeleni na vrnim mladim izbojci-ma.

Obina smreka (Picea abies) poznatoje europsko crnogorino drvo koje esto iu naim gorskim predjelima izgrauje istesmrekove sastojine ili mjeovite sastojine sbukvom. Koristi se kao industrijsko drvo,no ovdje emo navesti njena ljekovita

svojstva. Mlade smrekove izbojke do trigodine starosti uzimamo svjee, a poseb-no su ljekoviti oni s listovima svijetlozeleneboje. Za pripremu kupeljinainimo uvarakod svjeih iglica smreke, jele ili bora i odnjega napravimo potpunu ili djelominukupelj kojom lijeimo koni osip, liaj, re-umu i giht.

Mastse pripremi od 250 g maslinova uljaili svjeeg kravljeg sira ili kozjeg loja, 250 gborove ili smrekove smole i 250 g pelinjegvoska. U irokom loncu kuhamo smolu dokse ne otopi i lagano je prelijemo u drugi lo-nac, pazei da ne prelijemo talog; doda se u

vosak i ulje te se sve dobro izmijea. Kad seohladi, dobivenu masu rasporedimo u kutijei rabimo protiv konih bolesti, osobito protivliajeva.

ljekovite umeFitoterapijaje lijeenje iz

prirode, ljekovitost iz listova

i plodova crnogorinih

i drugih vrsta drvea i

bilja. Danas se dostakoristi aromaterapija, dio

fitoterapije, a bazira se

na eterinim uljima koja

se koriste za razliite

terapijske svrhe radi

ouvanja vitalnosti i

dugovjenosti

Pie: Hrvoje Zdelar, dipl. ing. um.

Foto: Arhiva

Inovacija e jo dobiti na znaaju

Pomonik voditelja za proizvodnju, plan i komercijalu vinkovake Uprave StjepanNikoli o inovaciji kae:

Tehniko unapreenje, traktorski markir za strojnu izradu uzgojnih staza, primjenju-jemo u UP Vinkovci u svim umarijama koje osnivaju uzgojne staze strojno.

Primjenom traktorskog markira ne moramo vie trasirati i obiljeavati traktorskeprohode, osim za prvi prolaz traktora sa sitnilicom. Takvim nainom rada utedimo 2radnikodana po hektaru, a zbog njegove jednostavne izrade i primjene, umarije su gaodmah prihvatile.

Markir e dobiti na znaaju i jo veoj primjeni ukoliko doe do zabrane koritenjakemijskih sredstava, jer e se znaajno poveati povrine na kojima emo osnivati uz-gojne staze strojno.

Prihvaanjem ovog rjeenja kao tehnikog unapreenja i nagraivanjem mladogakolege, tvrtka je osim racionalizacije rada pokazala da prati i primjenjuje ponuenapostignua svojih radnika, to svima moe biti motiv za inoviranje proizvodnih procesau kojima sudjeluju.

Na kraju markira se nalazi lanackoji ide po rubu staze i takoomoguava traktoristu dranjepravca kretanja

Pogledom na kraj markira traktoristdri pravac kretanja i bez radnika satrasirkama

gojnih staza tzv. klasinim nainom pomoutrasirki pa prema tome izostaje i troak radaradnika na trasiranju. Ova inovacija ve jesaivjela i primjenjuje se u praksi u naimumarijama Stroinci, Vrbanja, Cerna i upa-nja, koji su na svoje traktore ugradili markir,napominje Blaevac.

Povjerenstvo za inventivnu djelatnost Hr-vatskih uma, predlae da se ova inovacijaprihvati kao tehniko unapreenje i ocije-ni kao unapreenje s poznatim rjeenjem.

Ujedno ovu inovaciju Povjerenstvo pred-lae Upravi Hrvatskih uma i za nagraduautoru.

7/25/2019 133 hr sume

25/52


POREDNI UMSKI PROIZVODI

Najstariji zapisi odnose sena najpoznatiju vrstu ovoga

drveta, libanonski cedar(Cedrus libani), simbol

uzvienosti, snage, plodnostii dostojanstva.

Kako bismo koristili inhalaciju, kuhamosvjee iglice ili mlade smrekove, jelove iliborove izbojke i udiui njihovu vruu parulijeimo astmu, kaalj, grlo, bronhitis i gripu.

Osim toga, hodanje po crnogorinoj umipovoljno djeluje na dine organe i smirujeivce.

