-turisticka geografija-skripta-

5/28/2018 -Turisticka geografija-skripta-

1/40

Sveuilite u Zagrebu Prirodoslovno-

matematiki fakultet Geografskiodsjek

Turistika geografija

Repetitorij za ispit napravljen na temelju:- Blaevi, I: Turistika geografija

svijeta, !", #agre$, %&&'- Blaevi, I: Turistika geografija

(rvatske, !", #agre$, %&&'

#agre$, listopad %&&)


2/40


T*RI+TI" ./0.R1I2 3 znanstvena disciplina koja prouava prostorna kretanja turista, utvrujeelemente i faktore tih kretanja, izdvaja razliite oblike tur. kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih istrukturnih vrijednosti, prouava prirodne i antropogene turistike resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti,naine valorizacije prostora te predlae metode i naine zatite resursa i prostora u cjelini.- ona definira tipove turistikih regija i zemaljaPR/45/T: prouavanje turizma kao prostorne pojave, tj. geografske initelje turistikog kretanja i utjecaj

turizma na preobraaj stanovnitva i kretanja#46I:- prouavanje faktora turistikog kretanja- upoznavanje vrsta turizma- diferenciranje turistikih objekata- uoavanje tokova kretanja turista- izdvajanje turistikih podruja- utvrivanje razlika u opsegu turistikog prometa

Pojam turizma

ime (naziv turizam franc. TOUR! kruno putovanje (poinje i zavrava u istoj toki franc. TOURISME "tourism# ! izletnitvo lat. TORNUS ! toilo$ gr. TORNOS! lonarsko kolo fenomen koji je prisutan od davnih vremena, no kao masovna pojava biljei se od %&'.g.

)odina*roj turista

u mil.+rihod od

meunarodnog turizma%&'. ' ,% mlrd %&. / /, mlrd %&/. % %0, mlrd %&0. 0' %, mlrd %&0'. 112 '', mlrd

%&&. 2% 20%, mlrd %&&'. 1 1'', mlrd

turizam stoji uz bok vode3im svjetskim industrijama (naftna, automobilska, vojna

definicija turizma4 prva definicija turizma (vicarci 5unziker i 6rapp turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz

putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, a da se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i daboravak nije povezan s gospodarskom djelatno3u

7ogli3 gospodarska djelatnost, trgovina u kojoj se vesele i oni koji kupuju i koji prodaju 8urizam zadovoljava potrebe za4 odmorom, razonodom, oporavkom, lijeenjem, podizanjem kulturne

razine stanovnitva, upoznavanjem i zbliavanjem ljudi i naroda o turizmu ovise i na turizam utjeu brojne gospodarske djelatnosti4 promet, hotelijerstvo, ugostiteljstvo,

trgovina,, ku3na radinost, komunalna infrastruktura, industrija, poljoprivreda, itd.

T*RI+T 3 posjetitelj koji ostvari najmanje jedno no3enje u nekom smjetajnom objektu u mjestu koje jeposjetio.9otiv putovanja4 odmor, razonoda, zdravstvene potrebe, obiteljski razlozi, znanstveni, portski i diplomatskiskupovi, posjet prijateljima i roacima, vjerske potrebe (hodoa3a i ostali razlozi (promjena ivotne i radnesredine. :naajke ; dobrovoljnost i privremenost putovanja

Tko nisu turisti7 osobe koje dolaze u neko mjesto radi namjetenja ili pokretanja vlastite djelatnosti osobe koje dolaze u neko mjesto radi stalnog prebivalita (preseljenje studenti i uenici u domovima radnici koji rade izvan mjesta stalnog boravke

%


3/40


pogranino stanovnitvo koje ivi u jednoj, a radi u drugoj dravi putnici u tranzitu, ako se ne zadravaju u zemlji kroz koju prolaze (makar taj tranzit moe biti dulji

od 1h

Rekreacija

definicija; ljudska djelatnost, izvan profesionalnog rada, koju ovjek odabire prema vlastitim potrebamai eljama

ona doprinosi4 razvoju linosti, zadovoljavanju potreba i interesa, psihikom rastere3enju, kvaliteti ivota obuhva3a razliite vrste ljudske aktivnosti4 tjelesno vjebanje, aktivnosti u kulturi i umjetnosti, drutveno-

zabavne aktivnosti, sakupljake aktivnosti, znanstvene i tehnike aktivnosti, aktivnosti u prirodi znaajka ; aktivnosti se ne obavljaju iz nude ili iz potrebe za materijalnim koristima 7


4/40


Povijesni razvoj turizma

iako je pojava turizma jo starija, promatramo je od razdoblja Stare Grke putovanja iz portskih pobuda (Dlimpijske igre od //0. pr. 6r. do 202.

//. odrane ?. Dlimpijske igre (prve moderne D? odrane su %0&. koje su okupile )rke i na nekovrijeme prekinule ratovanja

putovanja iz vjerskih motiva proroite Eelfi

na 6reti i 9ikeni pronaene su badarene posude to svjedoi o organiziranom preno3itu i prehrani zaputnike

u Rimskom razdobljuzapoinje gradnja prometnica putovanja i posjete amfiteatrima

postojale su arene (amfiteatri koje u prvom redu slue za odmor i razonodu vojnika (Fkruha i igaraF gladijatorske igre

putovanja iz zdravstvenih razloga terme za okrijepu i lijeenje ville rustice svojevrsne vikendice, ku3e na osami kako bi se odmaknulo od grada

u Srednjem vijekukontrolu nad ivotom preuzima >rkva organiziraju se brojna hodoa3a u sveta mjesta (7im ; ?talija, Aantiago de >ampostela ; Gpanjolska,

Hourdes ; Irancuska, @eruzalem ; ?zrael, 9eka i 9edina ; Aaudijska =rabija, Baranasi ; ?ndija ta putovanja ponekad traju i po mjesec dana, pa postoje organizirana preno3ita i prehrana za

hodoasnike omogu3uje upoznavanje stranih kultura bogati slojevi stanovnitva odlaze na viteke turnire i u lov koritenje toplica u potpunosti je zanemareno

u prijelaznom razdoblju(do %&. stolje3a stvara se kulturna i socijalna podloga koja 3e omogu3iti kasnijuekspanziju turizma pisci reagiraju protiv izvjetaenog naina ivota, javljaju se brojni kulturni pokreti

(npr. romantizam, propagira se povratak prirodi (@.@. 7ousseau %/% - %//0 tekoe sa smjetajem, prometnicama i nesigurne politike prilike u Europi

ur!oaske revolucije, procesi uranizacije, ogaenje gra"anske klase

%/0/. @acJues *almat osvaja 9t *lanc 8alijani ureuju prva turistika naselja na Hiburnskoj obali, te organiziraju masovne posjete 7imu i

Beneciji (godinje %'.-. putnika brojni pronalasci krajem %0. stolje3a %0'. prva eljeznica Hiverpool-9anchester$ izum parobroda$

makadamske ceste (nazvane prema kotu 9c=damu koji je vidio takve ceste na svojim putovanjima po6ini

veliki problem predstavljaju smjetajne (nemogu3nosti %0'. na 8urskom jezeru u Gvicarskojorganizirano je prvo masovno no3enje za posjetitelje iz Belike *ritanije, pri emu je ugu3eno ' osoba

smatra se preteom modernog turizma putuju samo povlateni, tj. bogati slojevi stanovnitva

%&. st. stabilizacija prilika u ook4

%01%. organizirao izlet za ' osoba (prvo skupno putovanje vlakom na relaciji Heicester ;Houghborough (Belika *ritanija pri emu dobiva popust kod kupovine karata, to je prvo masovnoputovanje eljeznicom ('./.%01%. K taj dogaaj se uzima kao poetak modernog turizma

%01'. osniva prvu turistiku (putniku agenciju F>ook and AonF %0'%. uslugama njegove agencije za potrebe puta na ook ohrabruje ostale poduzetnike u razvijenom svijetu da se ponu baviti turizmom, pa se osnivaju idruge turistike agencije

8


5/40


jaaju prometne veze4 eljeznica apsolutno vlada do prve polovice . stolje3a (unapreuje se, rade se bolji vagoni ;

pullmanovi vagoni, M> kabine, brzi i ekspress vlakovi, uvodi se svjetlo u kabine, coucheti, vagon-restorani...

