13 - pisanje za radio i televiziju-skripta-agencijsko novinarstvo-zurnalistika pdf

Upload: terminator55

Post on 11-Oct-2015

52 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Pisanje za radio i televiziju praktikum

TRANSCRIPT

  • 1

    Agencijsko novinarstvo 15 PISANJE ZA RADIO I TELEVIZIJU Elektronski mediji neuporedivo bre izvetavaju od tampanih. Oni omoguavaju da se neki dogaaji ak i direktno prate ( na primer, sportski dogaaji, zasedanje skuptine, prenos sletanja oveka na Mesec... ) i pruaju mogunost autentinog obavetavanja zvukom i slikom. Korienje zvuka i slike nameu neke osobenosti elektronskim medijima. U radijskim vestima novinar pise za uho, a ne za oko. Stil pisanja za radio postao je konverzacioni. Pravilo glasi: pii kao da razgovara sa prijateljem. Obrazac pisanja za televiziju takoe je vremenom evoluirao. Iako je isto tako konverzacioni kao i za radio, prilagoen je potrebama televizijskog naina kazivanja. Na primer, pri pisanju za televiziju potrebne su pauze neophodne da bi se rei i snimci koordinirali. Pisanje se pri tom esto vezuje za raspoloive slike. Novinari elektronskih medija moraju vie nego novinari tampanih medija da se trude da piu jednostavno i jasno. Oni, po pravilu, manje koriste stilske figure nego njihove kolege u tampanim medijima. Lid prepun injenica, sa odgovorima na pitanja ko, ta, zato, gde, kada i kako, koji se esto koristi u tampanim medijima, moe da ostavi bez daha i najboljeg spikera. Takav lid ponekad sadri isuvie informacija za korisnike elektronskih medija. Za razliku od tampanih medija, koji itaocima omoguavaju da se ponovo vrate na nejasne delove, radio i televizija pruaju samo jednu priliku da se shvati poruka. Radijski i televizijski novinari to stalno moraju da imaju na umu. Novinske agencije su ustanovile pravila za radio-televizijski stil. Posebno je vano kako da se pripremi tekst, navedu brojevi, vremenske reference, kako da se citira i upotrebljavaju skraenice i interpunkcija. Brojevi 1. Kad god je mogue, pojednostavite kompleksne brojeve. Posluite se reima: Priblino, vie od, oko i skoro. Bolje je rei vie od milion dinara, nego milion i 52 hiljade petsto pedeset i jedan dinar. 2. Varirajte izraze. Da biste izbegli ponavljanje i bolje objasnili trendove ili promene. Recite, na primer, nagli pad, oboren za 40 odsto, vie nego udvostuen,prepolovljen... 3. Ispisujte slovima brojeve do 10. Ciframa oznaavajte brojeve od 10 pa nadalje. Kombinujte brojeve i rei da izrazite hiljade. Na primer: 35 hiljada dinara. Ili, 25 miliona dinara...

  • 2

    4. Kad god je mogue zaokruite brojeve, naroito velike. Na primer: 1.005.897 dinara treba rei: neto vie od milion dinara. Kada je suma 1.499.782 dinara treba rei: neto manje od milion i po dinara ili oko milion i po dinara. 5. Razlomke ispisujte reima. Na primer: dve treine, tri etvrtine... 6. U novinama esto pie: Saobraajnu nesreu je izazvao Patar Petrovi ( 50 ). Za radio i televiziju mora da se kae: Saobraajnu nesreu je izazvao pedesetogodinji Petar Petrovi. 7. Ako dajete numerike informacije, kao to su brojevi telefona ili registarske tablice automobila, koristite se povlakom da biste niz izdelili na delove, onako kako biste ga izgovorili. Na primer: Registarske tablice NS 55 povlaka 732 (NS 55-732). Vremenske reference Za elektronske medije treba, kad god je to mogue, pisati u sadanjem vremenu. 1. Izbegavajte isticanje elemenata prolog vremena, naroito u uvodnoj reenici. 2. Nemojte nepotrebno da upotrebljavate re danas. U nekim sluajevima dan treba razlomiti na sastavne delove: jutros, popodne, veeras... 3. Budite oprezni kada povremeno upotrebljavate vremenske odrednice koje privlae panju. Na primer: u vreme popodnevnog emitovanja, tokom proteklih pola sata i tako dalje. Citati Novinari u listovima esto veoma mnogo citiraju. Radio-televizijski tekstovi sadre manje navoda: nema vremena za dugake citate. esto je bolje kada se kratko i jasno rezimiraju neije rei, nego doslovno preneti sve to je rekao. Imena i titule Titule moraju da prethode imenu. Ako je titula toliko dugaka da bi spiker imao tekoe da je izgovori zajedno s imenom, upotrebite dve reenice. Na primer: Tako kae Petar Petrovi. On je predsednik Komisije za informisanje Skuptine Srbije. Skraenice Izbegavajte skraenice kad god moete.

  • 3

    Struktura reenice u tekstu za radio i televiziju Izbegavajte duge razmake izmeu subjekta i predikata Nemojte pisati: Petar Petrovi, koji je jue izabran za gradonaelnika Novog Sada s najveim brojem glasova u istoriji grada, danas e se obratiti novinarima. Umesto toga, napiite: Novi gradonaelnik Novog Sada Petar Petrovi danas e se obratiti novinarima. On je jue izabran na tu funkciju s najveim brojem glasova u istoriji grada. Podelite duge nizove prilokih ili pridevskih odrednica Nemojte pisati: Petar Petrovi je snanim udarcem glavom, plasirajui loptu u mreu, koju mu je majstorski nabacio Sima Simi sa udaljenosti od najmanje 20 metara, postigao trei gol na ovoj utakmici. Napiite: Petar Petrovi je snanim udarcem glavom postigao trei gol na ovoj utakmici. On je plasirao u mreu loptu koju mu je majstorski nabacio Sima Simi sa udaljenosti od najamnje 20 metara. Izbegavajte da izvor imenuje posle citata Nemojte pisati: Pobediu na izborima, rekao je Petar Petrovi. Ljudi tako ne govore. Napiite: Petar Petrovi je rekao da e pobediti na izborima, ili Petar Petrovi je samouvereno izjavio: Pobediu na izborima. Pisanje za radio Stvaranje slika reima Pisanje za televiziju Usklaivanje rei i slika

    Literatura - Brus D. Itjul i Daglas A. Anderson, Pisanje vesti i izvetavanje za dananje medije, Media centar, Beograd, 2001. ( str. 225. do str. 235. ) - Neda Todorovi, Novinarstvo, FPN, Beograd, 2002. ( str. 66. do str. 67. ) - Duan Slavkovi, Biti novinar, Nauna knjiga, Beograd, 1988. (str. 92.. do str. 137. )

    Agencijsko novinarstvo 15PISANJE ZA RADIO I TELEVIZIJUBrojeviVremenske reference

    CitatiSkraeniceIzbegavajte duge razmake izmeu subjekta i predikataPodelite duge nizove prilokih ili pridevskih odrednica

    Pisanje za televizijuUsklaivanje rei i slika