Cedrovi (Rod Cedrus) Eterino ulje cedra olak-ava tegobe dinog susta-va, mokranog mjehura iprostate, ublaava reumat-ske bolove, pripisuje muse i afrodizijako svojstvo isastojak je mukog mirisa.Navodimo atlantski cedar(Cedrus atlantica), ciparskicedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar

(Cedrus deodara) i libanonski cedar (Cedruslibani). Cedar je stablo s vrlo dugom prolo-u i ima jedan od najstarijih mirisa u povi-jesti ovjeanstva. Najstariji zapisi odnose sena najpoznatiju vrstu ovoga drveta, l ibanon-ski cedar (Cedrus libani), simbol uzvienosti,snage, plodnosti i dostojanstva. Upotreblja-vali su ga Babilonci i Egipani, a osim zazdravlje i ljepotu, koristili ga za balzamira-nje i zatitu papirusa od kukaca. Najstarije

drvenih strugotina ili piljevine, a kod jednogi drugog dominiraju seskviterpenski spojevi.Eterino ulje atlantskog cedra zlatnoute jeboje, miris mu je topao, kamforast, sa slat-

kodrvenasto-balzaminim tonom. Neto jeotriji od virdinijskog cedra, a ubraja se udonju mirisnu notu sred-njeg intenziteta. Dobro semijea s ruinim drvetom,jasminom, tamjanom, mu-katnom kaduljom, rumari-nom.

Fitoterapija Eteri-na ulja crnogorinih vrstaolakavaju tegobe dinogasustava, ublaavaju kaalji pomau pri izbacivanju

nakupljene sluzi. Cedar olakava i tegobe

uzrokovane kongestijom koja prati upalebronhija i sinusa. Antiseptiko djelovanje ce-dra zasluno je za ublaavanje respiratornihtegoba jednako kao i urinarnih ili problemaprostate.

U mjeavinama s drugim eterinim uljimauspjeno se primjenjuje za olakanje raznihreumatskih bolova. Zbog fungicidnog dje-lovanja primjenjuje se u preparatima zasuzbijanje gljivinih oboljenja stopala, a

stablo libanonskog cedra ima blizu 2.500godina. Svojim izgledom izaziva divljenje ipotovanje. Drvo mu se koristi kao grae-vinski i mirisni materijal. Koristi se u kozme-tikoj industriji te kao jedan od najstarijihrepelenata i insekticida. Nalazimo ga u naj-poznatijim mukim i enskim mirisima, kaoto su Chanel No 5, Hugo Boss i dr.. Zbogsvoga blago drvenastog, slatko-kiselkastog

mirisa, s lagano koastim tonom, eterinoulje cedra omiljeno je u svim kombinacijamaza muke mirise. Posebno se rado dodaje ulosione poslije brijanja, u kojima dolazi doizraaja njegovo antiseptiko, balansirajuei omekavajue djelovanje na kou.

Na tritu se mogu nai eterina uljapod nazivom cedar, dobivena iz nekolikorazliitih botanikih izvora. U aromaterapijisu najzastupljenija eterina ulja atlantskogili bijelog i virdinijskog ili crvenog cedra,koja se razlikuju po botanikom porijeklu tekemijskom, organoleptikom i fiziolokomdjelovanju. Obje vrste eterinog ulja dobi-

vaju se destilacijom vodene pare iz drveta,

Mladi svijetlozeleni smrekovi izbojci

Eterino ulje dobiva se iz cedrovadrveta

Libanonski cedar (Cedrus libani)

pripisuje mu se i sedativno i afrodizijakodjelovanje.

Aromaterapija je vrlo opirno i kom-pleksno podruje, a aromaterapijska seznanja mogu primijeniti u svakoj domeniljudske djelatnosti te definirati kao korite-nje eterinih ulja za poboljanje vitalnostii zdravog duha, inhaliranjem i dermalnomaplikacijom eterinih ulja.

Aromaterapija se u potpunosti uklapa usve popularniji socioloki pokret povratkaprirodi i odraava tenju povratku kvalitet-nijem nainu ivota. U naem podneblju, ukojemu je mnogo ljekovitog i umskog biljai drvea nadohvat ruke, iz kojih se dobivaeterino ulje, imamo niz mogunosti nje-gova koritenja. Aromaterapija je mali diofitoterapije i zahtijeva puno vie znanja odonoga koje nalazimo u rijetkoj i nedovoljnokvalitetnoj literaturi te na internetu. Fitote-rapija iz crnogorinih uma pomae ovjekuda se bolje osjea i da uiva u mirisima kojedobiva iz lia, plodova i drveta, radi ouva-

nja zdravlja i vitalnosti.

Sirup pripremamo na sljedei nain: svjee ubrane mlade izbojke,smreke, jele ili bora stavimo u bocu, izmijeamo s istom koliinommeda te stavimo nekoliko dana na sunce da puste sok; zatim ih pro-

cijedimo kroz istu lanenu krpu i koristimo kao lijek za dine organe.Uzima se dnevno po jedna ajna liica, pola sata prije doruka. Nesmiju ga koristiti bubreni bolesnici jer nadrauje bubrege.