nakon otkri3a benzinskog motora i automobilizacijske ere (nakon ??. NN eljeznica dobiva jakukonkurenciju automobilizacije uvjetuje znaajne promjene u prostoru koje utjeu na njegovu

turistiku valorizaciju (ceste, parkiralita, moteli, autoceste ; grade se od %&1. kao drugi konkurent pojavljuje se avion masovni razvoj nakon %&., a u turistikom smislu

naroito vaan nakon pojave charter-letova (omogu3uju turistiki razvoj udaljenih dijelova svijeta ibrojnih otoka

brodski promet, unato unaprijeenjima, ne postaje konkurent eljeznici, jer se meusobnonadopunjuju$ dananji vodeni promet u turistikom smislu svodi se na nautiki turizam, a manifestirase preko trajekata, amaca, glisera, jahti (zahtjevaju gradnju marina i ostalih plovila

Prva putovanja i turistiki vodii =lpe (At. 9oritz (Gvicarska, termalno i klimatsko ljeilite 9editeran (Cice, >annes na =zurnoj obali (Irancuska, Aan remo (?talija, Dpatija (57

putovanja privilegiranih (aristokracija, tvorniari, trgovci,O smjetajni objekti visokog standarda probrani gosti dug prosjeni boravak visoka potronja

6arl *edecker ; krajem %&. st. prvi turistiki vodi

)


6/40


#unkcije turizma

dvije osnovne skupine funkcija4=. neekonomske

a$ zdravstvenab. zabavna

c. kulturnad. socijalnae. politika

%$ ekonomske pretvaraju neprivredne stvari (npr. sunce, more, plae... u privredni resursa. preraspodjela narodnog dohotka (ve3ina turista potjee iz bogatih zemalja

$ platna bilanca (turizam kompenzira gubitke vanjskotrgovinske bilancec. zaposlenost stanovnitva (uglavnom sezonskad. razvoj nedovoljno razvijenih krajevae. indirektni ekonomski utjecaji

Faktori razvoja turizmaA. Pokretaki faktori ("pus faktori"! ili faktori potranje

a. radna i ivotna sredina trai se suprotnost svakodnevici i bijeg od urbane sredine K potreba za odlaskom na

odmor i za rekreacijom u i3em okoliu ambijent u kojem ovjek ivi (porast broja stan.$ odnos grada i sela$ urbanizacija ;

svjetski proces$ onei3enje okolia$ buka K sve to dovodi do elje za promjenomsredine

b. slobodno vrijeme tjedni i godinji odmor %. svibnja %0. u >hichagu odran trajk kojim radnici zahtjevaju bolje uvjete ivota (0

sati rada, 0 sati odmora, 0 sati zabave danas se u prosjeku radi 1 sata tjedno

dvodnevni vikend (prvi ga uvode


7/40


dolinski (fluvijalni reljef du toka rijeke smijenjuju se stijene razliite otpornosti,pa uslijed diferencirane erozije dolazi do nastanka kompozitnih dolina u kojima sesmjenjuju suenja (sutjeske, klisure, kanjoni i proirenja$ npr. Perdapska klisura,kanjon >olorada, kanjon Erine, slapovi Ciagare...

krki reljef privlai panju zbog brojnih povrinskih (krape, vrtae, polja,ponornice i podzemnih (spilje, jame, ponori, ledenice fenomena koji nastaju

pukotinskom cirkulacijom vode i procesima korozije (otapanja vapnenakih stijena$npr. +aklenica, Ilinth-9ammoth >ave AQstem (A=E, Dptimistieskaja spilja(7usija, +ostojna (Alovenija

vulkanski reljef prepoznatljiv po stoastim uzvisinama iji su vrhovi okrnjeni zbogstvaranja kratera, npr. >rater Hake (A=E, Bezuv (?talija, Iujijama (@apan...

morske obale njihov izgled uvjetovan je reljefom kopna i sastavom obale, toutjee na horizontalnu (npr. stvaranje klifova i vertikalnu ralanjenost(razvedenost obala$ koeficijent obalne razvedenosti predstavlja odnos ukupneduine obalne linije i zrane linije koja spaja odreene toke na obali i bitan jepreduvjet kupalinog turizma

7azvedenost obala @adranskog mora 4zrana udaljenost koeficijent

5rvatska ' %%,%*i5 %,')rka %& 2,01>rna )ora & ,02Alovenija %/ ,=lbanija ' %,'2?talija %,2/

idrolo&ka osnova hidrografski turistiki resursi4 voda na povrini :emlje i u podzemlju koja privlai

turiste

more vanu ulogu u turistikoj valorizaciji imaju hidroloka obiljeja mora poputtemperature, saliniteta, prozirnosti, gibanja morske vode (plima i oseka, morskestruje...

jezera privlaan element krajolika$ mogu biti prirodna ili umjetna$ od prirodnihjezera turistiki su znaajna ledenjaka (npr. *odensko jezero (Gvicarska, Hago9aggiore (?talija, *led i *ohinj (Alovenija, vulkanska (npr. >rater Hake (A=E,tektonska (npr. Dhrid (9akedonija, jezera u kru (npr. Akadarsko jezero, rijenajezera (npr. +litvice

rijeke meusobno se razlikuju prema reljefu kroz koji protjeu (krke, planinske,nizinske rijeke... i reimu vode (pluvijalne, nivalne, mjeovite$ turistiki su privlanezbog izvora, vrela, slapova (obruavanje vode sa stepenicama, vodopada(obruavanje vode bez stepenica ; najve3i u Benezueli, brzaka, bukova, slikovitihrijenih dolina, te kao sportsko-ribolovna podruja i kupalita

mineralni izvori imaju pove3an sadraj otopljenih minarala koji vodi dajuspecifian miris i okus, imaju znaaj u zdravstvenom turizmu

termalni izvori imaju temperaturu vode koja je via od prosjene temperaturezraka u tom podruju, dijele se na hipotermalne (R-21R>, homeotermalne (21R-20R> i hipertermalne (vie od 20R>, imaju znaaj u ljeilinom turizmu

klima

klimatski elementi vani za razvoj turizma4 osunavanje (insolacija, temperaturazraka, vlaga zraka (visoka temperatura S visoka vlaga ! sparina, a maestral !osvjeava i pogodan za jedrenje, vjetrovi, padaline, naoblaka$ klimatski faktori4geografska irina, odnos kopna i mora, nadmorska visina, reljef, vrsta tla, biljnipokrov.

insolacija predstavlja trajanje sijanja sunca u nekom mjestu u odreenomvremenskom razdoblju$ sunevo zraenje pozitivno utjee ne raspoloenje(stvaranje melatonina i serotonina, potie stvaranje E vitamina, izaziva promjene u

pigmentaciji koe, ubrzava zacjeljivanje rana... temperatura zraka ima fizioloki utjecaj na ovjekov organizam$ optimalni uvjeti

za rad i odmor su R> i relativna vlaga zraka od T


8/40


vjetar predstavlja strujanje zraka iz podruja relativno vieg u podruje relativnonieg tlaka, a razlikuju se prema brzini i svojstvima$ za turizam su znaajni zbogutjecaja na zdravlje (npr. maestral pozitivno utjee na zdravlje, a fen nepovoljno iugodu turista, igraju vanu ulogu u prometu (npr. bura ponekad onemogu3avavonju trajekata, vjetar omogu3uje sportsko jedrenje...

padaline turistiku vanost imaju kia (nepovoljan utjecaj i snijeg (povoljan

utjecaj ; razvoj zimskog, skijalinog turizma biljni pokrov i ivotinjski svijet

flora biljni pokrov ima zdravstveno (proizvodnja kisika, praktino (npr. smjetajkampova u boricima, estetsko (pove3ava kolorit i pitomost krajolika i kuriozitetno(npr. stabla gigantskih dimenzija iUili tisu3ljetne starosti znaenje$ zati3ena prirodnapodruja spadaju u turistiki atraktivna mjesta

fauna u mnogim je zemljama sastavni dio turistike ponude (npr. safari, lovniturizam...

b. dru&tveni faktori kulturno'povijesna ba&tina

ostaci iz prapovijesnog razdoblja npr. 6rapina, pilja =ltamira (Gpanjolska

=ntiki spomenici datiraju iz razdoblja starog rkve, turistiki su

znaajni ostaci naselja na uzvisinama, crkve$ znaajni su i kulturni tragovi stoljetne8urske vladavine, srednjovjekovni muzej-gradovi (npr. Benecija, Eubrovnik...,arhitektonska dostignu3a islamske (arapske kulture...