7/25/2019 133 hr sume

26/52


Pie: Goran afarek

Foto: G. afarek

zanimljiva priroda

Bambus

predstavlja

posebni

element

vegetacije

mnogih

zemalja.

Vaan je za

ivotinje koje

se njimehrane, ali i za

ljude koji u

njemu nalaze

materijal

za mnoge

proizvode.

On je i najvei

predstavnik

trava,

doseuiogromne

proporcije

Probijao sam se kroza sve neprohodniju dun-glu i polako pribliavao movari, pa je velikuprimarnu umu zamjenjivala nia, ali gua ve-getacija. Tlo je postajalo sve nesigurnije, me-

kano i mokro, pa sam birao depove poviene i suhe

zemlje. Nastojei doi na jedan takav suhi otok, zapeosam u jednom trenutku za neke lijane. Da ne padnem,prihvatih se za oblinje drvce da bih sa uasom usta-novio bolne posljedice toga. Kora tog drvceta bila jeprekrivena stotinama vrlo sitnih i kratkih iglica. Cijelidlan bio mi je prekriven njima. Trebalo mi je vremenada ih sve izvadim, ali barem je ostao lijep otisak nakori. Sa uenjem ustanovih da nije u pitanju nekodrvce, nego bambus!

uplji divoviJedna od najveih osobitosti bambu-sa je nepostojanje sredinje stabljike. Osnovnu grauumjesto toga ine razgranati vegetativni segmenti.Biljke moemo podijeliti u cjelini u rizom, izdanaki grane. Rizom je podzemni dio biljke i ini osnovu

svakog bambusa. Stabljika je openito podijeljena usegmente, svaki se sastoji od nodija (lanka) i inter-nodija (meulanka).

Primi li se bambus u ruke, osjetit e se pod prstimaglatka kora. Kao da ju je netko premazao lakom, akse i svjetluca. Internodiji su esto prekriveni zatitnimtkivom poput lista koji je suh, a u mnogih vrsta imaiglice. Vrlo su sitne i kratke te se teko skidaju s ruke,kao to sam se osobno osvjedoio. Anatomiju stabljikeje nemogue odrediti u ivoj biljci nego treba vidjetiodsjeeni primjerak. S obzirom na veliinu, nadzemnastabljika je vrlo lagana. Stabljiku dugaku i nekolikometara podigne se kao od ale. Nije ni udno kad jeuplja iznutra. Unato tome, stabljike su vrlo vrste.

Treba ih fino popreno razrezati da bi se vidjela njiho-va tajna. Ona se krije u cjevicama za transport vode(traheja) koje su pune lignina. Tu su i celulozna vlaknakoja dodatno ojaavaju stabljiku.

Ono to najvie fascinirana bambusima je njiho-va visoka, a opet vitka stabljika. I to bez sekundarnograsta u debljinu, jer ona je ipak trava. Nedostaje imvaskularni kambij drvea te ne proizvode godove. Bakao i palme, one se mogu udebljati na druge naine.A kao sve trave, rastu u visinu iz interkalarnih meri-stema. Sve u svemu, ti divovi meu travama doseu35 metara! U svakom sluaju, debljina bambusa zbognedostatka pravog sekundarnog rasta ostaje stalnaskoro na cijeloj stabljici.

Vrste u skupini trava imaju dosta specijaliziran oblikcvijeta, no bambusi zadravaju primitivnu grau. Takose u trava ocvijee sastoji od dvije lodikule, odnosnomale ljuskice koje svojim bubrenjem uvjetuju otvara-nje cvijeta. Bambus ima tri takve ljuskice. Golema vei-na vrsta trava gubi jedan krug pranika (onaj vanjski),no bambus zadrava dva kruga. Poznato je da i riazadrava dva kruga pranika.

Bambusi su tipini stanovnici takozvanih rupau umi (engl. forest gaps). To su osvijetljena mjestanastala padom jednog ili nekoliko velikih drveta. Na-staju novi uvjeti u kojima bujaju pionirske biljke. Bam-bus tako moe dnevno narasti vie od jednog metra!Takvim brzim i gustim rastom oni brzo dominiraju tom

pukotinom. S vremenom rupu zatvaraju spororastue,ali vre biljke. Unato tome, bambusi znaju godina-ma tvoriti tako guste sastojine da dugo vremena spre-avaju regeneraciju ume.