spomen obiljeja ??. NN npr. At. +etersburg, =uschNitz

kulturne ustanove i do%aanja (ne nastaju primarno zbog turizma, ali ga direktno iindirektno potiu

muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, arhivi... npr. *ritish 9useum, Houvre, ambridge, 5arvard$ turistiki suznaajni zbog organizacije ljetnih teajeva

festivali npr. Aalzburger Iestspiele (posve3en 9ozartu, Eubrovake ljetne igre,filmski festivali (>annes, Benecija, 9otovun, zabavni festivali (Aan 7emo

folklorne priredbe npr. Ainjska =lka, 9oreka

karnevali npr. 7io de @aneiro, Benezia, 7ijeka

kongresi vani jer potiu rad hotela u Xmort-sezoniX

sportska dogaanja npr. Dlimpijada, Yniverzijada

gospodarske priredbe npr. :agrebaki velesajama

svjetske izlobe (


9/40


ostala turistika mjesta

turistiko mjesto ima svoje obaveze (organiziranje prometa, ugostiteljskih iprihvatnih objekata, organizacija priredbi i kulturnih dogaanja, zdravstvenuinfrastrukturu, estetski izgled naselja... i svoje privile%ije(zajam na bazi statusa,pravo na propagandu, ubiranje turistike takse...

najvanija uloga turistikog mjesta je smje&taj %osta, tj. osiguravanje preno3ita

u sklopu turistikog mjesta razlikujemo dvije osnovne skupine faktora materijalniobjekti (hoteli, apartmani... i rad (kojim se oplemenjuje prostor

turistiki kapaciteti)

mogu biti direktni (dolaze u izravan kontakt sa turistima smjetajni objekti,prometnice, servisi, pote, kulturno-zabavni i sportski objekti... i indirektni(ne ubiruprihod od turizma, ali ih turisti koriste parkovi, vidikovci...

kapaciteti su najbolji odraz razvijenosti turizma nekog podruja najvaniji receptivni kapaciteti4

hoteli objekt za smjetaj gostiju s najmanje %' smjetajnih jedinica$ usluga seprua u vidu garnita (soba s dorukom, prolaznog hotela (samo no3enje, danasse gotovo ne koristi ili pansiona (puni ili polupansion$ kategorizirani su premastandardu koji pruaju (, E i -e, kuhinje...


10/40


putnike a%encijesu posredniki faktorturizma

distanca ponude i potranje skra3uje se putem posrednika, tj. agencije danas u svijetu postoji oko . velikih turistikih agencija najstarije turistika agencija je F8homas >ook Z AonF, a druga najstarija F=merican


11/40


.lavna turistika podruja svijeta

Regionalni pregled turizma

8uristi i primanja od meunarodnog turizma %&&&.

9akroregija svijeta8uristi +rihod od turizma

u mil u T u mlrd u TSvijet **+ ,-- + ,--=frika / 1 % =merike %2 %0 % / =ngloamerika 0 % 01 %0 Arednja =merika i 6aribi 1 @una =merika %' % 2?stona =zija i +acifik &/ %' /2 % =ustralija s Dceanijom & % %2 2


12/40


Turizam ngloamerike

povrina od oko mil kmdvostruko vie od ambridge CeN Vork svjetska poslovna (M8> hi hi, politika (sjedite YC, kulturna (9etropoliten Dpera

i zabavljaka metropola Mashington planska gradnja i administrativno sredite +hiladelphia (?ndependance 5all =tlantic >itQ najve3e kupalite istone obale A=E, jedini grad-kockarnica na istonoj obali Ilorida suptropska klima omogu3uje turizam tijekom cijele godine$ najve3i priljev turista zimi$

znaajna turistika mjesta EaQtona *each, +alm *each, 9iami *each$ C+ ave AQstem najdui piljski sustav na svijetu

(2! Sredi&nje nizine najmanje atraktivan turistiki prostor A=E Belika @ezera brojne plae, hoteli i gradovi (>hichago, Eetroit Alapovi Ciagare ljeilini izvori 5ot Aprings,


13/40


(+! Planinski zapad i zapadna obala turistiki najatraktivniji dio A=E prirodna osnova jereceptivni faktor (planinski grebeni, vulkani, ledenjaci,ledenjaka jezera, rijeke... brojni C+ VelloNstone (prvi svjetski C+ zati3en jo

%0/.$ Vosemitee (gejziri i vru3i izvori$ AeJuoia$ 9ont7ainer (ugasli vulkan$ >rater Hake, 7ockQ 9ountain$)rand >anQon (kanjon rijeke >olorado...

kockarnice u pustinji Has Begas i 7eno kupalini turizam zbog hladne kalifornijske struje

mogu3 je tek junije od rta >oncepcion niz turistikihmjesta (Aanta *arbara,Aanta 9onica, Hong*each, Haguna *each,Dceanside, +acific*each, Aan Eiego, ?mperial *each$ za razliku od Iloride ovdje jeve3inski priljev turista ljeti

gradovi privlae prometnim poloajem, kozmopolitizmom iarhitekturom Aan Irancisco ()olden )ate *ridge, =lcatraz,

Hos =ngeles (uz koji se veu zabavni parkovi EisneQland,9arineland, te centar filmske industrije 5olQNood 5aNaii zanimljivi zbog povoljne klime, prirodnih obiljeja

(vulkani 6ilauea, 9auna Hoa i 9auna 6ea, te gostoljubivostidoma3ina i originalnog folklora$ najpoznatija plaa Maikiki (uglavnom gradu 5onoluluu

(! Aljaska u novije vrijeme sva znaajnija u turistikom smislu turistiki privlana zbog egzotine prirode i kulture i obiaja

starosjedilakog stanovnitva


14/40


(1! 3uebec i 4ntario tzv. 6anadska rivijera zbog brojnih hotela na Belikim @ezerima[

slapovi Ciagare najposje3eniji turistiki objekt 6anade (jedno od % prirodnih svjetskih uda gradovi 9ontreal (nakon +ariza najve3i grad na svijetu u kojem se govori francuski$ %&/.g.

odran B toranj-jedno od %0 modernih svjetskih uda

(2! prostor od prerije do Stijenjaka (od 5anitobe do Alberte! jezera Minnipeg, Minnipegosis, 9anitoba, 7eindeer, =thabasca, )reat Alave Hake, )reat

*ear Hake C+ Mood *uffalo gradovi Minnipeg, algarQ

(+! Planinski zapad turistiki najatraktivniji dio 6anade visoki vrhovi, ugasli vulkani, ledenjaci, rijeke, kanjoni u ovom je podruju smjetena ve3ina kanadskih C+ najvaniji su *anff, Materton, )lacier,

@asper, 7obson, @oho, 7adium Aprings, 7avalstock... (! obala s otocima

strma, fjordovska, nepristupana Bancouver luka, najrazvijeniji grad kanadskog zapada (razvoj nakon zavretka gradnje

kanadske transkontinentalne eljeznice %00'.$ istoimeni otok je najve3i kanadski otok

'(anadi pripada )*+ ukupne slatke vode svijeta

=8


15/40


Turizam ?atinske merike

s obzirom na stanje i razvoj turizma uvelike se razlikuje od angloamerikog prostora prostor uglavnom slabo i slabije razvijenih zemalja, koje jos nisu dosegle stadij tercijarnih (i kvartarnih

drutava, pa samim time imaju manje sredstava potrebnih za ulaganje u turizam zajednika osobina svih zemalja ovog prostora jest pomanjkanje privatnih turistikih kapaciteta ve3ina

hotela u vlasnitvu je A=E$ taj problem se pokuava rijeiti nacionalizacijom postoje3ih hotela, teulaganjem doma3eg kapitala u izgradnju novih prihvatnih kapaciteta najvaniji atraktivni turistiki faktori ovog podruja su prirodne ljepote (flora i fauna, hidroloka osnova,

bogata kulturna batina ?ndijanskih starosjedilaca, te gostoljubivost stanovnitva

u svim dijelovima Hatinske =merike turizam nije jednako razvijen, pa se u turistikom smislu izdvajaju triregije4 5e6ico$ Antilsko otoje i 7una Amerike

Turizam 5e@iAa

razvijen turizam, koji je u daljnjem porastu 9eWico ima negativnuU-pozitivnu turistiku platnu bilancu ve3ina turista su stanovnici A=E (2U1 ukupnog broja

posjetitelja faktori razvoja turizma 4

duga obala dinamian reljef znaajni kulturni spomenici (povijesne starosti vie od 2

tisu3lje3a turistike regije 4

(,! 8stona obala (obala 5eksiko% zaljeva! najmanje privlaan turistiki prostor zbog nepovoljne klime (pasati donose vlagu i kiu turizam razvijen samo na poluotoku Vucatanu spomenici kulture 9aQa (glavni grad 9aQa

>hitzen ?tza ; piramida, hram ratnika, zvjezdarnica$ grad YWmal ; lijepe palae (1! 5eksika visoravan

smjetena izmeu planinskih lanaca Aierra 9adreDriental i Aierra 9adre Dccidental

brojni prirodni kontrasti i zanimljivosti okosnica drave koncentracija ve3ine gospodarskih

djelatnosti i stanovnitva >iudad de 9eWico glavni grad, turistiki vrlo privlaan

zbog povoljnogpoloaja i ugodneklime (iako utropskom pojasu,smjeten je na nmUvod 2 m, pa ima

tzv. Xklimu vjenog prolje3aX jezero 8eWcoco nedaleko >iudad de 9eWica, tu je

smjeten 8enochititl\n (prijestolnica =steka koji u %1. stolje3upokoravaju 8osteke

vulkani +opocatapetl ('1' nmUv, +aricutin (jedno od %prirodnih svjetskih uda

8eotihuac\n glavni grad kulture 8osteka (piramidaAunca i piramida 9jeseca, hram s karijatidama

(2! Pacifiki obalni pojas suha obala (pasati na putu do pacifikog primorja izgube

svu vlagu, utjecaj hladne kalifornijske struje mala koliinapadalina omogu3ila je razvoj kupalinog turizma

kupalina mjesta =capulco (nekad pacifika trgovaka luka 9eWica,

danas mondeno ljetovalite amerikanaca, 9anzanillo, 9azatlan, +uertoBallarta, Ha +az

=)


16/40


Turizam ntilskog otoja

turistiki jako valoriziran prostor, no velik je problem nedostatakdoma3eg kapitala

faktori razvoja turizma 4 klima Xvjenog ljetaX temperatura mora ni zimi ne pada

ispod 'R> omogu3uje neprekidnu turistiku sezonu tijekomcijele godine pjeane plae, egzotini krajolik flora tropske vegetacije lak pristup zahvaljuju3i brojnim aerodromima

turistiki je najrazvijenije *ahamsko otoje (zbog blizine A=E turistiki centri Cassau (*ahami, 9ontego *aQ (@amaica, te +ortof Apain (8rinidad

Turizam 2une merike

turizam slabije razvijen nego u zemljama prevlake i na otocima Arednje =merike turistika ponuda koncentrirana je u nekoliko toaka faktori razvoja turizma 4

reljef, klima, voda drevni spomenici ?ndijanske kulture ?nka odlino sauvan folklor i tradicionalni nain ivota ?ndijanaca arhitektura i kulturna dogaanja modernih gradova

turistike regije 4 (,! 8stona obala

obuhva3a prostor zemalja koje izlaze na =tlantik Benezuela, *razil, =rgentina i Yrugvaj turistiki najrazvijeniji prostor brojne uvale (bahie s pjeanim plaama #razil

odnosi ] ukupnih turistikih no3enja @une =merike

turistiki su najprivlaniji gradovi 7io de @aneiro (karnevali,festivali sambe, plaa >opacabana, statua >risto 7edendor ;jedno od %0 modernih svjetskih uda, Aao +aolo, Aantos, *elo5orizonte, 7ecife, *rasilia (prijestolnica poznata po planskojgradnji i modernoj arhitekturi

planinska turistika mjesta +etropolis i 8eresopolis uzaleu 7io de @aneira

jezero +atos turistiko sredite je grad +orto =legre vodopadi ?guassu slapovi visine / m, vrlo bogati vodom,

jedno od % prirodnih uda svijeta Ar%entina

najve3a prepreka turizmu =rgentine je velika udaljenost odglavnih svjetskih emitivnih turistikih podruja

gradovi *uenos =ires (prijestolnica, brojni kulturno-povijesnispomenici iz kolonijalnog razdoblja, moderna arhitektura, 9arEel +lata (kupalite i najve3e turistiko sredite

=nde planinski masiv u kojem jesmjeteno %% C+ najpoznatiji C+ jeCahuel 5uapi (prema istoimenomjezeru uz koji je smjeteno turistikosredite *ariloche

9ru%vaj najmanja junoamerika zemlja gospodarstvo je orijentirano na

izvoznu poljoprivredu, razvoj turizmabiljei se tek u novije vrijeme

9ontevideo glavni grad kupalini centri +iriapolis, +unta

del


17/40


:enezuela smjetena u pojasu vru3e tropske klime, pa je

turizam vezan uz klimatski ugodnije obale6aripskog mora, te na podrujima viih nmUv

>aracas prijestolnica slap =ngel Aalto (u )vajanskom visoju

voda rijeke 6arone (koja je pritok Drinoca ruise s visine od oko % m, jedno od %prirodnih uda svijeta

(1! ;apadna obala turistika valorizacija vezana uz obale +acifika, te

=nde turizam slabije razvijen zbog loije prirodne

osnove (strma i slabo razvedena obala, ali i zbogslabije gospodarske razvijenosti zemalja tog prostora

)uaQaJuil jedini ve3i zaljev na pacifikoj obali s nekoliko kupalinih mjesta ^ile turistika mjesta Bina del 9ar i Ha Aerena

=nde oduvijek sredite ivota i naseljenosti,

zbog klimatskih pogodnosti koje proizlaze izsmjetaja na viim nmUv nekadanje carstvo?nka danas je turistiki znaajan prostor >uzco(glavni grad ?nka, dananji +eru i 9achu +icchu,jezero 8iticaca (*olivija, poznate graevine BrataAunca, te hram 6opakabana

suvremeni gradovi privlae modernomarhitekturom i muzejima _uito (grad u =ndama,prijestolnica hile,Balparaiso

=


18/40


Turizam ustralije i 0Aeanije

turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj.udaljenost od glavnih emitivnih turistikih arita(%2. km od Aueskog kanala i isto toliko od AanIrancisca

prostor povrine /,/ mil km

brojni prirodni kontrasti(potencijalni faktor razvoja turizma

u turistikom smislu razlikuju se Australija i 4ceanija

Turizam ustralije

nerazvijen turizam (izoliranost turisti dolaze preteno avionom (&T godinji promet oko & mil turista, ve3ina turista su Covozelanani, *ritanci, @apanci i =merikanci negativna turistika bilanca faktori (potencijali razvoja turizma 4

endemina flora i fauna (ivi fosili brojni C+ i sanktuariji raznolikost klime i reljefa suvremena arhitektura

turistike regije 4 (,! 4bala

AQdneQ najve3i grad =ustralije, kupalini turizam (plae *ondii 9anlQ, parkovi, Dpera 5ouse (jedno od %0 modernih svjetskih

uda *risbane na obali 8ihog oceana, kupalini turizam ()olden

>oast i Aun >oast, Beliki koraljni greben (sjeverno od grada,vana turistika destinacija

(1! otok Tasmanija glavno naselje 5obart (2! Australske Alpe

6osciusko najvii vrh =ustralije (2' m nmUv i C+ gradovi >anberra (glavni grad, 9elbourne

Turizam 0Aeanije sve vie dobiva turistiki znaaj najmaritimniji dio svijeta, prostor goleme prometne i strateke

vanosti sastoji se od tri glavne otone skupine4 9elanezija, 9ikronezija i

+olinezija$ najve3i otok je Covi:eland

faktori (potencijali razvojaturizma4 endemina flora i fauna (ivi fosili raznolikost klime i reljefa vulkanski otoci, postvulkanske

pojave (gejziri, topli izvori, koraljni grebeni, slikovite pjeane

plae, ledenjaci, glacijalna jezera visok narodni dohodak stanovnitva

turistika podruja vezana su uz Covi :eland 9t >ook (2/1 mnmUv, 8asmanov ledenjak

=;


19/40


Turizam zije

turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turistikih arita prostor povrine 11,1 mil kmgotovo neograniene mogu3nosti turistikog razvoja zbog prirodnih