TROPSKA TRAVA

Bambus

7/25/2019 133 hr sume

27/52

div meu travama

Uzgajivai bambusa se ne pouzdaju u proizvodnjusjemena ve sijeku dio rizoma s razvijenim pupovimastabljike. Razlog tome je to bambusi cvjetaju iznim-no neredovito pa vegetativno razmnoavanje igraveu ulogu nego ono spolno. tovie, cvjetanje bam-busa toliko je rijetko da moe biti doslovno jednom ustoljeu. Njihov ivotni vijek je doista neobino dug.Ono to je jo zanimljivije je da sve biljke jedne vr-ste cvjetaju istovremeno. To je sluaj i s jedinkama u

vrlo razliitim ili velikim geografskim podrujima. Toznai da se u jednom datom trenutku stvori ogrom-na koliina sjemena, a onda ga nema desetljeima. Iza kraj, jo jedna osobitost nakon cvjetanja, biljkeodumiru, a kako su koordinirane, nastaje masovnoodumiranje.

Ovakav hiroviti nain seksualnog razmnoava-nja je potaknuo razvoj (nastanak) nekoliko teorija. Uprvom redu one nastoje objasniti ekoloku prednostovakvog naina rasploda. Jedna od najuvjerljivijih te-orija tvrdi da je to prilagodba izbjegavanja godinjeggubljenja sjemenja od strane ivotinja. To se prije sve-ga odnosi na takore koji su posebni sladokusci bam-busovih plodova. Ti glodavci bi se lako sinkronizirali na

godinju proizvodnju sjemena. Ovakva strategija veje viena u drugih biljaka. Cvatnjom svega jednom ilidvaput u jednom stoljeu glodavci ne mogu predvid-jeti nastanak sjemena. Naravno, kada doe vrijeme,takori e imati masovnu gozbu, ali e ostati i punosjemenaka za rasplod.

Bambusi rastu u tropskim, suptropskimi umje-renim podrujima svijeta. Njihov raspon stanita kreese od nizina do 4.000 metara visokih planina. To znaida ih nalazimo od hladnih planinskih podruja do onihvruih i vlanih tropskih kinih uma. Najvei broj vrstanalazimo u tropskim krajevima, uglavnom nizinama isrednje visokim podrujima.

Spadaju u jednosupnice. Iako ogromni, dio su po-rodice Poaceae, odnosno potporodice Bambusoideae.To u praksi znai da su to najvei predstavnici skupinetrava. Za razliku od ostalih biljaka, sistematika bam-busa je daleko od svrene. Veina rodova je jo dostanejasna. Zbog toga je toan broj vrsta nepoznat. Ipak,gruba procjena glasi oko 1000 vrsta u 91 rodu.

Kao to je nejasna sistematika, tako je nejasna i nje-gova evolucija, odnosno filogenetski razvoj bambusa.Pretpostavlja se da su potencijalna sredita rasprostra-njenja tropska Amerika, Madagaskar, juna Kina te sje-verna Indokina. Sadanja rasprostranjenost bambusaje vrlo utjecajna ljudskom aktivnou. Sjea uma,primjerice, pridonijela je irenju bambusa uz ceste iostala sekundarna stanita.

Rijetko koja biljka ima tako vanu ekonomskukorist kao bambus. To se odnosi naroito na ruralnapodruja Azije. Ljudi su ondje odavno uoili njegovekoristi. Spektar njegove upotrebe je doista irok.

Procjenjuje se da skoro polovica ovjeanstva kori-sti bambus svakodnevno. I to ne samo nekoliko, nego

tisuu proizvoda koji se iz njega mogu napraviti. U pr-vom redu je tu prehrana. Bambusove mladice su ne-zamjenjivi dio azijske kuhinje. Njegove ari su davnoprele granice pa se izvozi u limenkama ili boicamaStabljike bambusa


7/25/2019 133 hr sume

28/52


Bambusi su tipini stanovnicitakozvanih rupa u umi, osvijetljenih

mjesta nastalih padom jednog ilinekoliko velikih drveta. Na njima

bujaju pionirske biljke, a bambus tako

moe dnevno narasti vie od jednogmetra!

gotove hrane. U SADpostoje i farme bam-busa jer konzerviranebambusove mladicegube okus. U Africi seod bambusa proizvodivino. Potom, od bam-busa se izrauje pri-

bor za jelo, alat, oru-je (puhaljke), igrake.Moe se proizvoditi ipapir.

Moda je najpoznatija upotreba kao gra-evni materijal. U Burmi (Mianmaru) i Ban-gladeu polovica svih kua gradi se iskljui-vo od bambusa. Koristi se od obinih ploto-va (ograda) pa sve do cijelih kua. Naroitoje vaan u podrujima bez drvea. Koristi seza armirani beton, za skele, cijevi...

Ljubitelji bambusa Uspinjao sam se oddivlje rijeke Namorone strmom stazom usreddungle, jo prepun utisaka od pobjenjele

i pjenuave bujice to se razbijala o tamnegranitne stijene. Teki, sivi oblaci svakog tre-na su p

133 hr sume

Documents