(netaknuta priroda, specifina flora i fauna, vulkanizam, reljefna i klimatska raznolikost... i kulturnihsadraja (ishodita sve 1 religije svijeta, brojni povijesni spomenici i arhitektonska remek-djela kojima

raspolae

u turistikom smislu razlikuju se 8stona$ 7u%oistona$ 7una i 7u%ozapadna Azija

Turizam Istone zije

?stonu =ziju ine tri meusobno razliite prirodne sredine unutranje visoravni, nizine ue 6ine, teotoni niz koji se protee od 6urilskog otoja do Iilipina

prostor u kojem ivi ] svjetskog stanovnitva ?stona =zija obuhva3a @apan, 6inu, 9ongoliju, Ajevernu 6oreju, @unu 6oreju i 8ajvan

7apan otona zemlja 1 velika (5onu, Gikoku, 5okaido i 6Quu i

oko 2 malih otoka gospodarski najrazvijenija zemlja =zije standard se

odraava i na stupanj turistikog razvoja ve3ina stranih turista su gosti iz A=E (%U2 ima izrazito negativnu turistiku platnu bilancu prihod 2,

mlrd , a rashod ak 1,& mlrd (%&& vulkanski reljef turistiki najvaloriziranija planina-svetite

Iujijama (2// m nmUv termalni izvori ljeilini turzam i izvor geotermalne energije izraen osje3aj za zatitu prirode 2 C+, %%' prirodnih

rezervata, te 2 sanktuarija turistika privlanost gradova 8okio (glavni grad, )inza-

trgovaka ulica, politiko, gospodarsko i kulturno sredite,6Qoto (nekadanja carska prijestolnica, brojni hramovi,5iroima (ratni turizam, 6agoima (obalni grad sa lijepimpjeanim plaama i toplim morem zahvaljuju3i toploj6uroshio struji, Aaporo (:imske D? %&/., skijake planine8eine i Dkura

0ina najmnogoljudnija zemlja svijeta ima velik turistiki potencijal, no nije turistiki razvijena turistike destinacije +eking (nebeski hram i >arska

palaa, te u okolici carska grobnica 8ien Ahushan, 6ineskizid (jedina graevina koja se vidi s 9jeseca`, Gantung(6onfucijev hram, Gangaj (+agoda zmijske ljepote

Sjeverna 0orejazbog zatvorenosti razvijen je samo doma3iturizam

7una 0orejadestinacije su Aeul i +usan


20/40


turizam je punkcionalan (vezan uz pojedine toke prvenstveno zbog nezdrave monsunske klime, niskog*E+ per capita, te politike nestabilnosti$ tek u posljednjem desetlje3u biljei pojaani razvoj

5=anmar (#urma! turizam vezan uz znamenitosti istonjake

arhitekture gradovi 7angun (glavni grad, veliki kip *ude,

+agans (' hramova nastalih pod indijskimutjecajem, 9andalaQ (pagode i carska palaanastale pod kineskim utjecajem

postoje velike (i neiskoritene mogu3nostiiskoritavanja obale zbog razvedenosti, brojnihotoka i lijepih plaa

Tailand turistiki razvijeniji od

svojih susjeda kupalini turizam (hoteliuz plae privlae sve vie turista, seks turizam

& C+ gradovi *angkok (budistiki hramovi, =QuthaQa

0amboda turistiki nerazvijena zbog

ratnih razaranja najznaajnija destinacija je

hram =ngkor-Bat, te potomglavni grad +hnom +ehn(kraljevski dvor

8ndonezija turizam slabo razvijen osnova su vulkanski krajolici

i tropska vegetacija

#aliivopisni folklor

>ilipini glavna destinacija je glavni grad manila ve3ina turista su stanovnici A=E

Sin%apurkao i 5ong-kong, zbog vanog geografskog poloaja vaan je tranzitni turistiki centar

5alezija turistiki se razvija u zadnjih %'- godina, danas zauzima . mjesto meu turistiki najrazvijenijim

zemljama =zije (nakon @apana turizam se bazira na povoljnoj prirodnoj osnovi

(plae, tropske praume i zanimljivoj gradskojarhitekturi

Turizam 2une zije

podruje ?ndijskog potkontinenta (odvojen planinskimbedemima 5imalaje od ostatka =zije

razlikujemo tri razliite prirodne cjeline 5imalaja (s

najviim vrhom svijeta 9t


21/40


turizam nije snano razvijen monsunska klima i slaba gospodarska razvijenost ovaj prostor karakterizira mijeanje utjecaja hinduistike, budistike i islamske kulture, te utjecaj

europskih kolonizatora ukljuuje prostor drava ?ndije, +akistana, Cepala, Gri Hanke

8ndija turizam vezan uz gradove CeN Eelhi (glavni grad, =gra (mauzolej 8aj 9ahal, Baranasi(sveti grad hindusa, 5Qderabad, luke *ombaQ, 9adras i >alcutta

Pakistan gradovi 7aNalpindi, Hahore, 6arachi (luka

?epal ishodite za 5imalaju$ 6atmandu (glavni grad,brojne pagode i samostani

@ri anka turistiki najvaloriziraniji prostor ove regije turizam se temelji na prirodnim ljepotama i starim

kulturno-povijesnim spomenicima gradovi 6andQ (staro vjersko sredite, >olombo

(glavni grad

Turizam 2ugozapadne zije

podruje kontakta 2 kontinenta ;


22/40


8ran 8eheran

ishodina toka zasve druge turistikedestinacije u zemlji

Eemavend ugaslivulkan ('1 mnmUv i najvii vrh 9t


23/40


Turizam frike

prostor povrine oko 2 mil km, a broji oko mil. stanovnika blizina


24/40


B%ipat sve do arapsko-izraelskog rata (%&/ vode3a turistika zemlja =frike, danas na 2. mjestu (iza

9aroka i 8unisa uglavnom pustinja ivot je vezan uz dolinu Cila vaan prometno-geografski poloaj izmeu

Aredozemnog i >rnog mora (od %0&.g. spojena

Aueskim kanalom turizam se bazira na kulturnim spomenicima, a ne na

kupalinom turizmu gradovi 9emfis (politiko sredite drevnog


25/40


Turizam 2une frike

bazira se na istim atraktivnostima kao i ?stona =frika prirodne ljepote i safari-turizam 7unoafrika Republika C+ najpoznatiji 6rger (u pokrajini 8ransvaal, =ddo


26/40


Turizam /urope

ima arinu ulogu u turistikom ivotu svijeta apsorbira vie od /T ukupnih turistikih kretanja, te vieod 'T dobiti iz turistikih kretanja

glavni razlozi takvog razvoja su4 strateki poloaj u sreditu :emljine kopnne polutke

pejsana zanimljivost povoljna klimatska osnova politika rascjepkanost bogata kulturna tradicija prometna razvijenost visok ivotni standard stanovnitva

turistika aktivnost koncentrirana ja na dva najve3a podruja4 9editeran i =lpe

Turizam /uropskog 5editerana

najrazvijenije turistiko podruje svijeta turizam je obiljeje razdoblja 9editerana u Covom vijeku (nakon starih kultura i civilizacija u Atarom

vijeku, te trgovine i pomorstva u Arednjem vijeku i bitno utjee ne gospodarsku strukturu i izgled togprostora

u 9editeranske zemlja ubrajaju se4 @panjolska$ >rancuska$ 8talija$ Slovenija$


27/40


>osta del Aol (Aunana obala izmeu rta )ata i )ibraltara$ najsunaniji dio Gpanjolske$turistiko sredite 8orremolinos$ blizina Aierra Cevade prua mogu3nost skijalinog turizma(skijanje i kupanje u istom danu

(2! Atlantsko primorje >osta de la Huz (Dbala svjetla od )ibraltara do +ortugalske granice, razvija se kasnije od

9editeranskog dijela, zbog ve3e udaljenosti od emitivnih turistikih arita >osta Berde (:elena obala puno kie no ona ne spreava razvoj turizma (blizina emitivnih

arita$ turistika sredita Aantader (polazite zapilju =ltamira, Aantiago de >ompostela (religiozniturizam

(+! #aleari mala otona skupina (otoci 9allorca, 9enorca i

?biza u 9editeranu, povrine ' km %U%povrine Gpanjolske sadri %U2 smjetajnihkapaciteta te zemlje

imaju vode3u ulogu u panjolskom turizmu putnici dolaze uglavnom aerodromima

(sagraeni na svim otocima +alma de 9allorca najstarije turistiko

sredite (prvi hotel jo %&. (! 0anarski otoci

skupina otoka u =tlantiku blizina =frike obale osnovni privlani faktor je vulkanski reljef,

suptropska vegetacija i povoljna klima (jedinagodinja doba su prolje3e i ljeto$ ljeiliniturizam za plu3ne bolesnike

glavna sredita Has +almas (na otoku )ran>anaria i +uerto de la >ruz (otok 8enerife

turizam je u ovom podruju uspio zaustavitiemigraciju stanovnitva i potaknuti gospodarski

rast

Portu%al u turistikoj sjeni Gpanjolske osnova turistikog razvoja je dobro ouvana antika, vizigotska i maurska arhitektura, te raznolika

prirodna osnova turistiki se izdvajaju etiri regije (iako cijeli +ortugal nudi turistike zanimljivosti (,! #eira itoral

%' km dug obalni pojas uz =tlantik, specifian zbog eolskih oblika (dine gradovi Iigueira da Ioz (kupalini centar, >oimbra (sveuilite, Iatima (svetite, Aierra de


28/40


>rancuska druga najve3a annes (flimskigestival, At. 8ropez, At. 7afael,=ntibes, 9onte >arlo (u kneevini9onaco, 9enton

razvoj ove regije odvija se u nekolikofaza u prvoj polovici %0. st. ova regija je

karakteristina po gostima izXvisokog drutvaX, a meu turistimadominiraju *ritanci$ ima funkcijuzimovalita

nakon izgradnje eljeznice +aris-Cica (%01 zapoinje razdobljepojaane izgradnej hotela, a uzaristokraciju ovdje se poinjuokupljati i buroazija$ u turizmuprevladava i dalje zimski turizam

posljednje razdoblje zapoinje nakon ??. NN i

znaajno se razlikuje od prethodnih naglasak sestavlja na ljetni turizam, a socijalni zakoni o pla3enomgodinjem odmoru i gradnja jefinijih hotela omogu3ujuirokim slojevima stanovnitva da ovdje provedu svojgodinji odmor

osim na =zurnoj obali, turizam se razvija i na 6orzici, tezapadno od =zurne obale (gradovi 8oulon, =rles, tarascon,=vignon, 9ontpelier...

(1! Atlantska obala zaostaje za =zurnom obalom turistika sredita *iaritz, =rcachon, Ha 7ochelle,

*rest, 9t At. 9ichelle (do izgradnje ceste, dva puta dnevnoje bio otok, a dva puta pouluotok zbog velike razlike izmeu

plime i oseke, te 8rouville i Eeauville(plae +ariza

(2! >rancuske Alpe najstarija turistika regija zemlje

gostionica )rande >hartreuseu datiraiz %2. stolje3a

u %0. st postaju popularne @[email protected] ; X+ovratak prirodiX

%/0/. @acJues *almat osvaja 9t.*lanc (10% m nmUv, najvii vrh


29/40


gradovi (ve3inom ishodini centri za =lpe )renoble (:imske D? %&0., >hamoniW,>hamberrQ

C+ Benoise (+! Pirineji

vano turistiko podruje Irancuske velik broj termalnih izvora toplice Huchon, =W-les-8hermes, *agneres-de-*igorre utvrde u obliku kriza koje datiraju iz 0. stolje3a koje su nastale kako bi sprijeile prodor

=rapa i ?slama s juga Hourdes nakon 7ima najve3e katoliko hodoasniko mjesto

(! Centralni masiv kupe ugaslih vulkana, vuklanska jezera, termalni izvori, kr i krki fenomeni BichQ toplice >lermond Ierrrand grad poznat po graevinama od crnog vulkanskog tufa

(*! Pari&ki bazen zauzima ] teritorija Irancuske u porjeju Aeine i Hoire raskr3e vanih prometnih puteva +ariz glavni grad, sveuilite Aorbonne, muzeji, umjetniki saloni, dvorci Houvre i Bersailles,

hapelle i Cotre Eame, =rc de 8riomphe$ godinje gaposjeti 2 mil stranih turista

katedrale u 7eimsu i 7ouenu

8talija jedan od turistikih divova rkva Av. +etra, +apinska palaa u okolici 7ima ugasli vulkani i vulkanska jezera pokrajina >ampagnie Capulj (vulkan Bezuv da

iskopinama zatrpanih gradova 5erkulanej i +ompei gradi3i na obali Aorrento, Aalerno, =malfi otoci ?schia (rimske terme, >apri (9odra pilja Aicilija >osta =ranci (Dbala Carani sa centrom

+alermom Aardinija >osta Ameralda

(2! 7adransko primorje biljei znaajniji turistiki razvoj samo na sjeverozapadnom dijelu zbog prostranih plaa i

povoljan poloaj u odnosu na emitivna sredita atollica (zbirni naziv 7iviera 7omagnola u zaleu dravica Aan 9arino gradovi 7avenna, *ologna, =ncona, Benezia (mletake graevine, karneval, filmski biennale,

kupalite Hido terme Aalsomaggiore

(+! Alpsko'predalpski prostor bitno razliit od ostalih regija ledenjaka jezera (Hago 9aggiore, >omo, ?seo, )arda ()ardaland rekreacijsko vikend-

podruje industrijskog sjevera ?talije

%


30/40


razvoj zimskih sportova (oko 21 skijalita ime su omogu3ene dvije turistike sezone turistika mjesta Aestriere (nedaleko 8orina, >ervini, >ortina dX=mpezzo (:imske D? %&'.

Crna Gora iako povrinom mala, prua brojne mogu3nosti razvoja turizma, no on nije pretjerano razvijen razlikuju se dvije osnovne regije (,! Crno%orsko primorje

od rta Dtra do =lbanske granice, duine /% m brojne uvale, rtovi i grebeni akumulacijski oblici nastali selektivnom abrazijom mimoze, maslina, morganj turistika sredita 5erceg-Covi (Aahat kula, ?galo (medicinska rehabilitacija, 6otor (od %&/&

proglaen YCD- vom svjetskom kulturnom batinom, *udva, *ei3i, 9iloer, AanAtefan (grad-hotel, +etrovac, *ar, Ylcinj (srednjovjekovna orijentalna arhitektura

C+ Akadarsko jezero i Hov3en gradovi >etinje i +odgorica

(1! Planinska re%ija Eurmitor (%&0. proglaen prirodnom

svjetskom batinom YCD-a glacijalna jezera (*iogradsko i +lavsko,

skijaki tereni$ naselje abljak (najviegradsko naselje @ugoistone


31/40


ukupna provrina /0. km, no u arigrad jedini izrazito turistikiprostor te zemlje zbog duge povijesti$ bazilika=ja Aofija (%1'2.g. pretvorena u damiju,8opkapi-Aaraj (nekadanaj sultanovarezidencija, danas najbogatiji muzej 8urske,

Aulejmanija (damija koja odjednom moe primiti / vjernika, +lava damija (remek-djelo turskoggraditeljstva, Eolmabahe-Aaraj (sutlanov dvor na obali *ospora, 6apali-arija (zatvorena trnica...

#u%arska obiluje prirodnim raznolikostima koje su potencijal turistikog razvoja, no turizam nije

razvijen zbog loeg ivotnog standarda Atara planina okosnica zemlje$ vapnenaka graa brojne pilje (7abika pe3ina, s crteima iz

prethistorijskog razdoblja, kanjoni (npr. kanjon rijeke ?sker, visoki vrhovi (najvii *oter 2/ m nmUv$na junoj strani Atare planine (u dolini rijeke 8unde poznato je uzgajalite rua

dolina rijeke 9arice gospodarska okosnica *ugarske$ gradovi Aofija (glavni grad duge povijesti,brojni antiki i bizantski spomenici, +lovdiv

7odopske planine na jugu zemlje, 9usala (najvii vrh @? rnomorska obala teite suvremenog turistikog razvoja, brojne plae (ine 0T obale$ gradoviBarna, *urgas, Cesebr (grad-muzej, Aozopol, 9iurin

Rumunjska znaajni prirodni i druteni turistiki potencijali, no zbog gospodarske situacije turizam je slaborazvijen 6arpati planinski lanac lunog oblika, vrhovi iznad ' m nmUv, proboj rijeke Dlt, C+ 7etezat (u

8ransilvanskim =lpama Eunav teritorijem 7umunjske prolazi duinom od %/' km$ bogato lovno i ribolovno podruje

zahvaljuju3i movarama i rijenim jezerima uz obalu >rnomorska obala turistiki najznaajniji prostor,

najve3a sredita 9amaia (sjeverno od >onstante i9angalia

gradovi *ukuret (etno-muzej X7umunjsko seloX,+alaa parlamenta, Anagov (na istoimenom jezeru,Ainaia, +redeal, *raovska +oljana, *raov (grofErakula, Aibiu, >luj-Capoca

Turizam /uropski> lpa

najrazvijenije turistiko podruje na :emlji ; pojamturistikog svijeta

pruaju se preko zemalja (Irancuska, ?talija, Gvicarska,Cjemaka, =ustrija, Alovenija od Higurskog mora do +anonske nizine u duljini od %. km, irina imvarira izmeu %2' i km, a na povrini od relativno malih . km nude obilje prirodnih i

drutvenih atraktivnosti najviu visinu doseu na 9t *lancu (10% m nmUv, ujedno i najviem vrhu


32/40


izmeu istonih i zapadnih =lpa velike su razlike u visini, irini, smjeru pruanja, klimi ..., a njihovom segranicom smatra crta izmeu *odenskog jezera i Hago di >omo

prisutna je vertikalna klimatska zonalnost (sredozemna ; umjerena ; hladna ; visokoplaninska klima, tevelike koliine padalina (snjena granica je nia u zapadnim nego u istonim =lpama

brojni ledenjaci (oko %, najve3i =letsch turistika atrakcija zanimanje za =lpe zapoinje u %0. stolje3u kad ih pod parolom Xpovratak prirodiX popularizira @ean

@acJues 7ousseau, a razvija se paralelno s razvojem planinarstva i alpinizma (%/0/.g. @acJues *almat

osvaja 9t *lanc Gvicarska i =ustrija se izdvajaju kao tipino alpske zemlje, jer je ve3ina njihova teritorija smjetena u

=lpama

@vicarska nekadanja zabaena rimska provincija 5elvetia, danas je jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja

i prva zemlja u svijetu u kojoj se meunarodni turizam zapoeo razvijati u oblikunajslinijem dananjem turizmu

%&%. na podruju Gvicarske izbija buna uzrokovana pritiskom feudalaca, koju je predvodioMilhelm 8ell, nakon koje je stvorena 5elvetska konfederacija od tri prakantona smjetenih uz prijevojAt. )otthard ; AchNQz, Yri i YnterNalden

u %0. i %&. st. jaa turistika valorizacija i popularnost tog kraja (posjete filozofa, knjievnika,prirodoslovaca, umjetnika i bogataa

danas razvija luksuzni, a ne masovni turizam i ima pozitivnu turistiku bilancu u Gvicarskoj nalazimo tri razliite prirodne cjeline4 (,! @vicarske Alpe

smjetene u A< dijelu zemlje razlikujemo *ernske i )larnske (sjever od +eninskih, Hepontskih i 7etijskih =lpi (jug ija su

prirodna granica doline 7hone i 7ajne +eninske =lpe vrhovi Eufour ili 9onte 7osa (120 m nmUv, najvii vrh Gvicarske, 9atterhorn

(111/ m nmUv i Meisshorn (m nmUv s istoimenim ledenjakom$ mondeno turistiko mjesto :ermatt(poznato po groblju poginulih alpinista

*ernske =lpe vrhovi neto nii od +eninskih Iinsteraahorn, =letschhorn, @ungfrau$ledenjak =letsch$ turistiki centri ?nterlaken, Hauterbrunnen, )rindelNald

pokrajina )raubnden (istone =lpe turistika sredita At. 9oritz, Eavos, =rosa

C+ entralne (prakamene ili kristalinske =lpe, Ajeverne =lpe i @une (vapnenake =lpe, a zajednika im

je odlika udaljenost od =tlantika to rezultira jaom kontinentalno3u i snjenim i sunanim zimama (,! Centralne Alpe

pruaju se od Gvicarske granice do Gtajerske

'%


33/40


najvanije su za turizam, jer zbog kristalinske pogloge imaju zaobljene strane koje ina izvrsnuskijaku podlogu, pa su u tom podruju smjeteni i najvaniji turistiki centri

gradovi ?nnsbruck (dvije olimpijade, 6itzbhel Bisoke 8ure vrh )ross )lockner (2/&/ m nmUv, najvii vrh =ustrije, ledenjak +asterze$

turistiki centar *adgastein$ turistika atrakcija je i visokoalpska cesta koja prelazi Bisoke ture navisini '' m nmUv

(1! Sjeverne vapnenake Alpe u ovom podruju pleistocenski ledenjaci stvorili su brojna glacijalna jezera od kojih su

najpoznatija Aalzkammergutska jezera, 9ondsee i Molfgangsee toplice *ad ?schl grad Aalzburg brojne barokne graevine, dvorac 9irabel, 9ozartove sveane ljetne igre...

(2! 7une :apnenake Alpe nisu turistiki pretjerano znaajne, osim nekoliko jezera ; Mrther Aee (Brpsko jezero i

Dssiacher Aee (Dsojsko jezero gradovi Billach$ 6lagenfurt (>elovec$ )raz$ *e glavni grad, smjeten na Eunavu,

turistika atrakcija su monumentalne graevine (gradska vije3nica, parlament, opera, sveuilite,dvorci Achnbrun i *elvedere, zabavni park +rater, brojne glazbene i kulturne manifestacije

Slovenija iako preteno alpska, Alovenija je i mediteranska zemlja, to oteava njenu regionalizaciju u

sklopu europski> zemalja

za razliku od mediteranskih i alpskih zemalja, ostale zemlje inska izvorni naziv za Iinsku je Suomi, to znai Xzemlja jezeraX, i upravo su ledenjaka jezera (njih oko

/., tj. &T povrine drave i ume najvaniji dio turistike ponude Iinske gradovi4 5elsinki (prijestolnica, brojne graevine i ustanove, enoloki muzej na otvorenom$ 8urku

(biva prijestolnica, =landski otoci, 8ampere i Hahti (zimski centri$ 7ovaniemi (utrke sobova

@vedska

''


34/40


turistiki najvaloriziraniji prostor je podruje @ezerske depresije koju ine jezera Bnern, Bttern i9laren, te odvirak rijeke )ta na kojoj je slap visine 2 m zvan XGvedska CiagaraX, te oblini grad8rollhtan i luka )teborg

gradovi4 Atockholm (prijestolnica, podignuta u %2. stolje3u srednjovjekovna gradska jezgra$Yppsala (sveuilini grad, Ialund i stersund (zimski centri

Haponija sve popularnija turistika destinacija (folklor i ivot Haponaca

?orve&ka sinonim za fjordove (najdui Aogne, 5ardanger i 8rondheim, ribarstvo i Bikinge

gradovi4 Dslo (prijstolnica, politiko i kulturno sredite$ 5olmenkollen (nedaleko Dsla, zimski centars poznatim ski-muzejom$ 5ammerfest (najsjeverniji grad europskog kontinenta i Cordkap (smjetenna /%RC najsjeverniji europski rt

/anska niska morenska zemlja (najvii vrh %/2 m nmUv

sve se vie orijentira prema turizmu, na temelju znaajnog i pogodnog geografskog poloaja (mostizmeu Gvedske i Cjemake gradovi4 6obenhavn (nekadanja ribarska luica, danas milijunski grad, popularno zvan X+ariz

sjeveraX$ brojne graevine, zabavni parkovi i galerije$ 5elsingr (na otoku Ajelland , renesansni dvorac6ronborg i 5amletov grob

8sland ima vrlo skroman posjet europskih turista, emu je uzrok izuzetno nepovoljan prometno-geografski

poloaj zemlja poznata po fjordovima, aktivnim vulkanima, vulkanskim jezercima, gejzirima i izvorima tople

vode turzam se razvija vrlo polagano, a privreda poiva na ribarstvu grad 7eQkjavik (prijestolnica

?jemaka najemitivnija turistika zemlja europe (. u svijetu nakon A=E, razlozi4

velik broj stanovnika velik broj zaposlenih u industriji i rudarstvu visok stupanj urbanizacije i ugroenosti okolia visok ivotni standard i *C+ per capita

istovremeno je i jaka receptivna turistika zemlja, zbog brojnih prirodnih i drutvenih zanimljivosti(prihod od turizma premauje prihode nekih izrazito turistikih zemalja

izdvajamo pet turistikih regija4 (,! #avarska

vrlo kontrastan krajolik

obuhva3a podruje =lpa turistiki privlano podruje zbog brojnih glacijalnih jezera (=mersee,Murmsee, 8egernsee, 6onigsee i >hiemsee najvii vrh Cjemake :ugspitze (&2 m nmUv skijalini centri )armisch-+artenkirschen (D? %&2. i Dberstdorf klimatsko ljeilite *erchtesgaden 9unchen glavni grad regije$ dvorac CQmphenburg, dvorska pivovara, pinakoteka... ostali gradovi4 =ugsburg, 7egensburg, Curnberg, *aQreuth (rodni grad 7icharda Magnera,

danas doma3in ljetnih igara u njegovu ast (1! #aden'Durtenber%

turistiki su najprivlaniji *odensko jezero, rijeka 7ajna, umovita gorja Gvapska @ura iAchvartzNald, toplice *aden-*aden

gradovi4 Atuttgart, 5eidelberg (sveuilino sredite (2! ?jemako Sredo%orje (5ittel%ebir%e!

najautentiniji turistiki prostor Cjemake podruje niskog starog gorja, s brojnim umama, mineralnih izvora i starih gradova u ovo su podruje smjetene radnje mnogih pria bra3e )rimm, a tu su stvarali i umjetnici poput

)oethea i *eethovena

'8


35/40


turistika atrakcija je klisura Horelei uz 7ajnu gradovi4 Irankfurt, 6oln, Eusseldorf, *onn, Dsnabruck, Iulda

(+! Sjeverna ?jemaka turistiki su najprivlanije pjeane plae i ureena kupalita na Irizijskim otocima u Ajevernom i

*altikom moru hanzeatski gradovi4 6iel, Hubeck, hamburg, *remen i


36/40


9jedinjeno kraljevstvo :elike #ritanije i Sjeverne 8rske jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja, s nizom specifinosti koji imaju vanu turistiko-receptivnu

funkciju glavni razlog dolaska stranih turista su kulturno-povijesni spomenici, naroito u Hondonu, dok

prirodna osnova ne igra vanu ulogu (izuzev glacijalnih jezera Ylstera i Ajeverozapadne rvenitrg privlaan zbog matovite arhitekture, mauzoleja B.?. Henjina, te crkve Basilija *laenoga$9oskva je takoer grad brojnih muzeja (preko %'

St. Petersbur% tzv. FBenecija sjeveraF smjestio se na rijeci Cevi, na nizu otoka irukavaca, smatra se jednim od najljepih gradova svijeta, a meu najznaajnije lokalitete ubrajajuse :imski dvorac (danas muzej


37/40


tu su poznata glacijalna jezera F9orske oiF, zimski centar :akopane, te toplice 6rQnicQ,6lodske i 6udrova :droj

(+! stari %radovi i kulturno'povijesne znamenitosti DarszaFanastao na raskriju starog rimskog jantarskog puta$ potpuno sruena za vrijeme

??.MM, no stara jezgra (Ataro 9jasto je obnovljena 0rakoF u razdoblju od %1. do %. stolje3a poljska prijestolnica, sa jednim od najstarijih

sveuilita u , te bogata kulturna tradicija$nastala spajanjem *udeU*udima (desna obala Eunava koja biljei tradiciju naseljenosti jo od 6elta imlae +ete (na lijevoj obali Eunava$ razvoju turizma pogoduje i izuzetno vaan prometno-geografskipoloaj

*alaton (*latno jezero drugo najposje3enije podruje 9aarske i najve3e jezero Arednje


38/40


raspolae velikim turistikim potencijalom, ponajprije zbog geografskih razliitosti i prirodnih ljepota(' C+, & rezervata i 22 spomenika prirode

turistiki srbiju moemo izdvojiti u nekoliko cjelina4 (,! #eo%rad

prijestolnica$ ima kontinuitet naseljenosti jo od =ntike (lat. Aingidunum vaan geografsko-prometni poloaj na u3u Aave u Eunav (vorite meunarodnih puteva brojne arhitekturalne i kulturne znamenitosti ; tvrava 6alemegdan, muzeji, galerije... nedaleko grada smjeteni su sportsko-izletniki centri =vala i )rocka

(1! 7u%ozapadna Srbija atraktivno turistiko podruje, uglavnom zbog planinskih masiva koji pogoduju zimskom

turizmu :latibor (%1& m nmUv u turistiko-ljeilinom smislu valorizira se jo od %&. stolje3a C+ 8ara (botaniki raritet +ani3eva omorika :latar, s istoimenim umjetnim jezerom C+ 6opaonik Brnjaka *anja, u porjeju :apadne 9orave zdravstveni turizam zbog ljeilinog uinka

termomineralne vode (2! Gornje Pomoravlje

+odruje juno od linije 6opaonik-@astrebac-Dzren-bugarska granica podruje kroz koje prolaze vane prometnice i turistiki tokovi meunarodnog znaenja turistike atraktivnosti )rdelika (na @unoj 9oravi i Ai3evaka klisura (na Ciavi Branjska banja ija temp. vode dosee i do &R>, Aijerinska i Cika banja, te Blasinsko jezero grad Ci tranzitni turizam (posjet ele-kuli

(+! 8stona Srbija podruje izmeu gornjeg +omoravlja i Eunava bez ve3eg turistikog znaenja atraktivnosti4 *ogovska pe3ima (2' m i Perdapska klisura

(! :ojvodina ravniarsko podruje s poljoprivrednom tradicijom C+ Iruka gora turistike destinacije ?riki Benac i Atrailovo grad Covi-sad, regionalno sredite (sajam poljoprivrede, jodne toplice, +etrovaradinska tvrava

+ali3ko i Hudoko jezero (ornitoloka stanica, te jezero 7usanda (ljekovito blato (*! 0osovo

reljefna zavala sa 1 prirodna vrata ; ?barska klisura (C, 8opliko-kosanika klisura (Crnoj )ori

podruje velikih turistikih mogu3nosti, no neiskoritenih prirodne atraktivnosti4 slapovi 9irue (tzv. metohijske +litvice, ljekoviti izvori klokot, 9ermerna

pe3ina... najve3i grad +ritina

5akedonija mozaini reljef sastavljen od visokih planina i niskih kotlina, te rijenih dolina

turistiki potencijal vezan je prvenstveno za visokoplaninska podruja pogodna za razvoj zimskogturizma, te za bogatu kulturnu batinu i narodni folklor

u turistikom smislu razlikujemo nekoliko regija4 (,! ;apadna 5akedonija

najrazvijenije turistko podruje Dhridsko jezero (ljetna temp. vode 2R>, te grad Dhrid srednjovjekovna ahitektura, >rkva

Av. Aofije, Aamuilova tvrava sva tri makedonska C+ +elister (na planini *abi, )aliica i 9avrovo zimski turizam Gar-planina (vrh +opova Gapka %/' m nmUv i *istra

(1! 8stona 5akedonija toplice 6oanska i Gtipska banja Akopje glavni grad, poznat po sauvanoj srednjovjekovnoj islamskoj jezgri (unato potresu

%&2.

#osna i


39/40


podruje peripanonskog sjevernobosanskog pojasa unato gustoj naseljenosti i agrarnoj razvijenosti turizam nije naroito razvijen gradovi *anja Huka (orijentalne graevine, )ornji i Eonji Geher (damije rijeka Brbanja termomineralni izvori Haktai i Alatina C+ 6ozara, s poznatim spomen-podrujem 9rakovica iz ??. MM

(1! ;apadna i Srednja #osna$ te


40/40


Turizam (rvatske

Geo%rafsko'turistiki poloaj povrina '.'20 km

mala zemlja sa izuzetno vanim geografskim poloajem smjetena izmeu 1RX1C i 1R22X%XXC, te %2R&X1XX< i %&R/XXXrna )ora srednjeeuropska i mediteranska zemlja, dio prostornih cjelina +anonije i 9editerana, izuzetno

povoljno turistiki smjetena, promatraju3i tri obiljeja poloaja4 poloaj prema komunikacijama i turistikim tokovima poloaj prema gusto naseljenim zonama i gospodarski razvijenim (turistiki emitivnim zemljama poloaj prema atraktivnim susjednim podrujima i zemljama s jakim turistikim strujama

prometni putevi ujedno su i turistiki tokovi4 zapadnoistarski turistiki tok iz smjera 8rsta i Hjubljane rijeki (kvarnerski turistiki tok iz smjera :agreba (veza sa

-turisticka geografija-skripta-

Documents